VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Na lijekove se godišnje u BiH troši 800 miliona KM

    Na lijekove se godišnje u BiH troši 800 miliona KM

    Godišnji promet lijekova sa dozvolom u BiH premašio je 800 miliona KM i svake godine raste, podaci su Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH.
    U 2011. godini stanovnici BiH za lijekove sa dozvolom potrošili su nešto manje od 512 miliona KM, da bi u 2021. promet lijekova sa dozvolom bio viši od 812 miliona.

    Najviše novca stanovnici BiH troše na lijekove protiv zloćudnih bolesti i supstance koje djeluju na imunološki sistem – 151,6 miliona KM.

    Potom slijede lijekovi za probavni sistem i metabolizam sa skoro 130 miliona KM, te lijekovi za kardiovaskularni sistem sa 119 miliona KM, dok su za lijekove za nervni sistem stanovnici BiH dali su skoro 92 miliona KM.

    Samo na paracetamol u 2021. godini potrošeno je 10,8 miliona KM, diklofenak osam miliona, a ibuprofen 7,2 miliona KM.

    Većina potrošenih lijekova u BiH u navedenoj godini bila je inostranog porijekla – za lijekove iz uvoza dato je više od 670 miliona KM, dok su za domaće utrošena 142 miliona KM, prenosi “Dnevni avaz”.

  • Ne vide se znakovi popuštanja u Americi

    Ne vide se znakovi popuštanja u Americi

    Inflacija u ključnim delovima američke uslužne industrije i dalje je povišena i ne pokazuje znakove popuštanja, saopštile su Federalne rezerve SAD (Fed).

    To je navedeno u najnovijem izveštaju Kongresu o monetarnoj politici i pregledu stanja ekonomije, koji je objavio predsedavajući Feda Džerom Pauel pred zasedanje na Kapitol hilu sledeće nedelje, preneo je Rojters.

    Dodaje se da nade da će Fed usporiti inflaciju mogu delimično zavisiti od daljeg ublažavanja teških uslova na tržištu rada, što će verovatno značiti povećanje nezaposlenosti u SAD.

    “Potražnja za radnom snagom smanjila se u mnogim sektorima privrede, ali nastavlja da premašuje ponudu raspoloživih radnika, a broj slobodnih radnih mesta je i dalje povećan”, navodi se u izveštaju.

    Napominje se da je rast plata usporen tokom prvog dela godine, ali ostaje iznad dinamike koja je u skladu sa inflacijom od dva odsto na duži rok.

    U izveštaju se navodi da su bankarske pozajmice značajno umanjene tokom prošle godine i da će verovatno biti dodatno snižene nakon propasti nekoliko regionalnih banaka u martu.

    “Međutim, uprkos zabrinutosti oko profitabilnosti u nekim bankama, bankarski sistem ostaje zdrav i otporan”, navodi se u izveštaju.

  • Ruska kasa sve teže podnosi rat – sad je našla novi izvor novca

    Ruska kasa sve teže podnosi rat – sad je našla novi izvor novca

    Rusija je izgubila toliko novca da sada pokušava da prikupi u kontekstu rata 4 milijarde dolara kroz porez na neočekivanu dobit.

    Kremlj snažno finansijski oseća pritisak svog rata u Ukrajini da je odlučio da nametne jednokratni porez na neočekivanu dobit velikim ruskim kompanijama i njihovim vlasnicima oligarsima, prenosi Jutarnji list.

    Rusija je odobrila nacrt zakona o uvođenju jednokratnog poreza na neočekivanu dobit velikim ruskim kompanijama do 10 posto, navodi se u saopštenju ministarstva finansija zemlje u utorak.

    Mera je usmerena na kompanije koje su godišnje zaradile više od milijardu rubalja (11,9 miliona dolara) dobiti od 2021. godine, navodi se u objavi.

    Ovim bi porezom, kako prenosi Biznis insajder, moglo da se prikupi ukupno oko 300 milijardi rubalja (3,6 milijardi dolara), rekao je Andrej Belousov, prvi zamenik ruskog premijera u intervjuu za poslovni ruski kanal RBC TV, izvestila je u utorak novinska agencija Interfax.

    Belousov: Sami su predložili porez

    Belousov je za RBC rekao da su same kompanije predložile porez.

    “Oni razumeju da su imali ogromnu neočekivanu dobit za 2021. i 2022., jednostavno ogromnu, veću od proračuna. Imam puno poštovanja (prema preduzetnicima). Mnogi od njih su pravi rodoljubi, bez obzira na to šta ljudi govore o njima. Oni se vrlo blisko poistovećuju sa zemljom”, rekao je Belousov za Interfax.

    Rusko ministarstvo finansija je u saopštenju navelo da će se porezi koristiti za socijalnu potrošnju, ali bez dodatnih detalja.

    I dok u objavi nije navedeno koje bi kompanije mogle da budu pogođene porezima, analitičari za Financial Times (FT) kažu da su ruski sektori đubriva i metala verovatni kandidati.

    Iako se ruska energetika suočava sa sankcijama i bojkotima mnogih zapadnih zemalja i njihovih saveznika, Rusija je još uvek važan izvoznik robe, posebno u poljoprivredi i nekim industrijskim sirovinama, što ide na ruku kompanijama u tim sektorima.

    Timur Nigmatulin, analitičar ruske investicijske kompanije Finam, rekao je za FT kako očekuje da će informacije o porezima na neočekivane prihode biti “nepronične”, odnosno netransparentne, kako bi se smanjila verovatnost da će te kompanije biti sankcionisane.

    Nije prvi put
    Ovo nije prvi put da Rusija nameće poreze na neočekivane prihode.

    Prošle je godine Kremlj nametnuo takav porez energetskom divu Gaspromu kad su cene prirodnog gasa skočile na najviše nivoe u više godina nakon početka sukoba sa Ukrajinom.

    Gasprom je ostvario rekordnu dobit u prvoj polovini 2022. godine, ali neto dobit za celu godinu pala je 40 posto na godišnjem nivou, zbog povećanja poreza od strane Kremlja u drugoj polovini godine.

    Ipak, cene energije sada su pale na preratne nivoe zbog straha od recesije. Ruski prihodi od energije takođe su snažno pogođeni sveobuhvatnim ograničenjima njenog izvoza, posebno nakon što je Evropska unija – ranije glavni kupac ruske energije – zabranila rusku sirovu naftu, počevši od 5. decembra prošle godine.

    U prvom tromesečju 2023. Rusija je zabeležila manjak od gotovo 2,4 biliona rubalja (28,6 milijardi dolara), što je veliki obrt od zabeleženog viška od preko bilion rubalja (11,9 milijardi dolara) u prvom kvartalu 2022.

    Zemlja je zabeležila pad od 45 posto u kvartalnim prihodima od energije na 1,64 biliona rubalja (19,6 milijardi dolara), prema podacima koje je 7. aprila objavilo rusko ministarstvo finansija.

  • Šulić: Kampanja “Društveno odgovorni” u potpunosti uspjela

    Šulić: Kampanja “Društveno odgovorni” u potpunosti uspjela

    Kampanja “Društveno odgovorni” koja je krenula prije mjesec dana dala je odlične rezultate, a krajnji cilj je da građani Srpske budu zadovoljni cijema robe široke potrošnje, rekao je Denis Šulić, ministar trgovine i turizma, gostujući u našem Јutarnjem programu.

    Prije mjesec dana počeli smo pregovore sa ljudima iz trgovačkih lanaca, gdje su oni iznijeli svoje probleme u poslovanju. Prijedlog je bio da robe široke potrošnje, koji oni žele, da se odreknu dijela marže u korist građana. Inicijativa Ministarstva je naišla na veliki odjek, a i u narednom periodu još nekoliko lanaca će nam se pridružiti. Raduje me da i male prodavnice budu kampanje “Društveno odgovorni” – naglasio je Šulić.

    Istakao je i koliko to građani mogu da očekuju pojeftinjenja pojedinih proizovda.

    • Sve robe široke potrošnje koji ljudi kupuju su dio ove kampanje. Od 15 do 30 odsto su proizvodi jeftiniji i to daje priliku građanima da po povoljnijim cijenama se snabdijevaju, što u ovakvim vremenima nije mala stvar – dodao je Šulić.

    Šulić je odao priznanje i trgovcima koji su pristali na ovakvu akciju.

    • Trgovci su zadnji u lancu proizvoda, kako se formira cijena proizvoda. Naši trgovci posluju sa najnižim maržama u regionu i to treba naglasiti, čak sa manjim maržama i od trgovaca u FBiH. I to je bilo prije ove akcije, a možete misliti tek sada, i to je za javnu pohvalu – istakao je Šulić.

    Ministar trgovine i turizma se osvrnuo i na uspješnu sezonu u kojoj je broj noćenja u Srpskoj prevazišao sve najave.

    • Imali smo lošiju zimsku sezonu na Јahorini zbog manjka snijega, ali to se nije odrazilo na broj noćenja u Srpskoj. Teniski turnir u Banjaluci, ali i niz drugih manifestacija širom Srpske doprinijeli su tome – poručio je Šulić.

    U velikom broju je riješen i problem nelegalnih poslovanja stanodavaca, poznatih pod nazivom “stan na dan”.

    • Imamo odličnu saradnju sa direktorom i Inspektoratom Republike Srpske, koji su odradili lavoski posao u otkrivanju onih koji rade neleglano u izdavanju stanova na dan. Oni koji su ponavljali svoje greške platili su kazne, a njih je bilo oko 30.000 maraka. Brojka oko 400 registrovanih novih stanova na dan pokazuje da smo na pravom putu – rekao je Šulić.
  • Očekuje se novo podizanje kamatnih stopa u Evropi: Rekordni nivo u više od 20 godina

    Očekuje se novo podizanje kamatnih stopa u Evropi: Rekordni nivo u više od 20 godina

    Evropska centralna banka (ECB) će zasjedati danas, a prema najavama ekonomskih stručnjaka, očekuje se novo podizanje kamatne stope, i to na najviši nivo u više od 20 godina, uprkos tome što inflacija usporava.

    FED je jučer odlučio da povećavanje kamatnih stopa u SAD-u stavi na čekanje, međutim to izgleda neće biti slučaj sa ECB-om.

    Analitičari i investitori se klade da će kreatori ekonomske politike danas podići kamatne stope za 0,25 procentnih poena ili 25 baznih bodova.

    Uprkos znakovima usporavanja privrednog rasta, ECB planira dodatno zaoštriti svoju monetarnu politiku podizanjem kamatnih stopa na najveći nivo u posljednjih 20 godina. Tome u prilog ide činjenica da su nedavni ekonomski podaci pokazali da takva politika ima učinak.

    Glavna inflacija u Evropi je pala brže nego što se očekivalo sa vrha od 10,6 posto u oktobru na 6,1 posto u maju. Osnovna inflacija, koja filtrira nestabilne komponente hrane i energije i koja se smatra pouzdanijim vodičem osnovnih inflacionih trendova, počela je da se smanjuje u aprilu, dok su očekivanja potrošačke inflacije značajno smanjena. Međutim, očekuje se da će biti potrebno pune četiri godine da se vrati na ispod dva posto.

  • Vidović: Srpska neće nikada bankrotirati

    Vidović: Srpska neće nikada bankrotirati

    Ministarka finansija Republike Srpske Zora Vidović rekla je da Srpska neće nikada bankrotirati jer će se sve obaveze iz budžeta redovno izmirivati kao i do sada.

    Vidovićeva je rekla da se to neće desiti i uprkos pričama pojedinicama iz Srpske o tome.

    • Ova država nikada neće bankrotirati – rekla je Vidovićeva u završnoj riječi u Narodnoj skupštini o Konsolidovanom izvještaju o izvršenju budžeta Republike Srpske za prošlu godinu, koji je razmotren u parlamentu.

    Navela je da se Srpska ove godine zadužuje tačno onoliko koliko će isplatiti duga.

    • Dug se ne povećava niti nominalno niti u odnosu na BDP – rekla je Vidovićeva.

    Naglasila je da je ukupni dug na kraju prošle godine bio 44,6 odsto BDP, a javni 37,5 odsto BDP-a, što je daleko manje u odnosu na periode kada su na vlasti bili predstavnici aktuelne opozicije.

    Vidovićeva je rekla da su lani prihodi Srpske bili veći za oko 350 miliona KM od planiranih, ali da je Republika 628 miliona KM usmjerila prema privredi, poljoprivredi i stanovništvu kroz plate, penzije, boračke dodatke, jednokratna davanja…

    • To je svima poznato i stoji u izvještaju koji razmatramo. Takođe, rekla bih da je prosječan deficit kada je riječ o zemljama EU 3,6 odsto BDP-a, a mi imamo 3,28 odsto. A 2005. godine deficit je bio 6,4 odsto BDP – podsjetila je Vidovićeva.

    Ona je pojasnila da sredstva sa “eskrou računa” nisu trošak, već da je dio sredstava sa njega investiran u sve opštine u Srpskoj, gdje su rađeni projekti.

    Rekla je da je Investiciono-razvojna banka Srpske napravljena da pomaže privredi, te zbog toga sredstva plasira po malim kamatama.

    Istakla je da su samo prošle godine ukupne investicije u Hercegovini bile 11,3 miliona.

    Vidovićeva je dodala da je u Bijeljinu od 2018. do 2023. godine investirano 26 miliona KM, a biće i dalje.

    Vidovićeva je rekla da Elektroprivreda nije u gubitku, već je, kako kaže, pozitivna 50 miliona KM.

    Dodala je da će početkom jula biti isplaćeni podsticaji za pšenicu.

  • Građani BiH za mjesec podigli 86 miliona KM kredita

    Građani BiH za mjesec podigli 86 miliona KM kredita

    Krediti građana u bankama u BiH na kraju aprila iznosili su 11,2 milijarde KM i čine čak polovinu ukupno odobrenih kredita domaćim sektorima.
    Prema podacima Centralne banke BiH, ukupni krediti na kraju aprila iznosili su 22,39 milijardi KM, od toga krediti privatnih preduzeća iznose 9,3 milijarde KM, vladinih institucija 1,08 milijardi KM, a javnih preduzeća 605 miliona KM.

    U aprilu se inače bilježi kreditni rast od 175 miliona КM u odnosu na mart. Kod stanovništva je registrovano povećanje za 86,1 milion КM, privatnih preduzeća za 79,5 miliona КM, kod nefinansijskih javnih preduzeća za 5,8 miliona КM i kod vladinih institucija za 5,5 miliona КM.

    Smanjenje kreditnog rasta je registrovano kod ostalih domaćih sektora za 2 miliona КM, prenosi Srpskainfo.

    Iz CB BiH preciziraju da je godišnja stopa rasta ukupnih kredita u aprilu iznosila nominalno 975,3 miliona КM: kod stanovništva za 604,9 miliona КM, privatnih preduzeća za 296,8 miliona КM, te nefinansijskih javnih preduzeća za 99,2 miliona КM. Smanjenje kreditnog rasta na godišnjem nivou registrovano je kod vladinih institucija za 27 miliona КM.

  • Vlada Srpske traži novac od građana, u planu narodne obveznice

    Vlada Srpske traži novac od građana, u planu narodne obveznice

    Republika Srpska je u potrazi za novim modelima finansiranja, a jedan od načina na koji planira da obezbijedi novac neophodan u budžetu je emisija obveznica koje će moći kupiti građani.

    Cilj emisije narodnih obveznica, kako navode u Ministarstvu finansija RS, je da se građanima omogući sigurno investiranje sa većim prinosom od trenutnog na bankarskom tržištu, promjena strukture javnog duga RS, ali i obezbjeđivanje povoljnijih izvora finansiranja za Srpsku.

    Kako bi vidjeli da li je ovakva emisija ekonomski isplativa u Ministarstvu finansija RS su pokrenuli postupak nabavke ekonomske analize na temu novih oblika finansijskih instrumenata, koju će platiti 50.000 KM bez PDV.

    – Radi se o analizi novih modela zaduženja Republike Srpske na domaćem tržištu. Nabavka podrazumijeva izradu studije o emisiji narodnih obveznica Republike Srpske koja će sadržavati razrađene modele emisije obveznica na domaćem finansijskom tržištu i sadržavati sve potrebne elemente za njihovu realizaciju, kao što su rok dospijeća, visina kamatne stope, način isplate kamate i drugo – navodi se u tenderskoj dokumentaciji.

    Mišljenja ekonomista po ovom pitanju su podijeljena.

    Dekan Ekonomskog fakulteta u Istočnom Sarajevu Marko Đogo kaže da je ovo dobra ideja jer bi umjesto plaćanja visokih kamata za spoljni dug novac ostajao na domaćem tržištu.

    – Kad kažemo narodne obveznice svi odmah pomisle na građane. Međutim to nije jedini modalitet, ali u svakom slučaju mislim da je ideja dobra. Značajan iznos novca će ove godine otići na otplatu ino duga, a da je taj novac ostao u Republici Srpskoj, svakako bismo imali veću aktivnost. Mi smo sada došli u situaciju da je kamata na ino kredite veća od kamate na domaći dug. Sigurno bi bilo bolje da te kamate ostanu ovdje – rekao je Đogo.

    Modeli emisije
    Modeli emisije narodnih obveznica za koju će raditi studiju zasnivaće se na analizi zaduženosti Srpske sa aspekta stanja, vrste, strukture i ročnosti javnog duga, kao i komparativne analize sa drugim zemljama.

    – Studija treba da obradi direktne i indirektne efekte emisije obveznica Republike Srpske u pogledu poboljšanja strukture duga (smanjenje spoljnog duga), pozitivan uticaj na nacionalnu ekonomiju, razvoj finansijskog tržišta, stabilizaciju tržišta nekretnina, smanjenje negativnih efekata inflacije i rasta kamatnih stopa – navodi se u tenderu.

    S druge strane, ekonomski analitičar Igor Gavran smatra da namjera Vlade RS da se okrene narodnim obveznicama u trenutnoj situaciji zvuči kao dodatna potvrda očajanja i nesposobnosti da pronađe sredstva na drugi način način.

    U drugačijim okolnostima, naglašava, uz niži nivo zaduženosti i viši nivo povjerenja kreditora, takav bi potez bio jako dobra ideja jer bi umjesto odliva novca za kamate nekom stranom kreditoru sav novac iz ovog aranžmana ostao na domaćem tržištu.

    – Međutim, u aktuelnim okolnostima gdje se očito ni postojeći dug ne može redovno servisirati, već se gotovo panično nakon djelimično realizovane jedne emisije duga prema bankama plasira nova sa jako nepovoljnom kamatnim stopom, takve narodne obveznice bi bile visokorizične za obje strane – smatra Gavran.

    On kaže da bi pravi trenutak za ovakve narodne obveznice bio onda kada bi se strani i drugi komercijalni kreditori sami nudili Vladi jer uživa toliko povjerenje i sigurnost izmirenja duga.

    Onda bi, dodaje, odgovorna Vlada odlučila da umjesto toga ponudi građanima da podijele korist od nekog dobro planiranog ulaganja koje bi bilo u javnom interesu i zadrži novac u zemlji bez ikakvog rizika bankrota i negativnih efekata.

    – Nažalost, višegodišnji trend pokrivanja jednog zaduženja drugim i to redovno nepovoljnijim ne daje mnogo nade da ćemo doći u takvu povoljnu situaciju u doglednoj budućnosti – istakao je Gavran.

    Prva iskustva u emisiji narodnih obveznica ove godine stekla je Hrvatska koja je na taj način od građana prikupila 1,33 milijarde evra, piše Kapital.

  • Brašno pojeftinjuje, cijene hljeba ostaju iste

    Brašno pojeftinjuje, cijene hljeba ostaju iste

    Proizvođači hljebnog žita i ove godine žetvu dočekuju u neizvjesnosti, jer još nema naznaka otkupne cijene pšenice koja će, sudeći prema najavama mlinara, biti niža nego lani, dok brašno već neko vrijeme pojeftinjuje.
    Žetva pšenice u Republici Srpskoj trebalo bi da počne za manje od dvadesetak dana, a proizvođači očekuju manje prinose.

    Predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača sela Semberije Boško Radić ističe da niko ne zna koja će cijena biti.

    – Ako ove godine otkupna cijena bude niža nego lani, proizvodnja pšenice će biti totalno neisplativa. Prinos će biti manji za oko 30 odsto nego lani, a na to utiče niz faktora – rekao je Radić.

    Postavlja se pitanje, kako dodaje, zašto je cijena hljeba toliko visoka, kada je cijena pšenice na svjetskom tržištu dosta pala, prenosi Glas Sprske.

    – Ako proizvodnja bude nerentabilna, nije za očekivati da će ljudi za sljedeću godinu sijati – rekao je Radić.

    Kolika će biti otkupna pšenice, ne zna ni predsjednik Udruženja mlinara RS Zoran Kos koji tvrdi da neće doći do poskupljenja brašna.

    – Trenutno dolazi do pojeftinjenja zato što cijene žitarica padaju. U odnosu na prošlu godinu pale su duplo. Cijena na tržištu Srbije sada je oko 200 evra po toni – rekao je Kos.

    Dodao je da je vreća brašna od 25 kilograma prije dva mjeseca koštala oko 30 KM, a sada se može kupiti i za 23 ili 24 marke.

    – Pojeftinjenje bi bilo i veće, nego su zalihe kupljene po višoj cijeni i sada se miksa sa jeftinijom. Kalkulišemo da izdržimo do žetve, a šta će biti u žetvi, niko ne zna – rekao je Kos.

    Dodao je da će pšenice biti, ali kvalitet je sporan.

    – Onaj ko bude imao kvalitetnu robu, taj će diktirati cijenu. Otkupna cijena po toni u Srbiji je od 180 do 200, u zavisnosti od kvaliteta, na mađarskom tržištu od 190 do 230 evra – kazao je Kos dodavši da je pšenica iz Ukrajine napravila pometnju, jer se prodaje po bagatelnim cijenama.

    S druge strane, vlasnik kompanije “Krajina klas”, u okviru koje posluje lanac pekara “Manja”, Saša Trivić kaže da neće doći do pada cijena pekarskih proizvoda.

    – Niže cijene brašna se neće odraziti na cijene proizvoda, jer plate rastu i može se očekivati da one stoje ili eventualno još porastu. Od pada cijena nema ništa – kategoričan je Trivić.

    Predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske Stojan Marinković kaže da je pšenica berzanska roba i njena cijena zavisi od kretanja cijena na svjetskom tržištu.

    – Mi smo tu veoma ograničeni. Vlada RS, s druge strane, može intervenisati povećanjem podsticaja, što je ove godine i uradila pa sada subvencija za pšenicu iznosi 500 KM po hektaru – rekao je Marinković.

    On je istakao da je lani otkupna cijena pšenice u Srpskoj iznosila 0,63 KM po kilogram, a uprkos velikim troškovima poljoprivrednici su se odlučili za sjetvu ove poljoprivredne kulture.

    – Prema prognozama, cijena bi ove godine mogla iznositi 0,32 ili 0,33 KM, a tome, između ostalog, doprinosi i mešetarenje na berzi – rekao je Marinković.

    Sastanak
    Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS Savo Minić rekao je ranije da očekuje da će ovogodišnja otkupna cijena pšenice biti između 30 do 35 feninga po kilogramu, duplo niža nego prošle godine. Minić je za iduću sedmicu najavio i sastanak sa predstavnicima udruženja poljoprivrednih proizvođača, mlinara, Privredne komore te predstavnicima Ministarstva trgovine i turizma.

  • Propala preduzeća nakalemila 89 miliona KM duga

    Propala preduzeća nakalemila 89 miliona KM duga

    Od ukupnih potraživanja za penzijsko i invalidsko osiguranje koja su na kraju prošle godine dostigla 480,5 miliona KM, naplata oko petine tog duga pod znakom je pitanja, jer pripada preduzećima u stečaju ili likvidaciji.
    Prema podacima Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO) RS ukupna potraživanja od javnog sektora po osnovu doprinosa za osiguranje na kraju decembra 2022. godine iznosila su 191,99 milion KM, dok je privatni sektor dugovao 288,60 miliona KM.

    – U odnosu na 2021. godinu potraživanja po osnovu doprinosa na kraju prošle godine bila su manja za 242.455 KM. S druge strane potraživanja od preduzeća nad kojima je pokrenut postupak stečaja ili likvidacije lani su u odnosu na godinu ranije povećana za 2,19 miliona KM i njihov ukupan dug iznosi 89,09 miliona maraka i velika je neizvjesnost u naplati tih potraživanja – rekli su u Fondu.

    Neizmirene obaveze za PIO osiguranje, prema podacima Fonda, imaju svi sektori pa tako javne zdravstvene ustanove duguju 145,65 miliona KM, privatna preduzeća 123,43 miliona, a samostalne djelatnosti 94,37 miliona maraka. Kada je riječ o akcionarskim društvima potraživanja Fonda PIO dostigla su 53,79 miliona KM, preduzeća sa većinskim državnim vlasništvom duguju 31,2 miliona KM, a firme u vlasništvu opština 9,41 milion, prenosi Glas Srpske.

    Među dužnicima su i brojna udruženja građana, sportski klubovi čiji je dug 7,86 miliona KM, dok je dug preduzeća iz kožarsko-tekstilne industrije težak 4,54 miliona maraka.

    – Od ukupno 44.793 registrovanih uplatioca doprinosa krajem prošle godine njih 39.003 je redovno izmirivalo obaveze za osiguranje, dok 5.790 uplatilaca nije svoje obaveze izmirivao na vrijeme. Od ukupno 327.784 osiguranika prijavljena na osiguranje, podaci od posljednjeg dana decembra pokazali su da se za 6.456 radnika doprinosi neredovno uplaćuju – naveli su u Fondu i podsjetili da potpisan reprogram u otplati imaju javne zdravstvene ustanove, preduzeća u vlasništvu države i opština te mnogi drugi koji na taj način redovno izmiruju svoje tekuće obaveze.

    Da će Fond PIO teško uspjeti da ikada naplati sav dug od propalih preduzeća smatraju upućeni, koji kažu da je naplata potraživanja u postupku stečaja manja od deset odsto.

    Dugogodišnja stečajna upravnica Nataša Kosić navodi da prednost u isplati potraživanja tokom stečaja imaju troškovi postupka i razlučni povjerioci koji su osigurani hipotekom.

    – Te vrste potraživanja koje se odnose na fondove zdravstva i penzijsko- invalidskog osiguranja, te potraživanja radnika za plate svrstavaju se u viši isplatni red, ali budući da većina firmi u stečaju imaju neku hipoteku, razlučni povjerioci uzimaju novac od prodaje imovine. Osim toga troškovi stečaja uvijek budu veliki, jer postupci dugo traju, tako da u najvećem broju slučajeva doprinosi uopšte ne budu naplaćeni, jer ne dođu na red – objasnila je Kosićeva.

    Najniža plata
    U Fondu PIO RS kažu da je tokom prošle godine po osnovu doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje naplaćeno 1,178 milijardi maraka.

    – U decembru prošle godine na najnižu platu bilo je prijavljeno 12.182 osiguranika, od čega 5.751 u privatnim preduzećima i 5.419 u samostalnim djelatnostima – navode iz Fonda PIO.