VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Plate će rasti, ali manje nego do sada

    Plate će rasti, ali manje nego do sada

    Trend rasta plata u privatnom sektoru u Srpskoj će se nastaviti, ali u manjem obimu nego do sada.

    Ovo su očekivanja predsjednika Privredne komore Republike Srpske, Pere Ćorića, koji ističe da je plata od prošle godine u prosjeku porasla za 130 maraka, i to uglavnom u privredi.

    – Poslodavci će u skladu sa poslovanjem, pozicijom na tržištu, ponudom radne snage sigurno ići ka povećanju plate u narednom periodu, ali mislim da u ovako visokim procentima to neće biti moguće. Ponuda i potražnja radne snage odrediće i visinu plata u zavisnosti od djelatnosti, pozicije na tržištu, proizvodnog programa – precizirao je Ćorić za Srpskainfo.

    Prema statističkim podacima, prosječna neto plata u maju u Srpskoj je bila 1.280 maraka, dok je lani iznosila 1.144 marke.

    Najveća prosječna plata isplaćena je u oblasti vađenja ruda i kamena i iznosi 1.737 KM, a najnižu platu od 943 KM dobili su radnici u građevinarstvu. Radnici u ugostiteljstvu plaćeni su u prosjeku 1.028 KM.

    Istovremeno, sindikalna potrošačka korpa iznosi 2.457 KM i prosječna plata je pokriva sa 52 odsto.

    Ćorić poručuje da treba dobro analizirati i visinu najniže plate za iduću godinu, kako se neke firme ne bi dovele u poziciju da ne mogu raditi.

    – Najnižu platu ne treba donositi na bazi želja i toga koliko iznosi visina potrošačke korpe. To može biti dio analize – kaže on.

    Minimalac sada iznosi 700 KM.

  • MMF odobrio dugo očekivanu pomoć: Tri milijarde dolara ih spasava od bankrota

    MMF odobrio dugo očekivanu pomoć: Tri milijarde dolara ih spasava od bankrota

    Međunarodni monetarni fond (MMF) odobrio je u dugo očekivanu pomoć Pakistanu u iznosu od tri milijarde dolara.

    To je potez koji će osiromašenu islamsku naciju verovatno spasiti od bankrota.

    MMF je saopštio u sredu da je njegov izvršni odbor odobrio sporazum o davanju sredstava za period od devet meseci i to za podsticaj pakistanskom programu ekonomske stabilizacije.Pakistan i MMF su se sporazumeli o devetomesečnom planu nakon niza sastanaka s premijerom Šebazom Šarifom, ministrom finansija Isakom Darom i drugim zvaničnicima.

  • Loš prinos i kvalitet zrna

    Loš prinos i kvalitet zrna

    Na području Republike Srpske u jeku je žetva pšenice, a dosadašnji prinosi i kvalitet zrna ne obećavaju dobro poslovanje za poljoprivredne proizvođače, ocijenio je za Srnu vlasnik poljoprivredno-proizvodnog preduzeća “Jelena” iz Kozarske Dubice Marko Vlajsević.
    Vlajsević je rekao da je na području Kozarske Dubice požnjeveno oko 50 odsto od oko 1.500 hektara zasijanih pšenicom.

    “Žetva bi trebalo da bude završena za sedam dana, tako da će nakon toga biti poznato konačno stanje, ali već se zna da je prinos loš i da će prosjek biti oko četiri tone po hektaru”, rekao je Vlajsević.

    Prema njegovim riječima, prinos po hektaru ne prelazi sedam tona, a lani je bio i oko deset tona.

    “Kada je riječ o otkupnoj cijeni, formirao sam 0,30 KM po kilogramu za lošiju pšenicu i 0,33 KM za nešto kvalitetniju. Kvalitet je dosta loš i teško da se za mlinsku industriju nešto može izdvojiti, možda oko deset odsto, a ostalo će se vjerovatno prodavati kao stočna pšenica”, istakao je Vlajsević.

    On je konstatovao da će poljoprivrednici ove godine imati problema i zbog niske cijene i niskog prinosa, iako su podsticaji iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Srpske skoro uduplani.

    “Mnogi će poslovati sa gubitkom, ali takva je godina. Vrijeme je bilo loše za razvoj kvalitetnog zrna pšenice”, naglasio je Vlajsević.

  • U evrozoni sve tmurnije – Njemačka posebno loše

    U evrozoni sve tmurnije – Njemačka posebno loše

    Poslovni sentiment u evrozoni pogoršan je treći mesec zaredom, i raste pesimizam kako u proceni trenutne situacije, tako i u očekivanjima.

    To je objavio frankfurtski institut za finansijsku analizu Sentix, prenosi biznisinfo.

    Sentixov pokazatelj konjunkture pao je za 5,5 bodova, na minus 22,5. To ukazuje da je evrozona i dalje u recesiji, a posebno je loše, “bez znakova poboljšanja”, u Nemačkoj, prenosi DPA.

    Nemačka je u zimskom semestru zapala u recesiju i njena ekonomija stoji lošije od ostalih u području zajedničke evropske valute.

    “Negativni recesijski trend prisutan je svugde u svetu osim u Sjedinjenim Američkim Državama, koje još odolevaju”, objašnjavaju iz Sentixa. Globalno je i u azijskoj regiji ekonomski pokazatelj pao je peti mesec zaredom.

    Ekonomski analitičari pomno prate kretanja Sentixove mesečne ankete koja se pojavljuje početkom meseca, za razliku od drugih važnih pokazatelja ekonomskog raspoloženja i očekivanja, poput onih koje priprema minhenski Ifo ili Centar za evropska ekonomska istraživanja (ZEW).

  • Građani se plaše poskupljenja drva

    Građani se plaše poskupljenja drva

    Iako je ljeto, građani u Srpskoj na vrijeme su odlučili da krenu sa kupovinom ogreva za zimu, a prema riječima naših sagovornika, ljeti su cijene uvijek niže nego u jesen, te je bolje ogrev obezbijediti na vrijeme.
    U Banjaluci, ali i okolnim gradovima, veliki je broj prodavaca koji nude usluge prodaje, cijepanja, kao i dovoza samog ogreva na kućnu adresu.

    Jedan od banjalučkih prodavaca ističe da je za pet metara cijepanih drva potrebno izdvojiti 600 KM.

    “Pet metara iscijepanih drva jasena, bora ili bukve košta 600 KM, ali ovo je samo za područje Banjaluke”, navodi on.

    Cijena iscijepanih drva u paletama kreće se od 220 do 250 KM.

    “Mlada grabovina u metricama košta 110 KM, dok je jelovina 150”, navodi jedan od prodavaca, prenose Nezavisne.

    Na području Teslića moguće je kupiti jelovinu, a prema riječima prodavaca, riječ je o jelovini koja je pogodna za centralno grijanje i to po cijeni od 150 KM po kubnom metru.

    Takođe, veliki broj prodavaca na području Banjaluke i Laktaša nudi usluge cijepanja drva po cijeni od 10 KM po metru.

    U Brčkom je moguće kupiti drva za ogrev po cijeni od 120 KM po kubiku. Takođe, građani se sve više odlučuju i na opciju kupovine drva u vrećama, a cijene se kreću od deset do 15 KM po vreći.

    Zbog cijene struje veliki broj građana odlučio je da se grije na drva, te su zbog toga odlučili da ih na vrijeme kupe, po što boljoj cijeni, jer, kako kažu, boje se da bi cijena na jesen mogla biti veoma visoka.

    Jedan od njih je Anđelko S. iz Kozarske Dubice, koji ističe da je drva naručio prije 15 dana.

    “Znam da je ljeto i da je rano, ali bitno je da sam na vrijeme nabavio drva. Ja sam za sada kupio dvije palete iscijepanih drva po cijeni od 240 KM po jednoj”, rekao je Anđelko.

    Da je bitno na vrijeme kupiti ogrev za zimu potvrdio je Banjalučanin Igor S., koji kaže da je drva naručio prije nekoliko sedmica.

    “Pošto imam svoje dvorište i živim van grada, odlučio sam da kupim drva u metricama, odnosno naručio sam pet metara drva, koje ću sam da cijepam”, rekao je on i dodao da je pred njim dugo ljeto, te da će do jeseni sve biti spremno.

    Prema njegovim riječima, za sada nisu visoke cijene, ali, kako kaže, do jeseni će prodavci sigurno korigovati svoj cjenovnik.

    “Jeftinije je da sada kupim ogrev i budem spreman za zimu, jer će u septembru svakako biti gužva, te je i pitanje hoće li prodavci imati dovoljno drva”, rekao je ovaj Banjalučanin i dodao da vjeruje da će kasnije prodavci podići cijene, jer je to jek sezone.

  • EU mijenja kurs, BiH mora da traži svoj interes

    EU mijenja kurs, BiH mora da traži svoj interes

    Stari model globalizacije izrađen na slobodnoj trgovini i globalnim lancima snadbijevanja je prevaziđen i vrijeme očiglednog izbora liberalne demokratije je prošlo, a ulazimo u novu eru “geoekonomije” koja podrazumijeva iskorištavanje sopstvenih resursa

    Ovo je, između ostalog, navela Evropska komisija predstavljajući svoj godišnji izvještaj o strateškom predviđanju koji postavlja prioritete za naredne godine i, kako ističu domaći stručnjaci, Bosna i Hercegovina u svemu tome treba da traži svoju šansu, da se ne odriče Evropske unije, ali ni ostatka svijeta. Iz dokumenta koji je predstavila Evropska komisija može se zaključiti da će Evropa smanjivati svoju stratešku zavisnost od drugih zemalja i umjesto globalizacije i oslanjanja na ostale zemlje koristiti vlastite resurse i povećavati proizvodnju na kontinentu. Koliko je Evropska unija u problemu, možda najbolje ilustruje podatak da je prije ekonomske krize iz 2008. godine njen BDP bio deset odsto veći od američkog, a danas je čak 50 odsto manji. U međuvremenu iz EU je izašla Velika Britanija, međutim i dalje je činjenica da u ovom trenutku BDP EU i sa Velikom Britanijom manji je od američkog.

    “Moramo se prilagođavati aktuelnoj situaciji, biti mudri i racionalni. Naša kuća je Evropa, ali to ne znači da treba da prekidamo saradnju sa zemljama van Evrope. To je trenutni trend i opet će doći vrijeme globalizacije, jer prekid trgovačkih lanaca, sukob Amerike i Kine su dio vremenskog ciklusa koji će proći”, rekao je ekonomista Željko Šain.

    Može li Bosna i Hercegovina u svemu tome vidjeti korist, možda najbolje govori izjava Petera Sijarta, mađarskog ministra spoljnih poslova, koji je rekao da je “zapadni Balkan jedina mogućnost rasta za Evropsku uniju i sa teritorijalnog i sa ekonomskog aspekta”.

    Osim prilagođavanja kapitalističkog modela Evropske unije, kako su naveli, “novom dobu”, neophodno će biti ubrzati i snažnije pomoći strateške investicije za digitalnu i zelenu transformaciju, a u ostvarenju tog cilja Evropska investiciona banka moraće da poveća svoju ulogu i obezbijedi 620 milijardi za finansiranje “zelenog dogovora”.

    “Veličina ekonomije EU sa novim pravilima, premašila bi ekonomiju SAD, Kine i Indije”, rekao je Maroš Šefčovič, potpredsjednik Evropske komisije.

    Jedan od problema koji je identifikovan, a koji je naveden u izvještaju je i rastuća nejednakost, jer, kako je navedeno, život je sve teži za radnike sa nižim primanjima koji snose teret klimatskih promjena, dok izdvajaju više za hranu, drugu robu i usluge, a istovremeno se povećava i nejednakost među zemljama EU, kao i jaz u bogatstvu, te između mladih i starih.

    “Naš imperativ treba biti kako uz što manju ekonomsku štetu koja će biti pripremiti domaći privredni potencijal za osvajanje pokidanih lanaca vrijednosti i približiti proizvodne kapacitete Evropi na čijoj smo granici. Strateški dokument EU je definitivno priznanje nove realnosti koja korijene vuče u proteklih pet godina, ali strateški dokumenti poput ovoga imaju upitnu vrijednost u neizvjesnom vremenu jer međunarodna arhitektura ne odgovara realnosti”, rekao je Saša Stevanović, ekonomista.

    On kaže da se trenutno nalazimo u fazi “isključivih odnosa” i sankcija koja će, po svemu sudeći, da traje do uspostavljanja novog svjetskog poretka te da u ovim okolnostima, kada se svi okreću sebi, svojim interesima i kada ne postoji globalni interes, potezi jednih nastoje se iskoristiti kao šteta drugih, zbog čega imperativ postaje ne više koliko ko može nanijeti ekonomske štete, nego koliko se ekonomske štete može trpjeti.

  • Koliko košta život u Republici Srpskoj

    Koliko košta život u Republici Srpskoj

    Gotovo polovinu para neophodnih za život u Republici Srpskoj svako domaćinstvo izdvaja samo na hranu i režije.
    vo pokazuju podaci Zavoda za statistiku RS, koji je objavio rezultate Ankete o potrošnji u RS za 2022. godinu.

    Prosječna mjesečna potrošnja domaćinstva u Srpskoj je 1.800 KM, od čega se na hranu odnosi 558,55 КМ ili 29,7 odsto, dok se za stanovanje, vodu, plin i druge energente izdvaja 23,6 odsto novca od ukupne potrošnje.

    Procijenjen broj domaćinstava u Republici Srpskoj iznosi 401.173, a u ovom istraživanju Zavoda za statistiku RS anketirano je 2.797 domaćinstava.

    Prosječan broj članova u domaćinstvu je 2,8.

    Osim hrane i režija, najviše para još se daje na prevoz, i to 14,2 odsto od ukupne potrošnje.

    Najmanje novca izdvaja se na kulturu i rekreaciju, i to svega 1,2 odsto od ukupne potrošnje. Drugim riječima, domaćinstvo od tri člana u prosjeku mjesečno za kulturu i rekreaciju izdvaja 21,6 KM. Pod uslovom da su u Banjaluci, za taj novac može, recimo, samo jedan roditelj sa djetetom da ode u bioskop da pogledaju film i počaste se kokicama. Za ovaj prosječan iznos ne mogu se kupiti dvije karte za pozorišnu predstavu. Ali može knjiga.

    Za obrazovanje dajemo još manje, a po računici Zavoda za statistiku, to je 0,4 odsto od ukupne mjesečne potrošnje ili 7,2 KM.

    U kafanama i restoranima ostavimo više para nego zajedno u knjižarama i pozorištima. Po ovoj računici, prosječno domaćinstvo za ugostiteljske usluge svakog mjeseca daje oko 43 KM, što je za samo jednu marku manje u odnosu na iznos koji se svaki mjesec izdvaja na duvan.

    NA SELU TROŠE MANJE PARA

    Građani Republike Srpske koji žive u gradskim odnosno urbanim područjima troše znatno više novca od sugrađana koji su nastanjeni na selu. Tako je, po podacima Zavoda za statistiku, prosječno domaćinstvo u urbanoj zoni od 2,74 člana tokom prošle godine imalo prosječnu mjesečnu potrošnju od 1.872,86 КM, dok prosječna mjesečna potrošnja u negradskim domaćinstvima iznosi 1.747,86 КM, prenosi “SrpskaInfo“.

  • Veći izvoz od uvoza BiH ima samo sa tri zemlje

    Veći izvoz od uvoza BiH ima samo sa tri zemlje

    Bosna i Hercegovina je u prvom kvartalu ove godine imala veći izvoz od uvoza samo sa tri zemlje, pokazuje analiza Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa, koju je u srijedu usvojio Savjet ministara BiH.
    Kako se navodi u ovoj analizi, najveću pokrivenost uvoza izvozom BiH ima sa Austrijom i ona iznosi 180,27 odsto, te Hrvatskom 132,22 odsto i Slovenijom 131,84 odsto.

    Slijede Njemačka sa 91,85 odsto, te Srbija sa 87,57 odsto. Inače, ukupna robna razmjena BiH u prvom kvartalu iznosila je 10,94 milijarde KM, vrijednost izvezene robe 4,40 milijardi KM, a uvezene robe 6,54 milijarde KM, što je dovelo do spoljnotrgovinskog deficita od 2,14 milijardi KM.

    “Glavne karakteristike spoljnotrgovinske razmjene za prvi kvartal u odnosu na isti period prošle godine bile su rast ukupne spoljnotrgovinske razmjene od 3,27 odsto, rast uvoza od 3,82 odsto, rast izvoza od 2,46 odsto, te rast spoljnotrgovinskog deficita od 6,74 odsto”, piše u saopštenju Savjeta ministara BiH.

    Dodaje se da je pokrivenost uvoza izvozom smanjena za 0,89 odsto i iznosi 67,25 odsto.

    “Glavni spoljnotrgovinski partner BiH i dalje je EU, koja u ukupnom obimu robne razmjene učestvuje sa 65,3 odsto, te zemlje CEFTA s 14,4 odsto, dok ostale zemlje učestvuju sa 20,3 odsto”, stoji u saopštenju.

    BiH je u prvom kvartalu najviše izvozila u Hrvatsku, 701,5 miliona KM, Njemačku 701,17 miliona KM, Srbiju 572,26 miliona KM, Austriju 444,72 miliona KM, te u Italiju 380,78 miliona KM.

    U isto vrijeme najviše je uvozila iz Italije i to 895,97 miliona KM, zatim iz Njemačke 763,39 miliona KM, Srbije 653,46 miliona KM, Kine 548,55 miliona KM, te Hrvatske 530,56 miliona KM.

    Ekonomista Igor Gavran rekao je za “Nezavisne novine” da je loše i razočaravajuće da naš izvoz nije mnogo veći jer za to postoji realan potencijal.

    “Takođe, razočaravajuće je da uvoz nije mnogo manji jer mnogo toga što neopravdano i prekomjerno uvozimo i sami možemo proizvesti ili već posjedujemo, kao naša prirodna bogatstva i domaće sirovine. Zbog toga kontinuirano gubimo enormne iznose novca koji nepovratno napuštaju državu i ne mogu biti nadomješteni prihodima od izvoza.

    Međutim, potpun odgovor koliko je ukupna pokrivenost uvoza izvozom sa cijelim svijetom nepovoljna može nam otkriti tek dublja analiza strukture trgovine i uzimanje u obzir učešća domaćih proizvoda na vlastitom tržištu. Naime, i pored prethodno navedenih nedostataka, veliki dio ovog trgovinskog deficita odnosi se na one proizvode koje realno nemamo u BiH, a neophodni su svakom tržištu – prije svega prirodni plin i naftni derivati. Ipak, i u ovim oblastima možemo umanjiti debalans ako bismo pokrenuli domaću rafineriju nafte i umjesto gotovih derivata uvozili sirovu naftu za preradu u domaće gorivo. To možemo relativno brzo izvesti ako su nadležne vlasti spremne ili natjerati vlasnike ili vratiti rafineriju u javno vlasništvo. Prirodni plin i sirova nafta se ne mogu nadomjestiti kratkoročno, ali bi se istraživanjem rezervi za koje postoje ozbiljne indicije da ih imamo dugoročno i u ovoj oblasti mogao osigurati barem minimum domaćih resursa”, objašnjava Gavran.

    Dodaje da je ipak mnogo lakši put za poboljšanje omjera razmjene povećanje izvoza i supstitucija uvoza svega onoga što već sada imamo ili možemo proizvesti.

    “Olakšanje poslovanja, podrška privredi, manja poreska i druga opterećenja, javna ulaganja, privlačenje stranih ulaganja i preferencija domaćeg od strane kupaca… sve to može donijeti rezultate u relativno kratkom roku”, zaključio je Gavran.

  • Vlada Srpske usvojila akcioni plan za sprovođenje strategije zapošljavanja

    Vlada Srpske usvojila akcioni plan za sprovođenje strategije zapošljavanja

    Vlada Republike Srpske donijela je danas, na 28. sjednici u Banjaluci, Odluku o usvajanju Akcionog plana za sprovođenje Strategije zapošljavanja Republike Srpske za period 2023 – 2025. godina.

    Akcionim planom za sprovođenje Strategije zapošljavanja za period 2023-2025. godine, planirano je da se u 2023. godini realizuju mjere sredstvima u ukupnom iznosu od oko 49.000.000,00 KM, od čega je za aktivne mjere zapošljavanja putem realizacije Programa zapošljavanja planirano ukupno 15.063.000,00 KM.

    Od navedenog iznosa, za realizaciju Programa zapošljavanja i samozapošljavanja djece poginulih i demobilisanih boraca, demobilisanih boraca i ratnih vojnih invalida “Zajedno do posla” planirano je 10.000.000,00 KM.

    Za Program podrške privredi putem povrata uplaćenih poreza i doprinosa za novo zapošljavanje 5.000.000,00 KM, a za realizaciju Programa podrške zapošljavanju i samozapošljavanju Roma iznos od 63.000,00 KM, koji se finansira iz granta Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH.

    Ovim sredstvima, obezbijeđenim budžetom za 2023. godinu, u navedenom iznosu od 15.000.000,00 KM planirano je zapošljavanje 2.689 lica. Od čega kroz program “Zajedno do posla” 1.151 lice, a kroz Program podrške privredi putem povrata uplaćenih poreza i doprinosa za novo zapošljavanje 1.151 lice, dok bi Programom zapošljavanja i samozapošljavanja Roma bilo obuhvaćeno 11 lica.

    Vlada Republike Srpske je razmatrala i usvojila Informaciju o aktivnostima na izradi i usvajanju Programa ekonomskih reformi Republike Srpske za period 2023-2025. godine, te o koordinaciji aktivnosti na usaglašavanju Zajedničkih zaključaka sa Ekonomskog i finansijskog dijaloga između Evropske unije i zemalja Zapadnog Balkana i Turske.

    U Programu ekonomskih reformi za period 2023-2025. godina, koji je krajem prošle godine usvojila Narodna skupština Republike Srpske, su predstavljene mjere ekonomske politike Vlade, koje obuhvataju prijedloge svih resornih ministarstva. Prilikom izrade dokumenta u značajnoj mjeri su uvaženi i prijedlozi socijalnih partnera, dostavljeni u okviru dijaloga.

    Reformski prioriteti ovog dokumenta su pripremljeni na način da budu konzistentni sa ključnim dokumentima razvijenim u bilateralnim odnosima sa Evropskom komisijom i sa usvojenim strateškim i razvojnim dokumentima u zemlji, kao i regionalnim strategijama i ciljevima.

    U svom zaključku, Vlada Republike Srpske je obavezala Ministarstvo finansija da u izradi Programa ekonomskih reformi Republike Srpske za period 2024–2026. godine, zajedničke zaključke sa Ekonomskog i finansijskog dijaloga koristi kao okvir za definisanje prioriteta i politika, isključivo u mjeri u kojoj su u skladu sa ustavnim ovlašćenjima i nadležnostima institucija Republike Srpske.

    S ciljem započinjanja novog ciklusa izrade Programa ekonomskih reformi Republike Srpske za period 2024–2026, kao i koordinacije aktivnosti vezanih za njegovu izradu, Ministarstvo finansija će od resornih ministarstava zatražiti imenovanje predstavnika koji će činiti Tim Republike Srpske za izradu Programa ekonomskih reformi Republike Srpske 2024–2026. godine.

    Vlada Republike Srpske usvojila je Informaciju o namjenskom utrošku sredstava dodijeljenih za izgradnju i održavanje spomenika, spomen obilježja i vojničkih grobalja za 2022. godinu, u kojoj se navodi da je za ove namjene utrošeno 557.395,45 KM. Uslove iz Јavnog poziva ispunilo je 45 korisnika.

    Vlada Republike Srpske donijela je Rješenje o odobrenju realokacije sredstava budžetske rezerve u iznosu od 50.000,00 KM, Ministarstvu uprave i lokalne samouprave, za finansijsku podršku opštini Rudo. U obrazloženju se navodi da su sredstva potrebna s ciljem sanacije mostova koji su uništeni prilikom poplava u januaru ove godine.

  • Plate će nastaviti da rastu

    Plate će nastaviti da rastu

    Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, prosječna plata u Republici Srpskoj u maju ove godine bila je 1.280 maraka, dok je u junu 2019. godine iznosila 910 maraka. Vidljiv rast primanja u Srpskoj uglavnom je rezultat praćenja rasta inflacije i cijena u BiH, koji su uslovljeni epidemijom virusa korona i sukobom u Ukrajini, ali je dobra vijest što bi, i mimo tih faktora, plate i dalje mogle da rastu.
    Tako za BL portal kažu ekonomisti i poslodavci, naglašavajući da taj rast zavisi od nekoliko faktora. Sa druge strane, rast inflacije i cijena, prema analizi Centralne banke BiH, ove godine dostigao je vrhunac, i u drugoj polovini doći će do njihovog stabilizovanja i pada. Profesor na Ekonomskom fakultetu u Banjaluci Goran Radivojac smatra da inflacija, ipak, u ovom slučaju nije presudan faktor, već je u pitanju odnos ponude i potražnje za radnom snagom.

    „Kvalifikovana radna snaga se traži kako u EU tako i kod nas, i plate će rasti sve dok se ne uravnoteži životni standard tamo i ovdje za te radnike. Kad kažem ne uravnoteži, mislim u principu kada radnici saberu koliko tamo zarade, a koliko plate stan i hranu i koliko im ostane na kraju mjeseca. Ako im ovdje ostane isto novca, onda tek tada neće imati motive da idu tamo“, kaže Radivojac za BL portal.

    U momentu kada zarada u BiH bude veća od troškova u inostranstvu staće odliv radne snage iz BiH, jer, kako kaže Radivojac, ljudi tada neće imati ekonomski motiv za odlaskom.

    Pored odlaska radne snage, BiH je sa zemljama Evropske unije usko vezana i na druge načine. Tako naš sagovornik rast plata u Srpskoj veže za stanje njemačke ekonomije u budućnosti.

    “Teško je govoriti o konkretnom rastu plata. Naročito sa aspekta našeg okruženja, jer se, recimo, u Njemačkoj privredi stvara klima recesionih očekivanja, samim tim i obim narudžbi za radnicima ovdje i koliko će biti posla zavisi od toga“, ističe on i dodaje da ako Njemačka uspije da izbjegne recesiju, u Srpskoj možemo očekivati rast plata od najmanje 20 odsto.

    Trend rasta plata i u budućnosti, u razgovoru za BL portal potvrdio je i Saša Trivić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske, koji ističe da je prosječna plata u Srpskoj porasla za 50 odsto u proteklih nekoliko godina.

    „Znači da imamo trend rasta plata kod nas, puno veći nego što je u inostranstvu i mislim da polako stižemo te plate u Evropskoj uniji i da će se taj trend nastaviti sve do trenutka kada ugrozimo privredu. Mislim u smislu da poslodavci taj rast plate više ne mogu naplatiti kada postanu nekonkurentni. Tada će stati rast plata“, tvrdi Trivić i objašnjava na koji način poredi plate kod nas i u inostranstvu.

    “U tom poređenju ne mislim na apsolutni iznos nego podrazumijevam i troškove života. Evidentno je da se smanjuju razlike u zaradama na kraju mjeseca ovdje i u inostranstvu, a takođe evidentno je da ima ljudi koji se vraćaju zato što su se ovdje popravili uslovi“, kaže Trivić.

    Kada je riječ o konkretnom procentu mogućeg rasta prosječne plate, Trivić smatra da bi to moglo biti do deset odsto, ali naglašava da postoje sektori u kojima će rasti i više.

    „Evidentno je da imamo već u nekim granama ozbiljne plate u odnosu na protekli period, imate, na primjer, u metalskom sektoru operatere na CNC mašinama i varioce, plate su im dvije i po, do tri hiljade maraka, što nije zanemarljivo“, tvrdi on.

    Na nastavak povećanja plata u Srpskoj, saglasni su naši sagovornici, neće mnogo uticati ni sve veći dolazak stranih radnika na domaće tržište. Prema njihovim riječima, radnici iz Turske, Bangladeša i Filipina u Srpsku dolaze da rade poslove za koje radnici ovdje nisu zainteresovani. Tako ovi ljudi popunjavaju prazan prostor u građevinskom sektoru, određenim uslužnim i kurirskim djelatnostima, a najbolji primjer ovakve situacije je, kako kažu, susjedna Hrvatska.