VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Amidžić bi da smanji troškove, Helez ne odustaje od povećanja

    Amidžić bi da smanji troškove, Helez ne odustaje od povećanja

    Ministarstvo trezora i finansija priprema budžet institucija BiH za 2024. koji će i do 10 odsto biti manji u odnosu na sadašnji. Ukoliko ne bude prihvaćen od naredne godine zajedničke institucije ponovo će biti na privremenom finansiranju.

    Istovremeno, ministar odbrane Zukan Helez ponovo je zatražio povećanje budžeta za Oružane snage BiH, a da se pri tome uopšte nije konsultovao sa zamjenikom Aleksandrom Goganovićem koji zadužen za resurse i finansije.

    Raniji Helezov zahtjev za milijardu i 770 miliona KM za odbranu odbačen je kao neracionalan i neozbiljan.

    Dok MMF, druge međunarodne finansijske institucije, pa i sama javnost pozivaju na uštede, čak i na smanjenje plata u javnom sektoru, iz Ministarstva odbrane BiH ponovo zahtjev za povećanjem budžeta u narednoj godini.

    Ovaj put od 18 miliona KM jer sadašnjih 392 miliona, što je najveća stavka u budžetu BiH, za Heleza nije dovoljno.


    – Ispod ove cifre koju sada imamo za budžet za Oružane snage BiH sigurno neće ići, ja to neću dozvoliti, može biti samo povećan, umanjen neće biti – kaže Helez.

    Ministar finansija i trezora, Srđan Amidžić s druge strane poručuje da budžet Ministarstva odbrane BiH za 2024. neće biti uvećan, naprotiv mogao bi biti smanjen.

    On ističe da “stezanje kaiša” i do 10 odsto neće ugroziti funkcionisanje nijedne od 75 organizacionih jedinica koje se finansiraju iz zajedničke kase.

    – Naš prijedlog budžeta će podrazumjevati smanjenje u odnosu na ono što je bilo 2023. Ako smo mi mogli unutar ministarstva finansija i trezora smanjiti troškove i do 10 odsto i da se ništa ne osjeti, mislim da nije bezobrazno da od drugih budžetskih korisnika tražimo da urade korekcije i da nastavimo normalno da funkcionišu – poručio je Amidžić.

    Ukoliko, pak, smanjeni budžet institucija BiH za 2024. ne bude prihvaćen na Savjetu ministara od strane ministara iz “Trojke” uključujući i samog Heleza, BiH se ponovo vraća na režim privremenog finansiranja.

    Kako piše RTRS, ne samo da ignoriše upozorenja da se troškovi moraju kresati i da je novca sve manje, Zukan Helez u planiranju potreba Oružanih snaga BiH i Ministarstva odbrane za 2024. potpuno je isključio Goganovića.

    – Nisam uključen u taj proces, iako sam zamjenik ministra odbrane za upravljanje resursima i direktno zadužen za upravljanje finansijama. Ministar odbrane mene je isključio iz tog procesa i tako da će se to rješavati na nivou Savjeta ministara i ja vjerujem da ministar finansija neće odstupiti od svojih zahtjeva – istakao je Goganović.

  • Ekonomisti u BiH nisu optimistični, sedam odsto rasta teško dostižno

    Ekonomisti u BiH nisu optimistični, sedam odsto rasta teško dostižno

    Novim planom rasta Evropske unije za zapadni Balkan predviđa se udvostručenje veličine ekonomskog rasta u narednoj deceniji, i to od sedam odsto godišnje, ali ekonomisti u BiH nisu optimistični.

    Na okruglom stolu “Novi plan rasta – mogućnosti za poslovni sektor zapadnog Balkana”, koji je organizovao Komorski investicijski forum ZB, rečeno je da je novi plan rasta pripremljen s ciljem donošenja nekih prednosti članstva u regiju prije pristupanja, podsticanja ekonomskog rasta i ubrzavanja prijeko potrebne socioekonomske konvergencije.

    “Cilj bi trebalo da omogući partnerima da ubrzaju reforme i ulaganja kako bi se značajno ubrzao proces proširenja i rast njihovih ekonomija. Planom rasta želimo postići udvostručenje veličine ekonomija zapadnog Balkana u sljedećoj deceniji (7% godišnje), podstičući zemlje da ubrzaju usvajanje te sprovođenje pravne stečevine EU i ubrzanje procesa pristupanja. Postoji zamah i zapadni Balkan treba da ga iskoristi, posebno uzimajući u obzir mogućnost novih članica EU do 2030. ili ubrzo nakon toga”, kazao je Dejvid Hadson, viši stručnjak za proširenje EU.

    Ipak, domaći ekonomisti nisu optimisti u vezi s ovim pitanjem, te smatraju da bi se mnogo stvari trebalo poklopiti kako bi se ostvario godišnji ekonomski rast od sedam odsto.

    Saša Stevanović, ekonomski analitičar, rekao je za “Nezavisne novine” da je predloženi model koji zagovara Evropska unija upitan.

    “Naime ekonomski rast od sedam procenata nije moguć ukoliko se zasniva samo na investicijama. Razlog je jednostavan, investicije moraju biti profitabilne i zasnovane na agregatnoj tražnji tj. privatnoj potrošnji. Sadašnje projekcije Evropske unije su loše. Ako se zadrže sadašnje politike, možemo s pravom reći da Evropa narednih godina neće uopšte rasti. Kako drugačije opravdati činjenicu da Evropa od 2008. godine ekonomski nije rasla uopšte. Naime, dohodak po glavi stanovnika izražen u dolarima je prethodne godine na istom nivou kao 2008. godine. Ta činjenica treba da zabrine samu Evropu i Njemačku, koja je bila motor Evrope. Podaci ukazuju da je motor stao. Mi jesmo imali određeni ekonomski rast, zbog blizine Evrope i konvergencije dohodaka u 15 godina nekih 50%. Bilo bi dobro operativno znati šta se nudi, odnosno koliki je paket za BiH, koje su reforme potrebne. Šta nam vrijedi vršiti reforme koje ne pogoduju rastu, investirati u nešto, bez agregatne tražnje, privatne potrošnje, kako kod nas tako i u Evropi. Evropa čini 70% naše eksterne konkurentnosti, toliko od ukupnog izvoza izvozimo u nju. Evropa treba da nam bude saveznik, ona je prirodni saveznik, ali od nje ne treba mnogo očekivati i treba ukazati da moramo sprovoditi politike koje podižu nivo dohotka na najbolji mogući način. To treba da nam bude cilj. Sve ono što doprinosi cilju je dobrodošlo. Na koji način ćemo to postići? Odgovor na pitanje je da pogledamo, da potražimo odgovor u ekonomskom modelu BiH u posljednjih 15 godina i da politike usmjerimo u one elemente u sistemu koji daju najveći doprinos”, objašnjava Stevanović.

    Dodaje da je za BiH najbolje rješenje stimulisanje privatne potrošnje, jer to najbolje podiže privatne investicije.

    “To ćemo uraditi ukoliko stimulišemo rast plata i rast penzija. Za to je potrebno posmatrati kretanje inflacije, produktivnost, ali i profitabilnost. Moramo praviti veće deficite, jer ne može to privreda sama podnijeti iz svojih izvora. Na kraju jednostavnim uvidom šta smo radili u periodu 2010. do 2019. godine i šta smo radili u periodu 2020. do 2022. godine veoma je lako uočiti gdje i u kom pravcu možemo djelovati. Da li želimo da nam dohoci konvergiraju brže ili ne. Rast BiH od sedam do 10% je moguć ako je dobro usmjeren. Oslanjanje samo na investicije nije rješenje, oslanjanje samo na recepte koji se nude iz Evrope nije kredibilno, jer oni nemaju odgovor na pitanja u svojoj ekonomiji, a koja nas muče. Miks njihovih želja i uvažavanje naših stavova je rješenje da ekonomski rast ubrzamo”, naglasio je Stevanović.

    I ekonomista Admir Čavalić smatra da su ovo dosta optimistične prognoze i da se one naknadno koriguju.

    “Ovo se posebno može reći zbog recesijskih kretanja u Evropskoj uniji. Znamo da taj plan za rast naglašava konvergenciju ekonomija zapadnog Balkana prema ekonomiji EU. Ako EU ekonomija usporava, bez obzira na to koja bila brzina konvergencije, odnosno usklađivanja naših ekonomija, to će automatski značiti manje stope ekonomskog rasta. Tako da mislim da je ovo normativno navedeno, u smislu ako se ispune neki uslovi kao što su slobodniji protok robe, usluga, ljudi, kapitala, nekih reformi, vjerovatno će tada biti više stope ekonomskog rasta, međutim praksa zavisi od niza drugih stvari”, istakao je Čavalić.

  • Ministar Egić obećava isplatu do kraja godine

    Ministar Egić obećava isplatu do kraja godine

    Velikom broju boraca u Republici Srpskoj isplaćen je jedinstveni mjesečni borački dodatak po koeficijentu 2,20, dok će novac na računima onih koji su se prethodnih mjeseci prijavljivali biti nakon što dobiju rješenje.

    Ovo je rekao ministar rada i boračko-invalidske zaštite RS, Danijel Egić.

    On je za Glas Srpske naglasio da je za oko 130.000 boraca mjesečni borački dodatak isplaćen po koeficijentu od 2,20 KM.

    – Za one koji su bili u sistemu dodatak je prema novom obračunu, odnosno koeficijentu, isplaćen. Onima koji su se prethodnih mjeseci prijavljivali za ovaj dodatak isplate će uslijediti nakon što dobiju rješenja. Nema puno ljudi koje nemamo u sistemu. To je uglavnom šesta i sedma kategorija. Očekujem da će i na njihove račune do kraja godine uslijediti isplate – rekao je Egić.

    Dodao je da će prilikom isplate borcima koji nisu dobili rješenje biti objedinjene sve isplate za prethodne mjesece, odnosno od narednog mjeseca nakon što su predali zahtjev. Tako će, ako su pojedini predali zahtjev u septembru, isplate uslijediti od 1. oktobra.

    – Niko neće biti na gubitku. Pojedini borci se i ne prijavljuju zbog malog broja mjeseci provedenih u zoni borbenih dejstava – poručio je Egić.

    Naglasio je da su isplaćene i invalidnine, lične i vojne, po novoj uredbi Vlade kojom su ta primanja uvećana za pet odsto.

    – U ovom mjesecu uslijediće još jedna isplata tih invalidnina – rekao je Egić.

    Na jedinstveni borački dodatak imaju pravo svi borci od prve do sedme kategorije, odnosno do sada su taj dodatak dobijali samo oni koji su imali više od 60 godina. Iznos ovog primanja boraca određuje se na osnovu broja mjeseci provedenih u zoni borbenih dejstava, a taj broj mjeseci množi se sa koeficijentom 2,20, odnosno 3 KM od početke iduće godine. Borci koji imaju određeni broj mjeseci učešća u ratu, a nisu bili u zoni borbenih dejstava, ne mogu ostvariti mjesečni borački dodatak.

    Za ove namjene, još ranije je iz Vlade Srpske poručeno, biće obezbijeđeno dodatnih 150 miliona maraka. Predstavnici Vlade Srpske i Boračke organizacije RS u drugoj polovini septembra potpisali su i memorandum kojim je definisana isplata jedinstvenog boračkog dodatka.

  • Višković: Naredne godine veći budžet i značajne investicije

    Višković: Naredne godine veći budžet i značajne investicije

    Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković istakao je večeras da će budžet za narednu godinu biti 5,7 milijardi KM, što je za 352 miliona KM više od ovogodišnjeg, a očekuju se i značajne investicije koje će omogućiti nova radna mjesta.

    Višković je napomenuo da je budžet za 2024. za 212 miliona KM veći od rebalansa ovogodišnjeg. “Ovu godinu završavamo bez velikog stresa, iako su nam stalno predviđali i očekivali da ćemo da potonemo. Godinu završavamo bez većeg duga bilo kome, redovno izvršavamo svoje obaveze svim budžetskim potrošačima”, rekao je Višković za televiziju “K3”.

    On je naveo da najveća stavka koja se izdvaja iz budžeta ide za penzije. “U budžetu za narednu godinu 1,785 milijardi KM ide za penzije i to je povećanje od 11 odsto u odnosu na ovu godinu.

    “Riječ je o povećanju penzija za oko devet odsto, dok se razlika odnosi na povećan broj penzionera”, pojasnio je Višković.

    Višković je napomenuo da su lična primanja zaposlenih na nivou od 1,163 milijarde KM i to je više za pet odsto.

    “Boračka davanja su veća za 38 odsto u odnosu na ovu godinu i iznose 467,5 miliona KM, a značajno smo povećali i izdvajanja za poljoprivredu”, rekao je Višković.

    On je najavio da će na narednoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske, kada budu razmatrani budžet i ekonomska politika, biti razmatrana i hitna izmjena Zakona o zdravstvenoj zaštiti, koji obuhvata i pitanje porodiljskog bolovanja i naknadu tokom tog bolovanja.

    “Ispravićemo sve nepravilnosti koje smo primijetili, kako bismo spriječili zloupotrebe ove naše časne i poštene namjere da pomognemo ženama koje žele potomstvo. Nedopustivo je da neko mjesec dana pred trudničko bolovanje registruje samostalnu radnju i propiše sebi platu od nekoliko hiljada KM i da narednih godinu dana koristi benefite ovog zakona”, rekao je Višković.

    Višković je napomenuo i da je Inspektorat, zajedno sa Poreskom upravom i policijom, pojačao rad s ciljem sprečavanja nepravilnosti u poslovanju.

    “U posljednjih sedam dana imali smo oko 127 radnji koje su zapečaćene ili zatvorene, dok je šumarska inspekcija zaplijenila oko 1.650 metara kubnih drvnih sortimenata, vrijednosti veće od 200.000 KM”, rekao je Višković.

    Govoreći o novoj fiskalizaciji, premijer Srpske je rekao da očekuje da bi testna faza trebalo da počne u februaru, a da prije maja bude primijenjena u punom kapacitetu.

    “Po novom, svi preduzetnici će dobiti fiskalnu kasu jer želimo da registrujemo promet u Republici Srpskoj. Ne želim više da vjerujem podacima Uprave za indirektno oporezivanje, nego da znam da to što je predstavljeno – može biti i dokumentovano”, rekao je Višković.

    On je napomenuo da će biti fiskalizovani svi poslodavci, bez obzira na to koliki promet imali, a fiskalnu kasu će dobiti od Republike Srpske, napominjući da niko neće moći da ima dvojnu fiskalnu kasu. Kada je riječ o planovima i procjenama za narednu godinu, Višković očekuje da u 2024. godini bude nastavljeno sve što je započeto u ovoj.

    “Investicioni ciklus u ovoj godini je za 500 miliona KM veći nego što je bio u prethodnom vremenu. I u sljedećoj godini očekujemo značajne investicije, koje će omogućiti nova radna mjesta za naše ljude, dobre plate i ostanak ljudi na ovim prostorima”, naglasio je Višković.

  • Trgovci opcijama ciljaju na bitcoin od 50.000 dolara do januara

    Trgovci opcijama ciljaju na bitcoin od 50.000 dolara do januara

    Trgovci opcijama se okreću opkladama da će bitcoin porasti na 50.000 dolara do januara, dok mnogi posmatrači tržišta očekuju da će američka komisija za hartije od vrijednosti (engl. Securities and Exchange Commission – SEC) konačno dozvoliti pokretanje fondova kojima se trguje na berzi, a koji direktno ulažu u kriptovalutu.

    To je nivo cijene sa najvećim otvorenim interesovanjem – ili ukupnim iznosom neisplaćenih ugovora – za kupovinu bitcoina sa opcijama koje ističu 26. januara, prema podacima koje je prikupio Deribit, najveća berza kripto-opcija. Kupovne opcije daju kupcu ugovora pravo da pazari osnovnu imovinu po određenoj cijeni u određenom vremenskom periodu.

    Bitcoin je posljednji put dostigao 50.000 dolara u decembru 2021. Digitalna imovina je tada bila usred povlačenja sa istorijskog maksimuma, a Federalne rezerve (Fed) su počele da povlače rekordnu količinu stimulansa koja je upumpana tokom pandemije kovida. Sada sa očekivanjima da će Fed sljedeće godine preokrenuti monetarnu politiku i sa uvjerenjem da je bitcoin ETF (engl. exchange-traded fund – fond kojim se trguje na berzi) gotovo sigurna stvar, kripto-sektor beleži skok koji bode oči.

    “‘Bikovsko’ raspoloženje napreduje”, rekao je Luuk Strijers, komercijalni direktor Deribita.

    Bitcoin je skočio za više od 60 odsto od sredine oktobra, kada su se pojačale spekulacije da je SEC na ivici da aminuje zahteve za ETF-ove – jedan takav poslala je i moćna kompanija za upravljanje imovinom BlackRock. Vrijednost novčića se neznatno promenila, držeći nivo od oko 44.000 dolara u srijedu.

    Udružen obim trgovanja na spot tržištu i tržištu derivata na centralizovanim berzama porastao je za 40,7 odsto u novembru, na 3,61 bilion dolara, što je najveći ukupan udruženi iznos od marta, prema istraživačkoj platformi CCData.

    Aktivnosti u domenu derivata kao što su opcije i fjučersi su nastavile da dominiraju kripto-trgovinom i ostaju jedan od rijetkih načina za investitore da leveridžuju opklade nakon što je značajan broj velikih kripto-zajmodavaca propao 2022. godine. Sem toga, opcije sa gotovinom i fjučers ugovori mogu pomoći trgovcima da sprovedu svoje strategije bez potrebe da se bave pitanjima specifičnim za kripto kao što je takozvani kastodi (čuvanje imovine).

    Cijene kripta su padale od kraja marta do početka oktobra dok je serija bankrota i skandala u industriji počela da jenjava.

    “Volatilnost značajno opada veći dio godine”, rekao je Jaime Baeza, osnivač i izvršni direktor kripto-hedž fonda AnB Investments. “Okruženje je nudilo nisku volatilnost, smanjeni obim trgovanja, smanjene kamatne stope u kripto-ekosistemu i sveukupno smanjeno interesovanje za industriju.”

    Sada kada je bitcoin ETF vjerovatno na horizontu i preuzimanje rizika se vraća na šira finansijska tržišta, trgovci očekuju veće interesovanje za kripto.

    “Ove godine smo vidjeli da kako bitcoin raste, dolazi i volatilnost”, rekao je Greg Magadini, direktor odjeljenja za derivate u Amberdati. “Dakle, održivo tržište bika bi moglo vratiti malo više volatilnosti u kratkom i srednjem roku.”

  • Višković: Važno realizovati projekte iz oblasti zdravstva

    Višković: Važno realizovati projekte iz oblasti zdravstva

    Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković razgovarao je danas sa Sjaoćing Јu, regionalnom direktoricom Svjetske banke za Zapadni Balkan.

    Tokom sastanka, Višković je izrazio zahvalnost Svjetskoj banci na provedenim projektima u Republici Srpskoj, te, ujedno, pozvao na ubrzanu implementaciju aktuelnih projekata, a pogotovo onih koji se odnose na reformu zdravstvenog sektora.

    Višković je ukazao na važnost provođenja ovog projekta, vrijednog 36 miliona evra, a koji se odnosi na pomoć lokalnim domovima zdravlja u prelasku na trezorski sistem poslovanja.

    Istovremeno, Višković je prenio spremnost Vlade da se nastavi provođenje projekta unapređenja efikasnosti u poljoprivredi, vrijednog 26,5 miliona evra, te naglasio da je jedan od prioriteta i kandidovana rekonstrukcija putne mreže, u vrijednosti od 100 miliona evra.

    S druge strane, direktorica Svjetske banke prenijela je spremnost ove institucije da se uključi u finansiranje ovog projekta, koji se odnosi na putni pravac Foča – Šćepan Polje, do granice sa Crnom Gorom.

    Takođe, predstavnica Svjetske banke istakla je da se uskoro očekuje početak implementacije ranije ugovorenog projekta podrške novom zapošljavanju, u vrijednosti od 14 milione evra.

    Današnjem sastanku prisustvovali su i Kristofer Šeldon, šef kancelarije Svjetske banke u BiH i Crnoj Gori, kao i ministarka finansija Zora Vidović i ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Savo Minić, saopšteno je iz Vlade Srpske.

  • Sindikat radnika Elektroprivrede Srpske ne odustaje od štrajka

    Sindikat radnika Elektroprivrede Srpske ne odustaje od štrajka

    Sindikat radnika Elektroprivrede Republike Srpske ne odustaje od štrajka, koji će biti održan 12. decembra, simbolično u 11.55, u Trebinju, rekla je predsjednica Sindikata Koraljka Kovačević Markov, nakon vanredne sjednice održane u Trebinju.

    Osnovni zahtjevi su jedinstveni kolektivni ugovor i povećanje cijene rada.

    Razgovori sa poslodavcem nisu urodili plodom, a sindikalci su se obraćali i ministru energetike i rudarstva Petru Đokiću i premijeru Radovanu Viškoviću.

    • Cilj je, očuvanje preduzeća i zaštita prava 9.000 radnika, poručili su sindikalci. Borimo se za poboljšanje materijalnog statusa radnika, ali osnovni zadatak sada i prioritet je jedinstveni Kolektivn ugovor – navela je Kovačević Markov.

    Play Video

    1. decembra će doći samo dio radnika, a onda idemo radikalnije. Nećemo dozvoliti potpisivanje 11 kolektivnih ugovra i cjepkanje koje je nabrži i nalakši način da se podijeli preduzeće i privatizuje – dodao je Željko Tepavčević, predsjednik Sindikalne organizacije RiTE Gacko.
  • Pojeftinilo gorivo u Srpskoj

    Pojeftinilo gorivo u Srpskoj

    Cijene goriva na pumpama u Srpskoj u prosjeku niže su za dva do četiri feninga po litri, potvrdio je za “Nezavisne novine” Đorđe Savić, predsjedavajući Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima Privredne komore Republike Srpske.

    “U poređenju sa prethodnom sedmicom došlo je do pada cijena i kako sad stvari stoje očekuje nas miran period u narednih sedam do deset dana”, kazao je Savić i dodaje da ako bude promjena biće na istom nivou kao ove sedmice.

    Iz jedne banjalučke pumpe rekli su da je cijena dizela 2,65 KM po litri, dok benzin košta 2,41 KM.

    Podsjetimo, u posljednjih nekoliko sedmica bilježi se pad cijena nafte na svjetskom tržištu što se odražava i na domaće tržište.

  • Kineske državne banke mijenjaju dolare za juane

    Kineske državne banke mijenjaju dolare za juane

    Glavne kineske državne banke viđene su u utorak kako zamjenjuju juan za američke dolare na tržištu u unutrašnjosti Kine.

    Banke prodaju te dolare na spot tržištu da bi podržale juan, rekla su dva upućena izvora za “Reuters”.

    Aktivnosti državnih banaka dolaze u trenutku kada je kineski juan ojačao 2.55 odsto u odnosu na dolar u novembru što mu je najbolji mjesec ove godine. Međutim, i dalje je u padu 3 procenta od početka godine.

    Izvori su rekli da vjeruju da potezi državnih banaka imaju cilj da ubrzaju oporavak juana i podstaknu domaće izvoznike da svoje devizne prihode prevedu u domaću valutu do kraja godine.

    Kineske državne banke često djeluju u ime centralne banke zemlje na deviznom tržištu, ali bi takođe trgovale u svoje ime.

    Velike banke su primjećene kako obavljaju sličnu trgovinu krajem prošlog mjeseca, pomažući oporavku juana u odnosu na znatno slabiji američki dolar, prenio je “Reuters”, navodi “b92”.

  • Srpska odugovlači sa oporezivanjem dividende

    Srpska odugovlači sa oporezivanjem dividende

    Neoporeziva dividenda u Republici Srpskoj brojne privrednike je stimulisala da je podižu, a zatim na ruke kao dio plate isplaćuju svojim radnicima.

    Oni koji primjenjuju ovaj model kradući od svojih radnika i države mogu da se opuste najmanje još godinu dana jer Vlada oporezivanje dividende planira tek 2025. godine.

    Iako je ovo jedan od najvećih problema u privredi, u Programu ekonomskih reformi za period od 2024. do 2026. godine on se spominje samo u nekoliko rečenica.

    Tako se navodi da će se dividenda oporezovati izmjenom Zakona o porezu na dohodak što će biti jedna od glavnih aktivnosti u 2025. godini.

    „Sa ciljem smanjenja sive zone u oblasti rada, a uvažavajući inicijative Saveza sindikata Republike Srpske, planira se i oporezivanje dividende. Na ovaj način došlo bi do smanjenja sive zone i bio bi olakšan inspekcijski nadzor, a vezano za kontrolu pojave isplata dijela plata u gotovini koje nisu prikazane“, zaključuju autori dokumenta.

    U kojem procentu bi se taj porez obračunavao u Vladi ne otkrivaju.

    Ekonomista Zoran Pavlović mišljenja je da to neće dati velikog efekta, naprotiv.

    „To bi bilo ubijanje privrede i poslovne aktivnosti. Poslovni ljudi će pobjeći u susjednu Federaciju BiH koja neće po tom pitanju ništa mijenjati, a što se već jednom ranije i desilo“, kaže on.

    Po njemu, rješenje je u rasterećenju privrede kroz smanjenje poreskih nameta, a kao primjer navodi Crnu Goru koja troškove zdravstvenog osiguranja finansira iz budžeta.

    Podsjećamo, kako smo nedavno pisali, Republika Srpska nije uspostavila mehanizam koji bi bio uspješan u borbi protiv onih poslodavaca u realnom sektoru koji dio plata svojim radnicima isplaćuju u gotovini, na ruke ili u koverti.

    Nedavno se navršilo dvije godine kako je Poreska uprava pokrenula kampanju „Deblja koverta, tanja penzija“, sa ciljem da se poveća svijest radnika o značaju plaćanja doprinosa na cjelokupnu mjesečnu platu, međutim rezultata nije bilo.

    Prijedlogom budžeta Republike Srpske za 2024. godinu planirano je da će prihodi od poreza na dobit biti veći od 400 miliona maraka, što je za 34 miliona KM ili 9,3 odsto više u odnosu na 2023. godinu.