Kategorija: Ekonomija

Republika Srpska bilježi rekordnu turističku sezonu, sa oko 72.000 noćenja više u odnosu na prethodnu godinu, rekao je ministar trovine i turizma Srpske Denis Šulić za Јutarnji program RTRS.

Šulić je istakao da u odnosu na period prije pandemije virusa korona Republika Srpska ima veći udio u broju noćenja u BiH za oko 10 odsto.

• Republika Srpska grabi krupnim koracima naprijed kada je u pitanju turizam. Imamo odličnu saradnju sa inspektoratom, nastavićemo dalju kontrolu. Oko 700 stanova na dan smo registrovali. Nastavićemo i sa daljim ulaganjima i investicijama – naglasio je Šulić.

Dodaje da je novim Zakonom o ugostiteljstvu obuhvaćena i kategorizacija domaćinstava na selu, te seoski turizam.

• Seoski turizam je grana koja treba i može da se razvija. Sve više građana koji dolaze iz velikih gradova, žele mir, a seoski turizam može da omogući upravo to – naglasio je Šulić.

Predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske Saša Trivić rekao je da su za poslovnu zajednicu neprihvatljivi prijedlozi da najniža plata u Republici Srpskoj u 2024. godini bude 1.050 KM, već treba da iznosi od 750 do 780 KM.

Nakon sastanka predstavnika Unije sa premijerom Republike Srpske Radovanom Viškovićem u Banjaluci, Trivić je rekao novinarima da će Vlada narednih dana donijeti odluku o iznosu najniže plate i da je uvjeren da prijedlog da ona bude 1.050 KM neće biti na stolu, jer bi to, kako je ocijenio, sigurno proizvelo ogromne probleme.

Trivić je rekao da bi u slučaju rasta najniže plate na 1.050 KM došlo do rasta cijene hljeba četiri do pet odsto, prenosi Srna.

On je naveo da poslodavci na najnižu platu isplaćuju topli obrok i prevoz, te da traže da se izjednače najniže plate u javnom i privatnom sektoru.

Govoreći o prijedlogu budžeta i ekonomskih reformi za 2024. godinu, Trivić je rekao da se poslovna zajednica zalaže za jače mjere države u borbi protiv sive ekonomije, te da se u budžetu poveća stavka za tehnološki razvoj.

Podaci Centralne banke BiH pokazuju da su samo u prvom kvartalu 2023. godine ukupni tekući transferi iznosili 1,116 milijardi KM, ali se pretpostavlja da su brojke i znatno veće ako se računaju i transferi “iz ruke u ruku”.

Oko deset posto ukupnog novca koji trošimo u BiH nismo zaradili, već su nam to poslali naši ljudi iz inostranstva, kaže zvanična statistika.

Prema podacima Centralne banke BiH, dijaspora je u Bosnu i Hercegovinu u prošloj godini uplatila rekordnih 4,9 milijardi maraka.

U 2021. godini uplatila je 4,3, a u pandemijskoj 2020. godini u Bosnu i Hercegovinu iz dijaspore se slilo 3,8 milijardi maraka, piše BHRT.

Ipak, pretpostavlja se da je ta brojka skoro dvostruko veća jer u nju nisu uračunati “neformalni” i transferi “iz ruke u ruku”.

Osim slanja novca, bh. dijaspora značajan novac potroši i tokom praznika i posjeta domovini.

Da je izdavanje stana na dan dobar biznis, potvrđuje i podatak da su tokom ove godine u Republici Srpskoj registrovana nova 672 stana za ove namjene, te su tako u kategoriji “stan na dan” trenutno na raspolaganju 2.403 stana.

Govore to podaci Agencije za posredničke, informatičke i finansijske usluge (APIF), a kako ističu u ovoj agenciji, najveći broj ovakvih stanova registrovan je u Banjaluci kao najvećem gradu Srpske, tačnije njih 441.

Na cijenu najma stana na jedan dan utiče niz faktora, pa se tako cijene “stana na dan” u Banjaluci kreću od 30 pa sve i do preko 100 KM.

Dragan Milanović, direktor Agencije “Remax” iz Banjaluke, objasnio je za “Nezavisne novine” da se mnogi stanovi kupuju kao investicioni te da se iznajmljuju kao “stan na dan” ili se iznajmljuju na duže vrijeme.

“U svakoj zgradi ima dio stanova koje neko kupi, a neće stanovati u njima. To su uglavnom manji stanovi. Iznajmljivanjem stana na dan može se zaraditi više, ali, naravno, ima i više posla i aktivnosti. Veliki broj ljudi pokreće taj biznis, kao dodatni prihod”, istakao je Milanović.

Cijene “stana na dan” u Prijedoru, prema riječima Dragana Grubana iz Agencije za nekretnine “Agent Enex” i urednika Facebook stranice Dom.ba, kreću se od 40 do 100 KM, u zavisnosti od toga kako je stan opremljen.

“Prijedor turistički nije toliko popularan. Nije ekspanzija kao u Banjaluci. Kapaciteti su 50 odsto popunjeni. Stanovi se intenzivno traže za novogodišnje i božićne praznike”, rekao je za “Nezavisne novine” Gruban.

On je dodao da u ovom gradu “stanove na dan” mnogo rezervišu ljudi iz dijaspore, jer u njima imaju centralno grijanje i sve drugo što im je potrebno, a što u kućama uglavnom nije organizovano.

“Svi koji dolaze iz inostranstva zainteresovani su da plate i više, ali da imaju sve”, rekao je on dodajući da na izbor utiče lokacija, blizina restorana, ali i parking-mjesto.

Prilikom traženja smještaja, umjesto hotela, mnogi turisti se odlučuju upravo za “stan na dan”, a prema riječima Gorana Kurtinovića, člana Upravnog odbora Udruženja poslodavaca ugostiteljstva i turizma Republike Srpske “HoReCa”, ovaj vid izdavanja smještaja utiče dijelom na hotelijere, ali ne u potpunosti.

“Drugačiji su ljudi koji uzimaju ‘stan na dan’, a drugačiji su ljudi koji uzimaju hotele. Ko je naučio koristiti hotele, on i dalje koristi hotelske usluge”, rekao je on.

Kako je naveo, najčešći korisnici ovakvih usluga su upravo porodice kojima je iznajmljivanje stana idealna opcija, jer im je tu mnogo lakša organizacija.

“‘Stan na dan’ je dobra stvar i dovodi nove turiste. Samo je potrebno registrovati da ne bi bili u sivoj zoni, da ne budu neprijavljeni, nego da i turisti koji su u njihovom smještaju budu evidentirani”, rekao je Kurtinović.

On je dodao da su na tome ranije insistirali i sami hotelijeri.

“Ako su već jeftiniji, a još i ne plaćaju dodatne takse, onda je to velika razlika u cijenama. Kada se sve to uvede u red, onda neće ni biti neka velika razlika u cijenama i onda će imati svako svoj dio kolača”, zaključio je Kurtinović.

Da je povećano interesovanje građana za pružanje usluga po principu “stan na dan” u posljednjih nekoliko godina, potvrdili su i u Inspektoratu Republike Srpske.

“Republička tržišna inspekcija u ovoj godini realizovala je akciju u okviru koje je izvršeno 250 kontrola pružanja usluga smještaja po principu ‘stan na dan’, od čega je u 43 slučaja utvrđeno da lica nisu uredno registrovala djelatnost, a oglasila su pružanje ovih usluga, zbog čega im je izrečena zabrana daljeg rada, kao i novčana kazna”, istakao je Radivoje Gavrić, glavni republički tržišni inspektor.

On je za “Nezavisne novine” naveo da je bilo i slučajeva u kojima su utvrđene određene nepravilnosti i kod registrovanih subjekata, a u okviru akcije izrečene su kazne u ukupnom iznosu od 30.700 KM.

Cijene pšenice i brašna na tržištu dosta su niže u odnosu na raniji period, pa poljoprivrednici, ali i mlinari kažu da je došlo vrijeme da cijene hljeba i pekarskih proizvoda budu niže, dok s druge strane pekarski sektor ističe da cijene ovih proizvoda trenutno ne mogu biti jeftinije.
Saša Trivić, predsjednik Udruženja pekara Republike Srpske i vlasnik pekarsko-slastičarskog društva “Krajina klas”, kazao je da će cijene hljeba i rasti ukoliko minimalna plata bude iznosila 1.050 KM.

“Ako ne bude značajnog rasta minimalne plate, za očekivati je da cijene hljeba i pekarskih proizvoda budu na ovom nivou”, kazao je Trivić i istakao da se ne očekuje značajniji pad cijene brašna.

“Mi još trpimo prošlogodišnje minuse, a plate i dalje rastu, tako da niže cijene ne možemo očekivati”, kazao je Trivić.

Da cijene hljeba i pekarskih proizvoda u narednom periodu neće biti niže kaže i Radenko Pelemiš, predsjednik Udruženja mlinara i pekara regije Bijeljina.

“Evidentno je da su cijene brašna niže, ali sva ta razlika je otišla u veće plate radnika, jer imamo velike probleme da pronađemo radnike za rad u pekarama”, kazao je Pelemiš.

Dodao je da se cijena brašna po kilogramu trenutno kreće od 0,63 do 0,73 feninga, zavisno od tipa brašna, ali i kvaliteta. Prema njegovim riječima, trenutno nema osnova da dođe do nižih cijena pekarskih proizvoda.

Naime, kako je rekao Zoran Kos, predsjednik Udruženja mlinara Republike Srpske, cijena vreće brašna od 25 kilograma kreće se od 20 do 25 KM, te da cijena hljeba isključivo zavisi od pekara.

“Cijena pšenice se sada kreće od 170 do 250 evra za tonu, tako da su se cijene vratile na period prije pandemije”, kazao je Kos i dodao da se cijene pšenice sigurno neće mijenjati u narednom periodu.

“Očekujemo da cijena pšenice, ali i brašna ostane na ovom nivou, sve do naredne žetve”, rekao je Kos i istakao da su mlinari spustili cijenu ispod koje se više ne može ići.

Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske, kazao je da je cijena pšenice u otkupu bila 0,30 feninga po kilogramu, te da ne postoji nikakvo opravdanje za to što su cijene hljeba visoke, prenose Nezavisne.

“Smatramo da hljeb nikako ne bi trebalo da bude na nivou ovih cijena, nego znatno jeftiniji, ali isto tako da bude znatno kvalitetniji”, kazao je Marinković i istakao da je primjetno da su i cijene goriva dosta niže, jer, kako kaže, gorivo je glavni pokretač svega, pa treba očekivati da i pekarski proizvodi budu niži.

“Kad dođe do nižih cijena goriva, niko ne snižava cijene, ali ako su cijene veće, odmah dođe do poskupljenja svih proizvoda, pravdajući se da su cijene veće i to je hronični problem koji imamo”, zaključio je Marinković.

Da bi niža cijena hljeba za pet, deset feninga bila jako značajna za potrošače, smatra Jovan Vasilić, predsjednik Udruženja potrošača “Zvono” Bijeljina.

“Kad god je došlo do smanjenja cijena brašna, nikada nije došlo do nižih cijena pekarskih proizvoda, ali kada cijene porastu, oni odmah povise cijenu svojih proizvoda”, smatra Vasilić.

Zbog inflacije i situacije s kupovnom moći građana, nećemo povećavati cijenu električne energije za domaćinstva, ona će ostati ista, kazao je Nermin Nikšić, premijer FBiH.

“Mi vrlo precizno pratimo stanje u svim oblastima koje su u nadležnosti u FBiH. Ovo je neki dvokorak koji pravimo kada je u pitanju zaštita energetske stabilnosti FBiH. Ovako kad kažete malo alarmantno zvuči, ali u stvari govorimo o tome da imamo situaciju da cijena električne energije koju isporučujemo manja je od proizvodne tako da je izvjesno kako Elektroprivreda mora ući u proces povećanja cijena električne energije. To će se kretati u onom zakonskom okviru do 20 posto povećanja, to je za privredu. Predstoji nam da u skladu sa usvojenim setom energetskih zakona pratimo situaciju, napravimo dubinsku analizu prema kojoj ćemo ona domaćinstva koja se ponašaju energetski odgovorno, koja troše manje električne energije, zadržati na nižoj cijeni, a oni koji budu enormno trošili električnu energiju, morat će malo više i da plate”, naglasio je Nikšić za FTV, prenosi Fena.

Na pitanje ima li Vlada mehanizme da kompenzira, odnosno da umanji mogući domino efekt kod poskupljenja struje privredi, kaže da su privrednici u protekloj godini ostvarili dodatnu dobit od nešto više od milijardu te da su to ostvarili na komparativnim prednostima koje imaju, i koje im je na neki način omogućila i država.

“A to je da imaju najnižu cijenu električne energije u regionu i sa ovim poskupljenjem to će biti najniža cijena. To daje dodatni doprinos njihovoj konkurentnosti, imamo prilično podcijenjenu radnu snagu i među najnižim stopama poreza na dobit. To su stvari koje se moraju uvažiti”, pojasnio je Nikšić.

Dodao je da većina poslodavaca i privrednika prihvata da je ovo realnost, da su inflatorni udari takvi da se mora povećati cijena električne energije. Kaže i da nisu moguće redukcije za građane.

Govorio je i o tome kakva je budućnost “Elektroprivrede”.

“Imali smo jedan period kreativnog pristupa obračunu i vođenju finansijskih izvještaja kada je u pitanju ‘Elektroprivreda’. Još u januaru ove godine tadašnja uprava je poslala dopis Vladi FBiH, resornom ministru i premijeru u kome su upozorili da u ovoj godini planiraju preko 260 miliona slabiju realizaciju u odnosu na plan poslovanja i da će to generirati gubitak Elektroprivredi 90 miliona. Mi smo zatekli situaciju kakvu smo zatekli, aktuelna uprava je zaista dala sve od sebe i u saradnji sa rudnicima taj gubitak će biti ipak nešto manji. Pretpostavljamo da će godina završiti u gubitku od nekih 70 miliona. Ali ono što je posebno važno kada je u pitanju poslovanje ‘Elektroprivrede’ je alarmantan pad proizvodnje. Mi imamo još uvijek dovoljno električne energije za svoje potrebe. Prije osam godina je bilo preko 2.000 gigavat sati viška električne energije. Imamo problema sa određenim kapacitetima, imali smo problema sa isporukom uglja od strane rudnika, štrajkovi, problemi”, dodao je Nikšić.