VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Savez sindikata: Prijedlog predsjednika Srpske realan osnov za povećanje svih plata

    Savez sindikata: Prijedlog predsjednika Srpske realan osnov za povećanje svih plata

    Savez sindikata Republike Srpske saopštio je da je prihvatljiv prijedlog predsjednika Republike Milorada Dodika da najniža plata u 2024. godini iznosi 1.050 KM, ističući da to predstavlja dobru mjeru i realan osnov za povećanje svih plata u Srpskoj.
    Iz Saveza sindikata očekuju da Vlada Republike Srpske prihvati prijedlog predsjednika Republike i ocjenjuju da korist od povećanja najniže plate mogu imati svi – i radnici i ekonomija.

    “Povećanje najniže plate je jedna od mjera kojom Republika Srpska može da kontroliše inflaciju na ovim prostorima, odnosno očuva potrošnju i bitno utiče na opredjeljenje radnika da ostanu u Srpskoj”, navodi se u saopštenju.

    Savez sindikata podsjeća da više od godinu dana radi na novom uređenju sistema plata i da je povećanje najniže plate prvi korak ka tome.

    Oni ukazuju da najniža plata ima dvojaku ulogu – da zaštiti radnike koji imaju niske plate, te da “pogura” sve druge plate.

    “Od prošle godine, snagom argumenata, socijalnim partnerima predlažemo da najniža plata bude u iznosu koji je potreban četvoročlanoj porodici za prehranu iz sindikalne potrošačke korpe”, dodaju iz ovog saveza.

    Socijalni partneri, kako navode, nažalost, nisu imali sluha za prijedlog Saveza sindikata Republike Srpske, a svoj negativan stav su pokazali na posljednje dvije sjednice Ekonomsko-socijalnog savjeta.

    U saopštenju se napominje da je Savez sindikata podržao sve mjere koje je donijela Vlada Republike Srpske kao direktnu podršku poslovnoj zajednici, a koja je “građane Srpske koštala blizu milijardu i 200 miliona KM”.

    “Očekivali smo da te mjere doprinesu značajnijem povećanju plata u realnom sektoru, do čega nije došlo. Radnici u građevinarstvu, prerađivačkoj industriji, ugostiteljstvu, trgovini, poljoprivredi, saobraćaju i vezama i dalje su najslabije plaćeni u Republici Srpskoj i njihove plate iznose od 943 do 1.052 KM”, ističe se u saopštenju.

    S druge strane, ističe se, privredni subjekti su u prošloj godini ostvarili prijavljenu neto dobit u iznosu od četiri milijarde KM, a “najmanje još trećina dobiti je ostala u sivoj zoni”.

    U Savezu sindikata kažu da nisu protiv ostvarivanja dobiti poslodavaca, ali da su protiv niskih plata i loših uslova rada, koji su glavni motiv za odlazak radnika iz Srpske.

    Iz Sindikata naglašavaju da je važno da Republika Srpska koristi svoju obrazovanu i kvalifikovanu radnu snagu i da zadrži radnike, koji će svojim radom doprinijeti rastu bruto društvenog proizvoda, a ne da uvozi radnike.

  • Uvoz i izvoz zlata u BiH u velikom padu

    Uvoz i izvoz zlata u BiH u velikom padu

    Slabija kupovna moć stanovništva i pad tražnje doveli su do pada uvoza zlata u BiH, a u isto vrijeme je smanjen i izvoz ovog plemenitog metala jer su se porodične riznice ispraznile.

    Naime, za devet mjeseci ove godine uvezeno je zlata i predmeta koji sadrže zlato u vrijednosti od 38.102.053 KM sa dažbinama, što je manje za više od 21,7 miliona KM u odnosu na cijelu prošlu godinu, podaci su Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH.

    Dodaju da je za devet mjeseci ove godine uvezeno 658.019,84 KM zlata, uključujući zlato prevučeno platinom, neobrađeno ili u obliku poluproizvoda, te u obliku praha.

    “U BiH je uvezeno i 12.112.760,09 KM zlata u otpacima i dijelovima od plemenitih metala ili od metala platiranih plemenitim metalima, što je mnogo manje nego u lani, kada je uvezeno više od 28,4 miliona KM”, kažu u UIO BiH.

    Dodaju da je draguljskih predmeta i njihovih dijelova od plemenitih metala ili od metala platiranih plemenitih metalima u BiH uvezeno 24.198.048,19 KM, što je manje za 2,6 milion KM nego lani.

    “U ovoj godini uvezeno je i 935.360,79 KM predmeta zlatarstva ili filigranstva i njihovih dijelova”, kazali su u UIO BiH i dodali da najviše plemenitog metala na naše tržište dođe iz Italije, Turske i Slovenije.

    Kako su rekli, u ovoj godini se bilježi i pad izvoza za 27.034.978 KM manje nego lani, a najzastupljenije zemlje izvoznice su Češka, Litvanija i Njemačka.

    Otkupljivači zlata i prodavci ističu da je primjetno da mali broj ljudi kupuje zlato, jer, kako kažu, ljudi gledaju kako da prežive, budući da su jako visoke cijene osnovnih životnih namirnica, pa kupovina zlata dođe više kao luksuz.

    “Ljudi nemaju novca. Nakit kupuju samo za posebne prilike, kao što su vjenčanja i krštenja”, kazala je vlasnica jedne banjalučke zlatare, dodajući da je zakazala i prodaja nakita dijaspori, koja je, inače, izdvajala veće sume novca u zlatarama nego domaći kupci.

    I sarajevski zlatari dijele sličnu sudbinu.

    Kako su rekli, i prodaja i otkup najpopularnijeg plemenitog metala ove godine su bili znatno slabiji nego ranijih godina.

    “Kada je pandemija 2020. godine uzela maha, veliki broj građana je zbog straha od neizvjesnosti prodavao zlatne lančiće, prstenje i slične uspomene. Međutim, otkup je sada znatno otanjio, jer ljudi jednostavno nemaju šta više da prodaju”, kazali su u jednoj zlatari.

    Igor Gavran, ekonomski analitičar, kazao je za “Nezavisne novine” da se cijena zlata mijenjala, pa je prije aktuelnog rata u Palestini bilježila pad.

    “Kako su rasle kamate, i ulaganje u zlato je postajalo relativno manje atraktivno i to sigurno može objasniti dio pada u vrijednosnom smislu u oba smjera. Međutim, i kontinuirana inflacija i pad kupovne moći mogu objasniti drugi dio uzroka, odnosno pad tražnje, jer je sve manje dohotka raspoloživo za neesencijalne potrebe i za ulaganja”, kazao je Gavran.

    Mada se, kako je rekao, ovaj vrijednosni aspekt trenutno mijenja, jer cijena zlata opet raste, pa kako kaže Gavran, uskoro bismo mogli imati dijelom drugačije podatke.

  • U Banjaluci kvadrat stana najskuplji

    U Banjaluci kvadrat stana najskuplji

    Da bi jedna četvoročlana porodica u Republici Srpskoj mogla u današnje vrijeme ući u projekat kupovine stana na kredit od recimo 60 kvadratnih metara, neophodno je da ima ukupna mjesečna primanja bar od 4.600 do 5.100 maraka, minimum.

    Pokazuje ovo matematička računica uzimajući u obzir trenutne cijene stanova u Republici Srpskoj, ali i minimalne mjesečne troškove kojoj su jednoj porodici neophodni da bi imala koliko-toliko normalan život. Prosječna cijena jednog kvadratnog metra stambenog prostora trenutno se kreće oko 2.300 maraka. Banjaluka je rekorder po tom pitanju, jer jedan kvadrat stambenog prostora u novogradnji košta oko 3.300 maraka, a u nekim slučajevima i do 6.000.

    Ukoliko se neka porodica odluči da uđe u ovu avanturu te digne kredit, naravno pod uslovom da banka odobri toliki iznos kako bi kupila bar 60 kvadratnih metara stambenog prostora, za isti će morati iskeširati od 138.000 do 200.000 maraka, u zavisnosti od mjesta u kom planiraju ovu kupovinu.

    Ako pretpostavimo da je neka porodica uspjela dobiti kredit na 20 godina, za kupovinu stana po cijeni od 2.300 maraka, mjesečna rata će iznositi oko 700 maraka. Ukoliko ovu istu matematiku primijenimo na Banjaluku, u kojoj su stanovi, kvadrati, skuplji za 40 odsto od ovog prosjeka, onda mjesečna rata u narednih 20 godina iznosi 1.260 maraka. Ova računica je pravljena pod pretpostavkom da nemate neki eventualni štek ili djedovinu, očevinu koju bi eventualno mogli prodati, kako bi bar dijelom pokrili ovu kupovinu.

    Šta to u prevodu znači? Kako je “Glas Srpske” već analizirao u jednom od prošlih brojeva, jednoj četvoročlanoj porodici, a uzimajući u obzir da je mjesečna sindikalna korpa koju čine osnovne životne potrepštine i usluge – 2.540 maraka, za neki normalan život potrebno bar 3.800 maraka mjesečnih primanja.

    Da bi ova porodica nastavila normalnim životom nakon kupovine stana, a što pored redovne otplate podignutog kredita znači i podmirenje troškova osnovnih životnih troškova, trebalo bi da ima obezbijeđen mjesečni kućni budžet, odnosno primanja od 4.800 do 5.300 maraka.

    Njemačka
    Da bi jedna njemačka porodica kupila pristojan stan od 80 kvadrata mora zarađivati bar 8.000 evra mjesečno. Izračunali su ovo pojedini njemački mediji, navodeći da sa trenutnim cijenama nekretnina i kamatnim stopama neko ko želi kupiti stan od 80 kvadratnih metara u velikom gradu morati zarađivati između 8.000 i 10.000 evra neto mjesečno.

    Ako pogledamo posljednje zvanične podatke da od 280.000 zaposlenih u Republici Srpskoj, više od 170.000 radnika prima platu manju od prosječne koja iznosi 1.270 maraka, onda se može zaključiti da za dobar dio građana projekat kupovine stana predstavlja svojevrsnu nemoguću misiju, jer sa svojim mjesečnim primanjima, pa i u slučaju da dvoje rade, mogu eventualno pokriti samo troškove sindikalne potrošačke korpe. Sve ostalo, znači i kupovina stana, predstavlja strogi luksuz.

    Ukoliko, međutim, neka porodica smatra da je kredit velika obaveza i teret i odluči se na štednju kako bi prikupila recimo 140.000 maraka, trebalo bi da u narednih 10 godina za tu namjenu sa strane ostavlja bar 1.150 maraka mjesečno. To faktički znači da bi se pomenutih 170.000 građana Srpske, koji imaju prosječna mjesečna primanja, morali odreći svega pa i hrane i plaćanja računa da bi za deset godina mogli kupiti stan.

    Dosadašnje analize pokazale su kako su stanove u Srpskoj u posljednje dvije godine u najvećoj mjeri kupovali naši ljudi koji žive u inostranstvu te oni domaći, boljeg imovinskog stanja, kao jednu vrstu investicije.

    Pokazalo se i da oni mladi bračni parovi koji kupe stan u današnje vrijeme, uglavnom imaju i uslovno rečeno “malu pomoć” sa strane, od roditelja, koji zarad budućnosti svoje djece prodaju očevinu ili neku drugu nekretninu.

    Prošle godine u znatnoj mjeri pala je kupovina stana na kredit, a glavni razlog – rast kamatnih stopa, otežani uslovi zaduživanja zbog inflacije koja je pojela kućne budžete, ali i naglog skoka cijena nekretnina. Kada je riječ o tome koja je to najtraženija kvadratura to su, manji jednosobni stanovi između 35 i 45 kvadratnih metara, koje najčešće kupuju mlađi bračni parovi. Na drugom mjestu su stanovi između 50 i 60 kvadrata, sa dvije spavaće sobe. Najteže se trenutno prodaju oni koji imaju 90 kvadrata i dvije spavaće sobe.

    Britanija
    Većina onih koji žele da kupe kuću ili stan u Velikoj Britaniji smatra da je vlasništvo nad nekretninom rezervisano za elitu. Mladi Britanci zbog toga odlučuju da žive sa roditeljima ili da iznajme stan u nemogućnosti da kupe vlastiti. Skoro svi ispitani kupci koji su prvi put kupili nekretninu štedjeli su za depozit, za šta im je u prosjeku trebalo četiri i po godine.

  • Poreska uprava Srpske: Naplata prihoda dostigla skoro tri milijarde KM

    Poreska uprava Srpske: Naplata prihoda dostigla skoro tri milijarde KM

    Poreska uprava Republike Srpske je u prvih deset mjeseci ove godine na račun javnih prihoda Republike Srpske prikupila 2,960 milijardi KM, što je za za 395,3 miliona KM ili 15 odsto više u odnosu na isti period 2022. godine.

    U tom periodu, zabilježen je rast naplate po osnovu svih kategorija javnih prihoda koji su u nadležnosti Poreske uprave Republike Srpske, pa je tako naplata doprinosa veća za 15 odsto, direktnih poreza za 17 odsto, a ostalih javnih prihoda za 13 procenata – naveo je Goran Maričić direktor Poreske uprave Republike Srpske.

    Navodi da su doprinosi za deset mjeseci ove godine naplaćeni u iznosu od 1,853 milijardi KM, što je za 245,5 miliona KM više nego u istom periodu prethodne godine, pri čemu je naplata doprinosa za Fond PIO i Zavod za zapošljavanje veća za po 16 procenata, za Fond dječje zaštite naplata je veća za 15 odsto, dok je naplata doprinosa za Fond zdravstvenog osiguranja veća za 14 odsto.

    • Direktni porezi su u periodu januar-oktobar ove godine naplaćeni u iznosu od 649 miliona KM, što je za 95,8 miliona KM više nego u prvih deset mjeseci prošle godine. Najveća naplata kod direktnih poreza zabilježena je kod poreza na dobit, koji je naplaćen u iznosu od 320,8 miliona KM, što je za 25,2 miliona KM više nego u istom periodu 2022. godine – istakao je on.

    Istovremeno, dodaje Maričić, naplata poreza na dohodak iznosila je 281,6 miliona KM, što je za 63,2 miliona KM ili 29 odsto više u odnosu na period januar-oktobar 2022. godine. Takođe, zabilježen je i rast naplate prihoda po osnovu poreza na nepokretnosti, koji je naplaćen u iznosu od 30,3 miliona maraka ili 30 odsto više nego u uporednom periodu.

    • Ostali javni prihodi, čija je naplata u nadležnosti Poreske uprave Republike Srpske, prikupljeni su u prvih deset mjeseci ove godine u iznosu od 458,6 miliona KM, što je za 53,9 miliona KM ili 13 odsto više u odnosu na isti period prošle godine – kaže Maričić.

    Navodi da je najveći rast naplate u ovoj kategoriji javnih prihoda ostvaren po osnovu naknada za priređivanje igara na sreću, i to za 26,9 miliona KM ili 36 odsto više, te prihoda po osnovu koncesionih naknada gdje je naplata veća za 18,1 miliona KM ili 53 procenta više u odnosu na prvih deset mjeseci prošle godine.

    • U ovoj kategoriji javnih prihoda, rast naplate zabilježen je i po osnovu taksi i naknada za tri procenta, te po osnovu kazni za sedam procenata u odnosu na isti period prethodne godine. Što se tiče naplate samo za mjesec oktobar tekuće godine, ukupno je prikupljeno 283,8 miliona KM, što je za 41,2 miliona KM ili 1 odsto više nego u istom mjesecu prošle godine – zaključio je Maričić.

  • Dodik: Predložiću da minimalna plata u Srpskoj bude 1.050 KM

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, smatra da minimalna plata u Srpskoj treba da bude 1.050 maraka. On je za Radio Republike Srpske rekao da će to predložiti Vladi, sindikatu i poslodavcima.

    Јa ću ostati pri svom prijedlogu da minimalna plata u Republici Srpskoj u 2024. godini bude 1.050 maraka i vjerujem da će dobiti podršku Vlade i da ćemo pred Novu godinu utvrditi nivo minimalne plate od 1.050 maraka – rekao je Dodik.

    Povećanje minimalne plate uticaće na povećanje prosječne plate u Republici Srpskoj.

    Moramo da obezbijedimo što je moguće bolje plate našim ljudima, da oni koji primaju i zarađuju minimalne plate imaju dovoljno novca da žive od tih plata.

  • Srpska samo na kamate dala preko milijardu maraka

    Srpska samo na kamate dala preko milijardu maraka

    Republika Srpska je od 2012. do kraja 2022. samo za kamate i ostale naknade za spoljni i unutrašnji dug platila više od milijardu maraka!

    Tačnije, ukupni troškovi za servis kamate, servisnih troškova i ostalih naknada (izuzev komisione provizije), a po osnovu spoljnog i inostranog duga Republike Srpske iznose 1.032.690.00 KM.

    To je navedeno u odgovoru Ministarstva finansija RS na poslaničko pitanje šefa Kluba poslanika SDS Vukote Govedarice, piše Srpskainfo.

    Ova cifra ne uključuju servis kamate po osnovu direktnog duga jedinica lokalne samouprave i fondova socijalne sigurnosti, što zači da je konačan zbir i veći.

    Najveći iznos kamate i sličnih troškova u iznosu od 122,90 miliona KM plaćen je 2022. godine.

    Teška godina bila je i 2015. kada smo platili 115,57 miliona maraka.

    Bez obzira na ove brojke, zvaničnici Srpske se i dalje vode time da RS nije prezadužena.

  • Republika Srpska fiskalno stabilna, budžetski okvir rebalansom uvećan

    Republika Srpska fiskalno stabilna, budžetski okvir rebalansom uvećan

    Rebalansirani budžet Srpske za ovu godinu, koji je NSRS sinoć usvojila, veći je za 140 miliona maraka od planiranog.

    Iz Vlade uvjeravaju da će biti realizovan u cjelosti. Razloga za brigu nemaju ni penzioneri, ni radnici, ni borci, ni socijalne kategorije.

    Bez obzira na to što povećanje budžeta na oko pet i po milijardi maraka odražava ekonomsku stabilnost Republike Srpske, iz Fiskalnog savjeta – preporuka za štednju.

    Republika Srpska je fiskalno stabilna, budžetski okvir rebalansom uvećan.

    Neporeski prihodi od dividende, igara na sreću, republičkih organa veći su od planiranih za 34,5 miliona maraka. Više novca u republičku kasu donijeli su doprinosi za PIO, kao i porez na dohodak.

    Podbacili prihodi od indirektnih poreza i dobiti.

    Prihodi i primici planirani budžetom Republike Srpske u prvoj polovini ove godine ostvareni su u iznosu od dvije milijarde i 470 miliona KM, što je 92 odsto u odnosu na plan, rekla je ministarka finansija Zora Vidović.

    Vidovićeva je navela da su budžetski prihodi u prvoj polovini ove godine ostvareni u iznosu od milijardu i 980 miliona KM, što je 96 odsto u odnosu na planirane.

    Ono što je dobro jeste odstupanje od iznosa predviđenog deficita.

    Manji je za skoro šest miliona maraka. Značajan plus od doprinosa za PIO i poreza na dohodak pokazatelj je povećanja minimalca, ostalih plata, ali i broja zaposlenih.

    Neočekivan minus bilježe prihodi indirektnih poreza.

    Čak 50 miliona maraka. To je 2,6 odsto manje.

    Na to je između ostalog uticalo povećanje budžeta na nivou BiH od 150 miliona, kažu u Ministarstvu finansija.

    Ono što je povećalo rashode jesu izdvajanja za zdravstvo, ali na rashodovnoj strani budžeta ubjedljivo ispred svih stavki, više novca za PIO, 69, 5 miliona.

    Samo od usvajanja budžeta do kraja prošle godine broj penzionera povećan je za 4.500.

    Ipak, penzije nisu kasnile, a premijer Radovan Višković najavljuje novo povećanje u sljedećoj godini.

    • Svaki mjesec u Republici Srpskoj se prvo isplaćuju penzije, a zatim sva ostala davanja iz budžeta Srpske – naglasio je Višković i dodao da su penzije u Republici Srpskoj od 2013. godine uvećane za više od 75 odsto.

    Rebalansom povećana su izdvajanja i za boračke kategorije, jer su pravo na borački dodatak dobili svi borci.
    Sve obaveze iz budžeta se izvršavaju prema radnicima i poslovnoj zajednici.

    Rebalansom nije bilo nikakvih dodatnih sredstava,ali se nadaju da ih neće mimoići budžetom za 2024.

    Bez obzira na sankcije i političke i ekonomske pritiske, Republika Srpska će ostati finansijski stabilna, poručuju iz Vlade.

    Rebalans je pokazao da je bilo određenih ušteda na materijalnim troškovima i ličnim primanjima u odnosu na planirane troškove budžetom.

    U Fiskalnom savjetu upozoravaju na rashode za smještaj i putovanja gdje kod nekih budžetskih korisnika kažu nije bilo discipline.

    O stabilnosti budžeta govori i činjenica da se Republika Srpska u ovoj godini zadužila 600 miliona, a vratila 988 miliona maraka.

  • BiH ima najmanji procenat stambenih kredita u regiji

    BiH ima najmanji procenat stambenih kredita u regiji

    Banke u Bosni i Hercegovini u narednom periodu ne bi trebalo da podižu kamatne stope, pokazuju trenutne procjene.

    Podsjećamo, Evropska centralna banka (ECB) je nakon 10 uzastopnih povećanja kamatnih stopa odlučila da ključnu kamatnu stopu u evrozoni ostavi nepromijenjenom na 4,5%.

    “Na osnovu svoje trenutne procjene, Upravno vijeće smatra da su ključne kamatne stope ECB-a na nivoima koji će, ako se održavaju dovoljno dugo, dati značajan doprinos ovom cilju”, saopštila je ECB.

    Berislav Kutle, direktor Udruženja banaka Bosne i Hercegovine, istakao je za “Nezavisne novine” da je realno da je promjena kamatnih stopa u BiH stvar politike banaka, odnosno ponude i potražnje za kreditima.

    “Ukoliko se poveća potražnja za kreditima, onda postoji mogućnost povećanja kamatnih stopa, ali u BiH nema velike potražnje za kreditima, pogotovo u privredi. Ono što raste jesu krediti za stanovništvo, i to nažalost potrošački krediti jer je to pokazatelj standarda ljudi. To znači da ljudi u Bosni i Hercegovini imaju mala primanja, pa ne mogu dizati investicijske, odnosno stambene kredite”, kazao je Kutle.

    Kako je rekao, zbog tih malih primanja tim kreditima poboljšavaju budžet, ali je to ipak nerealno, jer se uzme kredit na 10 godina koji se potroši, a onda treba to 10 godina vraćati. U privredi je malo povećanje kredita, ali je velika konkurencija banaka i to je jedan od razloga zašto nema povećanja kamatnih stopa jer ovo povećanje kamatnih stopa što je povećala ECB jeste samo zato što su banke imale pravnu mogućnost da ih povećaju, ne zato što su imale veći trošak. Da su banke kao što rade u ECB povećale kamatnu stopu i na depozite, onda bi morale povećati kamatnu stopu i na kredite, ali pošto nisu, već samo pojedine, onda nema realnog razloga za povećanje kamatnih stopa i na kredite”, objašnjava Kutle.

    Dodaje da smanjenje kamatnih stopa na stambene kredite ništa ne bi značilo jer smanjenje kamatnih stopa opet ne bi povećalo potražnju.

    “Kamatna stopa u BiH je danas najmanje 30 odsto manja od EU, što nije dobro. Sa ovim malim kamatnim stopama mi indirektno utičemo na povećanje inflacije u BiH, a ne na smanjenje inflacije. Ipak, to je tržišna politika banaka, i ako one mogu zaraditi i u ovim uslovima, onda će tako i raditi. Ne može se povećati potražnja za stambenim kreditima smanjenjem kamatnih stopa. Građani danas bez 30 godina kredita, i to ako oba bračna partnera rade, ne mogu kupiti nikakav stambeni prostor prema primanjima kakva su u BiH. Dugoročno, mi ćemo imati i već imamo najmanji postotak stambenih kredita u regiji od ukupnih kredita stanovništva”, naglasio je Kutle.

    Ekonomista Igor Gavran kaže da kamatne stope u BiH nisu pratila ni prethodna povećanja referentne stope ECB-a jednako kao banke u evrozoni i EU.

    “Rast kamata kod nas je bio daleko blaži, a ova najnovija odluka pogotovo ne daje nikakav osnov za povećanje stopa ni u evrozoni, a kamoli bilo gdje drugo, uključujući i BiH. Ne nadam se još uvijek ni smanjenju kamata jer sasvim je realno moguće da ECB ipak ponovo poveća svoju stopu u budućnosti. Ono što bi se, međutim, trebalo događati u BiH jeste rast kamata na štednju, jer one su uglavnom simbolične, dok banke ostvaruju enorman profit i očito i te kako imaju prostora za rast kamata na štednju bez rasta kamata na kredite”, naglasio je Gavran.

  • Očekuje se novo povećanje penzija u Srpskoj

    Očekuje se novo povećanje penzija u Srpskoj

    Rebalansom republičkog budžeta predviđeno je dodatnih 70 miliona KM za isplatu penzija u Republici Srpskoj te se od 1. januara očekuje novo povećanje penzija, rekao je predsjednik Vlade Srpske Radovan Višković tokom aktuelnog časa na sjednici Narodne skupštine.

    “Isplata penzija je najveći prioritet“, rekao je Višković.

    Višković se osvrnuo i na spekulacije oko kašnjenja u isplati penzija.

    “Ispalta penzija ne kasni, te spekulacije nisu tačne“, rekao je Višković.

    Predsjednik Vlade podsjetio je i da su penzije u ovoj godini rasle za 13,5 odsto, kao i sva druga socijalna davanja.

    “U posljednjih deset godina penzije u Srpskoj povećane su za više od 75 odsto“, podsjetio je Višković.

    Višković je dodao da se u Republici Srpskoj godišnje izdavaj 70 miliona KM za porodice sa četvoro i više djece.

    “Uveli smo i nove kategorije među kojima je naknada roditelju – staratelju. Treba da vidimo kakve su nam mogućnosti i šta možemo poštovati kada je riječ o višečlanim porodicama“, rekao je Višković.

  •  Kafa ponovo poskupljuje

     Kafa ponovo poskupljuje

    Cijena kilograma kafe na tržištu Bosne i Hercegovine od 2021. godine do danas povećana je za oko 30 odsto, a ako je suditi po analizi Odjeljenja za makroekonomsku analizu Uprave za indirektno oporezivanje BiH, cijene ovog mnogima omiljenog napitka će rasti i u narednom periodu.
    Kako se navodi, zbog poremećaja na svjetskom tržištu i viših cijena sirovina, očekivanja su da će cijene kafe u narednom periodu dodatno rasti kako na svjetskom tržištu, tako i na tržištu BiH.

    “Ogromne zalihe zrna kafe u Brazilu i Vijetnamu kao najvećim proizvođačima se smanjuju te bi se do kraja godine mogle prepoloviti u odnosu na prethodnu godinu, što će još više uticati na rastuće globalne cijene kafe”, istaknuto je u analizi.

    U dokumentu se dalje navodi da su u posljednjem periodu berzanske cijene kafe znatno porasle te da je sigurno da cijene sirovina neće opadati.

    Da cijena sirovine raste, potvrdio je i Dragan Grbić, glavni pržioničar u “Caffemio”, ističući da, bez obzira na to, oni neće poskupjeti svoj krajnji proizvod.

    “Sirovina poskupljuje iz razloga što je mala količina kafe u ponudi, a velika je potražnja. Cijene skaču i na londonskoj i na američkoj berzi”, rekao je Grbić za “Nezavisne novine“, dodajući da se nadaju pojeftinjenju sirovine.

    Momčilo Banjac, direktor kompanije “Minea” iz Gradiške, istakao je da je cijena sirove kafe porasla, kao i da se cijene mijenjaju svakog dana. Ipak, kako navodi, situacija ove godine je nešto povoljnija u odnosu na prošlu godinu kada su cijene kafe bile mnogo više.

    “Lično bih volio da ne rastu cijene, jer svaki put kada nabavim robu, očekujem da će biti povoljnija, međutim nije takva situacija. Cijene ipak malo rastu”, rekao je Banjac, dodajući da na cijenu utiče mnogo elemenata.

    On je istakao da je teško predvidjeti tačne cijene u budućnosti, jer je kafa berzanska roba, a i velika inflacija dodatno utiče na formiranje konačnog iznosa. Međutim, ono što je sigurno, cijene se neće vratiti na one od prije nekoliko godina.

    Zbog poskupljenja kafe na gubitku, osim građana, može biti i država jer, kako navode u UIO BiH, s povećanjem cijena može doći do smanjenja potrošnje.

    “Značajnije povećanje cijene može prouzrokovati značajnije smanjenje potrošnje kafe, što dalje može uticati na smanjenje u naplati prihoda od akciza na ovaj akcizni proizvod”, istaknuto je u analizi.

    Za devet mjeseci ove godine u BiH je uvezena kafa, pržena i sirova, vrijedna 105,8 miliona KM, što je za 36,2 miliona maraka manje nego prošle godine.

    U istom periodu na tržište BiH, u odnosu na devet mjeseci lani, stiglo je i 4,7 tona manje količine kafe, pa su tako uvezena 14.806.124 kilograma.