Kategorija: Ekonomija

Proljećna sjetva u Republici Srpskoj očekuje se u narednih deset dana, a poljoprivrednici se nadaju uspješnoj sezoni zahvaljujući povoljnim vremenskim prilikama.

Faktori koji utiču na cijenu proljetne sjetve

• rast cijena goriva i energenata
• cijene mineralnog đubriva
• cijene sjemenskog materijala
• troškovi repromaterijala i poljoprivrednih radova

Ipak, poskupljenje nafte i promjenljive cijene energenata prijete da povećaju troškove proljećne sjetve.

Poremećaj u cijenama nafte

Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske, rekao je za “Nezavisne novine” da se, pored standardnih problema koji poljoprivrednike prate godinama, ove godine pojavio i poremećaj u cijenama nafte.

“To je došlo u najnezgodnijem trenutku, jer još nismo uspjeli realizovati zahtjeve po osnovu pravilnika o regresiranom gorivu, a već je došlo do znatnog poskupljenja. Svakako da će to direktno uticati na poskupljenje proljećne sjetve”, kazao je Marinković.

Cijene nafte mijenjaju se iz dana u dan

Ističe da vremenske prilike trenutno idu naruku poljoprivrednim proizvođačima, kako voćarima i povrtarima, tako i ratarima.

“Sa te strane možemo biti zadovoljni, a vidjećemo kako će se stvari odvijati na tržištu, jer je sve postalo nepredvidljivo. Cijene energenata, odnosno nafte, mijenjaju se iz dana u dan, a one utiču na cjelokupan proizvodni ciklus, pa tako i na repromaterijal za proljećnu sjetvu, uključujući đubrivo”, istakao je Marinković.

Cijene mineralnog đubriva

Kako je pojasnio, kada je riječ o cijenama mineralnog đubriva, trenutno nema većih poremećaja.

“Dobavljači su već obezbijedili određene količine đubriva, ali to ne isključuje mogućnost da dođe do povećanja cijena”, kazao je Marinković.

Pojasnio je da cijena tone mineralnog đubriva zavisi od proizvođača, te da se trenutno kreće oko 100 maraka za 100 kilograma.

“Nemamo informacije da ima nekih većih poremećaja kada je riječ o snabdijevanju. Vidjećemo kako će se dalje odvijati situacija kada su u pitanju soja, suncokret i kukuruz. Sjemenski materijal je uglavnom na nivou prošle godine, pojedini hibridi su pojeftinili, dok će novi hibridi sa većim genetskim potencijalom bilježiti blagi rast cijena”, rekao je Marinković.

Skuplja proljećna sjetva

Savo Bakajlić, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Semberije i Majevice, kazao je da će na ovom području Republike Srpske ove godine znatno biti skuplja proljećna sjetva nego ranijih godina.

“Posebno problem predstavlja regresirano gorivo, koje poljoprivrednici još nisu dobili, a sjetva je već na pragu. O cijeni ne smijem ni da pomišljam. Svakako će biti veća nego prethodnih godina”, rekao je Bakajlić.

Ratari već napravili računicu

Dodao je da su ratari već napravili računicu i da će proljećni radovi biti skuplji nego lani.

Bakajlić je upozorio da rast cijena energenata i repromaterijala direktno utiče na troškove proizvodnje, pa je očekivano da se cijene sjemenskog materijala, đubriva i drugih inputa za sjetvu povećaju.

Najskuplja godina

“Ratari su spremni, ali jasno je da će ova godina biti jedna od najskupljih u posljednjem periodu”, dodao je Bakajlić.

Iz jedne poljoprivredne apoteke u Banjaluci ističu da su već danima pretrpani poslom, jer veliki broj ratara kupuje sjeme za sjetvu, uključujući kukuruz i ostale žitarice, poput soje, kao i velike količine mineralnog đubriva.

Magazin “Forbes” objavio je svoju 40. jubilarnu godišnju listu svjetskih milijardera, koja je ove godine oborila sve rekorde.

Fakti:

U svijetu sada ima 3.428 milijardera

Njihovo ukupno bogatstvo iznosi 20,1 bilion dolara

Elon Mask je najbogatiji čovjek u istoriji sa 839 milijardi dolara

Dok svijet potresaju ratovi, visoke cijene nafte i goriva, kao i brojne ekonomske promjene, najbogatiji su postali još bogatiji.

Tako planeta sada broji rekordnih 3.428 milijardera, čije zajedničko bogatstvo iznosi nevjerovatnih 20,1 bilion dolara.

Mask na istorijskom maksimumu

Na samom vrhu, drugu godinu zaredom, neprikosnoveno stoji Elon Mask, piše “Forbes”.

Sa bogatstvom procijenjenim na 839 milijardi dolara, Mask je zvanično postao najbogatija osoba u istoriji čovječanstva.

Zahvaljujući vrtoglavom rastu vrijednosti kompanija “Tesla” i “SpaceX”, on je prvi čovjek koji je probio granicu od 800 milijardi dolara, a analitičari predviđaju da bi uskoro mogao postati i prvi svjetski bilioner.

AI revolucija kroji vrh liste

Dominacija tehnološkog sektora nikada nije bila očiglednija. Na drugom i trećem mjestu nalaze se osnivači Googlea, Leri Pejdž (257 milijardi dolara) i Sergej Brin (237 milijardi dolara), čije je bogatstvo eksplodiralo zahvaljujući razvoju vještačke inteligencije i novim modelima poput Gemini 3.

Odmah iza njih slijede pioniri e-trgovine i društvenih mreža:

Džef Bezos (Amazon) – 224 milijarde dolara

Mark Zakerberg (Meta) – 222 milijarde dolara

Jedan od najvećih skokova na listi napravio je Džensen Huang, osnivač kompanije “Nvidia”.

On se prvi put našao u top 10, na osmom mjestu, sa bogatstvom od 154 milijarde dolara, što je direktna posljedica globalne potražnje za AI čipovima.

Tradicionalni kapital i dalje odolijeva

Iako tehnološki moguli zauzimaju prvih šest mjesta, tradicionalne industrije i dalje imaju svoje predstavnike u samom vrhu.

Bernar Arno, prvi čovjek luksuznog carstva LVMH, ostaje najbogatiji Evropljanin na sedmom mjestu sa 171 milijardom dolara, dok legendarni investitor Voren Bafet i u svojoj 95. godini drži čvrstu poziciju u top 10 sa 149 milijardi dolara.

Kripto milijarderi i nova lica

Zanimljivo je da se među 20 najbogatijih ljudi na svijetu sada nalazi i Čangpeng Džao (110 milijardi dolara), osnivač kripto-berze Binance, što potvrđuje da je digitalna imovina postala neizostavan dio globalnog finansijskog sistema.

Zemlja sa najviše milijardera i dalje su Sjedinjene Američke Države (989), a slijede Kina (610) i Indija (229).

Novajlije na listi

Na listi su se prvi put našla i poznata imena iz svijeta zabave. Među novim milijarderima je pjevačica Bijonse, čije je bogatstvo dostiglo jednu milijardu dolara.

Sa istom cifrom na listi se našao i legendarni hip-hop producent Dr. Dre, dok se poznati holivudski reditelj Džejms Kameron pridružio klubu milijardera sa procijenjenim bogatstvom od 1,1 milijardu dolara.

Tehnološki bum, predvođen vještačkom inteligencijom i istraživanjem svemira, stvorio je bogatstvo kakvo do sada nije zabilježeno u modernoj istoriji. Dok se prosječni građani širom svijeta bore sa inflacijom i rastom troškova života, najbogatiji akumuliraju bogatstvo kao nikada ranije.

Kompletan spisak možete pogledati na sajtu Forbesa.

Evropski berzanski indeksi su danas uglavom u padu, cijene nafte i gasa su porasle uprkos odluci Međunarodne agencije za energetiku (IEA) da pusti na tržište 400 miliona barela nafte iz rezervi za hitne slučajeve, pošto je na tržištu energenata zavladao strah da će sukob na Bliskom istoku trajati duže nego što se očekivalo.

 

Agencija nije pružila detalje o tome koliko brzo će pojedinačne zemlje osloboditi svoje rezerve ili kako će se nafta distribuirati, prenosi Si-En-Bi-Si.

Ključno pitanje je koliko će vremena biti potrebno da se 400 miliona barela nafte fizički isporuči na tržište, prokomentarisao je viši investicioni strateg u kompaniji Rejmond DŽejms, Pavel Molčanov.

On je procijenio da bi moglo da prođe 60 do 90 dana pre nego što značajne količine nafte stignu na tržište, dok je trgovcima potrebna hitna pomoć.

– Cijene su trenutno i dalje u režimu panike. U ceni koju vidimo ugrađeno je mnogo emocija, straha i neizvjesnosti – poručio je Molčanov.

Indeks Frankfurtske berze “DAX” je danas u 9.30 sati pao za 0,26 odsto na 23.526,45 poena, francuski “CAC” 40 za 0,58 odsto na 7.944,93 poena, britanski “FTSE” 100 za 0,54 odsto na 10.298,50 poena, dok je moskovski “MOEX” porastao za 0,66 odsto na 2.873,10 poena.

Vijrednost američkog berzanskog indeksa “Dow Jones”  je na jučerašnjem zatvaranju berzi pala za 0,61 odsto na 47.417,27 poena, a “S&P” 500 za 0,08 odsto na 6.775,80 poena, dok je vrijednost indeksa “Nasdaq” porasla za 0,08 odsto na 22.716,14 poena.

Cena sirove nafte je porasla za 4,29 odsto na 91,024 dolara za barel, a nafte Brent za 4,79 odsto na 96,358 dolara.

Evropski fjučerski gasa za april su se na otvaranju amsterdamske berze “TTF” prodavali po cijeni od 53,570 evra za megavat-sat.

Cijena zlata je porasla na 5.185,73 dolara za trojsku uncu, a cijena pšenice na 5,9079 dolara za bušel (bušel iznosi 27,216 kg).

Vrijednost evra u odnosu na dolar na valutnoj berzi “Forex” iznosi 1,15532 dolara, što je za 0,11 odsto više nego na početku trgovine.

Američka Uprava za energetske informacije (EIA), koja djeluje u okviru Ministarstva energetike SAD (DoE), objavila je 10. marta 2026. godine svoj najnoviji izvještaj “Short-Term Energy Outlook” (STEO), u kojem se prvi put u potpunosti uzima u obzir eskalacija sukoba na Bliskom istoku koja je započela krajem februara ove godine.

Ovaj izvještaj izazvao je veliku pažnju na energetskim tržištima jer su prognoze globalnih energetskih kretanja znatno revidirane zbog vojnih aktivnosti u kojima učestvuju Sjedinjene Američke Države, Izrael i Iran, kao i zbog poremećaja u prometu kroz Hormuski moreuz, jednu od ključnih svjetskih ruta za transport nafte.

Prognoze kretanja cijena nafte

Prema procjenama EIA, cijena Brent nafte mogla bi u naredna dva mjeseca ostati iznad 95 dolara po barelu, nakon čega bi u trećem kvartalu 2026. godine mogla pasti na približno 80 dolara po barelu, ukoliko dođe do stabilizacije tržišta.

Izvještaj takođe upozorava na snažan rast cijena goriva. Procjena za avio-gorivo u SAD povećana je za oko 37 odsto, na prosječnu cijenu od 2,67 dolara po galonu, prvenstveno zbog prijetnji globalnim lancima snabdijevanja.

Rizik od poremećaja proizvodnje

U projekcijama se polazi od pretpostavke da bi moglo doći do privremenog prekida dijela proizvodnje nafte, odnosno takozvanog “shut-in” efekta, prije svega u Iraku, Kuvajtu, Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Saudijskoj Arabiji, pri čemu bi poremećaji mogli dostići vrhunac početkom aprila 2026. godine.

Rast američke proizvodnje

Kako bi se ublažio uticaj globalne nestabilnosti, EIA očekuje da će proizvodnja sirove nafte u Sjedinjenim Državama porasti na prosječno 13,6 miliona barela dnevno u 2026. godini, te na 13,8 miliona barela dnevno u 2027. godini.

U izvještaju se naglašava da su sve projekcije izuzetno neizvjesne, te da će u velikoj mjeri zavisiti od toga koliko dugo će Hormuski moreuz ostati zatvoren ili ozbiljno poremećen, kao i od trajanja samog vojnog sukoba na Bliskom istoku.

Ukupni krediti u Bosni i Hercegovini su za godinu dana porasli za oko tri milijarde KM, a više od polovine ovog iznosa su krediti namijenjeni stanovništvu, pokazuju podaci o monetarnim kretanjima Centralne banke BiH.

Koliko su krediti porasli po sektorima u BiH

• stanovništvo: +1,59 milijardi KM
• privatna preduzeća: +921,2 miliona KM
• vladine institucije: +310,7 miliona KM
• javna preduzeća: +110,6 miliona KM
• ostali domaći sektori: +64,9 miliona KM

Ukupni krediti domaćim sektorima

Kako se navodi u ovim podacima, ukupni krediti domaćim sektorima na kraju januara iznosili su 28,76 milijardi KM i u odnosu na prethodni mjesec zabilježeno je povećanje kredita od 69,9 miliona KM (0,2%).

“Kreditni rast je registrovan kod sektora stanovništva za 54 miliona KM (0,4%), kod vladinih institucija za 41,7 miliona KM (2,7%) i kod nefinansijskih javnih preduzeća za 21,4 miliona KM (2,8%). Smanjenje kreditnog rasta na mjesečnom nivou registrovano je kod privatnih preduzeća za 27,4 miliona KM (0,2%) i kod ostalih domaćih sektora za 19,9 miliona KM (4,9%). Godišnja stopa rasta ukupnih kredita u januaru 2026. godine iznosila je 11,6%, nominalno tri milijarde KM. Godišnji rast kredita registrovan je kod sektora stanovništva za 1,59 milijardi KM (12,3%), kod privatnih preduzeća za 921,2 miliona KM (8,7%), kod vladinih institucija za 310,7 miliona KM (24,3%), kod nefinansijskih javnih preduzeća za 110,6 miliona KM (16,2%) i kod ostalih domaćih sektora za 64,9 miliona KM (20,3%)”, naveli su iz Centralne banke BiH.

Rast depozita

Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, rekao je za “Nezavisne novine” da rast kredita namijenjenih stanovništvu u Bosni i Hercegovini prati i rast depozita građana u bankarskom sektoru, pri čemu depoziti rastu nešto brže.

“To u suštini znači da građani više novca polažu u banke nego što ga kroz kredite povlače. Ovakvo kretanje prije svega je posljedica rasta plata, ali i stabilnog priliva doznaka iz inostranstva. Istovremeno, rast nominalnih zarada povećava kreditnu sposobnost građana, što bankama otvara prostor za širenje kreditne aktivnosti prema stanovništvu. Međutim, struktura tih kredita pokazuje da, izuzev stambenih kredita koji imaju određeni razvojni efekat kroz podsticanje građevinskog sektora, većina ostalih plasmana ima potrošački karakter.

Problem je što se ta potrošnja u velikoj mjeri odnosi na uvozne proizvode”, naglasio je Mlinarević.

Trgovinski deficit

Prema njegovim riječima, zbog ovoga rast potrošačkih kredita vrlo često ide paralelno sa rastom trgovinskog deficita, što je posljedica nedovoljne konkurentnosti domaće proizvodnje.

“Na taj način se održava model ekonomskog rasta koji je dominantno zasnovan na potrošnji i uvozu. Takav model može funkcionisati samo dok postoji kontinuirano zaduživanje – bilo države, bilo stanovništva. Dugoročno održiviji razvojni model podrazumijevao bi jaču orijentaciju ka rastu proizvodnje i izvoza. To znači da bi kreditna sredstva trebalo u većoj mjeri usmjeravati ka investicijama u realni sektor, odnosno proizvodne aktivnosti. Međutim, banke se u praksi češće opredjeljuju za plasman potrošačkih kredita, jer oni nose manji rizik i relativno visoku profitabilnost kroz kamate i različite naknade. Zbog toga je kreditiranje privrede i investicija i dalje znatno skromnije nego što bi bilo poželjno za dugoročno održiv ekonomski rast”, objasnio je Mlinarević.

Međunarodna agencija za energiju (IEA) planira da preporuči oslobađanje čak 400 miliona barela nafte iz strateških rezervi kako bi pokušala da obuzda nagli rast cijena na svjetskom tržištu usljed rata između SAD-a i Izraela s Iranom.

Prema informacijama izvora upućenih u razgovore, riječ je o najvećem planiranom oslobađanju nafte u istoriji ove organizacije.

Plan predviđa da se nafta iz rezervi na tržište pušta postepeno tokom najmanje dva mjeseca. Španska ministarka energetike Sara Aagesen izjavila je da bi zemlje mogle imati do 90 dana da realizuju oslobađanje predviđenih količina.

Njemačka ministarka privrede Katherina Reiche potvrdila je da je riječ o 400 miliona barela i naglasila da će i Njemačka učestvovati u ovom potezu, iako detalji raspodjele među državama još nisu precizirani. Dodala je da će najveći doprinos oslobađanju rezervi dati Sjedinjene Američke Države i Japan.

Analitičari upozoravaju da će tempo oslobađanja nafte biti jednako važan kao i ukupna količina. Ako bi, na primjer, 100 miliona barela bilo pušteno tokom narednog mjeseca, dnevna količina iznosila bi oko 3,3 miliona barela. To je znatno manje od trenutnog poremećaja u snabdijevanju, koji se procjenjuje na oko 20 miliona barela dnevno, nakon što je Hormuški moreuz između Irana i Omana praktično blokiran.

Uprkos planu IEA, cijene nafte su u srijedu ponovo porasle jer tržišta sumnjaju da bi takva intervencija mogla nadoknaditi potencijalne šokove u snabdijevanju uzrokovane sukobom.

Istovremeno, sigurnosne pomorske kompanije saopštile su da su još tri broda pogođena nepoznatim projektilima u Hormuškom moreuzu. Time je broj napadnutih plovila u toj regiji od početka sukoba porastao na najmanje 14, što dodatno naglašava opasnost za pomorski saobraćaj.

Japan je već najavio da će samostalno djelovati i prije formalne koordinacije IEA. Premijerka Sanae Takaichi izjavila je da će Japan osloboditi zalihe koje odgovaraju 15 dana rezervi privatnog sektora, kao i jednomjesečne državne zalihe nafte.

„Umjesto da čekamo formalno odobrenje koordinisanog međunarodnog oslobađanja rezervi, Japan će djelovati prvi kako bi ublažio neravnotežu između ponude i potražnje na globalnom energetskom tržištu“, rekla je Takaichi.

Podsjećanja radi, zemlje članice IEA su 2022. godine oslobodile ukupno 182,7 miliona barela nafte u dvije faze nakon ruske invazije na Ukrajinu, što je tada bio najveći takav potez u istoriji organizacije. Najavljena količina od 400 miliona barela bila bi više nego dvostruko veća.

Zapadne ekonomije koordiniraju svoje strateške naftne rezerve upravo kroz IEA, organizaciju osnovanu nakon naftne krize sedamdesetih godina prošlog vijeka.

Ministri energetike zemalja G7 već su dali načelnu podršku korištenju strateških rezervi kako bi se stabilizovalo tržište.

„U principu podržavamo provođenje proaktivnih mjera za rješavanje situacije, uključujući korištenje strateških rezervi“, navodi se u zajedničkom saopštenju ministara.

Izvor iz G7 rekao je za Reuters da nijedna država trenutno ne osjeća fizički nedostatak sirove nafte, ali da cijene naglo rastu i da pasivnost nije opcija.

Međutim, konačna odluka o raspodjeli količina po državama i vremenskom okviru oslobađanja rezervi još nije donesena. Sekretarijat IEA trebalo bi da predloži više scenarija na osnovu mogućeg uticaja na tržište, a u razgovore bi mogle biti uključene i velike ekonomije koje nisu članice IEA, poput Kine i Indije.

Južna Koreja, koja je članica IEA, saopštila je da učestvuje u konsultacijama i razmatra svoju poziciju.

Cijena dizela na nekim pumpama u Banjaluci prešla je 3 KM, a one koje to nisu uradile sigurno će u narednom periodu korigovati cijene prema tom nivou, kazao je za “Nezavisne novine” Đorđe Savić, predsjednik Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima pri Privrednoj komori Republike Srpske.

“Što se tiče berze, danas je primjetan rast za razliku od juče kada je zabilježen pad”, kazao je Savić.

Naime,  cijene dizela u Banjaluci kreću se od 2,79 do 3,10 maraka po litri.

Podsjetimo, Ned Puhovac, ministar trgovine i turizma RS, istakao je juče, 10. marta  da distributeri u Republici Srpskoj imaju zalihe, te da neće biti problema.

On je dodao da cijene diktira tržište, odnosno oni koji prerađuju naftu.

Puhovac je naveo i da je pojačan inspekcijski nadzor od prošle sedmice na benzinskim pumpama.

“I poljoprivrednicima smo obezbijedili dovoljne količine goriva, ali bismo ih zamolil i da ne idu svi odmah na pumpe, da se ne bi iscrpile sve rezerve na pumpama”, rekao je on.

Neće biti nikakvog problema, oni imaju zalihe nafte i naftnih derivata, a Vlada RS će na sljedećoj sjednicu donijeti uredbu o ograničenju marže, rekao je Ned Puhovac, ministar trgovine i turizma RS, nakon sastanka sa distributerima i trgovaca naftnih derivata.

“Zaključak je da neće biti nikakvog problema, i da oni imaju zalihe, s obzirom na to da je cijena barela pala ispod 90 dolara”, rekao je Puhovac.

Cijene zavise od tržišta i prerade nafte
Dodaje da cijene diktira težište, odnosno oni koji prerađuju naftu.

Puhovac je naveo i da je pojačan inspekcijski nadzor od prošle sedmice na benzinskim pumpama.

“I poljoprivrednicima smo obezbijedila dovoljne količine goriva, ali bismo ih zamolila i da ne idu svi odmah na pumpe, da se ne bi iscrpile sve rezerve na pumpama”, rekao je on.

U pripremi uredba o ograničenju marže
Istakao je i da se radi uredba o ograničenju marže za trgovce, da bi vidjeli na koji način trgovci reaguju na ovo poskupljenje.

“Za desetak dana ćemo sve završiti i dati Vladi na proceduru. Sve ćemo učiniti da olakšamo stanovništvu da pređemo preko ove krize”, poručuje Puhovac.

Savić: Tržište je stabilno
Đorđe Savić, predsjednik Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima pri Privrednoj komori Republike Srpske, ističe da je tržište stabilno, a da snabdijevanje ide uz određene problem.

“Generalno, naftnih derivata na tržištu ima. Ne možemo znatno uticati na rast cijena”, kaže Savić.

Kako kaže, nabavka je konstantna, ali su velike oscilacije, tj. rast cijena.

“U ovom trenutku imate razlike od 30 feninga po litri derivata na benzinskim pumpama. Na pojedinim pumpama je dizel 2,50 KM, ali na drugim ide i do tri KM. No, bitno je da benzin raste manjim intenzitetom od dizela”, rekao je Savić.

Puhovac je komentarisao i zabranu izvoza naftnih derivata iz Srbije, navodeći da se u Srpsku iz te zemlje uvozilo oko 20 odsto.

“To je procenat koji ćemo mi moći prevazići u ove dvije-tri nedjelje i nadamo se da će NIS ponovo dobiti licencu od Amerike da može i dalje raditi, što će nama olakšati život. Ostalih 80 odsto dolazi iz Hrvatske, Slovenije i Mađarske”, dodao je Puhovac.

Govoreći o robnim rezervama Republike Srpske, koje ne postoje, on je rekao da je tek došao na poziciju ministra, ali da će raditi na tome.

“U svakom slučaju ću raditi na tome da i mi imamo rezerve. Mislim da bismo ih trebali imati, i ja ću sve učiniti da ih imamo”, zaključio je Puhovac.