VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Poziv za otkup električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije

    Poziv za otkup električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije

    Elektroprivreda Republike Srpske objavila je poziv za zakup proizvodnih kapaciteta proizvođača električne energije iz obnovljivih izvora koji su priključeni na elektrodistributivnu mrežu na teritoriji Republike Srpske.

    Riječ je o zakupu za period od jedne godine /2026. godina/ koji će se vršiti s ciljem prodaje proizvedene električne energije ili njenog korištenja za podmirivanje potrošnje krajnjih kupaca na teritoriji Republike Srpske.

    Na ovaj poziv, kako se navodi, mogu odgovoriti svi zainteresovani proizvođači priključeni na elektrodistributivnu mrežu jednog od pet operatora distributivnog sistema na teritoriji Republike Srpske koji iskažu interes za uspostavljanje poslovne saradnje sa ERS-om.

    U pozivu se navodi da ERS zakupljuje kapacitet u ukupnom iznosu do 50 megavati, a pojedinačna snaga elektrane ne može biti manja od 100 kilovati.

    Јedinična cijena električne energije koju će otkupljivati ERS maksimalno iznosi do 93,88 KM po megavat času.

    – Pozivamo sve zainteresovane ponuđače da dostave svoje cjenovne ponude koje su niže od navedene maksimalne cijene. Ponude sa cijenom iznad 93,88 KM po megavat času neće biti razmatrane – navodi se u ponudi ERS-a.

    Kada je riječ o uslovima za ponuđače, oni su dužnni da popune obrazac za prijavu, koji je sastavni dio ovog poziva, a koji sadrži informacije o ponuđaču, vrsti proizvodnog postrojenja i instalisanoj snazi elektrane.

    – Ponuda sadrži i jediničnu cijenu električne energije po kojoj proizvođač nudi energiju proizvedenu u elektrani čiji se kapacitet zakupljuje. Osim prijave, ponuđač je dužan da dostaviti i potvrdu, koja je sastavni dio poziva, a kojom izjavljuje da tokom 2026. godine neće biti pripadnik neke druge balansno odgovorne strane – navodi se u pozivu.

    Iz ERS-a navodi da je rok za dostavljanje ponuda 7. novembar do 12.00 časova.

    – Ponude sa naznakom “Prijava za zakup proizvodnih kapaciteta proizvođača električne energije iz obnovljivih izvora” potrebno je poslati elektronskim putem na imejl adresu otkuoOlEQers.ba – dodaju iz ERS-a.

    Sve dodatne informacije zainteresovani mogu dobiti putem imejl adrese ili brojeve telefona 059/ 277 152, 059/ 277 228 i 059/ 277 216.

    Nakon isteka roka za dostavljanje ponuda, ERS će izvršiti evaluaciju pristiglih ponuda, te izabrati najpovoljnije ponuđače i sa njima zaključiti ugovor o zakupu proizvodnih kapaciteta za narednu godinu, odnosno otkupu električne energije proizvedene u predmetnim elektranama.

    – U slučaju identičnih cijenovnih ponuda, prednost ima ranije pristigla ponuda – navodi se u pozivu ERS-a.

  • Šta će donijeti zakon o zaštiti potrošača: Poštenije tržište, više reda među trgovcima

    Šta će donijeti zakon o zaštiti potrošača: Poštenije tržište, više reda među trgovcima

    “Odzvonilo” je lažnim sniženjima. U Republici Srpskoj biće uvedeno niz novih prava kroz Prijedlog zakona o zaštiti potrošača, koji je usvojila Vlada. Cilj je poštenije tržište, više reda među trgovcima, ali i veća zaštita potrošača.

    Naizgled sniženo, ali ne i stvarno jeftinije. To je praksa koju bi novi Zakon o zaštiti potrošača trebalo da zaustavi. Trgovci će morati da prikažu kolika je cijena bila mjesec dana prije popusta. Cilj je jasnija ponuda i pošteniji odnos prema kupcima.

    Posebna pažnja posvećena je internet i elektronskoj kupovini, s obzirom na to da se sve više građana odlučuje za ovaj oblik trgovine. Aktom je uveden i pojam “ugroženog potrošača”, a i izbačena dosadašnja obaveza da se reklamirani proizvod vraća u originalnoj ambalaži.

    – Često su određeni poslodavci, poslovni subjekti pri promociji određenog proizvoda koristili komercijalnu garanciju kao neki benefit. Ovim zakonom, prijedlogom zakona, komercijalna garancija se ne može koristiti kao benefit pri promociji određenog proizvoda. Komercijalna garancija samog proizvoda je nešto što sastavni proizod taj ima. I ne može se koristiti da je taj termin da bi se zavarao jedan potrošač. To će biti kažnjivo i zabranjeno – naglasio je Denis Šulić, ministar trgovine i turizma Republike Srpske.
    30-ak sekundi

    Iz kompanije “Tropik” navode da u potpunosti podržavaju nastojanje Vlade da uredi oblast zaštite potrašača. Ističu da novi zakon donosi brojne koristi i veću sigurnost kupcima, ali da će pojedina rješenja u praksi zahtijevati dodatno usklađivanje, posebno kada je riječ o rokovima za povrat novca. Ovo je važan korak ka poštenijem tržištu, poruka je predstavnika potrošača. Spriječiće brojne prevare i zaštititi građane od raznih manipulacija.

    – Јedna od novina je recimo za usluge gdje je vrijednost same usluge preko 100 KM moraće da se izda određeni predračun. Tako da nećemo imati onu situaciju kada odvezemo auto kod automehaničara – da nam prvo kaže da popravak košta 250 KM i vi odete po auto i on kaže nije 250 KM nego 300 KM – kaže Dragan Јošić, iz Udruženja za zaštitu potrošača “Reakcija”.

    Ali o tome koliko su potrošači upoznati sa svojim pravima – mišljenja su podijeljena.

    Po prijavi građana reaguje i republička tržišna inspekcija, ali i sprovodi i redovne provjere, kojih je godišnje više od pet hiljada. U trećini slučajeva utvrdi li su nepravilnosti.

    – Na godišnjem nivou imamo oko 200 konkretnih reklamacija. To su slučajevi gdje se potrošači direktno po svom konkretnom pitanju obraćaju tržišnoj inspekciji. A u 90 odsto slučajeva te reklamacije i budu opravdane i mi ih rješavamo u korist potrošača – naglasila je Duška Nikolić, portparol Inspektorata Republike Srpske.

    Novi Zakon trebalo bi uskoro pred poslanike. Njegova primjena, kažu u Ministarstvu trgovine, značiće više reda u trgovinama, manje manipulacija i jasnija prava za svakog kupca u Srpskoj. A od naredne školske godine, u saradnji s Ministarstvom prosvjete i kulture, u škole Srpske biti uvedena edukacija o pravima potrošača.

  • Propast u “Šumama RS”: Plate kasne mjesecima, na pomolu rasprodaja imovine i otkazi

    Propast u “Šumama RS”: Plate kasne mjesecima, na pomolu rasprodaja imovine i otkazi

    U “Šumama RS” plate kasne mjesecima, iako više od 80 % zaposlenih prima minimalac, a sve su glasnije i priče o drastičnom smanjenju broja radnika i o rasprodaji nepokretne imovine ovog javnog preduzeća, upozoravaju sindikalci.

    Kako je saopšteno iz Sindikata zaposlenih u Javnom preduzeću “Šume RS”, u 14 organizacionih dijelova ovog preduzeća isplaćena je septembarska, u 9 avgustovska, a u 6 julska plata. U 3 šumarije radnici su tek u oktobru dobili platu za juni.

    – Rastu i dugovi  prema Poreskoj upravi RS, opštinama, izvođačima radova i drugim dobavljačima. Stanje je alarmantno, a dolazi zima i period godine u kome će biti smanjen obim proizvodnje, a istovremeno će početi otplata kredita, kojim su plaćeni izvođači radova na početku godine, te rata za reprogram poreskih obaveza – navodi se u saopštenju Sindikata.

    Sindikalci se pitaju da li je krajnji cilj da se preduzeće namjerno dovede u stanje propasti, kako bi koncesija na eksploataciju šuma bila predstavljena kao jedino rješenje.

    Oni upozoravaju na nelogičnosti u poslovanju i rasipanje miliona maraka.

    – Plaćamo održavanje nefunkcionalnog informacionog sistema: u 2025. godini to je koštalo 7,2 miliona KM, a najavljeno je da će iduće godine taj iznos biti veći. Pitamo se da li je uopšte opravdano i podsjećamo da za dosadašnji informacioni sistem i njegovo održavanje na godišnjem nivou plaćano  100.000 KM. Kako je moguće da za plate nema, da se radnici šalju na ulicu, a da se istovremeno se milioni bacaju na sistem koji ne radi – pitaju se sindikalci.

    S druge strane, kakao ističu, prodajna politika je katastrofalna.

    – Favorizuju se pojedini kupci koji ne plaćaju svoje obaveze ni nakon isteka roka za odloženo plaćanje, a oni koji avansno plaćaju nemaju ugovore za preuzimanje robe, tako da nam rastu potraživanja od kupaca. Trenutno je povećana cijena peleta za 60 do 80 %, ali institucije ni ne spominju mogućnost povećanja cijena sortimenata, od kojih se pelet proizvodi – upozoravaju sindikalci.

    Podsjećaju da se već odavno govori o drastičnom smanjenju broja zaposlenih, o penzionisanju i otpuštanju radnika uz stimulativne otpremnine. Kako je ranije pisala Srpskainfo, u “Šumama RS” nastoje da se riješe oko 1.000 radnika, a prema prijedlogu sindikata, oni koji dobrovoljno odu mogli bi računati na otpremnine u iznosima od 10.000 KM do čak 37.000 KM.

    Međutim, uprava “Šuma RS” još nije usvojila Pravilnik za stimulativne otpremnine, koji su predložila 2 reprezentativna sindikata.

    Sindikati su predložili  da se novac za isplatu stimulativnih otpremnina obezbijediti iz Budžeta RS, jer preduzeće nema novaca za to.

    – Preduzeće ne posjeduje sredstva iz kojih bi moglo da izvrši isplatu tih otpremnina, pa se zato potencira prodaja nepokretne imovine “Šuma RS”. Naša sindikalna organizacija se tome oštro protivi. Smatramo da bi “Šume RS” trebalo da budu privredni gigant koji investira, a ne da prodaju svoju nepokretnu imovinu zato što su rukovodni kadrovi nesposobni  – navodi se u saopštenju.

    Sindikalci apeluju na “sve relevantne institucije Republike Srpske i na širu društvenu zajednicu”, da spriječe dalje propast “Šuma RS”, jer je ovo preduzeće, kako navode, od strateške važnosti za Srpsku i za opstanak malih opština.

    – Naša borba je borba za opstanak radnih mesta, očuvanje prirodnih resursa i sprečavanje potpunog uništenja jednog od najvažnijih sektora u našoj privredi. Ukoliko se naši apel

  • Porasle cijene zlata

    Porasle cijene zlata

    Cijene zlata porasle su danas za 0,9 odsto na 3.964,09 dolara po unci podržane slabošću dolara i smanjenjem kamatne stope Federalnih rezervi, dok su investitori ostali oprezni u pogledu ishoda trgovinskog sporazuma između predsjednika SAD i Kine.

    Fjučersi zlata u SAD za isporuku u decembru pali su za 0,6 odsto na 3.977,10 dolara po unci, prenosi Rojters.

    Indeks dolara pao je za 0,2odsto nakon što je u srijedu dostigla dvonedjeljni maksimum u odnosu na konkurente, čineći zlato pristupačnijim za vlasnike drugih valuta.

  • Elektroprivredu BiH ove godine očekuje gubitak od 61,2 miliona maraka

    Elektroprivredu BiH ove godine očekuje gubitak od 61,2 miliona maraka

    Elektroprivreda BiH ove godine, prema posljednjim analizama, očekuje gubitak iz poslovanja od čak 61,2 miliona maraka.
    Elektroprivreda BiH (foto: imaginoso.com) –
    Elektroprivreda BiH (foto: imaginoso.com)
    Ovo predstavlja potpuni preokret u odnosu na prvobitni plan za 2025. godinu, kojim je bila predviđena dobit prije poreza od 1,6 miliona KM, piše portal BiznisInfo.ba, prenosi N1.

    Nova procjena donesena je na osnovu loših rezultata u prvom dijelu godine i negativnih očekivanja za ostatak perioda.

    Glavni razlog, dramatičan pad proizvodnje struje.

    Ono što je najviše zabrinjavajuće i što je ključni razlog finansijskog minusa jeste ogromno smanjenje proizvodnje električne energije.

    Prema rebalansu plana:

    Planirana proizvodnja za 2025. bila je: 6.261 gigavat časova.

    Nova, očekivana proizvodnja je samo 4.989 gigavat časova.

    To je pad proizvodnje od čak 1.272 gigavat časova, od čega se većina (1.072 gigavat časova) odnosi na pad u termoelektranama, a 200 gigavat časova na pad u hidroelektranama.

    Manjak uglja i skupa kupovina struje doveli do minusa.

    Prema novim procjenama koje prenosi BiznisInfo.ba, do drastičnog pada plana došlo je zbog nekoliko faktora:

    – Manje uglja: Očekuje se smanjenje ukupnih ugovorenih isporuka uglja za termoelektrane za oko 700 hiljada tona.

    – Povećana kupovina struje: Zbog ispada termo blokova i manjka resursa, EPBiH mora kupovati znatno više struje na tržištu nego što je planirano (čak 765 gigavat časova), što je dodatno povećalo operativne rashode za skoro 62 miliona KM.

    – Povećana potrošnja: Istovremeno je zabilježena i povećana ukupna potrošnja kupaca koje snabdijeva EPBiH.

  • Evropske akcije pale dok se na svjetskim tržištima čeka odluka FED-a o stopama

    Evropske akcije pale dok se na svjetskim tržištima čeka odluka FED-a o stopama

    Akcije na evropskim berzama su današnje trgovanje završile u padu, prije svega zbog toga što se na tržištima širom svijeta iščekuju odluku američke centralne banke Federalne rezerve (FED) o kamatnim stopama.

    Panevropski STOXX 600 je pao za 0,2 odsto, indeks Frankfurtske berze DAX za 0,1 odsto, francuski CAC 40 za 0,3 odsto, dok je londonski FTSE 100 porastao za oko 0,4 odsto, prenio je Si-En-Bi-Si.

    Posmatrajući pojedinačne kompanije, akcije proizvođača medicinskih uređaja Filips pale su za šest odsto nakon što je Američka agencija za hranu i lekove izdala upozorenje toj holandskoj firmi u vezi sa standardima u tri njena proizvodna pogona, prenosi Tanjug.

    Akcije kompanije Novartis pale su za 4,1 odsto do kraja sesije, nakon što je objavio svoju zaradu za tri mjeseca do septembra.

    Prodaja švajcarskog farmaceutskog giganta u trećem kvartalu porasla je za sedam odsto u odnosu na prethodnu godinu, dok je prihod skočio za 25 odsto međugodišnje i dostigao 3,35 milijardi evra.

    Analitičari su očekivali da će prihod iznositi 3,8 milijarde evra.

    U sektoru finansijskih usluga, akcije francuske banke BNP Paribas pale su za 3,5 odsto nakon što je objavila profit prije oporezivanja od 4,28 milijardi evra, što je premašilo 3,44 milijarde evra, koliko je procijenila agencija LSEG.

    Prihodi banke za taj period dostigli su skoro 12,6 milijardi evra, što je nešto manje od 12,8 milijardi evra, koje su prognozirali analitičari.

  • Koliki je deficit Srpske, a koliki Federacije BiH?

    Koliki je deficit Srpske, a koliki Federacije BiH?

    Prema podacima entitetskih zavoda za statistiku, i Republika Srpska i Federacija BiH su tokom ove godine imale visoke deficite u spoljnotrgovinskoj saradnji.

    Tako je Srpska, prema podacima Zavoda za statistiku RS, u devet mjeseci ove godine izvezla proizvoda za 3,95 milijardi KM, dok je u istom periodu uvezla robe za 5,58 milijardi KM.

    “U periodu januar – septembar 2025. godine obim robne razmjene Republike Srpske sa inostranstvom iznosio je 9,54 milijarde KM, od čega se na izvoz odnosilo 3,95 milijardi KM, a na uvoz 5,58 milijardi KM. Spoljnotrgovinski deficit u periodu januar – septembar 2025. godine iznosio je 1,62 milijarde KM, dok je pokrivenost uvoza izvozom bila 70,9%. Izvoz je u periodu januar – septembar 2025. godine povećan za 7% u odnosu na period januar – septembar 2024. godine, dok je uvoz povećan za 2,7%”, piše u saopštenju Zavoda za statistiku Republike Srpske.

    Sa druge strane, izvoz FBiH je mnogo veći, ali je i uvoz.

    Federalni zavod za statistiku piše da je izvoz ove godine iznosio 8,33 milijarde KM, dok je uvoz iznosio čak 15,66 milijardi KM.

    Ovo znači da je spoljnotrgovinski deficit bio čak 7,33 milijarde KM.

    “U periodu januar – septembar 2025. godine izvoz je prosječno rastao svaki mjesec za 1,77%, a uvoz za 0,68%. Procenat pokrivenosti uvoza izvozom je 53,2% što je za 2,9% više u odnosu na avgust 2025. kada je pokrivenost bila 50,3%”, naveli su iz Federalnog zavoda za statistiku.

    Dodali su da je FBiH u septembru ove godine ostvarila izvoz u ukupnoj vrijednosti od oko 956 miliona KM, što je za oko 122 miliona KM više u odnosu na avgust ove godine, odnosno za 72 miliona KM više nego u septembru prošle godine.

    “U istom mjesecu ostvaren je uvoz u vrijednosti 1,79 milijardi KM, što je za oko 140 miliona KM ili 8,5% više u odnosu na avgust 2025. godine, odnosno za 157 miliona KM ili 9,6% više u odnosu na septembar prethodne godine”, istakli su iz Federalnog zavoda.

    Ovi podaci pokazuju da je izvoz Federacije BiH duplo veći, ali i da je uvoz čak četiri puta veći od Republike Srpske.

    Ekonomista Igor Gavran kaže za “Nezavisne novine” da bi obračun izvoza trebalo da bude relativno pouzdan na svakom nivou jer uglavnom nije sporno da lokacija izvoza odgovara i stvarnom mjestu proizvodnje i naplate.

    “Obračun uvoza na entitetskom nivou je problematičan jer je nemoguće pouzdano utvrditi konačno mjesto namjene i potrošnje tog uvoza. Veliki broj uvoznika i centrale vodećih trgovačkih lanaca u BiH su u Federaciji BiH (‘Bingo’, ‘Konzum’), iako imaju svoje prodajne objekte, distributere i kupce u oba entiteta. Tako se značajan dio uvoza FBiH sigurno odnosi i na RS. Isto važi i obratno – ako recimo ‘Tropic’ sa sjedištem u RS uvozi robu za svoje objekte u FBiH (‘Crvena jabuka’) nema nikakve ekonomske logike da to vrši odvojeno, nego zajednički, radi veće količine i niže cijene i onda opet ta roba koju kupe kupci u FBiH (npr. u Sarajevu) se vodi kao uvoz u RS (npr. u Banjaluci)”, objašnjava Gavran.

    Dodaje da je još veću konfuziju uzrokovala zabrana rada trgovina nedjeljom u FBiH, gdje sada i dobar dio prodaje koji se ostvari na području RS (recimo u Istočnom Sarajevu) je, u stvari, potrošnja iz FBiH.

    “Ukratko, podaci o uvozu na entitetskom nivou nisu odraz stvarnog odnosa potrošnje strane robe i izvoza domaće. Ipak, i kad uzmemo u obzir sva ova odstupanja, ipak je i tada uvoz u FBiH veći. Ostali faktori kojima se to može objasniti su veći broj stanovnika i veća kupovna moć građana u FBiH, veći broj turista koji opet kupuju robu, te veći uvoz repromaterijala za izvoz (koji je znatno veći). Ono što je nesporno je da u oba entiteta, odnosno cijeloj državi, imamo prekomjeran uvoz i nedovoljan izvoz i nigdje stanje nije dobro u tom smislu”, zaključio je Gavran.

  • „Plate rastu, ali narod od toga nema koristi“

    „Plate rastu, ali narod od toga nema koristi“

    Povećanje najniže plate u Republici Srpskoj, koje će važiti od početka naredne godine, izazvalo je burne reakcije u privrednim krugovima. Dok Vlada tvrdi da je riječ o koraku ka poboljšanju životnog standarda, poslodavci upozoravaju da će stvarne posljedice biti suprotne – novi talas poskupljenja i dodatni pritisak na privredu.

    Direktor fabrike obuće „Bema“ Marinko Umičević smatra da radnici od povećanja plata nemaju nikakvu korist, jer, kako kaže, sve odlazi na rast cijena u trgovinama. „Ovi ministri kao da ne idu u trgovine i ne vide cijene, sem Šeranića koga sretnem u kupovini. Ove druge ministre kao da cijene i ne zanimaju, ma sigurno i ne znaju koliko šta košta“, izjavio je Umičević za BL portal.

    Prema njegovim riječima, narod se više i ne raduje povećanju minimalne plate, jer „šta vrijedi plata od 1.000 maraka kada cijene divljaju“. Naglašava da poslodavci već duže vrijeme nude veće iznose kako bi zadržali radnike, ali da su troškovi života postali neizdrživi. „Kad ti treba 100 maraka za jednu vrećicu u trgovini, to znači da nisu problem samo plate. Suština je u cijenama koje za svakog normalnog čovjeka nisu više ni za preživljavanje“, poručuje on.

    Umičević ocjenjuje i da je najavljena najniža plata za fakultetski obrazovane radnike od 1.450 KM „ponižavanje struke“. Dodaje da u „Bemi“ gotovo niko ne radi za minimalac, ali da je najveći problem pad kupovne moći građana. „Nema narod za hljeba, pa neće mijenjati obuću svaki dan bez prijeke potrebe. Zbog toga država jednom treba da odgovori na pitanje – kako Italija i Njemačka imaju jeftiniju hranu nego mi u Banjaluci“, rekao je Umičević.

    Potpredsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske i vlasnik kompanije „Krajina klas“ Saša Trivić dijeli sličan stav. On ističe da svako povećanje plate neminovno dovodi do rasta cijena i da upravo to podstiče inflaciju. „Svaki rast plate prate i poskupljenja. Upravo taj minimalac nas je i doveo u ovu inflaciju, ali tako politika odlučuje“, rekao je Trivić za BL portal.

    Dodaje da poslodavci moraju poštovati odluke vlasti, ali da rast zarada mora imati uporište u realnim ekonomskim parametrima. „Svjesni smo da plate moraju rasti, ali ne baš da idu preko ekonomskih parametara. Kad god je plata veća od produktivnosti, dobijemo probleme u privredi“, objašnjava Trivić.

    Prema njegovoj ocjeni, s novim povećanjem najniže plate od Nove godine može se očekivati još jedan talas poskupljenja. „Političari imaju želju da plata raste, ali ne mogu oni diktirati visinu iznosa, jer neki sektori privrede ne mogu to ispratiti. Ja izvoz robe ne mogu poskupiti, tačnije, ne mogu to naplatiti, i šta onda?“, rekao je Trivić.

    Na pitanje zašto je dogovor o povećanju minimalca ove godine postignut brže nego ranije, Trivić kroz šalu odgovara: „Kako ode Ranka iz Sindikata, tako se promijenila klima, pa se lakše i dogovorimo.“

    Zaključujući, privrednici poručuju da povećanje najniže plate bez kontrole cijena i rasta produktivnosti ne donosi stvarno poboljšanje životnog standarda, već dodatno pogoršava ekonomske prilike i ubrzava odlazak radne snage iz Republike Srpske.

  • Autoput Banjaluka–Prijedor: Vlada preuzima finansijski rizik koncesije

    Autoput Banjaluka–Prijedor: Vlada preuzima finansijski rizik koncesije

    Izgradnja autoputa Banjaluka–Prijedor biće skuplja za dodatnih 178 miliona maraka, čime će ukupna vrijednost projekta porasti na 757 miliona KM. Riječ je o dionici dugoj 42 kilometra, a razlozi zbog kojih je kineski partner zatražio dodatna sredstva zasad nisu poznati. Javnosti, takođe, nisu dostupni detalji ugovora o izgradnji ovog autoputa.

    Urednik portala „Capital“ Siniša Vukelić podsjeća da povećanje troškova kod velikih infrastrukturnih projekata nije neuobičajeno, ali ističe da takve promjene moraju biti jasno definisane ugovorom.

    „Sporno je što Vlada Republike Srpske godinama krije detalje tog ugovora, posebno njegov finansijski dio, koji nikada nije objavljen, iako postoji sudska presuda. Ni sada nije jasno zbog čega je odobreno dodatnih 178 miliona maraka. Vlada treba da objasni na osnovu kojih parametara je donesena ta odluka i koji su bili zahtjevi kineskih partnera“, rekao je Vukelić.

    Prema ranije poznatim informacijama, projekat se realizuje na osnovu koncesionog ugovora, prema kojem kineska kompanija finansira izgradnju, dok se Vlada Republike Srpske obavezala da u narednih 30 godina nadoknadi razliku ukoliko prihod od putarine ne dostigne 32,5 miliona evra godišnje.

    Srđan Traljić iz organizacije Transparency International BiH smatra da takav aranžman nosi rizik za javne finansije.

    „Rizik tržišnog poslovanja u koncesionim ugovorima obično snosi koncesionar, dok je u ovom slučaju Vlada preuzela garancije javnim sredstvima. Potrebno je preispitati da li je izabran najpovoljniji model finansiranja i da li bi klasično kreditno zaduženje bilo isplativije“, naveo je Traljić.

    Predsjednik Liste za pravdu i red Nebojša Vukanović ocijenio je da institucije u Republici Srpskoj treba da ispitaju okolnosti koje su dovele do povećanja troškova projekta.

    „Nevjerovatno je da nijedna institucija nije reagovala povodom ove situacije. Očekujem da će javnost uskoro zahtijevati odgovore o tome kako se troši novac građana“, izjavio je Vukanović.

    Projekat autoputa Banjaluka–Prijedor smatra se jednim od najznačajnijih infrastrukturnih poduhvata u Republici Srpskoj, a početak radova najavljen je još 2019. godine.

  • Milić: Uskoro osnivanje berze u distriktu Brčko

    Milić: Uskoro osnivanje berze u distriktu Brčko

    Gradonačelnik Brčkog Siniša Milić rekao je Srni da je formirao radnu grupu za izradu novog zakona o hartijama od vrijednosti, kojim je predviđeno uspostavljanje brčanske berze, uz jaku podršku grupe američkih investitora.

    Milić je istakao da su investitori iz SAD iskazali interes za pokretanje brčanske berze sa željom da promovišu distrikt kao jak regionalni centar berzanskog poslovanja.

    On je dodao da za realizaciju ove ideje postoji obostran interes, vlasti distrikta Brčko i investitora.

    – Ovo je za sve nas afirmacija distrikta Brčko kao stabilne sredine, a učešće američkog kapitala u cijelom poslu garancija je da će tako i ostati – rekao je Milić.

    On je dodao da su investitori iz SAD istakli da je održavanje političke stabilnosti distrikta ključno za uspješno poslovanje berze i privlačenje i drugih investitora.

    Prema njegovim riječima, radi se intenzivno, ali i pažljivo, kako bi se svi planovi u vezi sa pokretanjem berze, naročito mjere koje bi obezbijedile učešće najjačih firmi na brčanskom tržištu kapitala, uskladili sa važećim propisima na nivou distrikta i BiH.

    – Očekujemo da će nacrt zakona, koji će omogućiti pokretanje berze, biti usaglašen do godišnjice potpisivanja Dejtonskog sporazuma – rekao je Milić.