VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Cijene nafte u padu

    Cijene nafte u padu

     Cijene nafte na svjetskom tržištu danas su pale za oko četiri odsto usljed zabrinosti oko toga da li će američki Kongres usvojiti dogovor o ograničenju zaduženja i nejasnih poruka većih proizvođača nafte pred sastanak OPEK-a tokom vikenda.

    U Londonu je cijena sirove nafte “brent” iz Sjevernog mora manja za 3,09 dolara ili 0,4 odsto i sada je 73,98 dolara po barelu.

    U Njujorku je cijena sirove nafte pala za 2,84 dolara ili 3,9 odsto i iznosi 69,83 dolara po barelu.

    Pojedini radikalniji članovi Republikanske stranke najavili su da postoji mogućnost da će biti protiv dogovora o podizanju granice zaduženja u Americi. Predsjednik DŽozef Bajden i predsjedavajući Predstavničkog doma Kevin Mekarti i dalje izražavaju optimizam da će dogovor biti usvojen u Kongresu.

  • Najam poslovnih prostora iz budžeta “pojede” skoro osam miliona maraka

    Najam poslovnih prostora iz budžeta “pojede” skoro osam miliona maraka

    Institucije Bosne i Hercegovine u ovoj godini za zakup prostora platiće gotovo osam miliona KM, a ubjedljivo najviše izdvojiće Uprava za indirektno oporezivanje BiH i to 1.888.084 KM.

    Iz informacije Savjeta ministara BiH, koja je kao odgovor na postavljeno poslaničko pitanje dostavljena Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, vidljivo je da mnoge institucije daju stotine hiljada KM po osnovu zakupa poslovnih prostorija. Među institucijama koje izdvajaju velika sredstva za smještaj su i Direkcija za koordinaciju policijskih tijela, koja godišnje zakup plaća 701.136 KM, zatim Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA), koja će ovu godinu najam platiti 516.210 KM, dok će Institut za mjeriteljstvo izdvojiti 450.636 KM, a malo manje od njih platiće i Direkcija za civilno vazduhoplovstvo, koja će za godinu dana izdvojiti 379.060 KM. Smještaj Centra za uklanjanje mina poreski obveznici platiće 358.859 KM, dok će Predsjedništvo BiH, iako imaju svoju zgradu, za zakup poslovnih prostora platiti 268.592 KM, a od tog iznosa 130.000 KM koštaće iznajmljivanje VIP salona na aerodromima u inostranstvu.

    Kada je riječ o cijenama iznajmljivanja poslovnog prostora, one se po metru kvadratnom kreću od 0,2 KM i uglavnom se radi o iznajmljivanju na graničnim prelazima, pa do 38 KM, koliko po metru kvadratnom u Sarajevu plaća Odbor državne službe za žalbe ili Agencija za državnu službu.

    Iz informacije se vidi da u ovom trenutku institucije Bosne i Hercegovine iznajmljuju oko 78.000 metara kvadratnih prostora, u šta su uključene poslovne prostorije, garaže, parkinzi, ali i skladišta. Najveći prostor pod zakupom ima Uprava za indirektno oporezivanje BiH i to skladište oko 12.000 metara kvadratnih, koje plaća 55.499 KM mjesečno.

    “Podaci će se ažurirati u avgustu 2023. godine, u skladu sa Zakonom o finansiranju institucija Bosne i Hercegovine, kada se budu dostavljali zahtjevi za budžetska sredstva za narednu godinu. Evidentno je da su neki dostavljeni ugovori o zakupu istekli i dosadašnja je praksa da se isti samo ažuriraju dok se ne riješi problem trajnog smještaja institucije”, naveli su iz Savjeta ministara BiH odgovarajući na postavljeno poslaničko pitanje.

    Šerif Špago, šef Kluba poslanika SDA u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, a koji je i postavio poslaničko pitanje, kaže da Savjet ministara BiH treba da izvrši detaljnu analizu potrebe za iznajmljivanjem prostora za smještaj institucija BiH.

    “Vjerovatno ima mogućnosti da se na postojećim neperspektivnim vojnim lokacijama, uz određenu adaptaciju i izgradnju, može riješiti smještaj pojedinih institucija. Smatram da nakon analize treba donijeti neophodne odluke kako bi se racionalizovali troškovi, a onda i donijeti odluke o trajnom rješavanju prostora za institucije, izgradnjom ili nabavkom objekata. Po ovom izvještaju Vijeća ministara, u zadnjih deset godina je utrošeno oko 80 miliona KM za plaćanje kirija, a nemamo trajni smještaj. Korisnije je i isplativije kreditno se zadužiti za izgradnju ili kupovinu objekata, nego plaćati zakupninu”, rekao je Špago za “Nezavisne novine”.

    Ranije, troškovima iznajmljivanja poslovnih prostora u nekoliko navrata bavila se i Parlamentarna skupština BiH, koja je tim povodom donijela niz zaključaka u smjeru rješavanja pitanja smještaja za pojedine institucije. U posljednjih desetak godina Savjet ministara BiH izdvojio je desetine miliona KM za nabavku prostora za smještaj institucija BiH, međutim u nekim slučajevima, iako je novac obezbijeđen, taj problem nije riješen. Primjera radi, još 2011. godine Savjet ministara BiH obezbijedio je novac za izgradnju zgrade Agencije za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka (IDDEEA) u Banjaluci, ali do danas to nije izgrađeno. Trenutno IDDEEA će u ovoj godini za zakup poslovnih prostora izdvojiti 541.988 KM, a od tog iznosa za tri lokacije u Banjaluci izdvojiće 387.025 KM.

    Institucije koje izdvajaju značajna sredstva
    Uprava za indirektno oporezivanje – 1.888.084 KM

    Direkcija za koordinaciju policijskih tijela – 701.136

    IDDEEA – 541.988 KM

    Državna agencija za istrage i zaštitu – 516.210 KM

    Institut za mjeriteljstvo – 450.636 KM

    Direkcija za civilno vazduhoplovstvo – 379.060 KM

    Centar za uklanjanje mina – 358.859 KM

    Granična policija BiH – 262.536 KM

    Ministarstvo spoljnih poslova BiH – 268.352 KM

    Predsjedništvo BiH – 268.592 KM od toga 130.000 KM za VIP salone na aerodromima u inostranstvu

  • Klokić: Proizvodi iz Srpske u Grčkoj

    Klokić: Proizvodi iz Srpske u Grčkoj

    Ministar za evropske integracije i međunarodnu saradnju Republike Srpske Zlatan Klokić istakao je da Grci imaju priliku da u svojim prodavnicama kupe proizvode koji dolaze iz Srpske.

    Klokić smatra veoma važni to što privrednici iz Srpske učestvuju na sajmovima u inostranstvu, navodeći da im se pruža sva neophodna pomoć da nastupe na tim skupovima u zemljama gdje Srpska ima svoja predstavištva.

    “Naši privrednici kada odu tamo, imaju šta da predstave i lako uspostavljaju kontakte sa potencijalnim partnerima”, rekao je Klokić za za Radio-televiziju Republike Srpske.

    On je naveo da predstavništva Republike Srpske u svijetu organizuju i druge vidove podrške privrednicima, te napomenuo da će u junu biti organizovan i biznis forum u Štutgartu da bi vidjeli u određenim oblastima, prije svega u obnovljivim izvorima energije, metalskoj i drvoprerađivačkoj industriji, kako uspostaviti kontakte.

    “Radili smo ovakve stvari i u prethodnom periodu, što je bilo odlično u smislu razmjene iskustava i kontakata i izlaska na tržište”, rekao je Klokić.

    Klokić je ocijenio da je važno njegovati srpski jezik i kulturne vrijednosti, te naveo da su zato organizovani časovi srpskog jezika na Krfu i u Solunu.

    “Predstavništvo Republike Srpske u Solunu realizuje projekat koji se odnosi na učenje srpskog jezika u Grčkoj. Radimo i na uspostavljanju grčkog kutka u školama u Srpskoj”, rekao je Klokić.

    Kada je riječ o “Danima srpstva na Krfu”, Klokić je napomenuo da je to važno jer je ogroman značaj koji je Krf imao za istoriju srpskog naroda.

  • Proizvođači najavljuju novo poskupljenje kafe

    Proizvođači najavljuju novo poskupljenje kafe

    Smanjen prinos kafe u Brazilu, jednom od najvećih svjetskih uzgajivača, mogao bi da, prema riječima proizvođača u Srpskoj, dodatno zakuva situaciju i dovede do poskupljenja ove sirovine i do deset odsto.
    Cijena kafe na svjetskim berzama ne prestaje da divlja, zbog čega su ugostitelji i proizvođači mljevene kafe u Srpskoj u nekoliko navrata korigovali cjenovnike.

    U BiH je od početka godine do kraja aprila najviše kafe, prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO), stiglo upravo iz Brazila, gdje uzgajivači trenutno imaju manje prinose zbog suše. Osim iz Brazila velika količina kafe na tržište BiH stiže i iz Indije, Italije, ali i Vijetnama, gdje su uzgajivači prijavili najslabiju žetvu u posljednje četiri godine, nakon što su se farmeri fokusirali na sadnju profitabilnijih usjeva da bi se izborili sa rastućim troškovima đubriva.

    Da situacija na svjetskom tržištu kafe nije nimalo sjajna potvrdio je i vlasnik firme “Fabrika coffee” iz Banjaluke Dario Brkić, koji je za “Glas Srpske” rekao da, ako u narednih deset dana ne padne kiša u Brazilu, u Srpskoj se može očekivati novo poskupljenje ovog proizvoda.

    “Cijene u ugostiteljskim objektima za sada nećemo dirati, jer smo ih povećali prije dva mjeseca, ali do skoka bi moglo doći na kilogramu kafe u maloprodaji i to za deset odsto”, kazao je Brkić i dodao da sve ukazuje na to da će zbog suše u Brazilu cijena kafe skočiti na svjetskoj berzi.

    Prema njegovim riječima, kilogram domaće mljevene kafe u Srpskoj trenutno se kreće od 13 do 16 KM, dok je za kilogram espresa potrebno izdvojiti 30 maraka.

    Direktor pržionice kafe “Minea” iz Gradiške Momčilo Banjac rekao je da je tržište kafe nestabilno te da se situacija gotovo mijenja iz dana u dan.

    “Borimo se da zadržimo ovu cijenu iako teško poslujemo. Sve se nadamo da će kafa na berzi biti povoljnija, mada je nemoguće bilo šta predvidjeti”, kazao je Banjac.

    Dodao je da je kilogram kafe iz njegove pržionice već neko vrijeme 18 maraka, a sirovina im stiže iz Brazila.

    Predsjednik Udruženja poslodavaca turizma i ugostiteljstva RS “Horeka” Dalibor Šajić tvrdi da je, iako kafa na svjetskom tržištu prati trend poskupljenja ostalih proizvoda, njena cijena u lokalima prilagođena potrošačkoj korpi stanovnika.

    On smatra da prostora za poskupljenje šoljice ovog crnog napitka ima.

    “U Sarajevu je kafa trenutno između četiri i pet maraka, dok je kod nas u Banjaluci od dvije do dvije i po KM. Mi htjeli to ili ne, moraćemo dizati cijene kafe”, rekao je Šajić ističući da na cjenovnik u ugostiteljstvu ipak najviše utiče lokacija i vrsta objekta.

    Izvoz i uvoz

    Prema podacima UIO BiH u prva četiri mjeseca ove godine uvezeno je 6,29 miliona kilograma kafe u vrijednosti od 43,91 milion maraka. U istom periodu lani uvezena su 6,62 miliona kilograma kafe u vrijednosti od oko 44,40 miliona KM. Prema njihovim podacima, BiH je za četiri mjeseca ove godine izvezla 12.377 kilograma kafe u vrijednosti od 179.428 KM.

  • Na pomolu najveće zaduženje u istoriji na Banjalučkoj berzi

    Na pomolu najveće zaduženje u istoriji na Banjalučkoj berzi

    Vlada Republike kreće u jednu od najvećih emisija obveznica na domaćem tržištu hartija od vrijednosti kojom planira da budžet i građane Srpske u narednih pet godina zaduži za čak 210 miliona maraka.

    Odluka o 58. emisiji obveznica donesena je na sjednici Vlade 25. maja. Vlada nije željela da svoje građane opterećuje informacijama o zaduženju, pa je ovu informaciju sakrila i nije je uvrstila u dnevni red 22. sjednice. Takođe, kasnije u saopštenju o njoj nije navela nijedno jedino slovo.

    Sa prodajom obveznica će se krenuti 15 dana nakon objavljivanja javnog poziva, a taj poziv se može očekivati već sutra, jer će tada na snagu stupiti odluka o emisiji.

    Cijela priča oko zaduženja mogla bi da bude gotova neposredno pred rok za vraćanje 320 miliona maraka koje je Srpska uzela na Bečkoj berzi, a koje mora da vrati 28. juna ove godine.

    Što se tiče emisije, 210.000 obveznica će biti prodato po cijeni od 1.000 maraka. Njihov rok dospijeća je pet godina, a kamata na godišnjem nivou 6,1 odsto.

    Glavnica će se isplaćivati godišnje, tačnije u prve četiri godine po deset odsto, a zatim 2028. godine biće plaćeno preostalih 60 odsto.

    Kamata se računa na neotplaćeni dio glavnice i isplaćuje jednom godišnje – stoji u odluci Vlade Srpske.

    Emisija nema postavljen kriterijum uspješnosti i niko nema pravo preče kupovine.

    – Ako emisija obveznica ne bude realizovana po prihvatljivim uslovima za Republiku Srpsku, emitent će kupcima obveznica vratiti uplaćena sredstva – navodi se.

    Republika Srpska je do sada emitovala 57 emisija dugoročnih obveznica Republike Srpske u iznosu od 2,19 milijardi KM, piše Capital.

    Takođe, deset emisija je emitovano za izmirenje obaveza po osnovu stare devizne štednje, dvije su emitovane kako bi se platile obaveze dobavljačima, jedna za izmirenje obaveza po sudskim presudama, a 16. emisija za ratnu štetu. Njihov ukupan iznos je 1.048.546.534 KM.

    Uzaludan put u Peking i Moskvu

    Iako su najviši zvaničnici Republike Srpske putovali od Kine do Rusije kako bi pronašli kreditore, sve je izvjesnije da u tome nisu uspjeli te da upravo zbog toga novac moraju da traže na domaćem tržištu.

    Ukoliko je i dobio obećanje za finansijsku pomoć od Rusije, predsjednik RS Milorad Dodik je indirektno priznao da to nije moguće realizovati jer su ruske banke isključene iz SWIFT sistema, međunarodnog sistema plaćanja.

    -Svi problemi na ekonomskom planu u znatnoj mjeri, naravno ima i naše slabosti, dolaze od pogrešne politike koju vodi Zapad, koji je generisao potpuno inflatorna i druga kretanja na globalnom nivou, od politike koja ide za tim da svi transferi koji idu prema nekim državama moraju da prođu preko transakcionih računa koji drže zapadne banke, koje odlučuju o tome hoće li nešto da puste, bez obzira što se radi o vašem novcu – dodao je Dodik.

    No, Dodik je prije nekoliko dana tvrdio da Srpska ima novac za isplatu svojih obaveza te da je lažna priča da se nalazi u teškoj finansijskoj situaciji.

    Osvrćući se na obavezu prema Bečkoj berzi on je rekao da je novac na računima i da se isplata može izvršiti jednokratno. Ukoliko je to tačno, onda očito nema sredstava za redovne budžetske rashode, pa će buduća isplata plata javnom sektoru i penzija zavisiti od dobre volje bankara i fondova da kupe nove obveznice.

  • Lira potonula nakon reizbora Erdogana

    Lira potonula nakon reizbora Erdogana

    Reizabrani predsjednik Turske, Redžep Tajip Erdogan, dobio je čestitke sa raznih strana zbog svoje izvojevane pobede na nedavno održanim izborima, ali ostaje pitanje kako će se to odraziti na ekonomiju zemlje, koja je već zabilježila ultravisoku inflaciju.

    Naime, nakon vijesti o pobjedi Erdogana na izborima za predsjednika u Turskoj, nacionalna valuta – turska lira – potonula je na rekordno nizak nivo, prenijeli su svjetski mediji.

    “Turska lira je u ponedjeljak skliznula pošto je aktuelni predsjednik Redžep Tajip Erdogan obezbijedio pobjedu na predsjedničkim izborima 2023. godine, produživši svoju vladavinu na treću deceniju na vlasti”, napisao je CNBC, prenosi Telegraf.

    Valuta se trgovala na 19,97 lira u odnosu na dolar, od ponedjeljka u 4 ujutro po londonskom vremenu, nakon što je ranije tokom sesije skliznula na 20 lira za dolar.

    “Imamo prilično pesimističan pogled na tursku liru zbog toga što je Erdogan zadržao funkciju nakon izbora”, rekao je ekonomista za tržišta u razvoju i devizni strateg iz “Wells Fargo”, Brendan Mekena za CNBC.

    Mekena predviđa da će lira do kraja drugog kvartala 2023. dostići novi rekord od 23 lire u odnosu na dolar, a potom 25 lira već sljedeće godine.

    Valuta Turske je, navodi se, izgubila oko 77% svoje vrijednosti u odnosu na dolar u posljednjih pet godina.

  • “Njemačka ulazi u recesiju”

    “Njemačka ulazi u recesiju”

    Njemačka ekonomija je u prvom kvartalu 2023. pala za 0,3 odsto u odnosu na prethodni kvartal, saopštio je danas njemački Savezni zavod za statistiku Destatis.

    Njemački BDP je u poslednjem kvartalu 2022. godine pao za 0,5 odsto u odnosu na treći kvartal te godine, a negativan privredni rast u dva uzastopna kvartala je za mnoge ekonomiste znak recesije.

    Ekonomski razvoj koči pad privatne potrošnje, pošto su njemačka domaćinstva izdvajala manje za hranu, piće, odeću i obuću, kao i nameštaj, a u ovom segmentu je zabeležen pad od 1,2 odsto u odnosu na prethodni kvartal.

    Njemci su se u ovom kvartalu u manjem broju odlučivali i za kupovinu novih automobila.

    Na kvartalnom nivou su porasla ulaganja u građevinski sektor, za 3,9 odsto, kao i ulaganja u opremu – pre svega u mašine, opremu i vozila – za 3,2 odsto, navodi se na sajtu Destatisa.

    Njemačka ekonomija je u poređenju sa prvim kvartalom 2022. godine pala za 0,5 odsto, što je značajno više u odnosu na tržišna očekivanja godišnjeg pada od 0,1 odsto.

  • Održani razgovori o podizanju gornje granice zaduživanja SAD

    Održani razgovori o podizanju gornje granice zaduživanja SAD

    Pregovarači demokratskog predsjednika Džozefa Bajdena i predsjedavajućeg Predstavničkog doma Kongresa Kevina Mekartija održali su razgovore, koje su obje strane opisale kao “produktivne”, u pokušaju da postignu dogovor o podizanju gornje granice zaduživanja SAD i izbjegnu katastrofalni scenario da Amerika ne bude u stanju da plati svoje račune.

    Poslije četvoročasovnog sastanka u Beloj kući, Mekarti je izjavio da se u pregovorima napredovalo i da će se oni nastaviti tokom večeri. Predvidio je da će dvije strane postići dogovor, iako je ostalo još nekoliko nerešenih pitanja, prenosi Glas Amerike.

    “Načinili smo napredak u razgovorima, tako da je to veoma pozitivno”, rekao je Mekarti novinarima. “Želim da budem uvjeren da smo postigli pravi dogovor, a mogu da vidim da idemo u tom smjeru”, rekao je on.

    Portparolka Bijele kuće Karin Žan-Pjer kaže da razgovori daju rezultate.

    “Ako nastave da se održavaju u duhu dobre volje, možemo da postignemo sporazum”, izjavila je na brifingu za novinare, dok su vođeni razgovori.

    Ranije danas, Mekarti je ukazao da je optimista u smislu da bi se napredak mogao ostvariti prije 1. juna i isteka roka – kada bi Ministarstvo finansija moglo ostati bez rasploživog novca.

    “Nadam se da ćemo ostvariti napredak”, poručio je Mekarti, odbacujući odgovornost za krizu, rekavši da je krivica na strani Bijele kuće.

    Pregovori o gornjoj granici duga direktno su povezani sa već poznatim problemom – republikanci predvođeni Mekartijem nastoje da smanje potrošnju federalne vlade, dok Bajden i demokrate to ne žele, navodi Glas Amerike.

  • Dolar gubi povjerenje?

    Dolar gubi povjerenje?

    Rubini je rekao da bi geopolitičke tenzije od Ukrajine do Irana i pogoršanje odnosa između SAD i Kine mogle biti veliki izazov za globalnu ekonomiju ove godine.

    Profesor emeritus na Poslovnoj školi Univerziteta Stern u Njujorku Nurijel Rubini je ekonomista koji je predvideo finansijsku krizu 2008. godine i tako stekao nadimak Dr Propast.

    On je upozorio da bi pregovori o izbegavanju plaćanja američkih obaveza mogli da se oduže, što bi, uz izostanak dogovora o gornjoj granici duga, pogodilo finansijska tržišta i narušilo poverenje u dolar na duži rok.

    “Možda će dogovor biti postignut u poslednjem trenutku. Ili je moguće da ne postignu dogovor. Ako bude tako, onda će tržište doživeti krah”, rekao je Rubini za “Blumberg TV” na marginama Katarskog ekonomskog foruma u ​​Dohi.

    Rubini, koji je najpoznatiji po svojim predviđanjima prethodne ekonomske krize, rekao je da će geopolitičke tenzije od Ukrajine do Irana, uz pogoršanje odnosa SAD i Kine, biti veliki izazov za globalnu ekonomiju ove godine.

    On smatra da će investitori, pod uticajem viših cena nafte i gasa, verovatno koristiti svoj novac za ulaganja u čijem je fokusu tehnologija, jer su državne hartije od vrednosti postale precenjene.

  • Vjerovatnoća recesije 100 odsto?

    Vjerovatnoća recesije 100 odsto?

    Dojče banka je pre nekoliko dana objavila alarmantan izveštaj u kojem se analizira poslednjih 200 godina statističkih podataka.

    Taj izveštaj predviđa ozbiljnu recesiju sa verovatnoćom od 100 odsto za američku ekonomiju.

    Na to je ukazao Piter Stondž, ekonomski stručnjak “Heritidž fondacije” i autor ekonomskih komentara u “Volstrit žurnalu” i “Blumbergu”.

    On je napomenuo da banke propadaju i da se ponuda novca smanjuje najbržim tempom još od 1930-ih godina, ali da je glavna razlika u odnosu na period najveće krize u 20. veku, taj što SAD u tom periodu nisu imale ni približan nivo državnog duga koji imaju danas.

    Kako je naveo, savezni dug je bio ispod 20 odsto BDP-a, a danas je on preko 100 odsto BDP-a, a prema podacima Kongresa, na putu je da dostigne nivo od 200 odsto.

    On je izjavio da Amerikancima jedino ostaje da se nadaju da kreatori politike nisu tako glupi kao što su bili 1930. kada su se obe stranke ujedinile da unište ekonomiju centralnim planiranjem umesto mehanizmima koje ekonomije koriste da se poprave.

    “Nažalost, imajući u vidu odluke Bajdenove administracije u poslednje dve godine, od energije, preko potrošnje, do kapitala, kreatori politike bi sada mogli biti gluplji”, rekao je Stondž.

    Dojče banka u svom izveštaju ističe zabrinutost oko tržišta nekretnina koje beleži najveći pad od 2008. godine i preti da se uruši, rasta potrošačkih kredita i pada štednje.

    Stondž ukazuje da “svaka ekonomska škola zna da povećanje kamatnih stopa svaki put dovede do teške recesije, ako ne i depresije, jer je to bio obrazac bukvalno vekovima, od kada su centralni bankari preuzeli kontrolu”.