VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Stanković: Pregovori oko iznosa najniže plate još traju

    Stanković: Pregovori oko iznosa najniže plate još traju

    Generalni sekretar Saveza sindikata Republike Srpske Goran Stanković rekao je u Јutarnjem programu RTRS da pregovori oko iznosa najniže plate još traju.

    • Očekujemo da ćemo uskoro znati taj iznos. Nadamo da će biti značajno povećanje – istakao je Stanković.

    Smatra da je neminovno da dođe i do povećanja svih plata plata, a ne samo najniže.

    • Mi u Savezu sindikata smo podržali prijedlog predsjednika Srpske Milorad Dodika da taj iznos bud 1.050 KM. Nadamo se da će Vlada Srpske podržati taj prijedlog takođe – istakao je Stanković.

    Istakao da Sindikat smatra da ima prostora da se poveća najniža plata.

    • Taj novac je u sivoj zoni i treba to regulisati. I poslodavci moraju nešo dati radnicima od svoje dobiti, a ne samo čekati novac od Vlade Srpske – istakao je Stanković.
  • Cijena zlata je dostigla istorijski maksimum

    Cijena zlata je dostigla istorijski maksimum

    Cijena zlata skočila je krajem prošle nedjelje i dostigla rekordne nivoe nakon što je Izrael nastavio vojnu operaciju u Gazi. Kraj primirja između Izraela i Hamasa bio je glavni događaj koji je podstakao žurbu za kupovinom zlata kao sigurnog utočišta.

    U izvještajima od 5. decembra navodi se da Izrael razmatra da tunele ispod Gaze poplavi morskom vodom. Neki investitori smatraju da to znači da će situacija vjerovatno eskalirati. Strahuje se da bi islamske povezane grupe, kao što su jemenski Huti, mogle da povećaju svoje aktivnosti u regionu, što bi moglo da uključi napade na ključne pomorske puteve kao što je Ormuški moreuz.

    Drugi faktor koji podržava cijenu zlata su rastuća očekivanja da bi Fed mogao da smanji kamatne stope već sljedećeg marta. Niže kamatne stope čine zlato privlačnijim za kupce u stranoj valuti.

    Bila je to izvanredna godina za cijenu zlata i ovaj plemeniti metal je porastao za 12%. U toku je rat Rusije i Ukrajine, diplomatski sukob SAD i Kine, čiji su odnosi na najnižem nivou, kao i drugi geopolitički sukobi. Postoji osjećaj da svijet dugo nije bio tako nestabilan.

    U međuvremenu, investicione banke su pokazale da su njihove visoke ciljne cene zlata ove godine bile tačne. Međutim, neki analitičari očekuju da će cijene zlata ostati na ovim nivoima ili potencijalno porasti. Svjetski savjet za zlato nedavno je saopštio da 24% svih globalnih centralnih banaka namjerava da poveća svoje zlatne rezerve u 2024. godini. Ako dolar nastavi da slabi zbog pada kamatnih stopa sljedeće godine, budućnost izgleda svjetla za ovaj sjajni metal.

  • Bitcoin u pozitivnom trendu: Ovo je ključna psihološka granica

    Bitcoin u pozitivnom trendu: Ovo je ključna psihološka granica

    Čini se da se bitcoinova kripto zima otapa, u rasponu od 43 000 do 46 000 USD, što je 159% više u odnosu na prošli decembar prema podacima Dow Jones Market Data Group.

    Pomak prema gore mogao bi biti početak novog ciklusa.

    “Čini se da je puno raspoloženja malih ulagača zanemareno. Nije bilo pompe i uzbuđenja koje ste vidjeli sredinom do kasnog ciklusa posljednjeg kripto oporavka. To nam zapravo daje povjerenje da još uvijek malo rani innings, da postoji mnogo kapitala koji ima jastuk,” rekao je John Todaro, viši istraživački analitičar, Needham & Company, za FOX Business.

    Uzlet je imao nekoliko vjetrova u leđa. Federalne rezerve, koje završavaju svoj posljednji ovogodišnji sastanak u srijedu, mogle bi početi snižavati stope u martu 2024., prema prognozama koje prati FedWatch Tool CME-a, a koje bi podržavale kriptovalute.

    Osim toga, BlackRock i Fidelity imaju zahtjeve na čekanju za sredstva kojima se trguje na berzi podnesene i na pregledu kod Komisije za hartije od vrijednosti i berzu. Bilo je nagađanja da bi barem jedan od njih mogao dobiti odobrenje, što bi označilo prvi Bitcoin ETF. Izvršni direktor BlackRocka Larry Fink, čija kompanija nadzire imovinu vrijednu devet triliona dolara, komentarisao je glasine o mogućem odobrenju tokom pojavljivanja “The Claman Countdown” u oktobru.

    “Ne mogu govoriti o detaljima bilo čega, mislim da je to samo primjer prigušenog interesa za kripto. Slušamo od klijenata širom svijeta o potrebi za kripto”, rekao je Fink. Ulagači, uključujući Todaro, očekuju moguću odluku početkom januara, prenosi seebiz.eu.

    Mnogi ulagači koji su držali Bitcoin dok se u novembru 2021. trgovao na najvišem nivou od 67 802,30 USD, prije nego što je pao na raspon od 16 000 do 17 000 USD, vrlo su sramežljivi, primijetio je Todaro, ali on vidi prekretnicu.

    “Mislim da ako Bitcoin pređe 50.000 dolara, što je psihološka tačka za mnoge male ulagače, tada počinje talas vraćanja dijela tog kapitala”, dodao je.

    Uz to, Todaro ima ocjenu otkupa na berzi za kripto trgovanje Coinbase, koja dobija 90% svog prihoda od maloprodajnih kupaca. Primjećuje da je interes za njegovu aplikaciju u Apple storeu pao na 40. mjesto u februaru 2023. nakon propasti FTX-a Sama Bankman-Frieda. Bankman-Fried je prošlog mjeseca proglašen krivim po svim tačkama optužnice i suočava se s više od 100 godina zatvora. Budući da se ovaj mjesec oporavio na 24. mjesto, dalje bi poboljšanje bilo u korelaciji s malim ulagačima koji ulažu novi novac u rad.

    Todaro ima ciljnu cijenu od 160 USD po dionici na Coinbaseu.

    Ne vjeruju ipak svi. Prošle nedjelje izvršni direktor JPMorgana Jamie Dimon rekao je zastupnicima tokom saslušanja da su kriptovalute za kriminalce i da ima kontrolu nad vladom SAD-a, “zatvorio bi je”.

  • Višković: Vlada ne dozvoljava da plata radnika bude 750 KM

    Višković: Vlada ne dozvoljava da plata radnika bude 750 KM

    Premijer Republike Srpske Radovan Višković izjavio je Srni da je Vlada izdvojila za privredu 420 miliona KM i sve što je do sada rađeno išlo je u pravcu da se radnicima što je moguće više povećaju plate, te da Vlada ne dozvoljava da plata radnika bude 750 KM, što je prijedlog poslodavaca.

    Upitan da prokomentariše izjavu predsjednika Unije poslodavaca Saše Trivića da Vlada svađa radnike i poslodavce, Višković je istakao da je očigledno da jedan broj poslodavaca koristi mehanizam najniže plate tako što svim zaposlenima uplaćuje obaveze za poreze i doprinose prema najnižoj plati i “zato se Trivić zalaže da ostane plata na tom nivou kako bi mogli praviti zloupotrebe”.

    Isto tako ne manje važno, Unija udruženja poslodavaca, čiji je predsjednik Trivić, prema zakonu treba da ispregovara najnižu platu sa Savezom sindikata Republike Srpske, dodao je premijer.

    “Niko ne može, pa ni Vlada Republike Srpske, posvađati poštene i časne poslodavce sa njihovim radnicima. Očigledno da oni imaju problema sa svojim zaposlenima, ali to nije problem Vlade već tih poslodavaca”, istakao je Višković.

    Premijer Republike Srpske je poručio da je krajnje vrijeme da svako radi svoj dio posla, a ne da dijeli lekcije za vlastiti nerad.

    “Kao dokaz da gospodin Trivić jedno priča, a drugo radi, je najnoviji dopis koji je upućen na adresu Vlade Republike Srpske i u kojem stoji da ti isti traže od Vlade da donese odluku da minimalna plata bude 750 maraka”, naglasio je Višković.

    Ministar finansija Republike Srpske Zora Vidović ranije je izjavila Srni da smatra da je realan prijedlog predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika da najniža plata sljedeće godine bude 1.050 KM.

    Podsjećamo, predsjednik Unije udruženja poslodavaca Saša Trivić rekao je kako Vlada RS hoće da posvađa radnike i poslodavce, te oni zapravo ne rade dobro svoj posao.

  • Prvi put u istoriji, UIO prikupila više od deset milijardi KM

    Prvi put u istoriji, UIO prikupila više od deset milijardi KM

    Prvi put od osnivanja Uprave za indirektno oporezivanje BiH, prihodi od indirektnih poreza premašili su iznos od deset miljardi KM.

    “U petak 8. decembra 2023. godine na Jedinstveni račun UIO ukupno je prikupljeno 10.050.302.619,68 KM. Riječ je o prihodima od PDV-a, akciza, carina i putarina”, saopšteno je iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH.

    Prema trendovima u naplati prihoda od indirektnih poreza do kraja 2023. godine očekuje se da će UIO prikupiti 10,6 miliojardi KM.

    Inače, u toku cijele 2022. godine ukupno je prikupljeno 9 milijardi i 926 miliona KM.

  • Vidović: Srpska redovno isplaćuje svoje obaveze, budžet je stabilan i takav će i ostati

    Vidović: Srpska redovno isplaćuje svoje obaveze, budžet je stabilan i takav će i ostati

    Isplaćujemo redovno sve obaveze, budžet je stabilan i takav će ostati i u sljedećoj godini, rekla je Zora Vidović, ministar finansija Republike Srpske, gostujući u Јutarnjem programu RTRS.

    Dosta se govorilo o bankrotu, ali od toga ništa. Pronašli smo nova finansijska tržišta, i uspješno ulazimo u narednu godinu – poručila je Vidovićeva.

    Prijedlog budžeta Republike Srpske za 2024. godinu, sutra bi trebalo da se nađe pred narodnim poslanicima. Njegov okvir iznosi pet milijardi 735 miliona maraka, što je za 212 miliona, odnosno četiri odsto više od okvira rebalansa budžeta Srpske za ovu godinu.

    • Na rashodovnoj strani imamo dosta stavki. Budžetski rashodi su 4,7 milijardi. Značajna izdavanja su za penzije koje se povećavaju za devet odsto, ukupna izdvajanja veća za 11 odsto. Povećana su izdvajanja za boračke kategorije i iznose 467 miliona KM, za oko 130 miliona KM više nego u ovoj godini – istakla je Vidovićeva.

    Ona je poručila da su uštede planirane na javnim investicijama.

  • Trivić: Ova vlada treba da ode

    Trivić: Ova vlada treba da ode

    Saša Trivić, predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske, izrazio je oštru kritiku prema Programu ekonomskih reformi (PER), ističući da dokument ne zadovoljava potrebe poslovne zajednice. U intervjuu za Novi Nezavisni, Trivić je naglasio da PER ne pruža konkretne zadatke Vladi, optužujući je za nedostatak dijaloga s privrednim sektorom.

    O minimalnoj plati i nesuglasicama između Vlade i poslodavaca:

    Trivić je istakao da ga priča o minimalnoj plati pomalo dosađuje te demantovao tvrdnje Vlade da poslodavci ne žele povećanje minimalne plate. “Ljudi treba da shvate da Vlada ne da da minimalna plata poraste na 1.050 KM, a ne poslodavci,” rekao je Trivić, dodajući da Vlada svađa radnike i poslodavce. Kritikovao je nedostatak podrške Vlade tehnološkom razvoju privrede, ističući da su promjene u PER-u samo deklarativne i da neće donijeti stvarne promjene.

    Prijedlog o povratku Ekonomske politike:

    Trivić je predložio ukidanje PER-a i povratak Ekonomske politike, gdje bi Vlada i socijalni partneri direktno razgovarali o prioritetima i problemima. Tvrdi da su ministarstva izgubila kontakt sa stvarnim životom i da su potrebne konkretnije strategije za rješavanje ekonomskih izazova.

    Borba protiv sive ekonomije:

    Predsjednik Unije poslodavaca naglasio je da je nelojalna konkurencija najveći problem, ističući da država nije adekvatno reagovala na prijedloge poslovne zajednice u vezi sa suzbijanjem sive ekonomije. Smatra da Vlada podržava sivu ekonomiju jer u njoj ima svojih ljudi, a predstavnicima privrede nije ponuđen konkretan plan borbe protiv ovog problema.

    Budžet i planovi za rast prihoda:

    Trivić je izrazio sumnju u realnost konstantnog rasta prihoda u budžetu, upozoravajući na pad tražnje iz EU. Kritikovao je nedostatak podrške tehnološkom razvoju u budžetu i PER-u, ističući da su promjene u Pravilniku o podršci tehnološkom razvoju favorizovale velike firme.

    Minimalna plata i neizvjesnost:

    Na pitanje o očekivanjima od odluke Vlade o minimalnoj plati, Trivić je izrazio zabrinutost zbog nesigurnosti koju takva odluka donosi poslodavcima. Tvrdi da će ukidanje podsticaja za rast plata demotivisati radnike i stvoriti nesigurnost u poslovnom sektoru.

  • Građani ne mogu priuštiti udar na lična primanja

    Građani ne mogu priuštiti udar na lična primanja

    Bilo kakav udar na lična primanja, u smislu smanjenja mjesečne zarade ili kašnjenja plata, većinu građana BiH stavio bi u nezavidnu i katastrofalnu situaciju, jer bi u pitanje bila dovedena njihova egzistencija.

    Oni sa kojima smo imali priliku da razgovaramo poručuju da u najvećoj mjeri žive od plate do plate, te da ne bi bilo izdrživo da na duži period nemaju primanja.

    Snalaze se, kažu, kako znaju. Pojedini rade dva posla, najčešće jer imaju djecu, ili su pod kreditima, a nekima ni to nije dovoljno da pokriju sve troškove.

    Nikola I. se u Banjaluku doselio prije deset godina, kada je krenuo na studije. Pronalazak posla nakon završenog fakulteta ostavio ga je u najvećem gradu u Srpskoj. U međuvremenu se i oženio, a prošle godine supruga i on dobili su dijete.

    Sve je, priča za “Nezavisne novine”, sada potpuno drugačije nego tada.

    “Dok sam studirao nisam pretjerano razmišljao o troškovima jer su to plaćali roditelji. Međutim, čim sam završio fakultet pronašao sam posao i tada sam svojom platom mogao uredno plaćati sve obaveze. Nakon što sam se oženio, i kada sam dobio dijete, supruzi i meni je to prioritet i sve radimo da njemu nešto ne nedostaje, a za nas – kako bude. Trenutno se dobro snalazimo, ali zaista je teško reći šta bi bilo kada bismo došli u situaciju da plata kasni ili, ne daj bože, da je nema. Supruga se nedavno vratila na posao i to nam mnogo znači”, rekao je Nikola.

    Banjalučanka Sanja I. ističe da bi smanjenje plate mogla da pregura eventualno jedan mjesec, ali da dugoročno to ne bi bilo izvodivo.

    “Imam dvoje djece koja idu u vrtić, za šta odvajam veliki dio plate, a da ne pričam o ostalim svakodnevnim troškovima života”, kazala je ona, dodajući da ne zna kako bi se snašla ukoliko bi se desilo da nekoliko mjeseci uopšte ne prima platu.

    “To bi u mom slučaju bilo nezamislivo, zato što bukvalno svaki fening plate je već unaprijed potrošen i zna se gdje ide svaka marka. I kad imate dvije prosječne plate u Srpskoj i dalje se ne mogu pokriti minimalni, osnovni troškovi života”, dodaje ona.

    Nesigurnost po pitanju snalaženja u tako izazovnoj situaciji imao bi i Rajko M.

    “Znamo svi da većina radnika i porodica živi od plate do plate, tako da ne znam na koji način bih se snašao ako bi se ta plata smanjila, pa i za jedan mjesec. Svaki čovjek ima neku obavezu i unaprijed mora nešto plaćati, kao što su stanarina, kredit ili nešto drugo što je dosta novca, trećina ili u nekim slučajevima i polovina plate. Vjerovatno bi morao neku pozajmicu uzeti iz banke, ali to opet znači novo zaduživanje, koje ne znam kako bih mogao vratiti”, kazao je on za “Nezavisne”.

    Marija iz Višegrada ističe da je plata koju prima za svoj rad veća od minimalca, ali da bi bilo jako teško da preživi više mjeseci bez nje.

    “Definitivno bih morala da smanjim troškove, odnosno da ih svedem na minimalne”, navela je Marija, dodajući da upravo zato svakog mjeseca izdvaja novac sa strane… “Samo da bih imala neku ušteđevinu u slučaju da dođe do problema sa platom”.

    Podsjećanja radi, prema podacima Agencije za statistiku BiH, prosječna neto plata iznosi 1.264 KM mjesečno. Potrošačka korpa iznosi oko 3.300 KM.

    “To znači da prosječnoj četvoročlanoj porodici u kojoj dva člana rade nedostaje oko 800 KM svaki mjesec”, kaže Admir Arnautović, predsjednik Udruženja “Klub potrošača srednje Bosne” iz Travnika.

    “Mislim da u ovom trenutku 90 odsto građana BiH nema štednju koja bi im omogućila da prežive tri mjeseca bez plate, dok svakoj drugoj porodici kašnjenje plate od samo nekoliko dana predstavlja veliki problem, i to čak i porodicama čija su primanja iznad prosjeka. Iako je prema podacima štednja građana u BiH u porastu, treba uzeti u obzir da je više od 80 odsto štednje na računima u vlasništvu manje od 10 odsto građana, tako da tu nikako ne možemo govoriti o opštem stanju”, dodao je on.

    Kaže i da, iako se sve više građana okreće poljoprivredi kao dodatnom izvoru finansiranja, oni nemaju potrebnu snagu bez pomoći države, te da i ne treba da čudi što mladi nakon školovanja odlaze iz BiH.

    Da bi ovo pogodilo i mnogo jače države pokazalo je istraživanje koje je sprovedeno tokom pandemije virusa korona u Evropskoj uniji (EU). Tada se od građana tražilo da odgovore kako bi pokrili svoje potrebe ukoliko bi im se dohodak smanjio za 20 odsto i da li imaju mogućnost da amortizuju takav udar… “Ispostavilo se da u Hrvatskoj, a koja je nama najzanimljivija, preko 50 odsto građana ne bi bilo u stanju da pokrije osnovne egzistencijalne potrebe. A ako dva mjeseca uzastopno ne bi primili platu, više od 70 odsto njih nije imalo ušteđevinu da može da izdrži taj udar”, rekao je za “Nezavisne novine” Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu u Palama.

  • Šume Srpske: Bez ispunjenja proizvodnog plana

    Šume Srpske: Bez ispunjenja proizvodnog plana

    Proizvodni plan drvnih sortimenata u šumarstvu Republike Srpske ove godine neće biti ostvaren jer uprkos dobrim rezultatima u avgustu, septembru i oktobru neće moći da se nadoknadi raniji zaostatak nastao zbog vremenskih prilika i nedostatka radne snage, izjavio je Srni sekretar Udruženja šumrstva i drvoprerade u Privrednoj komori Republike Srpske Igor Andrić.
    “Ova godina će se završiti kako je i počela – loše, a takav će biti i početak naredne kada je u pitanju drvoprerada. Ipak, moramo biti optimisti, jer prema nekim prognozama i informacijama koje imamo iz NJemačke i Austrije, kao bitnih partnera Srpske, oporavak ovog sektora se očekuje u drugoj polovini naredne godine”, rekao je Andrić.

    Andrić je naveo statističke podatke po kojima je u oktobru proizvodnja raznih šumskih drvnih sortimenata u odnosu na isti mjesec prošle godine povećana za 8,2 odsto, a prodaja za 2,5 odsto.

    On je dodao da se povećanje proizvodnje i prodaje šumskih sortimenata u oktobru može pripisati boljim vremenskim uslovima za proizvodnju, a da su avgust i septembar takođe popravili situaciju u proizvodnji i prodaji, ali nedovoljno da bi se realizovao godišnji plan proizvodnje.

    “Ako posmatramo podatke statistike za deset mjeseci ove godine, imamo proizvodnju manju za 5,2 odsto u odnosu na deset mjeseci predhodne godine, dok je prodaja šumskih sortimenata bila manja za 7,2 odsto”, dodao je Andrić.

    Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, za deset mjeseci ove godine proizvodeneo je ukupno 1.528.200 metara kubnih raznih šumskih sortimenata, dok je prodaja bila u ukupnoj masi od 1.522.706 metara kubnih.

    U oktobru je proizvedeno 192.096 metara kubnih raznih šumskih sortimenata, dok je prodano 212.756 metara kubnih.

    Krajem oktobra na zalihama je registrovano 160.411 metara kubnih rznih šumskih sortimenata.

    Andirć je naglasio da aktuelno stanje u šumarstvu uzrokuje i probleme u proizvodnji drvnih proizvoda i namještaja, na koje bitan uticaj ima i smanjenje tražnje na zapadnoevropskom tržištu, koji se automatski preliva i na naše područje.

  • Kina u novom problemu

    Kina u novom problemu

    Potrošačke cene u Kini pale su za 0,5 posto na godišnjem nivou u novembru.

    To ujedno predstavlja i najveći pad u poslednje tri godine i to u trenucima kada se ekonomija ove države bori sa sve većom deflacijom.

    Prema pisanju Fajnenšel tajmsa, potrošačke cene pale su za više od 0,2 procenata koje su prognozirali analitičari te su premašile oktobarski pad.

    “Proizvođačke cene, koje su u velikoj meri vođene cenama robe i sirovina, pale su za tri posto i ostale su negativne”, piše FT, a prenosi Klix.

    Peking se ove godine susreo sa pozivima da ove godine pojača stimulaciju u kontekstu situacije sa tržištem nekretnina i to nakon što nekoliko investitora nije izvršilo plaćanje obaveza.

    Vlada je snizila ključne kamatne stope i izdala nove obveznice kako bi podržala rast, ali to nije isporučilo adekvatan rezultat.

    Kineski lider Si Đinping ove nedelje je upozorio da je ekonomski oporavak zemlje još uvek u kritičnoj fazi, a zvaničnici su obećali kako će pojačati fiskalnu i monetarnu podršku.