VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Cijene nafte pale poslije razgovora Putina i Trampa

    Cijene nafte pale poslije razgovora Putina i Trampa

    Evropski berzanski indeksi su danas uglavnom u porastu, a cijene nafte su pale u jednom trenutku čak za 10 odsto nakon izjave američkog predsjednika Donalda Trampa da se rat na Bliskom istoku bliži kraju i da američka vojna operacija protiv Irana napreduje znatno brže nego što se očekivalo.

    – Ako Iran učini bilo šta što zaustavlja tranzit nafte unutar Ormuskog moreuza, Sjedinjene Američke Države će ih pogoditi dvadeset puta jače nego što su ih do sada pogodile – rekao je američki predsjednik Donald Tramp u objavi na svojoj društvenoj mreži Trut soušal (Truth Social).

    Izvršni direktor saudijskog naftnog giganta Aramko upozorio je danas da rat na Bliskom istoku prijeti “katastrofalnim posljedicama” po globalno tržište nafte.

    Amin Naser je na konferenciji o zaradi Aramka rekao da je rat izazvao “tešku lančanu reakciju” i “drastičan domino efekat” na druge sektore osim brodarstva, na “avijaciju, poljoprivredu, automobilsku i druge industrije”.

    – Što duže traju poremećaji, to su drastičnije posljedice po globalnu ekonomiju  rekao je, dodajući da je to “daleko najveća kriza” sa kojom se suočava naftna i gasna industrija u regionu Persijskog zaliva, prenosi CNBC.

    Indeks Frankfurtske berze DAKS je danas u 10.00 sati porastao za 2,46 odsto na 23.958,94 poena, francuski CAC 40 za 1,98 odsto na 8.071,67 poena, britanski FTSE 100 za 1,69 odsto na 10.422,59 poena, dok je moskovski MOEX pao za 0,22 odsto na 2.882,14 poena.

    Vrijednost američkog berzanskog indeksa Dow Jones je na jučerašnjem zatvaranju berzi porasla za 0,5 odsto na 47.740,80 poena, S&P 500 za 0,83 odsto na 6.795,99 poena, a vrijednost indeksa Nasdaq za 1,38 odsto na 22.695,95 poena.

    Cijena sirove nafte je pala za 7,47 odsto na 87,689 dolara za barel, a nafte Brent za 6,73 odsto na 91,825 dolara.

  • Cijene naftne na svjetskom tržištu naglo pale

    Cijene naftne na svjetskom tržištu naglo pale

    Nakon velikog skoka cijena nafte na svjetskom tržištu, jutros je došlo do značajnog pada, što pokazuje koliko je tržište trenutno nestabilno.

    Nakon velikog skoka cijena nafte na svjetskom tržištu, jutros je došlo do značajnog pada, što pokazuje koliko je tržište trenutno nestabilno.

    U ponedjeljak je recimo, cijena nafte tipa Brent koja je najvažnija referentna cijena za Evropu, naglo porasla i u jednom trenutku je dostigla oko 119 dolara po barelu.

    To je bio najviši nivo u posljednjih nekoliko godina. Razlog za rast bila je zabrinutost da bi sukobi na Bliskom istoku mogli poremetiti isporuke nafte na svjetsko tržište, posebno kroz važni pomorski prolaz Ormuškog moreuz, kojim prolazi veliki dio svjetske trgovine naftom. Procjene su da kroz taj moreuz prođe petina svjetske naftne.

    Međutim, samo dan kasnije situacija se promijenila. Cijene su danas počele značajno da padaju, i u trenutku pisanja ovog teksta Brent nafta bila je pala na cijenu od 90,45 dolara po barelu.

    Podsjećanja radi, cijena nafte na svjetskom tržištu tipa Brent bila je oko 65 dolara.

    Dobre vijesti smanjuju strah investitora

    Do pada je došlo nakon izjava Donalada Trampa, predsjednika SAD koji je rekao da bi sukob na Bliskom istoku mogao uskoro biti okončan.

    Takve poruke smanjile su strah investitora da će doći do velikog prekida u snabdijevanju naftom. Kada tržište procijeni da je rizik manji, cijena se obično brzo spušta.

    Stručnjaci kažu da je ovo jedan od najnestabilnijih perioda za tržište energije u posljednjih nekoliko godina. Nafta je u samo dva dana prvo snažno poskupjela, a zatim naglo pojeftinila, što pokazuje koliko geopolitičke krize mogu brzo promijeniti situaciju na tržištu.

    Analitičari smatraju da će tržište i u narednim danima slično reagovati, a u principu sve zavisi od situacije na Bliskom istoku i eventualnih odluka velikih proizvođača nafte. Ako se problemi budu usložnjavali, posebno u vezi Ormuškog moreuza cijene bi ponovo mogle rasti.

    Očekivano, promjene na svjetskom tržištu utiču i na cijene goriva, pa je jutros na pumpama u Banjaluci ta cijena iznosila od 2,95 KM do 2,99 KM i blizu je psihološke granice od 3 KM.

  • Dok Srbija i Hrvatska uvode mjere, u BiH cijene goriva divljaju

    Dok Srbija i Hrvatska uvode mjere, u BiH cijene goriva divljaju

    Dok cijene goriva širom regiona rastu zbog eskalacije sukoba na Bliskom istoku, vlade pojedinih zemalja već su reagovale kako bi ublažile udar na građane. U Bosni i Hercegovini, međutim, vlasti i dalje ne preduzimaju konkretne mjere, dok se cijene na pumpama mijenjaju gotovo svakodnevno.

    Vlada Srbije odlučila je da do 19. marta zabrani izvoz nafte i naftnih derivata, nastojeći da stabilizuje domaće tržište. Hrvatska je, s druge strane, ponovo aktivirala mehanizam regulacije maloprodajnih cijena benzina i dizela. Iako su cijene blago povećane za nekoliko centi, cilj je spriječiti nagle i nekontrolisane skokove.

    U Bosni i Hercegovini situacija je drugačija. Cijene goriva rastu bez jasne intervencije vlasti, a dizel je već dostigao gotovo 2,90 KM po litru. Građani se suočavaju sa stalnim poskupljenjima, dok izostaje reakcija institucija koje bi mogle ublažiti posljedice globalnih poremećaja.

    Ekonomista Predrag Mlinarević smatra da je problem prije svega u nedostatku koordinacije i sporoj reakciji nadležnih.

    „Naš ključni problem je odsustvo sinhronizacije i vjerovatno nedostatak reakcije na pritisak javnosti. Ukoliko se ovakav trend nastavi, a posebno jer se dešava da se na realna povećanja dodaju i špekulativni motivi, to može dovesti do većeg rasta cijena nego što bi objektivno trebalo“, ističe Mlinarević.

    Prema njegovim riječima, jedno od mogućih rješenja bilo bi privremeno smanjenje akciza na gorivo. On navodi da bi izmjene zakona o akcizama omogućile Savjetu ministara BiH da u vanrednim situacijama na određeni period, primjerice dva mjeseca, smanji akcize i tako ublaži posljedice globalnih tržišnih šokova.

    Ipak, Mlinarević upozorava da bi takva odluka značila i manji priliv novca u budžete.

    „Svako smanjenje akciza znači i smanjenje prihoda u budžetima, što bi ih učinilo manje operativnim. Moguće je i da vlast računa da će početna reakcija javnosti s vremenom splasnuti i da će se građani jednostavno prilagoditi novim cijenama“, dodaje on.

    On smatra da bi donosiocima odluka trebalo omogućiti fleksibilnije mehanizme djelovanja u kriznim situacijama. Privremeno smanjenje akciza, ograničeno na određeni period, moglo bi poslužiti kao instrument za ublažavanje iznenadnih tržišnih šokova.

    Govoreći o ulozi robnih rezervi, Mlinarević navodi da one mogu imati važnu stabilizujuću funkciju.

    „Robne rezerve su uvijek dobro imati, jer u slučaju potpunog prekida snabdijevanja mogu spriječiti paralizovanje života i nagle skokove cijena izazvane panikom i špekulacijama“, kaže on.

    Iako robne rezerve ne mogu dugoročno stabilizovati tržište zbog velikog obima potrošnje, mogu poslužiti kao privremeni zaštitni mehanizam dok se ne pronađu sistemska rješenja.

    U međuvremenu, građani već osjećaju posljedice rasta cijena. Od početka marta litar dizela poskupio je za oko 60 feninga, što predstavlja rast od približno 25 odsto. Dok je početkom mjeseca prosječna cijena bila oko 2,30 KM, sada se kreće oko 2,70 KM, a na pojedinim pumpama ide i do skoro 2,90 KM.

    Zbog straha od daljih poskupljenja i mogućih nestašica, potrošači su počeli praviti zalihe goriva. U Grupaciji za promet naftom i naftnim derivatima pri Privrednoj komori Srpske navode da je prodaja u posljednjih sedam dana udvostručena.

    Građani sve češće toče gorivo i u kanistere kako bi se obezbijedili za naredni period i izbjegli dodatne troškove ukoliko cijene nastave rasti.

    Prema ranijim procjenama, stanovnici Republike Srpske godišnje potroše oko 610 miliona litara goriva, odnosno približno 1,7 miliona litara dnevno. Od toga čak 80 odsto otpada na dizel.

    U redovnim okolnostima dnevna potrošnja dizela iznosi oko 1,3 miliona litara, ali je u posljednjim danima gotovo udvostručena i dostiže oko 2,6 miliona litara dnevno.

    Samo tokom jedne sedmice građani su kupili oko 18,2 miliona litara dizela, za šta je izdvojeno približno 50 miliona konvertibilnih maraka.

  • Hrvatska povlači sve serije lijeka Zoltex 40 mg

    Hrvatska povlači sve serije lijeka Zoltex 40 mg

    Sa hrvatskog tržišta privremeno se povlače sve serije lijeka Zoltex 40 mg za pripremu rastvora za injekcije nakon što su u pojedinim uzorcima uočene čestice za koje se sumnja da potiču od materijala zatvarača na pakovanju, saopštili su Belupo i Agencija za lijekove i medicinske proizvode (HALMED).

    Kako navode, riječ je o serijama A99A1, A2VO1, XDOF1, X2XK1 i X2XJ1.

    Iz HALMED-a navode da su u rastvoru su primijećene čestice za koje se pretpostavlja da potiču od materijala zatvarača na pakovanju.

    Dodaju da na tržištu postoje drugi lijekovi istog farmaceutskog sastava, što pacijentima omogućava da nesmetano nastave terapiju.

    Ljekari su pozvani da obavezno prijave svaku nuspojavu ili sumnju u neispravnost lijeka. Pacijentima koji su razvili neku nuspojavu savjetuje se da se obrate svom ljekaru radi dogovora o nastavku liječenja, a nuspojave mogu prijaviti i direktno Agenciji.

  • Rizik od nestašice goriva u Crnoj Gori zbog rasta cijena na tržištu

    Rizik od nestašice goriva u Crnoj Gori zbog rasta cijena na tržištu

    Udruženje naftnih kompanija Crne Gore (UNKCG) upozorilo je na rizik od prekida snabdijevanja gorivom, navodeći da su nabavne cijene, posebno evrodizela, oko 30 odsto više od važećih maloprodajnih cijena u Crnoj Gori.

    Iz Udruženja ističu da aktuelna kretanja na globalnom tržištu nafte i naftnih derivata, izazvana eskalacijom geopolitičkih tenzija i nestabilnosti na Bliskom istoku, već imaju snažan uticaj na rast nabavnih cijena energenata na međunarodnom tržištu.

    Prema njihovim navodima, trenutne nabavne cijene znatno premašuju maksimalne maloprodajne cijene propisane važećom uredbom, zbog čega kompanije posluju sa gubitkom, što dodatno ugrožava kontinuitet snabdijevanja, prenosi RTCG.

    U UNKCG upozoravaju da bi, ukoliko se sukobi i geopolitičke tenzije nastave, a rast cijena energenata potraje, finansijski pritisak na kompanije koje posluju na crnogorskom tržištu mogao ubrzo postati neodrživ.

    U takvom scenariju, kako navode, postoji ozbiljan rizik da će biti ugrožen kontinuitet snabdijevanja tržišta, što bi moglo imati dalekosežne posljedice po privredu, saobraćaj, turizam i svakodnevni život građana.

    Udruženje je pozvalo nadležne institucije da hitno razmotre privremenu deregulaciju cijena naftnih derivata, uključujući smanjenje akciza, kako bi se omogućila brza reakcija sistema na nagle tržišne promjene i očuvala stabilnost snabdijevanja i zaštita potrošača.

    „Bez pravovremene reakcije regulatora, nastavak ovakvog trenda mogao bi dovesti do ozbiljnih poremećaja na tržištu goriva, a u krajnjem slučaju i do ugrožavanja održivosti poslovanja naftnih kompanija koje obezbjeđuju snabdijevanje crnogorske privrede i građana“, poručuju iz Udruženja.

    Prema nezvaničnim informacijama, pojedine pumpe su već ostale bez goriva, dok bi većina ostalih mogla biti pogođena problemima već od sutra.

    Na pumpama širom Podgorice večeras su zabilježene gužve, dok su građani masovno punili rezervoare svojih vozila nakon upozorenja UNKCG i saznanja portala Vijesti da su pojedine pumpe u glavnom gradu već ostale bez goriva.

    Ministar energetike i rudarstva Crne Gore Admir Šahmanović potvrdio je da se od utorka očekuje poskupljenje goriva, ali ne 16 centi po litru dizela kako tvrdi UNKCG, već 14 centi, dok će benzin poskupjeti za šest centi, a ne sedam.

  • Inflacija raste, država i entiteti ubiru više poreza

    Inflacija raste, država i entiteti ubiru više poreza

    Inflacija i poskupljenja skoro svega od početka godine jedinu korist donose državi i entitetima koji će zbog većih cijena ubirati i više novca od poreza.

    Kako su “Nezavisne novine” ranije pisale, od početka ove godine je došlo do poskupljenja skoro svega, od mrežarine na računima za električnu energiju, svih osnovnih životnih namirnica, do drugih režijskih troškova, kirija, te je najavljeno poskupljenje i telekomunikacionih usluga, odnosno interneta i kablovske televizije.

    Slijedi novi talas poskupljenja

    Ono što se može reći je to da će nedugo poslije ovih drastičnih poskupljenja, u narednih nekoliko dana doći do još jednog talasa poskupljenja skoro svega, jer zbog napetih odnosa na Bliskom istoku cijene goriva su iz dana u dan sve veće.

    Znamo da su cijene goriva ugrađene u skoro sve proizvode, pa je neminovno da će doći do povećanja cijena skoro svih roba i usluga.

    Od ovoga će opet jedinu korist imati država i entiteti, jer će od naplate PDV-a dobijati veće iznose novca.

    Država naplaćuje PDV od 17 odsto, te iznos koji se plati nije isti ako je na primjer jedan hljeb dvije KM ili ako košta 2,5 KM.

    UIO BiH od PDV-a sakupio više novca

    Inače, iz mjeseca u mjesec Uprava za indirektno oporezivanje BiH (UIO BiH) objavljuje podatke o tome koliko je prikupljeno novca.

    Prema njihovim podacima, prihodi od indirektnih poreza u prva dva mjeseca 2026. godine iznosili su milijardu i 885 miliona KM i veći su za 84 miliona KM ili 4,66% u odnosu na isti period 2025. godine, kada su iznosili milijardu i 801 milion KM.

    “Neto prikupljeni prihodi koji su otišli u raspodjelu korisnicima u prva dva mjeseca 2026. godine, a to su država, entiteti i Brčko distrikt, iznosili su milijardu i 530 miliona KM, što je 7,11% više u odnosu na 2025. godinu”, stoji u saopštenju.

    Dodaje se da je u februaru 2026. godine prikupljeno nešto više od milijardu KM indirektnih poreza, što je za 79 miliona KM više u odnosu na februar 2025. godine.

    “Za finansiranje državnih institucija u prva dva mjeseca 2026. godine raspoređen je iznos od 158 miliona KM. Sav višak prikupljenih prihoda od indirektnih poreza završio je u entitetskim kasama i kod Brčko distrikta. Tako je Federacija BiH sa jedinstvenog računa UIO dobila 834 miliona KM, Republika Srpska 467 miliona KM i Brčko distrikt 46 miliona KM”, piše u saopštenju.

    Godišnja inflacija 3,6 odsto

    Takođe, prema podacima Agencije za statistiku BiH, cijene proizvoda i usluga koje se koriste za ličnu potrošnju u BiH su u januaru u odnosu na decembar prošle godine više za 0,9 odsto.

    “Nivo cijena u januaru 2026. godine u odnosu na isti mjesec prethodne godine viši je za 3,6%”, naveli su iz Agencije za statistiku BiH.

    I ovo su sve podaci u kojima nisu uračunate više cijene goriva.

    Rast inflacije doprinosi rastu javnih prihoda

    Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu u Istočnom Sarajevu, rekao je za “Nezavisne novine” da rast inflacije doprinosi rastu javnih prihoda, što u prvi mah može dovesti do zaključka da to pogoduje budžetu.

    “Međutim, sa procesom rasta inflacije dolazi do smanjenja kupovne moći zarada zaposlenih u javnom sektoru, kao i drugih korisnika budžeta. Takav razvoj situacije dovodi do pritiska na povećanje zarada i ostalih fiksnih davanja iz budžeta tako da se otvara svojevrsna trka između rasta cijena i rasta zarada. U mjeri u kojoj rast zarada ne bude u stanju da apsorbuje posljedice inflacije država će imati povećanje fiskalnog kapaciteta. U slučaju ravnomjernog povećanja cijena i zarada i ostalih budžetskih davanja realni iznos javnih prihoda ostaće nepromijenjen”, istakao je Mlinarević.

  • Kakve poremećaje u izvozu nafte i gasa je izazvao rat protiv Irana

    Kakve poremećaje u izvozu nafte i gasa je izazvao rat protiv Irana

    Američko-izraelski rat protiv Irana doveo je do poremećaja izvoza nafte i gasa sa Bliskog istoka i primorao zemlje regiona Persijskog zaliva, od Katara do Iraka, na obustavu proizvodnje, dok je to obustavu tokom vikenda objavio i Kuvajt, piše danas Rojters.

    Analitičari predviđaju da će i Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati takođe uskoro morati da smanje proizvodnju pošto im ponestaje prostora za skladištenje nafte.

    Kuvajtska naftna korporacija je počela da smanjuje proizvodnju nafte i aktivirala 7. marta klauzulu o “višoj sili”, zbog događaja koji su van njene kontrole usljed zatvaranja izvoza preko Ormuskog moreuza.

    Nacionalna naftna kompanija u Abu Dabiju u Emiratima je juče saopštila da aktivno upravlja nivoima proizvodnje na moru kako bi sačuvala “operativnu fleksibilnost”.

    U ključnom globalnom čvorištu za skladištenje i punjenje nafte došlo je do požara zbog toga što se zapalio otpad u luci Fudžejra u Emiratima.

    Irak je takođe upozorio na dalja smanjenja proizvodnje nafte. Drugi najveći proizvođač OPEK-a, smanjio je proizvodnju skoro 1,5 miliona barela dnevno zbog nedostatka kapaciteta za skladištenje i izvoz, a zvaničnici su 3. marta rekli Rojtersu da bi ta brojka mogla porasti na 3 miliona barela dnevno u roku od nekoliko dana ako se izvoz ne nastavi.

    Ukupna iračka proizvodnja je u januaru iznosila oko 4,1 milion barela dnevno, pokazalo je  istraživanje agencije, što je oko 4 odsto svjetske proizvodnje.

    Pored toga, u Iračkom Kurdistanu, autonomnoj kurdskoj oblasti na sjeveru Iraka, nekoliko kompanija je zaustavilo proizvodnju na svojim poljima kao mjeru predostrožnosti.

    Region je u februaru izvezao 200.000 barela dnevno putem naftovodom u Tursku.

    Istovremeno, Katar je 2. marta obustavio rad u svojim postrojenjima za tečni gas LNG, što je pogodilo neke od najvećih svjetskih postrojenja.

    Kompanija QatarEnergy je takođe obustavila deo nizvodne proizvodnje dan kasnije, a 4. marta je aktivirala klauzulu o višoj sili  u vezi  isporuke LNG-a.

    Saudijska Arabija, najveći svjetski izvoznik nafte, obustavila je proizvodnju u svojoj rafineriji Ras Tanura kapaciteta 550.000 barela dnevno i počela je da preusmerava utovar sirove nafte iz istočnih luka u Janbu na Crvenom moru.

    Rafinerija je ponovo pogođena 4. marta, ali nije pretrpjela oštećenja, saopštilo je saudijsko ministarstvo odbrane.

    Izrael je takođe smanjio dio svoje proizvodnje nafte i gasa.

    Pored toga, Kina takođe smanjuje obim rada rafinerija i zatvara neke jedinice za preradu sirove nafte, ili ubrzava planirano održavanje zbog poremećenog toka sirove nafte, navodi Rojters.

    Indija u međuvremenu traži alternative i zamenske izvore sirove nafte, tečnog naftnog gasa (TNG) i tečnog prirodnog gasa (LNG) kako bi se pripremila ako kriza potraje duže od 10-15 dana, rekao je vladin zvaničnik.

    Indonezija takođe mijenja način nabavke energenata i planira da poveća uvoz sirove nafte iz SAD kako bi nadoknadila smanjenu ponudu sa Bliskog istoka.

    Blokirana ključna arterija

    Kada je riječ o pomorskom saobraćaju, on je uglavnom zatvoren  kroz Ormuski moreuz nakon što je Iran napao najmanje pet brodova, sa ograničenim brojem tankera u tranzitu, blokirajući ključnu arteriju koja čini oko 20 odsto protoka nafte i tečnog prirodnog gasa.

    Britanska organizacija za praćenje bezbjednosti civilne plovidbe, UKMTO,  prijavila je nekoliko napada na brodove u regionu od 1. marta, uključujući tanker kod Kuvajta i kontejnerski brod u Ormuskom moreuzu.

  • Vlade regiona traže rješenja za vioke cijene goriva

    Vlade regiona traže rješenja za vioke cijene goriva

    Regionalne vlade suočavaju se s rastućim pritiskom zbog skoka cijena nafte i naftnih derivata, pa širom jugoistočne Evrope najavljuju različite mjere kako bi ublažile udar na građane i privredu. Rast cijena energenata već izaziva zabrinutost zbog mogućeg novog talasa inflacije i dodatnog pritiska na životni standard.

    Cijena nafte na svjetskim berzama premašila je 92 dolara po barelu, a stručnjaci upozoravaju da bi rast mogao da se nastavi. Energetski stručnjak Almir Bečarević izjavio je za “Nezavisne novine” da bi litar dizela na pumpama u BiH već naredne sedmice mogao koštati i više od tri marke.

    „Ukoliko cijena nafte na berzama dostigne 150 dolara po barelu, možemo očekivati i cijene između 3,50 i 3,80 KM po litru“, kazao je Bečarević.

    U Republici Srpskoj se takođe očekuje poskupljenje. Predsjednik Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima pri Privrednoj komori Republike Srpske Đorđe Savić rekao je da bi cijene goriva u narednim danima mogle dostići granicu od tri marke po litru.

    „U narednim danima približavamo se cifri od 3 KM“, istakao je Savić.

    Podaci Federalnog ministarstva trgovine pokazuju da se maloprodajne cijene dizela u Federaciji BiH trenutno kreću od 2,41 do 2,96 KM po litru, uz razlike između pojedinih benzinskih pumpi i do 0,50 KM. U Banjaluci se cijena dizela trenutno kreće između 2,62 i 2,85 KM po litru.

    Iz Ministarstva navode da su razlike u cijenama posljedica prodaje ranije nabavljenih zaliha po starim cijenama, dok se nove isporuke formiraju prema aktuelnim troškovima na tržištu. U Federaciji BiH i dalje su na snazi mjere ograničenja marži, pa je za veleprodaju maksimalna marža ograničena na 0,06 KM po litru, a za maloprodaju na 0,25 KM.

    Slične zabrinutosti prisutne su i u ostatku regiona. U Srbiji državni nameti čine oko 55 odsto cijene dizela i 57 odsto cijene benzina, a analize pokazuju da bi smanjenje akciza za oko 20 odsto moglo značajno ublažiti rast cijena goriva.

    U Sjevernoj Makedoniji vlasti poručuju da će reagovati ukoliko dođe do naglog skoka cijena nafte, uz mogućnost smanjenja akciza ili PDV-a kako bi zaštitile životni standard građana. Istovremeno, inspekcije kontrolišu benzinske pumpe zbog sumnji da pojedini distributeri ograničavaju prodaju.

    U Sloveniji se očekuje novo usklađivanje cijena goriva, a bez snažnije intervencije vlade benzin bi mogao poskupjeti za oko pet centi po litru, dok bi dizel mogao biti skuplji i do 15 centi. Pritisak na tržište dodatno je pojačan poremećajima u globalnom snabdijevanju, posebno nakon zatvaranja Hormuškog moreuza, važnog pravca za transport nafte i tečnog prirodnog gasa.

    U Crnoj Gori opozicija upozorava na moguć domino-efekat i lančani rast cijena robe i usluga, te traži smanjenje akciza kako bi se ublažio pritisak na potrošače.

    Hrvatska takođe najavljuje moguće intervencije, uključujući ograničavanje cijena goriva, posebno uoči turističke sezone. Procjene pokazuju da bi prosječan rezervoar dizela mogao poskupjeti za više od deset evra, dok bi benzin mogao biti skuplji za nekoliko evra po punjenju.

    U svim državama regiona zajednički cilj je da se poreskom politikom, kontrolom cijena i drugim mjerama ublaže posljedice globalnih poremećaja na energetskom tržištu i spriječi nagli udar na životni standard stanovništva.

  • Cijena dizela u BiH mogla bi premašiti 3 KM

    Cijena dizela u BiH mogla bi premašiti 3 KM

    Cijena nafte na svjetskim berzama dostigla je preko 92 dolara po barelu, zbog čega se očekuje novo poskupljenje goriva na pumpama. Litar dizela mogao bi u narednoj sedmici koštati i preko 3 KM, kazao je za “Nezavisne novine” Almir Bečarević, stručnjak za energetiku.

    Prema njegovim riječima, ukoliko cijena nafte na berzama dostigne 100 dolara po barelu, građani BiH će gotovo sigurno dočekati nove cjenovnike goriva na benzinskim pumpama.

    “Ukoliko se to desi, možemo očekivati i cijene između 3,50 do 3,80KM po litri”, kazao je Bečarević.

    Razlika u cijenama dizela na benzinskim pumpama u Federaciji BiH dostiže i do 0,50 KM po litru, pokazuju podaci Federalnog ministarstva trgovine.

    “Maloprodajne cijene dizelskog goriva (BAS EN 590) trenutno se kreću u rasponu od 2,41 do 2,96 KM po litru, uz primjetne razlike između različitih prodajnih mjesta”, kazali su.

    Iz Ministarstva pojašnjavaju da su ove razlike rezultat primjene mjera o ograničenju marži, budući da se zalihe nabavljene po ranijim cijenama prodaju po starim cjenovnicima, dok se nove isporuke formiraju prema aktuelnim ulaznim troškovima. U cilju zaštite potrošača i stabilizacije tržišta, u Federaciji BiH i dalje su na snazi mjere ograničenja marži na naftne derivate.

    Za trgovinu na veliko propisana je maksimalna marža od 0,06 KM po litru, dok je za trgovinu na malo taj iznos ograničen na 0,25 KM po litru.

    Cijena dizela na pumpama u Banjaluci, kreću  se od 2,62 do 2,85 KM po litru, rečeno  je za “Nezavisne novine” sa nekoliko benzinskih pumpi.

    Đorđe Savić, predsjednik Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima pri Privrednoj komori Republike Srpske, istakao je da se skok cijena goriva u Srpskoj očekuje u narednih nekoliko dana.

    “U narednim danima približavamo se cifri od 3 KM”, rekao je Savić.

  • Transportni sektor najavljuje blokade: Rok vlastima BiH do 23. marta

    Transportni sektor najavljuje blokade: Rok vlastima BiH do 23. marta

    Plenum Konzorcijuma “Logistika Bosne i Hercegovine” upozorio je institucije BiH da imaju rok do 23. marta da ponude konkretna rješenja za probleme drumskog transportnog sektora, inače će prevoznici, zajedno sa partnerima iz regiona Zapadnog Balkana, pokrenuti koordinisane regionalne proteste zbog, kako navode, višemjesečne diskriminacije vozača i transportnih kompanija.

    Dodaju da nakon 14 mjeseci kontinuiranih zahtjeva, sastanaka, dopisa i upozorenja, plenum je donio zaključke i zahtjeve.

    “Transportni sektor Bosne i Hercegovine, zajedno sa najorganizovanijim prevozničkim asocijacijama regiona Zapadnog Balkana, pokreće jedinstveni i koordinisani regionalni odgovor prostora od preko 17 miliona stanovnika.

    Ukoliko do 23. marta  ne dođe do kredibilnog i sistemskog rješenja problema diskriminacije vozača i transportnih kompanija, transportni sektor će započeti regionalne proteste i institucionalne aktivnosti širom regiona”, navode iz  plenum Konzorcijuma “Logistika Bosne i Hercegovine”.

    Plenum konstatuje da u proteklih 14 mjeseci nijedan od ključnih zahtjeva transportnog sektora nije riješen, uprkos brojnim obećanjima i zaključcima institucija.

    U proces su bile uključene institucije:

    Vlada Federacije BiH, Vlada Republike Srpske, Uprava za indirektno oporezivanje BiH, Savjet ministara BiH, kao i nadležni ministri i odgovorni funkcioneri.

    “Podsjećamo na političku i institucionalnu odgovornost nosilaca funkcija  ministra Staše Košarca, ministra Elmedina Konakovića, ministra Srđana Amidžića, ministra Edina Forte, ministre u Vladama Republike Srpske i Federacije BiH, predsjedavajuću Savjeta ministara BiH, direktora Uprave za indirektno oporezivanje BiH Zorana Tegeltiju, kao i predsjednike nadležnih komisija u Parlamentarnoj skupštini BiH.

    Plenum daje rok institucijama Bosne i Hercegovine do 23. marta  da kroz ozbiljnu državnu i regionalnu političku saradnju pokrenu stvarne i kredibilne aktivnosti prema Evropskoj komisiji i Vladama država regiona. Transportni sektor više ne prihvata improvizacije, medijske izjave, niti marketinške objave na društvenim mrežama koje stvaraju privid rješenja. Potrebne su konkretne političke i institucionalne odluke”, kazali su.

    Do 50 odsto  transportnog sektora moglo biti dovedeno pred gašenje

    Ističu da  obzirom na upozorenja da bi zbog postojećih restrikcija i diskriminacije do 50 odsto  transportnog sektora moglo biti dovedeno pred gašenje, Plenum zahtijeva da institucije Bosne i Hercegovine pripreme ekonomski plan zaštite sektora drumskog transporta.

    “Ukoliko institucije ne uspiju postići rješenje sa Evropskom komisijom i Vladama država regiona, potrebno je planirati finansijski fond podrške transportnom sektoru u iznosu od približno 30.000.000 KM mjesečno, kako bi se očuvalo funkcionisanje kompanija i radna mjesta u sektoru”, pojašnjavaju.

    Ističu da su u proteklih 14 mjeseci razgovarali sa pojedinim institucijama i po četrdeset puta.

    ” Dostavili smo stotine stranica analiza, prijedloga i rješenja. Ništa nismo zaboravili. Ništa nismo preskočili. Našu dobru volju i strpljenje institucije su koristile, a transportni sektor se danas osjeća prevarenim i iznevjerenim.Sve vam je poznato. Svi dokumenti su dostavljeni. Svi sastanci su održani”, navode.

    Dodaju da ukoliko do 23. marta  ne dođe do konkretnih rješenja, regionalni protesti transportnog sektora biće pokrenuti širom regiona.

    Protesti će trajati do ispunjenja zahtjeva

    “Protesti će obuhvatiti i javnu odgovornost nosilaca funkcija na svim nivoima institucija Bosne i Hercegovine, jer javnost mora znati ko je i zašto 14 mjeseci ignorisao rješenje problema transportnog sektora. Informacije o odgovornosti institucija i pojedinaca biće predstavljene javnosti Bosne i Hercegovine  od vrata do vrata, građaninu po građaninu. Protesti će trajati do ispunjenja zahtjeva transportnog sektora”, zaključuju.