VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • I dalje ograničenje marži na naftne derivate

    I dalje ograničenje marži na naftne derivate

    U Federaciji BiH /FBiH/, u cilju zaštite potrošača i stabilizacije tržišta, na snazi ostaju mjere ograničenja marži na naftne derivate, saopšteno je iz Federalnog ministarstva trgovine.

    Za trgovinu na veliko propisana je maksimalna marža od 0,06 KM po litru, dok je za trgovinu na malo taj iznos ograničen na 0,25 KM po litru.

    Resorno ministarstvo pozvalo je građane da koriste mobilnu aplikaciju “FMT FBiH oil”, koja omogućava praćenje cijena na pumpama u realnom vremenu.

    U saopštenju Federalnog ministarstva trgovine navodi se da se maloprodajne cijene dizelskog goriva /BAS EN 590/ na benzinskim pumpama u Federaciji BiH /FBiH/ kreću u rasponu od 2,41 do 2,96 KM po litru, uz primjetne razlike od čak 0,50 KM po litru između različitih prodajnih mjesta.

    Iz Ministarstva pojašnjavaju kako su ove razlike rezultat primjene mjera o ograničenju marži budući da se zalihe nabavljene po ranijim nabavnim cijenama prodaju po starim cjenovnicima, dok se nove isporuke formiraju prema aktuelnim ulaznim troškovima, javljaju federalni mediji.

  • Kriza na tržištu nafte: Posljedice sukoba na Bliskom istoku uskoro će osjetiti i region

    Kriza na tržištu nafte: Posljedice sukoba na Bliskom istoku uskoro će osjetiti i region

    Predsjednik Udruženja naftnih kompanija Srbije Tomislav Mićović izjavio je da će posljedice krize izazvane situacijom na Bliskom istoku vrlo brzo osjetiti gotovo sve zemlje, uključujući i Srbiju.

    On je naveo da veliki nedostatak sirove nafte, koji je posljedica rata na Bliskom istoku, nije pojava koja se ranije nije dešavala. Ipak, kako ističe, ključno pitanje je koliko dugo bi takva situacija mogla trajati, jer bi dugotrajna nestašica mogla izazvati ozbiljnu ekonomsku krizu širom svijeta.

    „Ne možete imati toliko zaliha proizvoda da možete da ih potrošite u ovom periodu, dok ne prođe. Ne, to nema ni jedna zemlja, tako da će sve zemlje neminovno osjetiti. Osim onih koje su samodovoljne, koje mogu da proizvode onoliko sirove nafte kolike su potrebe te zemlje. Te države mogu da ublaže efekte“, rekao je Mićović za RTS.

    Cijene nafte juče su ponovo značajno porasle i približile se najvišem nivou od jula 2024. godine, jer sukobi na Bliskom istoku ozbiljno remete globalno snabdijevanje.

    Nafta Brent poskupjela je za više od tri odsto i dostigla nivo od oko 85 dolara po barelu, dok je američka sirova nafta WTI (West Texas Intermediate) porasla za više od osam odsto, na približno 80 dolara po barelu, prenosi Trading Economics.

    Saobraćaj tankera kroz Ormuski moreuz uglavnom je obustavljen, dok je Iran saopštio da je raketom pogodio jedan naftni tanker.

    Dodatni pritisak na tržište izazvala je odluka kineske vlade da svojim najvećim rafinerijama naloži obustavu izvoza dizela i benzina.

    Pokušaji da se stabilizuje tržište, uključujući prijedloge o osiguranju brodova i organizovanju pomorske pratnje, za sada nisu uspjeli da umire investitore, koji sve više računaju na mogućnost produženog sukoba.

    U međuvremenu, podaci Američke administracije za energetske informacije (EIA) pokazuju da su zalihe sirove nafte u Sjedinjenim Američkim Državama povećane za 3,5 miliona barela i sada iznose 439,3 miliona barela, što je znatno iznad očekivanja i predstavlja određenu zaštitu od mogućih poremećaja u snabdijevanju.

  • Ivanović: Cijena peleta u blagom padu

    Ivanović: Cijena peleta u blagom padu

    Cijena peleta u blagom je padu, a na tržištu ima dovoljno zaliha ovog energenta, rekao je Srni predstavnik proizvođača peleta u BiH Goran Ivanović.

    Ivanović je dodao da je u Republici Srpskoj cijena tone peleta između 550 i 600 KM, dok je u Federaciji BiH trenutno nešto veća.

    “Zbog toplijeg vremena smiruje se i potražnja”, naveo je Ivanović.

    Prema njegovim riječima, visoka cijena gasa može otvoriti prostor i potrebu za alternativnim izvorima energije poput peleta.

    “Proizvođači su podigli proizvodnju ove zime i fokus je bio na snabdijevanju domaćeg tržišta, što je za pohvalu”, naglasio je Ivanović.

  • Veće premije za poljoprivrednike u Srpskoj

    Veće premije za poljoprivrednike u Srpskoj

    Ovogodišnji pravilnik o podsticajima za razvoj poljoprivrede i sela u Republici Srpskoj donio je povećanje pojedinih premija i dodatne mjere podrške s ciljem jačanja domaće proizvodnje, poput sektora mljekarstva, svinjogojstva i pčelarstva, izjavio je pomoćnik ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Saša Lalić.

    Veće premije za proizvodnju mlijeka
    Lalić je za Srnu naveo da je premija za proizvedeno i prodato kravlje mlijeko povećana sa 0,28 KM na 0,30 KM po litru, dok je premija za otkupljeno ovčije i kozje mlijeko povećana sa 0,65 KM na 0,80 KM po litru.

    On je rekao da je minimalna količina mlijeka za koju se isplaćuje premija u toku jednog mjeseca ostala na 300 litara po proizvođaču, kao i podrška do 500 KM po muznom grlu, uz dodatnu premiju od 200 KM po grlu za proizvođače iz lokalnih zajednica koje su iznad 1.000 metara nadmorske visine.

    Dodatne premije za svinjogojstvo
    Kada je riječ o svinjogojstvu, Lalić je istakao da je novina uvođenje dodatne podrške za domaći reproduktivni ciklus.

    “Pored premije do 60 KM po utovljenoj svinji, uvedena je i dodatna premija do 40 KM po grlu iz vlastitog uzgoja ili kupljenog od farmi registrovanih u Republici Srpskoj koje imaju registrovan uzgoj krmača”, pojasnio je Lalić.

    Veća podrška pčelarima
    Prema njegovim riječima, premija za proizvodnju selekcionisanih matica povećana je sa četiri na do pet KM po matici.

    “I premija za proizvodnju i uzgoj pčela povećana je i iznosi do 20 KM po pčelinjem društvu”, dodao je Lalić.

    Cilj – jačanje domaće proizvodnje hrane
    On je naglasio da novi pravilnik donosi i dodatnu podršku mjerama koje se odnose na krčenje i privođenje poljoprivrednog zemljišta namjeni, kao i jačanje podrške u sistemu krava-tele, s ciljem povećanja domaće proizvodnje teladi i stabilnijeg razvoja govedarstva.

    “Jačanje domaće proizvodnje i stabilnost poljoprivrednih gazdinstava ostaju prioritet agrarne politike Republike Srpske. Cilj nam je da podsticajnom politikom dodatno ojačamo sektore koji su ključni za proizvodnju hrane i da domaćim proizvođačima obezbijedimo stabilnije uslove rada”, zaključio je Lalić.

  • Račić: Problemi u poslovanju kao rezultat globalnih poremećaja na zapadnoevropskom tržištu

    Račić: Problemi u poslovanju kao rezultat globalnih poremećaja na zapadnoevropskom tržištu

    Privreda Republike Srpske posljednjih godina suočava se sa velikim izazovima i problemima koji se ogledaju u poslovanju i izvozu, a nastali su kao rezultat globalnih poremećaja dešavanja na zapadnoevropskom tržištu na kojem je došlo do pada tražnje, izjavio je Srni predsjednik Privredne komore Srpske Goran Račić.

    – U gotovo svim oblastima u kojima smo prisutni na tržištu Zapadne Evrope imamo pad tražnje. Mi smo orijentisani na to tržište gdje izvozimo električnu energiju, obuću, namještaj, elemente za drvnu industriju, elektromašinsku industriju… Sve te oblasti su na Zapadu u krizi i u padu tražnje – rekao je Račić za Srna podkast.

    On je podsjetio da se poslovanje Srpske odvijalo u uslovima pandemije virusa korone, zatim sukoba u Ukrajini koji je doveo do poremećaja u snabdijevanju i krize cijena energenata, smanjenja tražnje na zapadnom tržištu, kao i na činjenicu da je ekonomija Srpske uglavnom okrenuta ka zapadnoevropskom tržištu, na koje izvozi do 75 odsto domaćih proizvoda, a sa kojeg se uvozi oko 90 odsto proizvoda.

    Prema njegovim rječima, na zapadu Evrope, građani nisu toliko orijentisani prema potrošnji kada očekuju neku neizvjesnost ili su suočeni sa problemima koji mogu da ugroze njihovu egzistenciju.

    – To je dovelo da mi već tri zadnje godine imamo pad industrijske proizvodnje, da je tek u prošloj godini malo popravljena pokrivenost uvoza izvozom. U januaru je taj procenat prešao 70 odsto, ali januar nije reprezentativan mjesec za posmatranje – naveo je Račić.

    On je istakao da postoje i određene obaveze preuzete u procesu pridruživanja BiH EU i na potpisan sporazum sa Energetskom zajednicom koji obavezuje da se već od ove godine na šest grupa proizvoda obračunava CO2, što stvara određene probleme kod domaćih izvoznika.

    – Mi kao komora pokušavamo da na sve te izazove dajemo adekvatne odgovore i edukacije. U proteklom periodu imali smo dosta seminara, edukacija i obuka da bi obučili naše privrednike da sastave izvještaje i obračunaju CO2 na način da taj dio obaveze koji na njih pada ne ugrozi njihovo poslovanje u vezi sa tim pitanjem – rekao je Račić.

    RAST CIЈENA NAFTE UZROKOVAĆE RAST CIЈENA PROIZVODA, A TIME INFLACIЈU

    Goran Račić izjavio je da je eskalacija sukoba u Persijskom zalivu i ozbiljna prijetnja za domaću ekonomiju, jer će neminovno dođi do poskupljenja nafte i naftnih derivata, što će uzorokvati rast cijena proizvoda i samim tim može doći do inflatornih kretanja.

    – Vidimo da je proteklih dana došlo do rasta cijena nafte i očekujem da će još rasti u narednom periodu. Veća cijena nafte znači i veće ulazne troškove koji operećuju nabavke proizvoda i samim tim doći će do rasta cijena i to može dovesti do inflatornih kretanja na ovim prostorima – rekao je Račić.

    On je naglasio da to nije dobro jer je Republika Srpska u posljednje dvije godine uspjela da zaustavi inflaciju i da je drži na jednocifrenom iznosu od četiri do pet odsto, kao i da bi budućom inflacijom bile pogođene skoro sve privredne grane.

    Račić je naveo da su očekivanja privrede da taj sukob neće trajati dugo, jer ako bude sigurno će doći do značajnih poremećaja u pogledu snabdijevanja naftom i naftnim derivatima.

    – Za nas je to problematično jer mi u Republici Srpskoj nemamo naftne terminale koje mogu da obezbijede značajne zalihe i na taj način ublažimo trendove u pogledu rasta cijena nafte. Isključivo smo orjentisani na one nabavke koje mogu da napune postojeće skladišne kapacitete koje naši distributeri imaju – naveo je Račić.

  • Najbogatiji Arapi zapretili Trampu povlačenjem investicija

    Najbogatiji Arapi zapretili Trampu povlačenjem investicija

    Najbogatije arapske države razmatraju mogućnost preispitivanja svojih ulaganja u inostranstvu kako bi ublažile finansijski pritisak izazvan ratom između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, piše Financial Times.

    Prema izvorima tog lista, pritisak na budžete zalivskih država mogao bi ih podstaći da preispitaju postojeće i planirane investicije u inostranstvu dok traže načine da ublaže finansijske posledice rata.

    Tri od četiri najveće ekonomije preispituju investicije

    Jedan zvaničnik iz Persijskog zaliva rekao je za Financial Times da bi to moglo da utiče na širok spektar finansijskih obaveza – od investicionih obećanja stranim državama ili kompanijama do sportskih sponzorstava, ugovora sa poslovnim partnerima i investitorima, kao i prodaje postojećih udela.

    Isti zvaničnik naveo je da su tri od četiri najveće zalivske ekonomije – Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Kuvajt i Katar – zajednički razgovarale o pritiscima koje rat stvara na njihove budžete i ekonomije, iako nije želeo da precizira o kojim državama se tačno radi.

    “Nekoliko zalivskih država pokrenulo je internu reviziju kako bi utvrdile da li u postojećim ugovorima mogu da aktiviraju klauzule o višoj sili, dok istovremeno preispituju postojeće i buduće investicione obaveze kako bi ublažile deo očekivanog ekonomskog pritiska izazvanog aktuelnim ratom”, rekao je zvaničnik za Financial Times.

    “Posebno ako se rat i povezani troškovi nastave istim tempom”, dodao je.

    “Već smo privukli pažnju Bele kuće”

    Prema rečima istog izvora, reč je o preventivnoj meri koja je posledica sve većeg pritiska na državne budžete.

    Financial Times navodi da se zalivske države suočavaju sa padom prihoda iz energetskog sektora zbog smanjene proizvodnje ili problema sa isporukom energenata, kao i sa padom prihoda u turizmu i avijaciji, dok istovremeno rastu izdaci za odbranu.

    Prošle godine obećali stotine milijardi dolara ulaganja u SAD

    Savetnik jedne zalivske vlade rekao je za Financial Times da je mogućnost preispitivanja investicija bogatih država Persijskog zaliva već privukla pažnju Bele kuće.

    Te države upravljaju nekim od najvećih i najaktivnijih državnih investicionih fondova na svetu. Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati i Katar prošle godine su obećali ulaganja vredna stotine milijardi dolara u Sjedinjene Američke Države nakon posete američkog predsednika Donalda Trampa regionu, podseća Financial Times.

    Pritisak na Trampa da potraži diplomatsko rešenje

    Zalivske države takođe su među najvećim finansijerima sportskih događaja širom sveta, a poslednjih godina snažno ulažu i u sopstveni ekonomski razvoj kako bi diverzifikovale svoje ekonomije.

    Financial Times navodi da bi svaka odluka koja bi mogla da utiče na ulaganja u SAD ili druge zapadne zemlje mogla dodatno da poveća pritisak na Trampa da pokuša da pronađe diplomatsko rešenje i okonča rat.

    Naftom bogate države Persijskog zaliva uvučene su u sukob koji su SAD i Izrael pokrenuli protiv Irana, nakon čega je Teheran pokrenuo snažan odgovor protiv američkih saveznika u regionu.

    Rat je doveo do gotovo potpunog zaustavljanja pomorskog saobraćaja kroz Ormuški moreuz, ključni plovni put kroz koji prolazi oko petine svetske trgovine naftom i gasom, pri čemu je u Persijskom zalivu pogođeno najmanje deset tankera, piše Financial Times.

    Napadi na energetsku infrastrukturu i baze

    Katar, drugi najveći svetski proizvođač tečnog prirodnog gasa, bio je primoran ove nedelje da proglasi višu silu nakon što je obustavio proizvodnju posle napada dronom na glavno LNG postrojenje.

    Jedna od najvećih saudijskih rafinerija takođe je pogođena u napadu. Iran je, prema navodima Financial Timesa, napao i američke vojne baze i ambasade u regionu, kao i aerodrome, hotele i stambene zgrade, što je ozbiljno poremetilo vazdušni saobraćaj i turizam.

    Zalivske države ranije su pozivale Trampa da odustane od napada i pokuša da postigne diplomatsko rešenje sa Iranom, ali su nakon početka rata upravo one podnele najveći teret iranskog odgovora.

    Emiratski milijarder javno kritikovao Trampa

    Kalaf al Habtur, istaknuti emiratski biznismen, javno je izrazio frustraciju zbog toga što su države Persijskog zaliva uvučene u rat koji su pokrenuli SAD i Izrael. U objavi na društvenoj mreži X, upućenoj Trampu, postavio je direktno pitanje američkom predsedniku.

    “Direktno pitanje: Ko vam je dao ovlašćenje da naš region uvučete u rat sa Iranom? I na osnovu čega ste doneli ovu opasnu odluku?”, napisao je al Habtur. “Da li ste izračunali kolateralnu štetu pre nego što ste povukli okidač?”, dodao je.

    Podsetio je i da se od zalivskih država očekivalo da budu među glavnim finansijerima Trampovog plana za obnovu Gaze, kao i podrška njegovom “Odboru za mir”.

    Rekao je da su arapske zalivske države “uložile milijarde dolara na osnovu podrške stabilnosti i razvoju”.

    “Te zemlje danas imaju pravo da pitaju: gde je taj novac završio? Da li finansiramo mirovne inicijative ili finansiramo rat koji nas dovodi u opasnost?”, poručio je.

  • Građani ogorčeni, vlasti ćute, a na tržištu haos

    Građani ogorčeni, vlasti ćute, a na tržištu haos

    “Lopovi“,“Staro gorivo nabavljeno po nižim cijenama prodaju po visokim”, “Čim je prva bomba pala podigli su cijene”, “Kad cijene padaju imaju zalihe, a kad poskupi na berzi isti dan dižu cijene” – samo su neki od komentara koji se ovih dana mogu pročitati ispod vijesti o novom poskupljenju goriva.

    Tokom prethodnih sedam dana u Republici Srpskoj gorivo je poskupilo za oko 40 feninga po litru, a cijene se trenutno razlikuju bukvalno od regije do regije, grada do grada, pa čak i od pumpe do pumpe.

    Predsjednik Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima pri Privrednoj komori Republike Srpske, Đorđe Savić, najavio je da će, prema svim pokazateljima, cijene goriva nastaviti da rastu.

    Prema njegovim riječima, prodaja goriva na benzinskim pumpama povećana je čak dva do tri puta, zbog čega su prethodne zalihe brzo potrošene, što objašnjava zašto je do poskupljenja došlo vrlo brzo nakon početka sukoba na Bliskom istoku. Savić navodi da je situacija drugačija kada cijene padaju, jer se tada prodaju uobičajene količine goriva, pa je potrebno više vremena da se rasproda gorivo nabavljeno po višim cijenama.

    Ekonomista Milenko Stanić smatra da se upravo na cijenama goriva najviše vidi haotična situacija na tržištu.

    – U slučaju nafte i naftnih derivata to je posebno izraženo, ali slična situacija postoji i na tržištu drugih roba i usluga. Haos vlada našim tržištem i ne postoji adekvatna regulativa da se to spriječi – kaže Stanić.

    On objašnjava da su marže kod goriva propisane, ali da se konačna cijena formira kroz više faza u lancu snabdijevanja.

    – Procedure su propisane, ali postoji velika mogućnost da se izvan sistema naprave rješenja, jer imamo dio maloprodavaca koji u tom lancu imaju i preradu nafte i dopremu iz svojih rafinerija. Mjere ne mogu dati rezultat ako se samo koncentrišemo na maloprodajnu cijenu derivata, jer je to krajnji rezultat – objašnjava Stanić.

    Dodaje da se cijena formira kroz više faza u lancu nabavke, gdje svaki učesnik može dodati svoj procenat.

    – Maloprodavac uvijek može da pokaže da je njegova nabavna cijena veća od tržišne koristeći sistem između snabdjevača i krajnjeg maloprodavca. Tu nastaju problemi i zato imamo veliku neujednačenost maloprodajnih cijena goriva – kaže Stanić.

    Prema njegovim riječima, inspekcija ima ograničen prostor za djelovanje.

    – Inspekcija može na terenu da provjeri da li je nabavna cijena na jednoj pumpi veća u odnosu na drugu, ali često ne može kontrolisati rafinerijsku cijenu ili cijenu po kojoj se gorivo nabavlja u inostranstvu, jer je riječ o nabavci u susjednim zemljama, poput Hrvatske ili Srbije – kaže on.

    Dodaje da razlike u cijenama pokazuju i koliko konkurencija utiče na tržište.

    – U Bijeljini je često niža cijena nego u drugim gradovima upravo zbog veće konkurencije. U manjim sredinama gdje ima manje pumpi postoji jača monopolska pozicija – objašnjava Stanić.

    On upozorava i da država nema mehanizme da reaguje u ovakvim situacijama.

    – Mi nemamo mogućnost da intervenišemo jer nemamo državne rezerve. Maloprodavci takođe imaju male skladišne kapacitete, iako zakoni predviđaju da bi trebalo da imaju određene zalihe nafte i naftnih derivata koje bi ublažile ovakve udare – kaže Stanić.

    Zbog toga, dodaje, i najmanji poremećaj na međunarodnom tržištu brzo dovodi do rasta cijena.

    – Postoji zloupotreba i neodgovorno ponašanje trgovaca koji su već na samu najavu rasta cijena na svjetskom tržištu primijenili nove cjenovne odnose. Inspekcija, ni po kapacitetu ni po broju ljudi, ne može spriječiti takve pojave – smatra Stanić.

    Kao jedno od mogućih rješenja navodi mogućnost privremenog smanjenja ili ukidanja akciza na gorivo.

    – Postoji prijedlog da se Savjetu ministara da ovlaštenje da u ovakvim vanrednim uslovima smanji ili čak ukine akcize na mjesec ili dva. To bi bila pravedna i normalna mjera kako bi se spriječili poremećaji na tržištu – kaže Stanić.

    Upozorava da će rast cijena goriva pokrenuti lančanu reakciju.

    – Potpuno će nastati poremećaj na tržištu svih roba i usluga. Proizvođači će se naći u veoma nezgodnoj situaciji, a do sada nisam primijetio da je bilo koji nivo vlasti zasjedao i predložio mjere kako reagovati u ovakvim situacijama – zaključuje Stanić.

  • Evro pao na najniži nivo za tri mjeseca

    Evro pao na najniži nivo za tri mjeseca

    Evro nadalje pada i prodaje se danas (6.marta) za 1,156 dolara, što je njegova najniža vrijednost od kraja novembra, pošto investitori sve više kupuju američku valutu usljed eskalacije sukoba na Bliskom istoku.

    Visoke cijene energenata pogađaju privredni rast i kupovnu moć u Evropi direktnije nego u SAD, koje su najveći svjetski proizvođač nafte, prenosi Blumberg.

    Valuta evrozone našla se pod pritiskom nakon što je Izrael izveo napad na Bejrut, pošto je taj potez označio značajno proširenje vojne kampanje protiv Irana, koja je počela nedjelju dana ranije uz podršku Sjedinjenih Američkih Država.

    Američki predsednik Donald Tramp je danas na svojoj društvenoj mreži Truth Social saopštio da Vašington neće skopiti nikakav dogovor sa Teheranom prije “bezuslovne predaje” Irana.

    Trampov ultimatum praktično znači da Sjedinjene Američke Države više ne prihvataju diplomatske pregovore sa trenutnim strukturama vlasti u Teheranu.

    Uslov za prestanak bombardovanja je postavljanje novog rukovodstva koje će biti “prihvatljivo” za Vašington i njegove saveznike, poručio je Tramp.

    Zvaničnici Evropske centralne banke upozorili su da bi produženi rat na Bliskom istoku u koji bi se uključile dodatne države mogao istovremeno da podigne inflaciju u evrozoni i uspori ekonomski rast.

    Analitičari ocjenjuju da trenutno postoji oko 55 odsto verovatnoće da ECB podigne kamatne stope u julu, dok investitori vide oko 85 odsto šanse za još jedno povećanje do decembra, prenosi Trejding ekonomiks.

  • Cijene nafte ponovo drastično porasle

    Cijene nafte ponovo drastično porasle

    Cijene nafte ponovo su danas drastično porasle, jer je eskalacija sukoba na Bliskom istoku ozbiljno poremetila globalne tokove energije.

    Tako je nafta Brent skočila za više od sedam odsto na nivo od oko 91 dolara po barelu, što je najviše od aprila 2024. godine, a američka sirova nafta WTI (West Texas Intermediate) za više od 10 odsto, na oko 89 dolara po barelu, prenio je Trejding ekonomiks.

    Ministar energetike Katara Sad el Kabi rekao je da će izvoznici iz zemalja Persijskog zaliva obustaviti proizvodnju u roku od nekoliko dana ako tankeri ne budu mogli da prođu kroz Ormuski moreuz.

    Moreuz je ključna ruta kojom se obično transportuje oko 20 miliona barela nafte i naftnih derivata dnevno.

    U međuvremenu, tenzije ostaju visoke nakon što je Abas Arakči rekao da Iran ne traži pregovore.

    Sjedinjene Američke Države signalizirale su moguće akcije za ublažavanje pritiska, uključujući potencijalno oslobađanje nafte iz strateških rezervi, a istovremeno su privremeno dozvolile Indiji da kupi dio ruske sirove nafte koja je već na moru.

    Saudijska Arabija je podigla cijene nafte za azijske kupce i preusmjerila pošiljke preko luka Crvenog mora kako bi zaobišla Ormuz.

  • Ko su “invalidi rada” u RiTE Gacko i RiTE Ugljevik?

    Ko su “invalidi rada” u RiTE Gacko i RiTE Ugljevik?

    U proizvodnim preduzećima koja funkcionišu u sklopu Mješovitog holdinga “Elektroprivreda Republike Srpske”, prije svega u Rudniku i Termoelektrani Gacko i Rudniku i Termoelektrani Ugljevik, postoje zloupotrebe koje se odnose na ograničenu radnu sposobnost, tzv. invalidi rada, i na korišćenje bolovanje.

    Tvrdi ovo Luka Petrović, generalni direktor ERS, koji pojašnjava da se radne zloupotrebe dešavaju na način da radnik “donese od ljekara potvrdu da ne može da radi na radnom mjestu gdje je raspoređen i onda se prebacuje na druga, lakša radna mjesta, ali zadržava veću platu koju je imao na prethodnom radnom mjestu”.

    Ljudi otvaraju bolovanje pa odu raditi nešto drugo

    Petrović tvrdi i da ovo nije u njihovim rukama, već u rukama ljekara koji, kako je naveo, olako daju potvrde ljudima da ne mogu raditi na određenim radnim mjestima.

    “Imate onda i zloupotrebu bolovanja, pa imamo slučajeve da ljudi uzmu bolovanje mjesec-dva, a rade negdje drugo, a istovremeno primaju 85 odsto plate, jer je toliko predviđeno prema Kolektivnom ugovoru u ERS kad su na bolovanju. Tu je zakazao kontrolni mehanizam koji uopšte ne reaguje. Zbog tih stvari se pojavljuju viškovi radne snage koja nije direktno na poslovima. Najviše problema je u dvije termoelektrane jer je tamo oko 3.800 ljudi. U hidroelektranama nemamo te probleme”, tvrdi Petrović.

    Najčešće se prelazi iz proizvodnje

    Da se ne radi o nekoj praznoj priči, potvrđuju za “Nezavisne novine” i u RiTE Ugljevik.

    Naš izvor iz ovog preduzeća tvrdi da se u najvećem broju slučajeva radi o prelasku iz proizvodnih u neproizvodne pogone, ali i da postoji određeni broj radnika koji su teži slučajevi i koji su morali da mijenjaju radnu okolinu.

    Ipak, kako navodi, ovo je problem pred kojim se ne smiju zatvoriti oči.

    “Ti problemi nisu samo u Ugljeviku i Gacku, već su se, kako saznajemo, pojavili i u Termoelektrani Stanari. Postoji broj zloupotreba gdje radnici, ne mogu sad reći lako, ali na neki lakši način dobiju to rješenje od da im je umanjena radna sposobnost na radnom mjestu koje je uglavnom proizvodno i tačno je da su ta mjesta vrlo dobro plaćena. Kad pređu sa proizvodnog radnog mjesta, njima preduzeće obezbijedi novo radno mjesto u skladu sa njihovom ograničenom mogućnostima i stručnom spremom. To značajno utiče na finansijsko stanje preduzeća iz razloga što oni povuku tu svoju platu na neproizvodna radna mjesta, pa se stvara veliko opterećenje”, pojašnjava naš izvor iz RiTE Ugljevik.

    Navodi da je zakon koji je omogućavao da radnici sa umanjenom radnom sposobnošću prelaze na lakša radna mjesta bio jako dobar, ali da je vremenom došlo do velikih zloupotreba jer se to pravo počelo koristiti maksimalno.

    “Nekad je bilo da radnik kada pređe sa proizvodnog na neproizvodno radno mjesto sa sobom ponese svoj koeficijent složenosti poslova u vidu jedne nadoknade, ali naravno da to ne podrazumijeva sve ostale beneficije koje ima, rad noću, rad nedjeljom, rad na praznik. Oni sad u ovom slučaju sve to povuku sa sobom i to uvećava njihovu platu i rezultat svega toga je da radnici koji rade u proizvodnji znaju da imaju i manju platu od tih koji su prešli gdje nije direktna proizvodnja”, ističe izvor “Nezavisnih”.

    Pored toga, dodaje da sada postoji problem i da je broj tih koji su tražili promjenu radnog mjesta toliki da ih više nemaju gdje ni rasporediti.

    Novaković: Čitav niz zloupotreba

    Da postoji čitav niz zloupotreba, od “produkcije invalida do bolovanja”, potvrđuje i Žarko Novaković, v.d. direktora RiTE Ugljevik, koji kaže da je to sve prouzrokovano pravnim prazninama u postojećim zakonima.

    “Bez pomoći države, skupštine, izmjena zakona, ali pomoći i gospodina Luke Petrovića i izmjena Kolektivnog ugovora, to se ne može riješiti”, kaže Novaković za “Nezavisne”.

    RiTE Gacko: Odneseš doktoru novac i to je to

    Potvrdu svega dobili smo i od naših izvora u RiTE Gacko.

    “Imali smo slučajeve da se iz rudnika prebacuju na lakša radna mjesta. Ali više ima lažnih bolovanja. Odneseš doktoru 50-100 KM i to je to. Odu onda da rade negdje drugo, toga najviše ima tokom ljeta. Pored toga, dešava se da uzmu bolovanje, a odu da voze kamion za privatnu firmu”, tvrdi naš izvor iz gatačkog preduzeća.

    Šta kažu u Fondu PIO?

    Sa ovim problemima upoznati su, i to već godinama, i u Fondu PIO Republike Srpske.

    Za “Nezavisne” navode da su prije nekoliko godina imali intenzivnu saradnju sa tadašnjim rukovodstvom RiTE Ugljevik i RiTE Gacko i radili i reviziju nalaza ocjene i mišljenja kojima je smanjena radna sposobnost zaposlenih, odnosno kroz medicinsku dokumentaciju, utvrđivanje invalidnosti osiguranika i nesposobnosti članova porodice.

    Ipak, navode da je uloga Fonda u ovom postupku ograničena.

    “Fond utvrđuje zdravstveno stanje i radnu sposobnost osiguranika u skladu sa zakonom, dok pitanja koja se odnose na organizaciju rada i raspoređivanje radnika spadaju u domen radnih odnosa kod poslodavca”, dodaju oni.

    Poručuju da zahtjev za ocjenu radne sposobnosti podnosi osiguranik, a samo u izuzetnim slučajevima i poslodavac.

    “Napominjemo da se osiguranik ne može obratiti Fondu zahtjevom za promjenu radnog mjesta, već se u postupku medicinskog vještačenja isključivo utvrđuje zdravstveno stanje i radna sposobnost osiguranika u skladu sa zakonom”, naveli su iz Fonda PIO.