VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • BiH sve više uvozi radnu snagu

    BiH sve više uvozi radnu snagu

    Da vam je neko rekao prije deset ili petnaest godina da će Bosna i Hercegovina uvoziti radnu snagu, vjerovatno bi s čuđenjem reagovali. Kako i ne bi, poznavajući tadašnji poslovni ambijent. No, posljednje informacije nam govore da je to nova realnost.

    Da ne bude zabune, u našoj zemlji imamo veliki broj nezaposlenih, ali imamo i situaciju da su radnici potrebni u dosta branši poput trgovaca, radnika u pekarama, konobara, kuhara, vozača, građevinskih radnika itd…

    Iz Udruženja poslodavaca FBiH često smo imali priliku čuti žalbu da nemaju pretjeranu koristi od zavoda za zapošljavanje, te da u njihovim evidencijama nema radnika koji njima trebaju.

    Zato se i dosta kompanija, pogotovo privatnih “okreće” u potrazi za novom radnom snagom.

    Koliko je ljudi došlo u BiH

    Iz Agencije za rad i zapošljavanje su nam kazali da je ukupno izdatih važećih radnih dozvola u Bosni i Hercegovini u 2022. godini 3.780 i to 1.645 radnih dozvola koje se računaju u kvotu i 2.135 radnih dozvola izdatih nezavisno od utvrđene kvote.

    “Poredeći sa 2021. godinom izdato je ukupno 1.005 radnih dozvola više. Također, u 2022. godini izdato 690 radnih dozvola više koje se računaju u kvoti, te 315 dozvola više nezavisno od kvote. Od ukupno izdatih važećih radnih dozvola 409 radnih dozvole je izdato ženama, a 3.371 muškarcima”, kazali su nam iz Agencije za rad.

    U FBiH ukupno je izdato 2.076 važećih radnih dozvola od čega 782 koje se računaju u kvotu i 1.294 izdatih nezavisno od utvrđene kvote, a u RS-u ukupno je izdato 1.447 važećih radnih dozvola i to 829 koje se računaju u kvotu i 618 izdatih nezavisno od utvrđene kvote. U Brčko distriktu ukupno je izdato 257 važećih radnih dozvola, 34 koje se računaju u kvotu i 223 izdatih nezavisno od utvrđene kvote.

    Iz kojih zemalja dolaze radnici

    Ono što je bitno istaći jeste da, iako su poslodavci u 2022. godini tražili povećanje kvota za radne dozvole strancima, te iako je to povećanje odobreno, popunjenost kvote na nivou Bosne i Hercegovie iznosi tek 49 posto, na nivou entiteta FBiH popunjenost kvote je tek 42 posto, na nivou RS-a popunjenost kvote je 59 posto, dok na nivou Brčko distrikta iznosi tek 38 posto.

    Što se tiče broja izdatih radnih dozvola prema državama, najviše radnih dozvola u Bosni i Hercegovini izdato je državljanima Turske (861), Srbije (660), Hrvatske (169), Kine (169), Kuvajta (137), Bangladeša (123), Indije (122) i Crne Gore (102).

    “Već duži niz godina po broju izdatih radnih dozvola ove prve četiri države su na prva četiri mjesta, tako da je i sada ista situacija. Novina je povećanje broja radnika iz Bangladeša, te iz Nepala kojima je izdato 38 radnih dozvola dok ranijih godina taj broj je bio jedna ili dvije radne dozvole”, rekli su nam.

    Koje poslove rade

    Kada je u pitanju broj radnih dozvola izdatih prema djelatnostima, najviše radnih dozvola u Bosni i Hercegovini je izdato za sljedeće djelatnosti: građevinarstvo (884), trgovina na veliko i malo (560), umjetnost, zabava, rekreacija (370), poslovanje nekretninama (356), prerađivačka industija (312) i ostale uslužne djelatnosti (236).

    “U prethodnim godinama na prvom mjestu po djelatnostima uvijek je bila trgovina, a u 2022. godini to se promijenilo i na prvom mjestu je djelatnost građevinarstva. Ostale djelatnosti su iste kao i prethodnih godina”, zaključili su.

    Činjenica je da smo već odavno zemlja koja izvozi radnu snagu zbog niske cijene rada, a istovremeno možemo reći da ćemo postati zemlja u kojoj će se uskoro radnik tražiti na svaki mogući način.

    Iz svega navedeno jasno se nameće zaključak da će se proces uvoženja radne snage etablirati kao normalna društvena pojava, čak i za zemlju koja je još u tranziciji i koja muku muči sa svojim građanstvom.

  • Stimulacijom Vlade RS do povećanja plata radnika

    Stimulacijom Vlade RS do povećanja plata radnika

    Uz stimulaciju koju država mora obezbijediti u narednom periodu moraju se tražiti rješenja za povećanje plata u realnom sektoru.

    Poručio je ovo Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, rekavši da je bitno da se zadrže radnici, da se pokaže da se ovdje može raditi i zaraditi.

    Saša Trivić, predsjednik Udruženja unije poslodavaca RS, pozdravio je Dodikovu odluku te rekao da je dobro da se razmišlja u tom pravcu.

    “To je moguće na dva načina, prvi je kroz Zakon o podsticajima za rast plata koji već funkcioniše. Druga varijanta je, pošto smo prešli na sistem bruto plata, odnosno da su porezi i doprinosi u vlasništvu radnika, da se kroz eventualne korekcije poreskih stopa obezbijedio da dio novca ostane radniku. Ove stvari nisu nove ni nepoznate, samo je pitanje da li država ima prihode za tako nešto”, istakao je Trivić za “Nezavisne novine”.

    Na pitanje da li je bilo razgovora na tu temu, Trivić odgovara da su juče imali sastanak sa predstavnicima Ministarstva finansija RS.

    “Zaključeno je da se kroz borbu protiv sive ekonomije mogu obezbijediti ta nedostajuća sredstva, odnosno da bi se dio sredstava koji se prikupi u borbi protiv sive ekonomije preusmjerio u povećanja plata radnika. Trenutno se rade procjene i plan aktivnosti, te se još ne zna do kolikog povećanja plata za radnike u realnom sektoru bi moglo doći”, naglasio je Trivić.

    Pero Ćorić, predsjednik Privredne komore RS, istakao je da se plate moraju povećavati kako bi se na jedan način nadomjestio nedostatak radne snage, ali i zadržali kvalitetni radnici.

    “Očekuje se da pomoć Vlade RS bude kao u ranijem periodu, da se odrekne dijela doprinosa koji bi se pretočio direktno u plate radnika. Sve što se smanji kroz doprinose privrednici bi vrlo rado preusmjerili radnicima i na taj način došli do zajedničkog cilja, odnosno povećanja plata. Ta sredstva koja bi bila izdvojena svakako bi kroz povećanu potrošnju i povećanje PDV-a bila vraćena u budžet i on ne bi puno trpio zbog toga. Ovo, ako se uradi, biće na zadovoljstvo svih, i radnika, i privrede, ali i Vlade RS”, kazao je Ćorić za “Nezavisne novine”.

    Kako je objavio Zavod za statistiku Republike Srpske u ponedjeljak, krajem prošle godine je u RS bilo zaposleno 286.679 radnika.

    “Od ovog broja su 153.311 muškarci, a 133.368 žene”, piše u podacima Zavoda za statistiku RS.

    Dalje navodi da je u decembru prošle godine prosječna plata u Republici Srpskoj bila 1.217 KM.

    “Godišnji prosjek plate za prošlu godinu iznosio je 1.144 KM. U 2021. godini iznosio je 1.004 KM, 2020. godine 956, a 2019. godine 906 KM”, objavili su iz Zavoda za statistiku RS.

    Prema ovim podacima, prošle godine je najveća prosječna neto plata zabilježena u Stanarima, 1.455 KM, pa Ugljeviku 1.415 KM, pa slijedi Banjaluka sa 1.305 KM, te Gacko 1.304 KM.

    Najniže prosječne neto plate prošle godine u Republici Srpskoj su, prema ovim podacima, bile u Kupresu 787 KM, Donjem Žabaru 801, Jezeru 817 KM te Rogatici 897 KM.

  • OPEK iznenadio odlukom

    OPEK iznenadio odlukom

    Cene nafte porasle su čak osam odsto na otvaranju nakon što je OPEK plus objavio da smanjuje proizvodnju za 1,16 miliona barela dnevno.

    Fjučersi na naftu Brent su poslednji put skočili za 5,07% na 83,95 dolara po barelu na toj vesti, a fjučersi američke nafte Vest Tekas Intermediate su porasli za 5,17% na 79,59 dolara po barelu.Dobrovoljna smanjenja počeće od maja i trajati do kraja ove godine, objavila je Saudijska Arabija, rekavši da je to mera predostrožnosti usmerena na stabilizaciju tržišta nafte.

    Potez je usledio nakon odluke Rusije da smanji proizvodnju nafte za 500.000 barela dnevno do kraja 2023. godine, rekao je zamenik premijera zemlje Aleksandar Novak.

    Ostale zemlje članice takođe su obećale odgovarajuća smanjenja, pri čemu je OPEC Kingpin Saudijska Arabija smanjio 500.000 barela dnevno, a UAE smanjio za 144.000 barela dnevno, između ostalih smanjenja iz Kuvajta, Omana, Iraka, Alžira i Kazahstana.

    “Plan OPEC-a za dalje smanjenje proizvodnje mogao bi ponovno da pogura cene nafte prema granici od 100 dolara, uzimajući u obzir ponovno otvaranje Kine i rusko smanjenje proizvodnje kao odmazdu protiv zapadnih sankcija”, rekla je analitičarka CMC Marketsa Tina Teng za CNBC, prenosi SEEbiz.

  • Ulagači vjeruju da će uskoro završiti ciklus povećanja kamatnih stopa

    Ulagači vjeruju da će uskoro završiti ciklus povećanja kamatnih stopa

    Mart je za dolar protekao u vrlo pesimističnom tonu, a to se potvrdilo i u zadnjoj sedmici prethodnog mjeseca.
    Vrijednost dolara prema košarici valuta pala je i prošle sedmice, treće zaredom, jer ulagači vjeruju da će američka centralna banka uskoro završiti ciklus povećanja kamatnih stopa.

    Dolarov indeks, koji pokazuje kretanje vrijednosti američke prema ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, skliznuo je prošle sedmice 0,5 posto, na 102,59 bodova.

    Pritom je dolar prema evropskoj valuti oslabio 0,7 posto, pa je cijena evra dosegnula 1,0840 dolara.

    No, kurs dolara prema japanskoj valuti porastao je 1,6 posto, na 132,80 jena.

    Dolarov indeks oslabio je i prošloga tjedna jer ulagači vjeruju da je ciklus povećanja kamata američke središnje banke pri kraju.

    Posljednji makroekonomski podaci pokazuju, naime, da se rast privrede u SAD-u postepeno usporava, da inflacijski pritisci popuštaju, da potrošnja polagano slabi i da se tržište rada postupno ‘hladi’. To znači da bi Fed uskoro mogao završiti ciklus zaoštravanja monetarne politike.

  • Dodik: Tražiti rješenja za povećanje plata u realnom sektoru

    Dodik: Tražiti rješenja za povećanje plata u realnom sektoru

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik istakao je da se u narednom periodu moraju tražiti rješenja za povećanje plata i to u realnom sektoru, ali uz stimulaciju koju država mora da obezbijedi.

    “Bitno je da zadržimo radnike, da pokažemo da se ovdje može raditi i zaraditi”, napisao je Dodik na “Instagramu”.

    On je naveo da su preduzeća u Republici Srpskoj u prošloj godini ostvarila dobit veću od tri milijarde KM.

    “To je nešto čime treba da se ponosimo i budemo svjesni da je to ostvareno u nestabilnim i teškim okolnostima”, naglasio je Dodik.

    On je dodao da je na godišnjem izboru najboljih preduzeća, u organizaciji Privredne komore Republike Srpske, istakao dobre ekonomske podatke i da je u periodu januar-februar ostvaren izvoz u vrijednosti od 875 miliona KM, što je za 8,8 odsto više nego u periodu januar-februar prošle godine, odnosno procenat pokrivenosti uvoza izvozom iznosio je 91 odsto.

    “Želimo da to bude više od 100 odsto pokrivenosti jer znamo šta to znači i smatram da imamo potencijala”, ukazao je Dodik.

    On je istakao da Republika Srpska danas ima najveći broj zaposlenih otkad postoji, više od 290.000, tako da se odmiče od situacije kada smo imali jednak broj zaposlenih i penzionera.

    “U isto vrijeme je odgovornost prema zaposlenima vidljiva kroz povećanje prosječne plate. Ona je preko 1.200 KM, što govori o tome da i taj trend u Srpskoj raste polako, ali sigurno, ne ugrožavajući poslovanje”, naveo je Dodik.

    Predsjednik Republike Srpske je naglasio da je prošle sedmice, osim brojnih radnih sastanaka, našao vremena da posjeti porodicu Badnjar iz Foče, kojoj je obezbijedio kupovinu nove kuće i dodao da je riječ o vrijednim ljudima, koji imaju šestoro djece i koji sada imaju uslove da im svojim radom obezbijede normalan život.

    Dodik je prisustvovao i manifestaciji koju je organizovala Fondacija “Srpska kuća”, koja je takođe fokusirana na pomaganje višečlanim porodicama u Srpskoj da obezbijede adekvatne uslove za život.

    “Sve ove aktivnosti pokazuju humanu i lijepu stranu naše zajednice i spremnost da pomažemo onima kojima je to potrebno”, istakao je Dodik.

  • Usvojena odluka o raspodjeli prihoda od PDV-a

    Usvojena odluka o raspodjeli prihoda od PDV-a

    Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) usvojio je danas na 2. elektronskoj sjednici Odluku o utvrđivanju privremenih koeficijenata za raspodjelu sredstava sa jedinstvenog računa za period april – juni 2023. godine.

    Po ovoj odluci, koja se zasniva na krajnjoj potrošnji prema prijavama PDV-a, Federaciji BiH pripada 62,94 odsto prihoda s jedinstvenog računa, a Republici Srpskoj 33,51 odsto, dok Brčko distriktu pripada fiksni iznos od 3,55 odsto.

    UIO BiH zadužena je za sprovođenje ove odluke koja stupa na snagu danom donošenja i bit će objavljena u “Službenom glasniku BiH”.

    Podsjećamo, prihodi od indirektnih poreza u BiH u prva dva mjeseca 2023. godine iznosili su jednu milijardu i 542 miliona KM i veći su za 120 miliona KM ili 8,38 posto u odnosu na isti period 2022. godine kada su iznosili jednu milijardu i 422 milliona KM.

    UIO je u prva dva mjeseca 2023. godine privredi vratila 368 miliona KM što je za 65 miliona KM više u odnosu na prihode koje su sa jedinstvenog računa korisnici dobili za isti period 2022. godine

    Neto prikupljeni prihodi koji su otišli u raspodjelu korisnicima u prva dva mjeseca 2023. godine, a to su država, entiteti i Distrikt Brčko, iznosili su jednu milijardu i 173 miliona KM i veći su za 54 miliona KM u odnosu na prihode koje su sa jedinstvenog računa korisnici dobili za isti period 2022. godine.

  • Dodik: Imamo uvjeravanja da je Kina odlučila da prihvati obveznice Srpske

    Dodik: Imamo uvjeravanja da je Kina odlučila da prihvati obveznice Srpske

  • Opštine i gradovi u Srpskoj duguju 360 miliona KM

    Opštine i gradovi u Srpskoj duguju 360 miliona KM

    Obaveze gradova i opština u Srpskoj na kraju prošle godine po osnovu direktnih kreditnih zaduženja iznosile su 360,24 miliona KM, što je za 5,53 miliona maraka manje u odnosu na kraj 2021. godine, kazali su “Glasu Srpske” u Ministarstvu finansija RS.
    Najčešći razlozi zaduženosti opština i gradova u Srpskoj su refinansiranje postojećih kredita, ali i realizacija kapitalnih investicija.

    “Lokalne zajednice koje su na kraju 2022. godine imale najveći procenat zaduženosti po osnovu postojećih kreditna u odnosu na ostvarene redovne prihode iz prethodne godine su opštine Kneževo, Jezero, Srbac i Kozarska Dubica, ali i grad Doboj”, kazali su u Ministarstvu finansija.

    Dugoročna zaduženost opštine Srbac iznosi oko devet miliona maraka, a godišnje na otplatu kredita iz lokalne kase ode oko 1,2 miliona maraka.

    “Redovno servisiramo sve te obaveze i tako ćemo nastaviti. Pri gornjoj smo granici zaduženosti koja je definisana zakonom”, rekao je “Glasu” načelnik opštine Srbac Mlađen Dragosavljević i dodao da veliki iznos njihovih kredita datira iz ranijeg perioda.

    Naglasio je da je novijeg datuma samo revolving kredit za pokrivanje tekuće likvidnosti, ali i dodao da su imali dvije emisije obveznica, od kojih je jedna bila namijenjena za gradnju zgrade za mlade bračne parove.

    U opštini Jezero trenutne kreditne obaveze iznose 805.000 maraka.

    “Sa dolaskom na mjesto načelnika, još 2016. godine, zatekla sam dva budžeta opštine u minusu od prethodne vlasti i načelnika tadašnje lokalne uprave. Tada smo imali obaveze teške 300.000 maraka samo za poreze i doprinose. Pored tog iznosa, imali smo i dugovanja prema komunalnim preduzećima pa su na kraju ukupne obaveze koje smo preuzeli bile teške više od milion maraka. Zbog toga smo tada ušli u kreditno zaduženje i krenuli u prepakivanje kredita”, rekla je načelnica Jezera Snježena Ružičić.

    Naglasila je da su kreditna zaduženja koja su imali u 2021. godini prepakovali u dugoročni nenamjenski kredit od 850 miliona maraka bez kamata.

    “Za refinansiranjem tog starog kredita posegnuli smo zbog visoke kamatne stope. Taj kredit usmjeren je u investicije i čišćenje starih obaveza”, kazala je “Glasu Srpske” Ružičićeva.

    Načelnik Kneževa Goran Borojević kao ni prvi čovjek Kozarske Dubice Radenko Reljić juče nisu odgovarali na naše pozive. Takođe, ni iz grada Doboja nismo uspjeli dobiti podatke o tome koliko trenuto iznose njihove kreditne obaveze.

    Šestorka bez kredita
    U Ministarstvu finansija RS kazali su da šest lokalnih zajednica u Srpskoj nema nikakvih obaveza po osnovu direktnih kreditnih zaduženja. Prema njihovim podacima, to su Čelinac, Petrovac, Istočni Drvar, Istočni Mostar, ali i Rudo i opština Osmaci.

  • Tegeltija: Bez budžeta do kraja marta, nema novca za plate za 1.741 radnika

    Tegeltija: Bez budžeta do kraja marta, nema novca za plate za 1.741 radnika

    Zoran Tegeltija, ministar finansija i trezora BiH obrazlažući budžet za ovu godinu rekao je da je on uravnotežen te da su ukupni prihodi planirani na iznos od 1.315.400 KM isto kao i rashodi.

    Pored toga, budžetom su planirana i sredstva za otplatu spoljnog duga u iznosu od preko 1,2 milijarde KM, tako da je ukupno budžet BiH 2.561.400 KM.

    “Ovaj okvir budžeta omogućiće funkcionisanje institucija kako sa stanovišta primanja tako i sa stanovišta troškova poslovanja. Ovaj budžet dovešće do značajnog materijalnog poboljšanja zaposlenih u institucijama BiH”, rekao je Tegeltija dodajući da je najvažnije da su budžet usvoji do kraja prvog kvartala te da ako se to ne desi da martovska plata u potpunosti neće moći biti isplaćena za 1.741 radnika u četiri institucije.

    Tegeltija je naglasio da je Savjet ministara BiH donio odluku o povećanju osnovice za obračun plate sa 535 na 600 KM, kao i povećanje naknada za ishranu, prevoz, te regres koji će biti 450 KM.

    “Najznačajnija pozicija u budžetu jestu plate zaposlenih i one su planirane u iznosu od 791 miliona i veće su za 157.700 nego godinu ranije. Povećanje osnovice sa 535 KM na 600 KM povlači 63.600.000 KM”, rekao je Tegeltija dodajući da je planirano i novo zapošljavanje 20 izvršilaca i to četiri u Predsjedništvu BiH, osam u VSTS, jedan u Generalnom sekretarijatu Savjeta ministara BiH, zatim dvoje u Kancelariji za zakonodavstvo te pet u Direkciji za evropske integracije BiH.

  • Vidović: Zadržana likvidnost budžeta

    Vidović: Zadržana likvidnost budžeta

    Ministar finansija Republike Srpske Zora Vidović izjavila je da je Srpska, uprkos inflaciji i svim problemima prisutnim na globalnom svjetskom tržištu u kojima nijedna zemlja ne posluje normalno, uspjela zadržati likvidnost budžeta i isplatiti sve svoje obaveze.

    Ona je rekla da će se to tako nastaviti i do kraja godine, podsjetivši da je republiči budžet usvojen na vrijeme.

    • Usvojili smo i program javnih investicija koje za naredne tri godine iznose 1,8 milijardi KM, od čega će se jedan dio realizovati u ovoj godini. Značajne su nam investicije iz budžeta. U prošloj godini je to bilo 250 miliona, a to su projekti koji se i danas završavaju – navela je Vidovićeva u intervjuu Srni povodom 100 dana rada Vlade.

    NEKE INVESTICIЈE ZAPOČETE, NEKE KREĆU U REALIZACIЈU U KRATKOM VREMENU

    Vidovićeva je istakla da su u Republici Srpskoj krenule vrlo značajne investicije, od kojih su neke započete, a neke će početi da se realizjuju u vrlo kratkom vremenu.

    • Izgradnja hidroelektrane Buk Bijela, čija je investicija oko 560 miliona KM, jeste projekat koji je već počet, gdje se rade određeni pripremni radovi. Taj posao će sasvim sigurno početi u ovoj godini – rekla je Vidovićeva.

    Prema njenim riječima, počela je i gradnja HE na Bistrici, te su završeni pregovori sa kineskom kompanijom i bankom za izgradnju HE Dabar, gdje su urađeni već značajni radovi u vrijednosti većoj od 100 miliona KM.

    Za sektor zdravstva Vidovićeva je rekla da su u naredne tri godine predviđena ulaganja od 640 miliona KM, te da će u ovoj godini u taj sektor biti uloženo 257,5 miliona KM.

    • Radi se bolnica u Doboju, treba da počne gradnja bolnice u Trebinju, dok je Prijedor ostao u opciji da li da se gradi nova bolnica ili renovira postojeća – dodala je Vidovićeva, podsjetivši da se sve investicije u zdravstvu finansiraju iz budžeta.

    DALjE POBOLjŠANjE KVALITETA FINANSIЈSKOG TRŽIŠTA, ULAGANjA U POLjOPRIVREDU I INFRASTRUKTURU

    Vidovićeva je navela i da se u ministarstvu na čijem je čelu radi na izradi zakona o osiguranju koji će u ovoj godini biti upućen u skupštinsku proceduru i koji predstavlja strateški zakon.

    • Postojeći Zakon o osiguranju je dosta star, ima problema. Zajedno sa osiguravajućim kućama i Agencijom za osiguranje radimo novi zakon i jedna od njegovih važnijih stvari biće digitalizacija, to jeste, povezivanje društava u Agenciju i omogućavanje svim klijentima da u svakom momentu vide svoju polisu i šta se dešava – navela je Vidovićeva.

    Prema njenim riječima, time će se osiguravajuće kuće dovesti na viši nivo, sa čime su se i one saglasile da je to neophodno i da se jedino tako može izbjeći siva zona koja postoji u toj oblasti.

    Ona je rekla da se svake godine radi na poboljšanju kvaliteta finansijskog tržišta u Srpskoj.

    • Sada je problem zbog opšte situacije u svijetu zbog koje finansijska tržišta doživaljavaju velike potrese. Mi smo u izradi zakona o elektronskom novcu, koji u ovom momentu preživljava velike potrese. Hoćemo da uredimo tu oblast i kada dođe normalno vrijeme, vjerujem da će se dosta više raditi i sa tim novcem – navela je Vidovićeva.

    Ona je podsjetila i da je za poljoprivredu određeno 180 miliona KM i da se očekuju veće zasijane površine i veći prihodi u toj oblasti.

    Vidovićeva je konstatovala da su za Srpsku najvažniji resursi energetika, poljoprivreda i turizam i da se u te oblasti mora značajno ulagati, jer samo investicije u kriznim vremenima omogućavaju opstanak jednoj društvenoj zajednici.

    • Tu su i velike investicije u auto-puteve. To nije profitabilno u momentu i nisu to direktno profitabilne investicije, ali su auto-putevi profitabilni indirektno, jer olakšavaju i pojeftinjuju sve poslove u privredi i drugim djelatnostima – ocjenila je Vidovićeva.

    POTREBNO ЈE DEFINITIVNO RIЈEŠITI PITANjE MINIMALNE PLATE

    Vidovićeva je podsjetila da je minimalna plata povećana na 700 KM, ističući da je u ovoj godini potrebno definitivno riješiti pitanje minimalne plate, to jeste, da se utvrdi minimalna plata po granama djelatnosti.

    • Već imamo nagovještaje i pozive od poslodavaca da se počne pregovarati u tom smislu. Osnovni pregovarači su poslodavci i sindikat i nećemo se u to miješati, ali oni su od nas zatražili određene podatke kako bi mogli realnije da urade te dogovore o toj temi – navela je Vidovićeva.

    Ona je podsjetila i da je s ciljem rasterećenja privrede ukinuta republička taksa kompletno ove godine, koja se u prethodne dvije godine smanjivala za 30 odsto, i da je to bila značajna stavka koja je budžetu donosila 20 miliona KM na godišnjem nivou.

    Vidovićeva je navela i da je izmjenjena regulativa u vezi sa Fondom za razvoj i zapošljavanje, kao i da u ovoj godini počinje rad na fiskalizaciji na digitalnom principu, što će donijeti značajne efekte za republički budžet.

    • Povećavali smo i penzije i boračke dodatke i socijalnu zaštitu i trudićemo se da u ovoj godini isplatimo sva ta povećanja koja nisu mala. Uveli smo i nova prava za određene kategorije kao što su roditelji sa četvoro i više djece koje će koštati budžet od 70 do 80 miliona KM, što je značajna cvifra – rekla je Vidovićeva.