Kategorija: Ekonomija

Širom BiH u posljednje vrijeme primjetan je trend zatvaranja firmi koje se uglavnom bave proizvodnjom, što za sobom povlači i gašenje radnih mjesta.

Na vjetrometini u sve nemilosrdnijoj tržišnoj utakmici su često i veoma poznate kompanije sa dugom tradicijom poslovanja.

Niko sa sigurnošću ne može reći koliko je preduzeća u prethodnih nekoliko mjeseci, privremeno ili trajno, stavilo ključ u bravu, ali se zna da su bez posla ostale stotine, ako ne i hiljade radnika.

Jedan od posljednjih primjera je, kako postoje najave, gašenje firme “Prevent FAD Jelah – Tešanj”, uz otpuštanje svih 60 zaposlenih.

Prethodno, firma za proizvodnju silicijum-metala “Metalleghe Silicon” u Jajcu je, početkom mjeseca, uručila otkaze za više od 100 radnika.

Nešto ranije, krajem novembra, srceparajuće scene zabilježene su u Čitluku, gdje se 49 radnika kompanije “Ledo”, pred posljednji radni dan, od firme, radnog mjesta i svojih kolega oprostilo pjesmom “Tužno plačem, kuću ostavljam”.

U prvoj polovini septembra, radnice firme “Prevent Bužim” iz istoimene opštine ostale su bez posla. Otkazi su uručeni za 29 radnica koje su imale stalni radni ugovor te za njih 42 koje su bile zaposlene na određeno vrijeme.

Prije Bužima, “Prevent grupacija” zatvorila je i pogon u Visokom, gdje je bez zaposlenja ostalo 150 radnika.

U septembru je objavljeno i da je “Globus-konfekcija” d.d. iz Kiseljaka takođe ugasila proizvodnju, a bez posla je ostalo 70 radnica. I to nije sve, već je krajem jula, podsjetimo, pogon kompanije “Alma Ras” u Bosanskom Petrovcu obustavio rad, a svi radnici, njih oko 50, odjavljeni su i prijavljeni na biro.

Komentarišući ove podatke, u poslovnoj zajednici kažu da su razlozi za zatvaranje proizvodnih pogona različiti, ali da je jedno sigurno, a to je da je u BiH neophodno poboljšavati poslovni ambijent.

“Recesija u Evropi je definitivno počela i to će se na nas odraziti. Mi ne možemo ostati imuni, mala smo ekonomija, uzvozno-izvozno orijentisana. Prije neki dan objavljeni su zvanični rezultati spoljnotrgovinske razmjene, gdje se vidjelo da imamo najveći dosad zabilježen spoljnotrgovinski deficit. Izvoz nam pada, a uvoz je manje-više u konstanti”, rekao je za “Nezavisne novine” Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH.

Prema njegovim riječima, recimo, “Ledo” radi odlično, te sigurno nije u problemima, ali su našli bolji poslovni ambijent u zemljama u regiji.

“Očito ukupan ambijent za poslovanje u BiH nije baš najbolji i to bi možda najviše trebalo da zabrine naše vlasti. Na recesiju nismo mogli uticati. Ali, to da se neko zbog poslovnog ambijenta odluči da ide iz naše države je zaista zabrinjavajuće i mora se raditi na tome da privlačimo strane investitore, a ne da ih tjeramo iz države”, upozorio je Smailbegović.

Sindikalci, sa druge strane, imaju svoje tumačenje ovakvog stanja. Prst upiru u poslodavce.

“Generalno, poslovni ambijent u BiH je najpovoljniji u cijeloj Evropi. Nigdje poslodavci nemaju tako dobre uslove za poslovanje i nigdje se brže ne bogate nego što je to u samoj BiH”, kaže Selvedin Šatorović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH.

On smatra da poslodavci, koji su proizvodnju ugasili, nisu dobro razmislili, jer bi im, ocjenjuje, bilo puno bolje da su nastavili raditi, makar i na pozitivnoj nuli.

“Jer kada zatvore firmu, ti radnici nepovratno odlaze van granica BiH i oni se više nikada neće vratiti. A oni kad budu željeli reaktivirati te pogone, neće imati kvalitetnu radnu snagu”, rekao je Šatorović za “Nezavisne novine”.

Sve ukazuje na to da će za domaće građevinske firme naredna godina biti poprilično izazovna, a nije isključeno i da će neke od kompanija, pritisnute finansijskim obavezama, morati “rezati” cijene stanova, poručuju stručnjaci.

Oni koji ovih dana tragaju za vlastitim krovom nad glavom kažu da se na tržištu već osjeti blagi pad cijena, te se pitaju da li će takva kretanja biti nastavljena.

I Goran Račić, predsjednik Područne privredne komore Banjaluka, kaže da se već u ovoj godini bilježi trend stagnacije kupovine nekretnina u odnosu na prethodnu.

“Prošle godine smo u Srpskoj imali promet oko 2.650 stanova, a za prvih šest mjeseci ove godine to je bilo oko 1.000, što predstavlja blagi trend smanjene tražnje za nekretninama. Ako se ovakva situacija zadrži i u idućoj godini, imaćemo takođe smanjenu tražnju za stanovima”, rekao je Račić za “Nezavisne novine”.

On je naveo da su visoke kamatne stope na stambene kredite, a neke banke su smanjile i dužinu trajanja takvih kredita.

“Sve će to uticati da će se građevinska industrija naći u teškoj situaciji i možda bi moglo doći i do određenih finansijskih problema, odnosno teškoća kod nekih kompanija da zadrže nivo poslovanja, što bi u svakom slučaju bilo porazno za našu ekonomiju, jer je građevinarstvo značajna grana”, naveo je Račić.

Na pitanje može li se stoga dogoditi da dogodine imamo jeftinije, ili čak znatno jeftinije stanove nego što su sada, on odgovara da sve zavisi od toga u kakvoj situaciji budu građevinske firme.

“Ako su neke građevinske firme u finansijskim teškoćama, ukoliko ih pritisnu obaveze i prema radnicima i prema bankama, one prodaju stanove i ne gledaju na cijenu. Međutim, s obzirom na to da su postojeći stanovi građeni po ulaznim cijenama koje su bile više u odnosu na planirane, teško da možemo očekivati drastičniji pad cijena”, ističe Račić.

Kako dodaje Račić, mi već sada imamo stagnaciju cijena, što je realno jer je manja i tražnja.

“I cijena građevinskih materijala se ustalila. Međutim, i dalje imamo pritisak da u građevinskoj industriji rastu plate radnicima. Tako da mislim da će cijene biti na istom nivou kao što je to i u ovoj godini. E, sad, možda će neka firma, koja bude imala finansijske teškoće, morati da pošto-poto proda neku nekretninu, pogotovo ako se radi o većim stanovima. Tu će neko moći da kupi stan ispod cijene koja je na tržištu jer će toj firmi trebati novac da isplati svoje obaveze”, kaže Račić.

Ovakvim tokovima nisu iznenađeni ni ekonomisti. Kažu, cijene stanova su nerealno visoke.

“Kad uporedimo cijene stanova sa nekim zemljama Zapada, ali i onim manje razvijenim, ne najrazvijenijim, vidimo da smo ih počeli preticati i vidimo da je to ‘pregrijano’. Stoga nije čudno što će do ovoga doći”, kaže za “Nezavisne novine” ekonomista Slaviša Raković.

I on je poručio da krediti finansiraju prodaju stanova, a da su kamate visoke. To, dodao je, može da ohladi potražnju i za kreditima i za stanovima. Pritom, naglašava da smanjena potražnja smanjuje i cijene.

“Ponuda je kod nas trenutno visoka, tako da nije čudno što dolazi do hlađenja tržišta i realno je očekivati sniženje cijena”, naglasio je Raković.

Jedan mladi bračni par iz Banjaluke, koji već duže vrijeme traži stan, odlučio je da sa time malo pričeka.

“Mi mjesecima tragamo za stanom i cijene su nam još uvijek dosta visoke. Ali primijetili smo na internet oglasima da cijene polovnih stanova idu ka dolje. Iskreno se nadamo da će to biti nastavljeno kako bismo iduće godine kupili stan”, poručuju oni.

Predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske Saša Trivić pozvao je Vladu Srpske da svojim radnicima isplati minimalac od 1.050 KM i 200 KM toplog obroka.
„Vlada kao najveći i najodgovorniji poslodavac, ako već ne može “natjerati” privatne poslodavce da isplate minimalac od 1.050 KM, bar može za svoje radnike isplatiti minimalac od 1.050 KM i 200 KM toplog obroka. Samo vlastitim primjerom se dokazuje iskrena namjera“, napisao je Trivić na društvenoj mreži X.

Danima molimo da se donese odluka o minimalcu kakav god da je, napisao je on, da znamo kako organizovati poslovnu godinu i dogovarati poslove, jer je to jedan od bitnih parametara.

„Oni se igraju u pijesku kao djeca. Očito ne živimo u istoj galaksiji i očito im je dosadno. Politika predloži 1.050 KM i kažu što se ne dogovorite. Ko ovdje ne razumije u čemu je problem? Jeste li čuli bilo gdje u okruženju gdje je minimalac manji nego kod nas da se o njemu ovoliko priča? Naravno da ne, imaju ljudi pametnija posla“, napisao je Trivić.

Direktor Agencije za bankarstvo Republike Srpske Srđan Šuput rekao je u ATV jutru da je došlo da pada euribiroa što će posljedično dovesti i do pada kamatnih stopa za kredite.
“Еvropska Centralna banka kreira referentnu kamatnu stopu u Еvropi i samim tim kreira kretanje šestomjesečnog ili dvanaestomjesečnog euribiroa“, rekao je Šuput.

Kako je dodao, 2024. godina biće godina stabilizacije.

“Očekujemo da euribiro sa rekordnih četiri procentna poena koji je bio ove godine se spusti ispod tri odsto pa i do 2,5 odsto krajem naredne godine“, rekao je on.

Šuput je dodao da će banke nakon što padne euribiro, biti dužne da koriguju kamatne stope, odnosno da anuiteti budu niži.

Šuput je dodao da se gradi i kupuje mnogo nekretnina ali ističe da stambeni krediti ne rastu.

Za deset mjeseci ove godine, kaže Šuput, štednja građana Republike Srpske porasla je više od 300 miliona KM.

Kada je riječ o cijenama nekretnina, Šuput smatra da one neće padati ali hoće, kako je dodao, stati, odnosno stagnirati.

Uloga Agencije za bankarstvo je očuvanje finansijskog sektora i Šut kaže da su u tome i uspjeli.

“Situacija u bankarskom sektoru je odlična. Bankarski sektor ove godine se oporavio od uvezene krize prošle godine, bilansna aktiva je porasla, depoziti su porasli. Bankaraski sektor je profitabilan“, rekao je Šuput.

Šuput kaže da posebno raduje činjenica da skoro sve banke, domaće naročito ali i strane, svu svoju dobit ostavljaju u Republici Srpskoj – ne isplaćuju dobit svom krajnjem vlasniku što je jako dobro.

Šupu kaže da su u razgovoru sa bankama insistirali da se poveća kreditiranje privrede, realnog sektora i da se vodi računa o kreditiranju stanovništva.

“Bojali smo se te uvezene krize, inflacije, da plate ne mogu da prate standard života građana“, rekao je Šuput.

Šuput je naglasio da su banke u ovoj godini više kreditirale privredu a smanjili su kreditiranje države i javnih institucija.

“Banke su dobar motor ekonomije. Sve banke u Srpskoj su stabilne“, kaže Šuput.