VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Autoput Banjaluka–Prijedor: Vlada preuzima finansijski rizik koncesije

    Autoput Banjaluka–Prijedor: Vlada preuzima finansijski rizik koncesije

    Izgradnja autoputa Banjaluka–Prijedor biće skuplja za dodatnih 178 miliona maraka, čime će ukupna vrijednost projekta porasti na 757 miliona KM. Riječ je o dionici dugoj 42 kilometra, a razlozi zbog kojih je kineski partner zatražio dodatna sredstva zasad nisu poznati. Javnosti, takođe, nisu dostupni detalji ugovora o izgradnji ovog autoputa.

    Urednik portala „Capital“ Siniša Vukelić podsjeća da povećanje troškova kod velikih infrastrukturnih projekata nije neuobičajeno, ali ističe da takve promjene moraju biti jasno definisane ugovorom.

    „Sporno je što Vlada Republike Srpske godinama krije detalje tog ugovora, posebno njegov finansijski dio, koji nikada nije objavljen, iako postoji sudska presuda. Ni sada nije jasno zbog čega je odobreno dodatnih 178 miliona maraka. Vlada treba da objasni na osnovu kojih parametara je donesena ta odluka i koji su bili zahtjevi kineskih partnera“, rekao je Vukelić.

    Prema ranije poznatim informacijama, projekat se realizuje na osnovu koncesionog ugovora, prema kojem kineska kompanija finansira izgradnju, dok se Vlada Republike Srpske obavezala da u narednih 30 godina nadoknadi razliku ukoliko prihod od putarine ne dostigne 32,5 miliona evra godišnje.

    Srđan Traljić iz organizacije Transparency International BiH smatra da takav aranžman nosi rizik za javne finansije.

    „Rizik tržišnog poslovanja u koncesionim ugovorima obično snosi koncesionar, dok je u ovom slučaju Vlada preuzela garancije javnim sredstvima. Potrebno je preispitati da li je izabran najpovoljniji model finansiranja i da li bi klasično kreditno zaduženje bilo isplativije“, naveo je Traljić.

    Predsjednik Liste za pravdu i red Nebojša Vukanović ocijenio je da institucije u Republici Srpskoj treba da ispitaju okolnosti koje su dovele do povećanja troškova projekta.

    „Nevjerovatno je da nijedna institucija nije reagovala povodom ove situacije. Očekujem da će javnost uskoro zahtijevati odgovore o tome kako se troši novac građana“, izjavio je Vukanović.

    Projekat autoputa Banjaluka–Prijedor smatra se jednim od najznačajnijih infrastrukturnih poduhvata u Republici Srpskoj, a početak radova najavljen je još 2019. godine.

  • Milić: Uskoro osnivanje berze u distriktu Brčko

    Milić: Uskoro osnivanje berze u distriktu Brčko

    Gradonačelnik Brčkog Siniša Milić rekao je Srni da je formirao radnu grupu za izradu novog zakona o hartijama od vrijednosti, kojim je predviđeno uspostavljanje brčanske berze, uz jaku podršku grupe američkih investitora.

    Milić je istakao da su investitori iz SAD iskazali interes za pokretanje brčanske berze sa željom da promovišu distrikt kao jak regionalni centar berzanskog poslovanja.

    On je dodao da za realizaciju ove ideje postoji obostran interes, vlasti distrikta Brčko i investitora.

    – Ovo je za sve nas afirmacija distrikta Brčko kao stabilne sredine, a učešće američkog kapitala u cijelom poslu garancija je da će tako i ostati – rekao je Milić.

    On je dodao da su investitori iz SAD istakli da je održavanje političke stabilnosti distrikta ključno za uspješno poslovanje berze i privlačenje i drugih investitora.

    Prema njegovim riječima, radi se intenzivno, ali i pažljivo, kako bi se svi planovi u vezi sa pokretanjem berze, naročito mjere koje bi obezbijedile učešće najjačih firmi na brčanskom tržištu kapitala, uskladili sa važećim propisima na nivou distrikta i BiH.

    – Očekujemo da će nacrt zakona, koji će omogućiti pokretanje berze, biti usaglašen do godišnjice potpisivanja Dejtonskog sporazuma – rekao je Milić.

  • Veći minimalac još će podići cijene svega, slijede otkazi u Srpskoj

    Veći minimalac još će podići cijene svega, slijede otkazi u Srpskoj

    Nakon što je u ponedjeljak donesena odluka o povećanju minimalne plate za narednu godinu, naši sagovornici ističu da nakon ove odluke građane Srpske očekuju više cijene svih proizvoda i usluga, ali sigurno je da će u nekim firmama doći i do otkaza.

     

    Naime, Danijel Egić, ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske, rekao je nakon sastanka Socijalno-ekonomskog savjeta RS da će najniža neto plata od naredne godine za nekvalifikovane radnike iznositi 1.000 KM.

    “Najniža neto plata sa trogodišnjom srednjom stručnom spremom iznosiće 1.050 KM, četvorogodišnja srednja stručna sprema 1.100 KM, viša stručna sprema iznosiće 1.350 KM, dok je najniža plata za visoku stručnu spremu predviđena u iznosu od 1.450 KM”, rekao je Egić.

    Istakao je da je dogovoreno da za dvije najniže minimalne plate, od 1.000 i 1.050 KM, poslodavci prilikom isplata plata imaju olakšice od 50 KM na koje neće plaćati poreze i doprinose.

    Ekonomista Milenko Stanić ističe u razgovoru za “Nezavisne novine” da će podizanje minimalne plate imati brojne negativne posljedice.

    “Prvo će to značajno povećati troškove proizvodnje, tako da možemo očekivati rast cijena”, kazao je Stanić.

    Dodao je da što se tiče firmi koje su izvozno orijentisane sigurno je da će to ugroziti njihovo poslovanje, gdje će, kako kaže, imati gubitak tržišta, ali i posla.

    “A vjerovatno će to uticati i na smanjenje broja zaposlenih radnika”, kazao je Stanić i dodao da će se i dio firmi u Republici Srpskoj sigurno zatvoriti.

    “Sami radnici neće mnogo dobiti povećanjem, jer će izgubiti dio prihoda kupujući skuplju robu i usluge”, kazao je Stanić.

    Da će rast minimalne plate negativno uticati na privredu Srpske koja je već u jako lošoj situaciji kaže i Radovan Pazurević, vlasnik kompanije “Sanino” iz Dervente.

    “Mislim da povećanje minimale plate za 10 odsto nije dobro, jer privreda je u jako lošoj situaciji te ionako loše poslujemo u ovoj godini. Partneri se okreću onim tržištima koja imaju jeftiniju radnu snagu”, kazao je Pazurević.

    I Goran Kurtinović, član Upravnog odbora Udruženja poslodavaca ugostiteljstva i turizma Republike Srpske “Horeca”, ističe da svako pomjeranje u troškovima poslovanja utiče na cijene, a rast minimalne plate i te kako utiče.

    “Vjerovatno će u ugostiteljskim objektima morati doći do poskupljenja”, kazao je Kurtinović i istakao da je životni standard građana jako nizak pa sa višim cijenama još više upadaju u težak period.

    Zoran Škrebić, predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske, napomenuo je da su poslodavci imali prijedlog o najnižoj plati sa nešto nižim ciframa nego što je to postignuto, ali da su prihvatili ponuđeni prijedlog, međutim da “nije bilo jednostavno”.

    Kada je riječ o nekvalifikovanoj radnoj snazi i onoj koja ima završenu srednju trogodišnju školu, Škrebić je naveo da će po 50 KM biti bez poreza i doprinosa.

    “To znači sa 900 KM nekvalifikovani radnik ide na 1.000 KM, ali je 50 KM bez poreza i doprinosa, isto to važi za kvalifikovanog, sa 950 KM ide na 1.050 KM, ali je 50 KM bez poreza i doprinosa. Sve ostale kategorije se plaćaju puni porezi i doprinosi, srednja, viša i visoka stručna sprema”, rekao je Škrebić.

    Goran Stanković, predsjednik Saveza sindikata Republike Srpske, rekao je da će najniže plate biti povećane u rasponu od 10 do 11,5 odsto i da je za Sindikat važno što su razdvojene viša i visoka stručna sprema.

    “Na visokoj stručnoj spremi smo imali neko najveće povećanje plata. Za Savez sindikata je važno naglasiti da ovi iznosi u svakom slučaju nisu dovoljni i da se treba konstantno raditi na povećanju svih plata ukoliko želimo da sačuvamo radnike i da povećamo standard građana”, naveo je Stanković.

    Podsjetimo, kako su “Nezavisne novine” ranije pisale, nakon rasta minimalne plate na udaru će se ponovo naći prvenstveno penzioneri, koji su najugroženija kategorija i već su na ivici siromaštva, jer rast plata ne prati rast penzija.

    “Oni su najugroženija kategorija jer imaju najniža primanja i po pravilu njihova primanja daleko zaostaju za rastom primanja zaposlenih”, kazao je Stanić.

    Inače, Republika Srpska ima ubjedljivo najnepovoljniju strukturu kada je riječ o odnosu broja radnika i penzionera, jer na 100 penzionera u Republici Srpskoj dolazi svega 99 radnika.

    Prema zvaničnim statističkim podacima, u Republici Srpskoj zaposleno je 289.328 radnika, dok je u avgustu bilo 292.114 penzionera.

    Dakle, statistički podaci kažu da na 100 penzionera u Republici Srpskoj ima 99 radnika, dok je u regionu situacija bolja, ali opet daleko od idealne.

    Da će rast minimalca, kao i ranijih godina, dovesti do većih cijena osnovnih namirnica kaže i Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja građana DON Prijedor. Ona ističe da će to ipak najviše pogoditi same penzionere, čija su primanja najmanja.

    “Da li oni sa penzijom od 390 maraka mogu da prežive jedan mjesec sa svakodnevnim rastom cijena, veliko je pitanje”, kazala je Marićeva.

  • Dogovor SAD i Kine na pomolu

    Dogovor SAD i Kine na pomolu

    Trgovinski sporazum između Sjedinjenih Američkih Država i Kine sve je bliži, saopštili su zvaničnici dve najveće svetske ekonomije, nakon što su postigli početni konsenzus koji bi predsednici Donald Tramp i Si Đinping trebalo da finalizuju tokom sastanka.

     

    Trgovinski sporazum između Sjedinjenih Američkih Država i Kine sve je bliži, saopštili su zvaničnici dve najveće svetske ekonomije, nakon što su postigli početni konsenzus koji bi predsednici Donald Tramp i Si Đinping trebalo da finalizuju tokom sastanka.

    Peking je nedavno ograničio izvoz retkih zemnih elemenata neophodnih za napredne tehnologije, a Tramp je odgovorio pretnjom o dodatnim tarifama na kineske proizvode, prenosi Asošijejted pres.

    Američki predsednik trebalo bi da se sastane sa kineskim predsednikom u četvrtak u Južnoj Koreji, poslednjoj stanici njegove azijske turneje.

  • Zbog neusvajanja budžeta, Cvijanović i Amidžić predložili: Zaposlenima u institucijama BiH isplatiti 1.000 maraka pomoći

    Zbog neusvajanja budžeta, Cvijanović i Amidžić predložili: Zaposlenima u institucijama BiH isplatiti 1.000 maraka pomoći

    Nepostojanje budžeta BiH samo je još jedna od kriza koja otežava njeno funkcionisanje, istakli su srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović i ministar finansija i trezora u Savjetu ministara Srđan Amidžić. Kako bi se ublažile posljedice, a BH budžet vratio u ustavne i zakonske okvire predlažu da zaposleni u zajedničkim institucija dijelom budu obeštećeni za izostanak povećanja plata, i to na način da im bude isplaćena jednokratna novčana pomoć od hiljadu maraka.Ovu inicijativu pozdravili su sindikati SIPE i državnih službenika i zaposlenika BiH.

    Godina pred izmakom, a BiH još bez budžeta. Kako bi se budžet napokon vratio u zakonske okvire, a radnicima u zajedničkim institucijama isplatile zarađene i uvećane plate, kao prelazno rješenje srpski član Predsjedništva Željaka Cvijanović predlažila je jednokratnu novčanu pomoć od 1000 maraka. Mogućnost finansiranja ovog prijedloga već postoji.

    – Da se prema svim radnicima za ovaj period, za koji smatramo da su oštećeni ide sa jednokratnom pomoći koja bi mogla da sanira nešto od te štete i ona bi iznosila oko 1.000 KM, a onda po usvajanju budžeta idemo normalno redovno finansiranje koje bi podrazumjevalo uključenost tih njihovih povećanja – istakla je Cvijanovićeva.

    Ministar Srđan Amidžić kaže da postoje sredstva za realizovanje ovog prijedloga. Sa porezima i doprinosima, to bi iznosilo oko 40 miliona maraka.

    – Opredjeljenje nas unutar SNSD-a jeste da su to sredstva koja treba da se usmjere ka toj kategoriji ljudi. Mi moramo da razumijemo, jer ja ne vidim gdje je tu logika da mi plaćamo radnike institucija kulture, ili BHRT-a, a da ne dajemo onima koji su to zaradili – naglasio je Srđan Amidžić, ministar finansija i trezora u Savjetu ministara.

    Ovakav prijedlog pozdravili su u sindikatu SIPE. Iako su tražili jednokratnu pomoć od 2.000 maraka ovo vide kao korak naprijed u rješavanju problema. Zadovoljni i u Samostalnom sindikatu državnih službenka i zaposlenika BiH.

    – Mi zaista pozdravljamo tu inicijativu i želimo da se zahvalimo, ali mi kao Sindikat ćemo vjerovatno tražiti još malo više novca iz tog razloga što 1.000 KM kada obračunamo doprinose, to je malo veći iznos –  rekao je Radenko Mirković, predsjednik Samostalnog sindikata državnih službenika i zaposlenika BiH.

    Cvijanović kaže da su kadrovi SNSD u Ministarstvu finansija već pripremili zakonit i ustavan prijedlog budžeta, dodajući da nije sigurna da li će ga druga dva člana Predsjedništva prihvatiti.

    – Ministar je već na tragu toga da takav budžet može da se vrlo brzo predloži. Ostaje da se riješi pitanje šta učiniti sa ovim neustavnim stvarima sa kojima smo suočeni – dodala je Cvijanović.

    Uz neustavno finansiranje tzv. institucija kulture BiH, izdvajanje dodatnih 30 miliona maraka za Oružane snage jedna od stavki na kojoj uporno insistiraju bošnjački predstavnici. To, kaže Amidžić, neće proći.

    – U ovoj godini Oružanim snagama BiH će ostati 25 miliona KM i sada oni koji se žele pokazati kao veliki Bošnjaci žele dodati još 30 miliona KM, pa da na računu imaju 55 miliona KM, što je ludost – naglasio je Amidžić.

    Da li će 29.oktobra na novoj hitnoj sjednici Predstavničkog doma predloženi budžet biti vraćen na doradu ili će se sporne stavke rješavati amandmanima i Cvijanović i Amidžić kažu da nije važno. Јedino je važno da budžet bude u ustavnim i zakonskim okvirima i da pokušaji uvođenja finansiranja tzv. institucija kulture BiH budu izbačeni, jer je to, ističu, prenos nadležnosti.

  • Koliko BiH zavisi od dijaspore?

    Koliko BiH zavisi od dijaspore?

    Građani Bosne i Hercegovine rast cijena komunalija, hrane, odjeće i svega drugog što je poskupjelo preživljavaju i dalje uz pomoć dijaspore, a prema podacima Centralne banke BiH, za pola godine u zemlju je iz inostranstva stiglo više od 2,74 milijarde maraka.

    Građani BiH sve više zavise od novca iz dijaspore
    U prvih šest mjeseci 2025. stiglo više od 2,74 milijarde KM
    Najviše novca pristiglo iz zapadne Evrope
    Ekonomisti upozoravaju da doznake održavaju standard i socijalni mir
    Tako je ove godine oboren prošlogodišnji rekord kada je u istom periodu kroz tekuće transfere u zemlju došlo 2,676 milijardi KM.

    Prema podacima Centralne banke Bosne i Hercegovine, u ovoj godini od ukupnih tekućih transfera na novčane doznake u prvih šest mjeseci odnosilo se 2,062 milijarde maraka, te je zabilježen rast priliva novca u odnosu na isti period lani kada je kroz doznake pristiglo 1.959 milijardi maraka.

    U drugom kvartalu je stiglo više novca kroz doznake u odnosu na prvi kvartal 2025. godine.

    Na ostale tekuće transfere od januara do juna ove godine odnosilo se 678,25 miliona maraka, od čega se 619,25 miliona KM odnosilo na socijalna davanja, dok se u istom periodu lani na ostale tekuće transfere odnosilo 717,3 miliona KM, od čega se 647,93 miliona maraka odnosilo na socijalna davanja.

    “Centralna banka Bosne i Hercegovine ne raspolaže podacima iz kojih zemalja BiH prima najviše novčanih doznaka jer još nema zvanične procjene istih po zemljama, ali se može reći da uglavnom dolaze iz zemalja zapadne Evrope, Skandinavije i Sjeverne Amerike, gdje je bh. dijaspora najprisutnija”, naveli su za “Nezavisne novine” iz Centralne banke BiH.

    Građani preživljavaju zahvaljujući novcu iz inostranstva.

    Jovan Vasilić, predsjednik Udruženja potrošača “Zvono” iz Bijeljine, ističe u razgovoru za “Nezavisne novine” da bez novca iz inostranstva penzioneri ne bi mogli živjeti.

    “Da nije tih doznaka iz inostranstva i da nije tog mladog svijeta koji radi tamo, mi penzioneri koji smo ovdje, a i ja sam penzioner, vjerovatno bismo jedva sastavljali kraj s krajem”, kaže on.

    Kako dodaje, situacija bi se, prema njegovom mišljenju, u budućnosti mogla promijeniti.

    “Problem je što porodice odlaze. Ja mogu to da kažem za prostor oko Bijeljine, ali sigurno nije ništa bolje ni u Banjaluci. To što sad imamo toliki priliv doznaka nije dobro, tj. dobro za ove trenutno, ali šta je perspektiva? Perspektiva je nikakva. Jednostavno, kada mi poumiremo što živimo ovdje, naša djeca se ne vrate, a naši unuci su već tamo, taj priliv će da prestane i šta ćemo onda”, pita se Vasilić u razgovoru za “Nezavisne novine”.

    Admir Čavalić, ekonomista, komentarišući ovu temu ranije za “Nezavisne novine” istakao je da dijaspora kroz novac koji šalje zadržava socijalni mir i održava životni standard građana u BiH.

    “Uopšteno, Bosna i Hercegovina spada u red zemalja koje značajno ovise o dijaspori. To vidimo po nivou doznaka. Ono što je bitno naglasiti jeste da, pored stare dijaspore, imamo novoformiranu dijasporu i ona se formira iz godine u godinu u kontekstu odlaska mlade radne snage na tržište Zapada, prije svega Njemačke”, rekao je Čavalić za “Nezavisne novine”, dodajući da upravo ti mladi koji odlaze vani vjerovatno svakog mjeseca šalju novac.

    On je dodao da upravo sva poskupljenja i troškove života građani pokrivaju doznakama iz inostranstva.

  • Socijalni partneri dogovorili – najniža neto plata u Srpskoj 1.000 KM

    Socijalni partneri dogovorili – najniža neto plata u Srpskoj 1.000 KM

    Socijalni partneri dogovorili su najnižu platu za iduću godinu.
    Najniža neto plata u Republici Srpskoj iznosiće 1.000 KM, rekao je ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Danijel Egić.

    – Najniža neto plata sa trogodišnjom srednjom stručnom spremom iznosiće 1.050 KM, četvorogodišnja srednja stručna sprema 1.100, viša stručna sprema iznosiće 1.350, dok je najniža plata za visoku stručnu spremu predviđena u iznosu od 1.450 KM – rekao je Egić.

     

    Naveo je da je dogovoreno da u prve dvije kategorije poslodavci prilikom isplata plata imaju olakšice u iznosu od 50 KM na koje neće plaćati poreze i doprinose.

  • Srpska zadužena manje od 80 odsto zemalja

    Srpska zadužena manje od 80 odsto zemalja

    Republika Srpska ima javni dug koji je, procentualno gledajući, duplo manji od onog koji imaju zemlje u regionu i gotovo tri puta manji od prosječnog na prostorima Evropske unije, ali i onog globalnog, koji se kreće oko 100 odsto BDP-a.

    Otkrivaju ovo zvanični podaci prema kojima je javni dug Republike Srpske, ako u njega uračunamo i zaduženja javnih preduzeća, krajem prošle godine iznosio 6,64 milijarde maraka, odnosno 38,75 odsto BDP-a. Prema najnovijem izvještaju Fiskalnog savjeta Republike Srpske, on je daleko manji od zakonski propisanog maksimuma – da ne može biti veći od 55 odsto BDP-a. Ukoliko ove podatke uporedimo sa globalnim rang-listama državnog duga, a koje periodično prave Međunarodni monetarni fond (MMF) i Svjetska banka, Republika Srpska bi se našla u gornjem dijelu ove globalne rang-liste, među 40-50 uslovno rečeno najboljih, odnosno u kategoriji zemalja sa niskim dugom, slično kao Estonija ili recimo Bugarska. Na “mapi svijeta” bila bi u zelenom polju, što označava nizak rizik od bankrota, daleko od crvenih zona u kojima se nalaze države čiji javni dug prelazi 100 BDP-a.

    Ako bi bila napravljena nešto detaljnija analiza, Republika Srpska je sa visinom svog procentualnog duga bolja od 80 do 85 odsto zemalja svijeta. Ista priča je i kada je u pitanju region. Javni dug Srbije krajem prošle godine iznosio je oko 47 odsto BDP-a, Albanije 55, Hrvatske 58, Crne Gore 61, Sjeverne Makedonije 62. Kada je u pitanju Evropa prosjek iznosi 81 odsto BDP-a, dok je u slučaju evrozone, odnosno zemlja članica Evropske unije, on oko 87 odsto. U najgoroj poziciji su Grčka (154 odsto) i Italija (135 odsto), piše Glas.

    Iz dokumenta Fiskalnog savjeta, koji je upućen na adresu Narodne skupštine Republike Srpske, vidljivo je i da je rast javnog duga bio postepen i uglavnom kontrolisan, sa fokusom na finansiranje infrastrukture, socijalnih programa i lokalnih investicija. On je čak tokom prošle godine u jedno vrijeme bio na istorijskom minimumu.

    Inače najzaduženija zemlja svijeta je Sudan (272 odsto), zbog raznih kriza i ratova. Na drugom mjestu je Japan (237), a na trećem Singapur (174). Slijede Venecuela i Liban, a iza njih su SAD. Gledano po obimu novca Amerika je najzaduženija zemlja svijeta, ali ako taj dug stavimo u kontekst BDP-a, ona je na šestom mjestu ove globalne rang-liste. Interesantno, pozitivni rekorderi su Kuvajt i Brunej, čiji se jasni dug kreće oko sedam, odnosno pet odsto BDP-a. To mogu zahvaliti velikim zalihama nafte.

    Američki dug se tokom ove godine popeo na više od 38 biliona dolara, što predstavlja 130 odsto BDP-a. U posljednjih pet godina povećao se za 10,3 biliona, a ako ga uporedimo sa 2000. godinom – za čak 32 biliona. Prije 25 godina javni dug SAD iznosio je tek oko 55 odsto BDP-a.

    A koliko je to po glavi stanovnika? Matematika otkriva da je svaki građanin, s obzirom na visinu duga države, danas u minusu oko 110.000 dolara. Gledano po domaćinstvima, to iznosi oko 286.000 dolara.

    Pojedini američki mediji čak su napravili zanimljiva poređenja. Kao primjer su naveli Drugi svjetski rat koji je Ameriku na kraju koštao oko četiri biliona dolara. Kada ovaj iznos bude provučen kroz kalkulator inflacije, današnji američki dug je ekvivalentan finansiranju Drugog svjetskog rata 9,5 puta. Drugi primjer – SAD su 1867. kupile Aljasku od Rusije za 7,2 miliona dolara, što je danas oko 150 miliona. Sa 38 biliona SAD bi danas mogle kupiti Aljasku 253.000 puta, odnosno pola planete Zemlje.

    Ako bismo pomenutu bilionsku svotu novca pretvorili u novčanice od 100 dolara, bila bi napravljena hrpa od 380 milijardi novčanica. Pošto je težina ovih novčanica jedan gram, pomenuta gomila bi bila teška čak 380.000 tona. Ako bismo ovaj novac pokušali složiti, kako navode ovi američki mediji, bio bi napravljen zid koji bi se protezao od Zemlje do 400 kilometara uvis unutar dubokog kosmosa.

    Novac i glad

    Prema podacima Ujedinjenih nacija potrebno je oko 40 milijardi dolara godišnje da bude iskorijenjena globalna glad do 2030. godine. Sa 38 biliona dolara duga, koliko on trenutno iznosi u SAD, ova država bi mogla finansirati 950 godina borbe protiv gladi za sve ljude na Zemlji.

  • Počele zimske tarife struje

    Počele zimske tarife struje

    Prelaskom na zimsko računanje vremena od nedjelje, 26. oktobra, došlo je do promjene u primjeni većih i manjih dnevnih tarifnih stavova (perioda tzv. jeftinije i skuplje struje) za kupce koje električnom energijom snabdijeva JP Elektroprivreda BiH (EPBiH).

    “Za domaćinstva koja posjeduju dvotarifna brojila, manji dnevni tarifni stavovi primjenjivaće se radnim danima i subotom u periodima od 13.00 do 16.00 i od 22.00 do 7.00 sati, a nedjeljom cijeli dan”, naveli su iz EPBiH.

    Za ostale kategorije kupaca JP Elektroprivreda BiH (kupci koji struju preuzimaju na 110 kV naponu, kupci koji struju preuzimaju na 35 i 10 (20) kV naponu, ostala potrošnja na 0,4 kV naponu) utrošena električna energija obračunavaće se prema manjoj tarifi (MT) radnim danima u periodu od 22.00 do 7.00 sati, a subotom i nedjeljom cijeli dan.Kupci informacije mogu pronaći na veb stranici JP Elektroprivreda BiH www.epbih.ba, dobiti putem besplatnih brojeva telefona u informativnim centrima i na šalterima informacija u elektrodistributivnim dijelovima JP Elektroprivreda BiH, objavila je EPBiH.

  • Mlijeko bi uskoro moglo da poskupi

    Mlijeko bi uskoro moglo da poskupi

    Farmeri u BiH već neko vrijeme upozoravaju da bi, ukoliko se stanje u sektoru ne stabilizuje, moglo doći do novog poskupljenja mlijeka. Ono bi tad u marketima moglo da košta i oko tri KM po litru.

    Sve veći raskorak između troškova proizvodnje i otkupnih cijena predstavlja sve veći problem koji mnoge farme u BiH dovodi na rub opstanka. Situaciju dodatno usložnjava i nelojalna konkurencija te pretjeran uvoz.

    Područje Tuzlanskog kantona nalazi se među onim regijama s najvećim količinama proizvedenog mlijeka, a tamošnji farmeri su tokom ove godine zabilježili cifru od tri miliona litara. Međutim, zbog nagomilanih problema, upozoravaju da je poskupljenje mlijeka u narednom periodu neminovno.

    Većina farmera u TK, ali i šire koristi koncentrovane smjese koje dolaze iz zemalja okruženja, a shodno našim lošim prinosima kukuruza koji predstavlja glavnu žitaricu u pravljenju stočne hrane, u krajnosti ćemo imati značajno poskupljenje mlijeka – upozorava Eldin Glibanović, predsjednik Udruženja mljekara TK.

    Godina na izmaku je bila prilično turbulentna u oblasti proizvodnje mlijeka, a Glibanović navodi da je posebno problematično bilo proljeće, praćeno ozbiljnim padavinama, što je u velikoj mjeri uticalo na sjetvu, a samim tim i kvalitet silažnog i kukuruza u zrnu.

    – Mi smo u određenim dijelovima BiH imali oštećenja na parcelama i do 70 odsto. Na tim parcelama, odnosno kod tih farmera ćemo sada imati stanje da će morati kupovati veće količine smjese za prehranu, ali svi oni neće biti u stanju opstanka, shodno povećanju cijena prehrane. Zbog toga ćemo se naći u situaciji u kojoj ćemo sigurno ostvariti pad u proizvodnji sirovog mlijeka – dodaje Glibanović.

    On navodi da se unazad nekoliko godina u Tuzlanskom kantonu, kao i u svim ostalim regijama BiH bilježi pad u proizvodnji mlijeka, iako su farmeri pristupili drugačijem načinu proizvodnje i poticaja stočnih grla, kao što je zasađivanje novih ratarskih kultura i djetelinsko-travnih smjesa.

    – Međutim, država mora stati uz proizvođače, kako bi se trenutna situacija popravila jer manji urod i prinos kabaste hrane utiče na funkcionisanje farmera. Proizvodnje mlijeka koje mi imamo moraju biti zadržane jer je BiH veliki uvoznik mliječnih proizvoda, kao i proizvoda od mesa – naglašava Glibanović.

    A upravo uvoz mlijeka i mliječnih proizvoda dodatno komplikuje situaciju. Naime, samo u 2024. godini su uvezeni mlijeko i mliječni proizvodi u vrijednosti od okvirno 267 miliona KM, dok je izvoz bio 145 miliona maraka.

    Taj trgovinski disbalans pokazuje koliko je domaća proizvodnja ugrožena, posebno zbog nižih cijena uvoznih proizvoda koji preplavljuju tržište.

    Iz mljekarske industrije poručuju da se zasad trude zadržati stabilnost, ali upozoravaju da su mogućnosti ograničene.

    Trenutno se u maloprodaji litar mlijeka može kupiti u prosjeku za 2,40 KM, ali ukoliko se trend rasta troškova nastavi, cijena bi, prema najavama, mogla dostići i tri marke.