VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Tramp: Spreman sam da smanjim carine Brazilu

    Tramp: Spreman sam da smanjim carine Brazilu

    Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da će razmotriti smanjenje carina Brazilu.

    Međutim, kako je rekao, to je moguće samo pod odgovarajućim okolnostima.

    Tramp je o mogućnostima da smanji carine Brazilu govorio u predsjedničkom avionu, na putu ka Maleziji.

    Tamo će prisustvovati regionalnom samitu Asocijacije zemalja jugoistočne Azije (ASEAN) koji se održava tokom vikenda u Kuala Lumpuru, prenosi danas Rojters.

    Tramp je povećao carine na uvoz većine brazilske robe u Sjedinjene Američke Države na 50 odsto.

    Povećao ih je sa deset odsto koliko je bilo početkom avgusta.

    Taj potez je povezao sa sudskim procesom protiv bivšeg predsjednika te južnoameričke zemlje Žaira Bolsonara, koga podržava.

    Aktuelni predsjednik Brazila, Luiz Inasio Lula da Silva rekao je u Kuala Lumpuru da je optimističan u pogledu dogovora sa Trampom.

    “Sve zavisi od razgovora, nastupam sa optimizmom da možemo pronaći rješenje”, rekao je Lula da Silva novinarima.

  • Rast BDP-a smanjen, inflacija se diže

    Rast BDP-a smanjen, inflacija se diže

    Projekcija rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) u ovoj godini korigovana je naniže, dok je inflacija revidirana naviše u odnosu na prethodne podatke, stoji u objavi Centralne banke BiH.

    U ovim podacima piše da je projekcija rasta ekonomske aktivnosti u BiH u 2025. godini korigovana naniže, do nivoa od 2,0%, zbog slabljenja domaće i vanjske potražnje, koja se odrazila na ličnu potrošnju, investicije, uvoz i izvoz.

    “Djelimično ove komponente nacionalnih računa su i pod uticajem baznog efekta iz 2024. godine. I dalje najznačajniji doprinos ekonomskom rastu u kratkom roku očekuje se od lične potrošnje, kao najvećeg makroekonomskog agregata. Do kraja projekcijskog horizonta, trenutno, očekujemo postepeno intenziviranje ekonomske aktivnosti i postepeno slabljenje inflatornih pritisaka. Zbog nedostatka službenih podataka o BDP-u prema rashodnom obračunu za drugi kvartal tekuće godine, korištena je posljednja brza procjena rasta realnog BDP-a za drugi kvartal (1,9%). U toku je detaljna revizija zvaničnih statističkih podataka o BDP-u prema potrošnom pristupu, te su revizije projekcija u proljetnom krugu 2026. godine moguće i po ovom osnovu”, naveli su iz Centralne banke BiH.

    Inflatorni pritisci ojačali
    Dodali su da su se domaći inflatorni pritisci znatno pojačali od početka godine.

    “U 2025. godini projiciramo inflaciju od 4,1%, što je revidirano naviše za 0,6 procentnih poena u odnosu na proljetni krug srednjoročnih makroekonomskih projekcija, i konzistentna je s posljednjim brzim procjenama inflacije u kratkom roku. U projekcijskom horizontu se očekuje postepeno slabljenje domaćih inflatornih pritisaka. Procijenjene vrijednosti realnog BDP-a, njegovih komponenti i ostalih makroekonomskih varijabli izložene su izuzetno visokom stepenu neizvjesnosti vezanih za ekonomsku aktivnost u zemljama glavnim trgovinskim partnerima, političke prilike na globalnom i lokalnom nivou, ali i moguće značajne efekte promjena na domaćem tržištu rada na cjenovnu konkurentnost domaćih proizvoda i usluga”, objasnili su iz Centralne banke BiH.

    Ekonomista Admir Čavalić rekao je za “Nezavisne novine” da podaci pokazuju da još imamo značajnu inflaciju, te da ne treba isključiti uticaj domaćih faktora, te nekih loših ekonomskih politika.

    “Vidimo da se projicira niža stopa ekonomskog rasta, to znači usporavanje ekonomske aktivnosti. BiH će ipak imati određenu stopu ekonomskog rasta, ali projekcije su pale, što znači da ima pesimizma u predviđanjima Centralne banke BiH. Krivac je niz faktora, kako unutrašnjih, tako i vanjskih. Ugrožavaju se globalni lanci snabdijevanja, te slabljenje njemačke ekonomije”, naveo je Čavalić.

    Prema njegovim riječima, idealno bi bilo da imamo faktor ekonomske diplomatije, odnosno da se otvaraju nova tržišta za bh. kompanije.

    “Već dugi niz godina stagniramo u tražnji novih tržišta. Sa druge strane, i EU traži nova tržišta na područjima Afrike i Južne Amerike. Ključno je da tražimo nova tržišta za naše kompanije. Kada je riječ o domaćoj ekonomiji, potrebno je rasteretiti privredu, naročito kada govorimo o doprinosima na radnika i unapređenju konkurencije”, istakao je Čavalić.

  • Građane RS očekuju veće cijene goriva

    Građane RS očekuju veće cijene goriva

    Cijene goriva na svjetskim berzama su porastu, a taj trend rasta odraziće se i na naše prostore, pa se tako u narednim danima očekuju veće cijene naftnih derivata za pet do sedam feninga po litri, kazao je za “Nezavisne novine” Đorđe Savić, predsjedavajući Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima Privredne komore Republike Srpske.

    “Berza je ta koja diktira cijene i ako se ovakav trend kao što je sada nastavi, građane očekuje veće cijene”, kazao je Savić.

    Ističe da je jako teško prognozirati šta će se dešavati u narednom periodu, jer se na svjetskim tržištima konstantno mijenjaju cijene.

  • Cijene sirove nafte skočile su za više od pet posto zbog Trampovih sankcija Rusiji

    Cijene sirove nafte skočile su za više od pet posto zbog Trampovih sankcija Rusiji

    Cijene nafte skočile su u četvrtak za više od pet posto nakon što je američki predsjednik Donald Trump uveo nove sankcije dvjema ključnim kompanijama ruske naftne industrije u nastojanju da okonča rat u Ukrajini.
    Oglas

    Nagli rast cijena sirove nafte dogodio se nakon što je Donald Trump u srijedu najavio nove sankcije protiv dvije najveće ruske naftne kompanije Rosnjefta i Lukoila, rekavši da njegovi mirovni pregovori s predsjednikom Vladimirom Putinom “ne vode nikuda”.

    Ovom potezu pridružila se još jedna sankcija od Evropske unije kao dio pokušaja da se izvrši pritisak na Moskvu da okonča svoju troipogodišnju invaziju na Ukrajinu.

    “Ove nove sankcije će vjerovatno imati stvarni uticaj“, rekao je Arne Lohmann Rasmussen, analitičar u Global Risk Managementu.

    Prema industrijskim analitičarima, ove dvije kompanije čine nešto više od polovine ruske proizvodnje nafte, a obje proizvode i prirodni plin.

    Analitičari kompanije Capital Economics rekli su da bi ovaj potez “mogao biti dovoljno veliki šok da globalno tržište nafte sljedeće godine dovede u deficit”, iako su rekli da uticaj zavisi od efikasnosti mjera sprovođenja zakona.

    Rusko ministarstvo vanjskih poslova upozorilo je da sankcije rizikuju ugrožavanje diplomatskih napora za okončanje rata u Ukrajini i da je na njih razvilo “snažan imunitet”.

    Trump se mjesecima opirao nametanju novih ograničenja protiv Moskve, ali mu je strpljenje čini se potpuno nestalo nakon što su propali planovi za novi samit s Putinom u Budimpešti.

    S druge strane, Trump tvrdi da je Indija pristala smanjiti kupovinu ruske nafte kao dio američkog trgovinskog sporazuma, što New Delhi nije potvrdio.

    “S obzirom na to da Rosnjeft i Lukoil zajedno proizvode oko četiri miliona barela dnevno, ako bi Indija smanjila svoju kupovinu, to bi ozbiljno otežalo Rusiji da finansira svoj rat“, rekao je analitičar Trade Nationa David Morrison.

  • Zbog lažne reklame SAD prekinule trgovinske pregovore sa Kanadom

    Zbog lažne reklame SAD prekinule trgovinske pregovore sa Kanadom

    Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da prekida “sve trgovinske pregovore” sa Kanadom nakon objavljivanja televizijske reklame u kojoj Ronald Regan negativno govori o carinama. Tramp je optužio Kanadu za “nečuveno ponašanje” sa ciljem uticaja na odluke američkih sudova.

    Trampova objava na društvenim mrežama uslijedila je nakon što je kanadski premijer Mark Karni rekao da cilja da udvostruči izvoz svoje zemlje u zemlje van SAD zbog pretnje koju predstavljaju Trampove tarife.

    – Fondacija Ronalda Regana je upravo objavila da je Kanada prevarantski koristila lažnu reklamu, u kojoj Ronald Regan negativno govori o tarifama – istakao je Tramp.

    Dodao je i da su to “uradili samo da bi se umešali u odluku Vrhovnog suda SAD i drugih sudova”.

    – Carine su veoma važne za nacionalnu bezbjednost i ekonomiju SAD. Na osnovu njihovog skandaloznog ponašanja, svi trgovinski pregovori sa Kanadom se ovim prekidaju – poručio je američki predsjednik.

    Karnijeva kancelarija još uvijek nije reagovala na Trampovu odluku.

    Prethodno je Fondacija Ronalda Regana objavila da reklama koju je kreirala vlada Ontarija “pogrešno predstavlja predsjedničko radio obraćanje naciji o slobodnoj i fer trgovini od 25. aprila 1987. godine”.

    Dodali su da Ontario nije dobio dozvolu fondacije “da koristi i uređuje komentare”.

    Fondacija je saopštila da “razmatra pravne opcije po ovom pitanju” i pozvala javnost da pogleda nemontirani video Reganovog obraćanja.

    Kanadski premijer Mark Karni se sastao sa Trampom ranije ovog meseca kako bi pokušao da ublaži trgovinske tenzije dok se dve zemlje i Meksiko pripremaju za reviziju sporazuma između SAD, Meksika i Kanade, trgovinskog sporazuma koji je Tramp ispregovarao tokom svog prvog mandata, ali je od tada pogoršao svoje odnose.

    Više od tri četvrtine kanadskog izvoza ide u SAD, a skoro 3,6 milijardi kanadskih dolara (2,7 milijardi američkih dolara) vrijedne robe i usluga prelaze granicu svakodnevno.

    Trampove tarife su posebno naštetile kanadskom automobilskom sektoru, čiji se veliki dio nalazi u Ontariju. Ranije ovog mjeseca, proizvođač automobila “Stelantis” je saopštio da će premjestiti proizvodnu liniju iz Ontarija u Ilinois.

  • Privrednici u RS protiv povećanja mrežarine, traže od ERS da pravi uštede unutar sistema

    Privrednici u RS protiv povećanja mrežarine, traže od ERS da pravi uštede unutar sistema

    Privredna komora Republike Srpske protiv je povećanja mrežarine za prenos električne energije, jer bi to značilo povećanje računa za oko 18 odsto, izjavio je danas predsjednik Privredne komore RS Goran Račić.

    On je nakon okruglog stola na temu o novim modelima poslovanja “Elektroprivrede RS” (ERS) rekao da ovo javno preduzeće postaje teret za funkcionisanje privrednog sistema umjesto da bude nosilac razvoja privrede.

    “Potrebno je što prije krenuti u restruktuisanje ERS, a uštede treba tražiti u smanjenju broja zaposlenih jer postoji višak. Oko 700-800 radnika je stalno na bolovanju i to je problem koji sami moraju riješiti”, dodao je Račić.

    On je rekao da se na okruglom stolu razgovaralo i o prekograničnoj taksi na CO2 za šta postoji zvanični zahtjev prema Evropskoj komisiji da se primjena prolongira.

    “To bi trebalo stupiti na snagu od 1. januara, a mi na to još nismo spremni”, naveo je Račić.

    On je rekao da će ERS ući u proces restruktuisanja u proizvodnim preduzećima, te je podsjetio da je to urađeno u distributivnim. U tom procesu je smanjen broj zaposlenih, uz isplaćene posebne otpremnine.

    Rodoljub Topić, izvršni direktor za ekonomsko-finansijske poslove u ERS, podsjetio je da su operatori sistema, odnosno distributivna preduzeća podnijela zahtjev regulatoru za novi tarifni postupak jer im postojeći, trogodišnji, ističe krajem godine.

    “U tom zahtjevu su naveli da traže povećanje mrežarine i naveli su razloge. To ne znači da će regulator sve da prihvati”, dodao je Topić, prenosi Fena.

  • Prosječna septembarska neto plata u Republici Srpskoj 1.557 KM

    Prosječna septembarska neto plata u Republici Srpskoj 1.557 KM

    Prosječna septembarska neto plata u Republici Srpskoj iznosila je 1.557 KM i nominalno je veća za 0,1 odsto, a realno ostala na istom nivou u odnosu na avgust, podaci su Republičkog zavoda za statistiku.

    Prosječna neto plata u septembru u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec nominalno je veća za 10,3 odsto, a realno za 5,6 odsto.

    Najviša prosječna septembarska neto plata od 1.992 KM bila je u području stručne, naučne i tehničke djelatnosti, a najniža od 1.218 KM u građevinarstvu.

    U septembru ove godine u odnosu na isti mjesec lani sva područja djelatnosti zabilježila su nominalni rast neto plate.

    Prosječna septembarska bruto plata bila je 2.396 KM.

    Mjesečna inflacija u Srpskoj u septembru bila je 0,1 odsto, a godišnja posmatrano u septembru u odnosu na isti mjesec prošle godine 4,4 odsto.

    Najviši godišnji rast cijena u septembru od 8,7 odsto bio je u odjeljku restorani i hoteli zbog povećanja cijena hrane i pića u ugostiteljskim objektima.

    Najveći godišnji pad cijena od 3,1 odsto bio je u odjeljku odjeća i obuća zbog sezonskih sniženja konfekcije i obuće tokom godine.

  • Vlada odobrila još 123 miliona za kupovinu „Comsara“

    Vlada odobrila još 123 miliona za kupovinu „Comsara“

    Vlada Republike Srpske održala je juče posebnu sjednicu na kojoj je donijela odluku da isplati još 123.217.290 KM za kupovinu preduzeća „Comsar Energy RS“, saznaje portal CAPITAL.

    Novac će biti isplaćen kroz preduzeće „GAS-RES“ preko kojeg se realizuje kupovina.

    „Sredstva će se obezbijediti u budžetu Republike Srpske za 2025. godinu, a doznačiće se prema instrukciji za plaćanje dostavljenoj od strane privrednog društva „GAS – RES“ Banjaluka“, navodi se u odluci koja već danas stupila na snagu.

    Novac koji će Vlada prebaciti „GAS – RES-u“ biće proknjižen kao dokapitalizacija ove firme.

    Napominjemo da je Vlada u aprilu ove godine već prebacila 58,6 miliona maraka za kupovinu „Comsar-a“, što znači da je po ovom osnovu ruskom oligarhu Rašidu Serdarovu preostalo da se isplati još oko 60 miliona maraka jer je ukupna ugovorena cijena 240 miliona KM.

    Podsjećamo, „Comsar Energy RS“ nosilac je koncesije na ležištu „Ugljevik – Istok 2“ a koja je data 2013. godine uz koncesiju za gradnju trećeg bloka termoelektrane.

    Međutim, ruski investitor elektranu nikad nije izgradio, a vlast mu je godinama unazad izlazila u susret i pomjerala rokove sve dok se nije dovela u situaciju da bogato ležište uglja koje je mogla zadržati za sebe plaća 240 miliona maraka.

    Ugalj će koristiti preduzeće RiTE „Ugljevik“ jedan od najvećih proizvođača struje u Srpskoj. Nije poznato na koji način će „GAS-RES“ sa ovim preduzećem regulisati svoje poslovne odnose.

  • Dizanje minimalca gurnulo penzionere na ivicu siromaštva

    Dizanje minimalca gurnulo penzionere na ivicu siromaštva

    Socijalni partneri i Vlada Republike Srpske ponovo razmatraju povećanje minimalne plate za narednu godinu, što bi, prema ocjenama sagovornika, moglo dovesti do novog talasa poskupljenja, posebno osnovnih životnih namirnica. Najteže posljedice, upozoravaju, ponovo bi mogli osjetiti penzioneri, koji su već na ivici siromaštva.

    Predsjednik banjalučkog Udruženja penzionera Zoran Uletilović kaže za „Nezavisne novine“ da bi rast cijena dodatno ugrozio stariju populaciju.
    „Penzije su vrlo male, bukvalno ne mogu pokriti troškove režija, a ako dodatno dođe do skoka cijena hrane, ne znam kako će ljudi da žive“, rekao je Uletilović i dodao da su i lijekovi među najskupljima u regionu.

    Prema njegovim riječima, svaki penzioner koristi lijekove, a većina mora da plaća one koji nisu na listi refundacije. „Svaki skok cijena izaziva velike probleme penzionerima“, dodao je Uletilović.

    Republika Srpska, kako pokazuju podaci, ima najnepovoljniji odnos između broja radnika i penzionera u regionu. Na 100 penzionera dolazi svega 99 zaposlenih. U Srpskoj je trenutno zaposleno 289.328 radnika, dok penziju prima 292.114 građana.

    U poređenju, u Srbiji na 100 penzionera dolazi 143 radnika, u Hrvatskoj 138, a u Federaciji BiH 118 radnika.

    Ekonomista Milenko Stanić upozorava da rast plata ne prati rast penzija.
    „Oni su najugroženija kategorija, jer imaju najniža primanja i po pravilu njihova primanja daleko zaostaju za rastom plata zaposlenih“, rekao je Stanić.

    Dodaje da će eventualno povećanje minimalne plate dovesti do rasta cijena i pogoršati položaj penzionera. „Ako bude došlo do rasta minimalne cijene rada, ona će se preliti na ostale proizvode, što će dodatno otežati život najugroženijima“, naveo je on.

    Slično mišljenje dijeli i Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja građana DON Prijedor, koja smatra da će rast minimalca neminovno uzrokovati rast cijena, a time i dodatno opteretiti penzionere.
    „Da li oni sa penzijom od 390 maraka mogu da prežive jedan mjesec sa svakodnevnim rastom cijena, veliko je pitanje“, rekla je Marićeva, podsjećajući da mnogi već žive u veoma teškim uslovima.

    Ona postavlja pitanje da li je povećanje minimalne plate uopšte održivo za privredu Srpske. „Može li ovako slabo razvijena privreda iznijeti taj teret ili će se sve opet preliti na potrošače kroz više cijene usluga i proizvoda“, istakla je Marićeva.

    Trenutno, minimalna penzija u Republici Srpskoj iznosi 390 KM, a prosječna 652 KM, što je 42,2 odsto prosječne plate. Minimalna plata, koja je početkom ove godine povećana sa 700 na 900 KM, sada iznosi 900 KM za najprostije poslove, 1.000 KM za srednju stručnu spremu i 1.300 KM za visoku školsku spremu.

    Ministar rada i boračko-invalidske zaštite Danijel Egić najavio je da će Vlada i socijalni partneri o novom iznosu minimalne plate odlučiti nakon što dobiju finansijske pokazatelje od Ministarstva finansija.
    „Na osnovu ovih pokazatelja i dobre analize, vidjećemo u kojoj mjeri i do kojeg iznosa se može povećati najniža plata“, rekao je Egić, dodajući da je rano govoriti o konkretnim ciframa.

    Ipak, ekonomski pokazatelji nisu ohrabrujući. Industrijska proizvodnja u Srpskoj i dalje je u padu, a izvoz nije dostigao raniji nivo. Dobit velikih firmi, koje zapošljavaju više od 250 radnika, u 2024. godini pala je za više od 319 miliona KM u odnosu na prethodnu godinu, iako su ukupni prihodi ostali gotovo nepromijenjeni.

    U 2023. godini te kompanije ostvarile su dobit od 913,3 miliona KM, dok je u 2024. iznosila 594,2 miliona KM. Ukupni prihodi porasli su za svega 16 miliona KM, sa 10,49 na 10,51 milijardu KM, što, prema ekonomistima, pokazuje da privreda teško podnosi rast troškova rada.

  • Egić: Svi su za povećanje minimalca u Republici Srpskoj

    Egić: Svi su za povećanje minimalca u Republici Srpskoj

    Naša zakonska obaveza jeste da počnemo pregovore o najnižoj plati. Ono što je pozitivno jeste da su svi za povećanje, ali nakon analize svih makroekonomskih parametara. Ubrzo ćemo zakazati novu sjednicu”, kazao je Danijel Egić, predsjednik Ekonomsko-socijalnog savjeta Srpske i ministar rada i boračko invalidske zaštite Republike Srpske.

    Dodao je da juče, 20. oktobra održana sjednica Ekonomsko-socijalnog savjeta Republike Srpske, te da je zadovoljan sastankom, jer su svi saglasni da se minimalac mora povećati.

    Pojasnio je da u javnosti postoje oprečna mišljenja na ovu temu.

    “Imamo one koji su za povećanje minimalca ali i one koji smatraju drugačije. Nakon svih analiza nadamo se da ćemo postići dogovor koji nismo od 2018. godine. Obično je Vlada bila ta koja je na kraju donosila konačno odluku. A povećanje minimalca nije samo želja već i potreba tržišta koje diktira situaciju jer radnici odlaze”, kaže Egić.

    Pojasnio je da se nekada moraju povući i neke nepopularni poteze ako se želi zadržiti radnu snagu.

    “Alternativa jeste uvoz radne snage međutim ipak treba da se fokusiramo na domaću radnu snagu. Posebno što neki naši radnici žele da se vrate nazad, a naš korak ka pomoći jeste povećanje najniže plate. Mislim da ćemo se i dalje držati diferencirane stope jer smo time ipak postigli određene rezultate”, ističe Egić.

    Kako je reako Vlada je mnogo učinila za nisko produktivne grane koje ostvaruje povlastice na račun budžeta.

    “Svjesno smo da određene grane mogu povećati minimalac a neke i ne i razgovaraćemo u tom pravcu”, poručio je Egić.

    Zaključio je da je sjednici Ekonomsko-socijalnog savjeta usvojen i novi Poslovnik čime je kako je rekao odblokiran rad ovog tijela.

    “Juče smo se, uz nekoliko pripremnih sjednica, lako dogovorili i našli rješenja kojima su svi zadovoljni. Novi poslovnik omogućiće efikasniji rad”, naveo je Egić za RTRS.