VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • I EBRD nastavlja projekte u Srpskoj

    I EBRD nastavlja projekte u Srpskoj

    Nakon neosnovanih medijskih tvrdnji, potvrđujemo posvećenost Bosni i Hercegovini, potvrdili su za “Nezavisne novine” u Evropskoj banci za obnovu i razvoj (EBRD).

    Kako su istakli, banka će nastaviti sa pripremom i implementacijom projekata u Federaciji Bosne i Hercegovine, Republici Srpskoj i Brčko distriktu.

    “EBRD je vodeći institucionalni investitor u zemlji, sa preko tri milijarde evra investiranih u 216 projekata”, naveli su iz EBRD-a.

    Podsjećamo, izvor “Nezavisnih” je potvrdio i da Svjetska banka nastavlja planirane projekte u Srpskoj.

    Jutros su neki mediji objavili da Svjetska banka i EBRD obustavljaju svoje projekte u Republici Srpskoj, pozivajući se na ekonomistu Svetlanu Cenić, koja je to objavila na društvenim mrežama.

  • Svjetska banka ne obustavlja projekte u Srpskoj

    Svjetska banka ne obustavlja projekte u Srpskoj

    Svjetska banka neće obustavljati projekte u Republici Srpskoj, saznaju “Nezavisne”.

    Kako kaže naš izvor, svi projekti koji su planirani da se realizuju u Republici Srpskoj ostaju na snazi i neće biti nikakve obustave.

    Podsjećamo, neki mediji su jutros objavili da EBRD i Svjetska banka obustavljaju projekte u Republici Srpskoj, pozivajući se na ekonomistu Svetlanu Cenić, koja je to objavila na društvenim mrežama.

  • Šmit pravi direktnu štetu BiH, tjera i postojeće ulagače

    Šmit pravi direktnu štetu BiH, tjera i postojeće ulagače

    Upozorenje Kristijana Šmita, koga Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika u BiH, međunarodnim investitorima da budu oprezni ako namjeravaju da ulažu u Republiku Srpsku jer bi njihov novac mogao biti izgubljen te da bi insistiranje na pitanju imovine narušilo pravnu i poslovnu sigurnost napraviće ozbiljnu štetu ekonomskom sektoru u cijeloj BiH jer će odavde otjerati i potencijalne, ali i postojeće investitore.

    Ocjene su to ekonomista i stručnjaka za inostrana ulaganja, koji za “Nezavisne novine” poručuju da Šmit pokušajem da ograniči poslovne sposobnosti Srpskoj svjesno ili nesvjesno zaključava i BiH kada je u pitanju investicioni sektor.

    Ekonomista Milenko Stanić kaže da je imovina prvi i posljednji kriterijum od koga polaze investitori kada žele da ulažu u jednu državu jer ukoliko oni nemaju garanciju da će njihov novac biti siguran, neće ga ni donijeti.

    “To se ne odnosi samo na potencijalne investitore, već i na poslovni i finansijski dio, poslovno bankarstvo, jer nijedna poslovna banka neće biti spremna da finansira takve investicione projekte ako neće biti sigurna da založna imovina koja je obično garant uzetih kredita može biti dovedena u pitanje, neće biti spremni da investiraju u ozbiljne projekte”, pojašnjava Stanić.

    Dalje navodi da bez obzira na to što nadležni u Srpskoj pokušavaju ukazati da Šmitovo pismo nema neki pretjerani značaj, to nije tako.

    “Ono će i te kako imati značaj. Mada, situacija u BiH je takva da imamo jako malo ozbiljnih investitora, a nakon tog pisma sigurno da ne možemo očekivati da nijedan ozbiljan investitor dođe da investira”, rekao je on, dodajući da i strani ulagači znaju da je svaka velika investicija praćena na državnom nivou.

    “Svi investitori gledaju državni nivo, znaju gdje se donose odluke, imaju percepciju države, a investiranje i otplata kredita su svakako na državnom nivou. Uticaće to na BiH, ne mogu se investicije odnositi na entitetski nivo. Samo neki lokalni i regionalni investitori gledaju na te niže nivoe, ali svaki ozbiljni investitor prvo gleda državu”, navodi Stanić za “Nezavisne novine”.

    Milica Marković, direktorica Agencije za unapređenje stranih investicija BiH (FIPA), Šmitovo pismo, koje je, podsjećanja radi, upućeno još u aprilu prošle godine, naziva tendencioznim i zlonamjernim.

    “Imali smo njemačke kompanije iz auto-industrije što su se interesovale za investiranje u FBiH, a on to ništa nije komentarisao. Što se tiče Republike Srpske – iz kojih razloga to čini znaju on i njegovi savjetnici. Ali ovim pravi direktnu štetu BiH. Mislim da je i njemačka javnost upoznata sa njegovim pozivom, ali da oni isto tako znaju da je BiH državna zajednica sastavljena od dva entiteta. Ako on poziva na opstrukciju jednog entiteta, to šteti cijeloj državi, pravi štetu svima, a ne samo Vladi i građanima u Srpskoj. Ali on očigledno kao da nije svjestan šta govori i kakve izjave daje”, kaže Markovićeva.

    Strane investicije u BiH već su na udaru, ističe ona, pojašnjavajući da su direktna inostrana ulaganja u prvoj polovini 2022. godine imala pad, a da će loše stanje vjerovatno pokazati i izvještaj Centralne banke BiH, koji će biti objavljen u avgustu.

    Ono što BiH, ali i Republici Srpskoj ne ide u prilog i što ne šalje dobru poruku stranim investitorima svakako jeste politička situacija.

    “Kad investitori dolaze i kad ulažu svoj kapital, žele da dođu u stabilnu sredinu, gdje ih neće uplašiti i odbiti ekonomska, politička i socijalna situacija. Nažalost, kod nas je slučaj da sve tri stavke plaše i odbijaju strane investitore, jer mi u Agenciji znamo da je bilo zainteresovanih investitora, pa kad su sabrali sve vidjeli su da je bolje da ne dolaze ovdje, već da odu u Srbiju, Mađarsku i slično”, ističe Markovićeva, koja za “Nezavisne” poručuje i da postoje strani investitori koji i sada žele ulagati u Srpsku, a da je najsvježiji primjer njemačka kompanija “WET GmbH & Co.KG Wuppertal” koja će od 19. do 21. jula sa predstavnicima FIPA posjetiti tri potencijalne investicijske lokacije u Banjaluci, Laktašima i Kostajnici, gdje će biti sagledana mogućnost otvaranja proizvodnih pogona koji se odnose na proizvodnju uređaja za domaćinstva i industriju.

    Treba napomenuti i da su prema podacima Centralne banke BiH direktne strane investicije (DSI) u prvom kvartalu 2023. godine iznosile 426,6 miliona KM, što je povećanje za oko 80 odsto u odnosu na isti period 2022. godine.

    Ipak, DSI u BiH iznose tek nešto oko jedan odsto BDP-a.

  • U BiH iz dijaspore stiglo 793,58 miliona KM

    U BiH iz dijaspore stiglo 793,58 miliona KM

    Da je dijaspora BiH ove godine odriješila kesu potvrđuje podatak da je na osnovu novčanih doznaka u prvom kvartalu ove godine u zemlju stiglo 793,58 miliona KM, što je 51,40 miliona KM više u odnosu na isti period lani.

    Prema podacima Centralne banke BiH, ukupni tekući transferi u prvom kvartalu ove godine iznosili su 1.116,59 milijardi KM, dok je godinu ranije taj iznos bio 1.044,00 milijardi KM.

    U prvom kvartalu ove godine u odnosu na isti lani, kako su naveli u Centralnoj banci, zabilježeno je i povećanje novčanih doznaka iz inostranstva za 51,40 miliona maraka te ostalih tekućih transfera za 21,20 miliona KM.

    “Doznake uglavnom predstavljaju novčanu pomoć porodicama koje ih koriste za vlastitu potrošnju i podizanje standarda. Doznake blago rastu, a razlozi leže u boljem imovnom stanju ljudi koji su odranije u dijaspori te novom talasu odlazaka kojem svjedočimo u posljednjim godinama, tako da novi migranti dostavljaju novac u zemlju”, istakli su u Centralnoj banci.

    Dodali su da novčane doznake uglavnom dolaze iz zemalja zapadne Evrope, Skandinavije i Sjeverne Amerike gdje je dijaspora najprisutnija.

    Kad je riječ o novcu koji je u prvom kvartalu iz BiH poslat u inostranstvo, prema podacima Centralne banke, ukupni tekući transferi iznosili su 147,1 milion maraka, od čega se na novčane doznake odnosilo 47,3 miliona KM.

    “Na ostale tekuće transfere odnosi se 99,8 miliona maraka, od čega na penzije u inostranstvo 94,0 miliona KM. Ukupni tekući transferi u inostranstvo za prvi kvartal ove godine veći su za 25,2 miliona KM u odnosu na isti period 2022. godine kada su iznosili 121,9 miliona KM. U okviru ukupnih tekućih transfera, novčane doznake bilježe povećanje za 2,7 miliona KM, kao i ostali tekući transferi za 22,5 miliona KM”, kazali su u Centralnoj banci, dodajući da, prema pretpostavkama, novčane doznake uglavnom idu u zemlje u koje je najviše ljudi otišlo iz BiH.

    Podaci pokazuju da najveći dio transfera otpada na, kako su istakli, penzije koje su ljudi koji žive vani ostvarili u BiH.

    Ekonomista Zoran Pavlović kazao je “Glas Srpske” da se težina života u BiH pogoršava što se, između ostalog, vidi na osnovu povećanja doznaka iz inostranstva.

    “Sve više ljudi napušta BiH i odlazi u inostranstvo da radi te novac koji tamo zarade šalju porodici koja je ostala ovdje. Osim toga, porasli su i troškovi pa oni što su i ranije redovno slali u BiH sad sigurno izdvajaju mnogo više novca”, kazao je Pavlović.

    Dodao je da taj novac iz inostranstva dobro dođe stanovnicima BiH, ali je istovremeno loš pokazatelj za zemlju u kojoj živimo jer to je samo jedan od dokaza da je njeni građani napuštaju.

    “Stanovnici koji odlaze svojim znanjem i vještinama značajno više bi doprinijeli ekonomskom stanju BiH kada bi ostali”, rekao je Pavlović, ističući da je priliv novca u BiH mnogo veći jer dobar iznos stiže i nezvaničnim putem.

    Lanjski transferi

    Prema podacima Centralne banke, ukupni tekući transferi u BiH iz inostranstva u prošloj godini iznosili su 4.954,80 milijardi KM. Od toga, novčane doznake iz inostranstva iznosile su 3.579,61 milijardu KM, a ostali tekući transferi 1.375,19 milijardi KM. Istovremeno, ukupni tekući transferi iz BiH u inostranstvo iznosili su 499,5 miliona KM. Od toga, novčane doznake u inostranstvo iznosile su 173,2 miliona KM, a ostali tekući transferi 326,3 miliona KM.

  • Rekordne investicije i zaposlenost

    Rekordne investicije i zaposlenost

    Bruto domaći proizvod Republike Srpske u prošloj godini iznosio je 14 milijardi i 535 miliona KM, i u odnosu na 2021. godinu nominalno je veći za 16,3 odsto, a realno za 3,9 odsto.

    BDP per capita u 2022. godini iznosio 12.975 KM i u odnosu na 2021. godinu veći je za 17,1 odsto, saopšteno je iz Republičkog zavoda za statistiku.

    Pozitivan doprinos realnom rastu BDP-a dale su skoro sve djelatnosti, i to: Prerađivačka industrija (stopa realnog rasta 1,4 odsto) sa učešćem u strukturi BDP od 12,8 odsto; Trgovina na veliko i na malo, popravka motornih vozila i motocikala (stopa realnog rasta 12,5 odsto) koja ima učešće u strukturi BDP od 12,7 odsto; Saobraćaj i skladištenje (stopa realnog rasta 10,9 odsto); Djelatnost pružanja smještaja, pripreme i posluživanja hrane; hotelijerstvo i ugostiteljstvo (stopa realnog rasta 4,6 odsto); Informacije i komunikacije (stopa realnog rasta 5,8 odsto); Finansijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja (stopa realnog rasta 3,1 odsto), Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti (stopa realnog rasta 10,5 odsto), Umjetnost, zabava i rekreacija (stopa realnog rasta 13,1 odsto).

    Dvije djelatnosti su imale negativan doprinos realnom rastu BDP: Poljoprivreda, šumarstvo i ribolov bilježi realni pad od dva odsto i Proizvodnja i snabdijevanje električnom energijom, gasom, parom i klimatizacija bilježi realni pad od 3,5 odsto.

    Ujedno, tri najznačajnije djelatnosti (Prerađivačka industrija, Trgovina na veliko i na malo, popravka motornih vozila i motocikala i Poljoprivreda, šumarstvo i ribolov) čine trećinu bruto domaćeg proizvoda, navodi se u saopštenju.

    Rekordan iznos investicija u 2022. godini

    Ukupno ostvarene investicije u stalna sredstva prema djelatnosti investitora u 2022. godini iznosile su 2,28 milijardi KM, što je za 25,0 odsto više u odnosu na 2021. godinu. Ujedno, ukupno ostvarene investicije u toku 2022. godine najveće su do sada, kada se posmatraju u apsolutnom iznosu, saopšteno je iz Republičkog zavoda za statistiku.

    U 2022. godini došlo je do velikog rasta ulaganja u rudnike, hidroelektrane, osnovno, srednje i visoko obrazovanje, a takođe je zabilježen i veliki rast ulaganja u bolničke kapacitete.

    Rekordan broj zaposlenih lica u Republici Srpskoj

    Ukupan broj zaposlenih u Republici Srpskoj na dan 31. mart 2023. godine iznosio je 290.237 lica i najveći je do sada. U odnosu na mart 2022. godine ukupan broj zaposlenih se povećao za 2,1 odsto (5.977 lica), a u odnosu na septembar 2022. godine za 0,4 odsto (1.139 lica).

    Od ukupnog broja zaposlenih, 246.425 lica zaposleno je u poslovnim subjektima, a 43.812 zaposlenih se odnosi na preduzetnike i zaposlene kod preduzetnika.

    Prema obliku svojine, 84.296 zaposlenih je u subjektima u državnoj svojini, 175.949 u privatnoj svojini, 297 u zadružnoj, te 29.695 u subjektima u mješovitoj svojini.

    Od ukupnog broja zaposlenih, 136.230 su žene.

    Kada je riječ o stepenu obrazovanja zaposlenih u poslovnim subjektima, od ukupno 246.425 zaposlenih, između ostalih, 67.532 je sa visokom, 120.030 sa srednjom stručnom spremom, kvalifikovano je 27.643, a nekvalifikovanih 11.697 zaposlenih.

    U martu 2023. godine u odnosu na mart 2022. godine zabilježen je rast broja zaposlenih u 17 od 19 područja.

    U martu 2023. godine u odnosu na isti mjesec prethodne godine, najveći rast broja zaposlenih zabilježen je u području Poslovanje nekretninama 67,7 odsto, Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 12,7 odsto i Informacije i komunikacije 8,1 odsto.

    Pad broja zaposlenih u istom periodu zabilježen je u području Snabdijevanje vodom; kanalizacija, upravljanje otpadom i djelatnosti sanacije (remedijacije) životne sredine jedan odsto, i Građevinarsto 0,6 odsto .

    Zavod za statistiku podatke o broju zaposlenih u Republici Srpskoj objavljuje dva puta godišnje, sa stanjem na dan 31. mart i 30. septembar.

  • Struju iz BiH najviše kupuju zemlje regiona

    Struju iz BiH najviše kupuju zemlje regiona

    Najveći kupci električne energije iz Bosne i Hercegovine, koja je proizvod koji se najviše izvozi u šest mjeseci ove godine, zemlje su regiona, odnosno komšije BiH, pokazuju podaci Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH.

    Podsjećamo, od početka rata u Ukrajini i krize koja je zahvatila cijelu Evropu, nastala je pomama za električnom energijom koja je proizvod koji je BiH prethodnih godina najviše izvozila.

    Tako je tokom prvih šest mjeseci ove godine iz BiH izvezena struja za 671.284.530 KM. Najviše električne energije izvezeno je u Hrvatsku i to u vrijednosti 202.075.867 KM. Slijedi Srbija, u koju je otišlo 172.347.830 KM struje, te Švajcarska, od koje je Bosna i Hercegovina prihodovala 114.227.537 KM.

    “BiH je još električnu energiju izvela ove godine u Crnu Goru za 82.353.039 KM te Sloveniju za 58.607.415 KM. Albanija je kupila struju u vrijednosti 33.473.147 KM, a Mađarska za 8.199.693 KM”, navode iz UIO BiH.

    U istom periodu prošle godine izvezena je električna energija u vrijednosti većoj od 30 miliona KM. Tako je najveći kupac u prvih šest mjeseci prošle godine bila Srbija, koja je kupila bh. struje za 307.144.220 KM, pa Hrvatska za 210.780.117 KM i Crna Gora u vrijednosti od 84.134.778 KM.

    Slijedi izvoz u Švajcarsku za oko 71.383.125 KM, Mađarsku za 6.381.282 KM i Albaniju za oko dva miliona KM.

    Slaviša Raković, ekonomski analitičar, kaže za “Nezavisne novine” da ovi podaci pokazuju da proizvodni potencijal nadmašuje potrošnju.

    “Potrošnja je pala gubitkom cijelih grana industrije. Cijene na tržištu su povoljnije od cijena u domaćoj potrošnji, tako da je ovo način da se rezultat poslovanja unaprijedi”, ističe Raković.

    Na pitanje da li se može očekivati da se dodatno poveća izvoz električne energije i pronađu nova tržišta, Raković odgovara da je međunarodno trgovanje električnom energijom kompleksno i zavisno od mnogobrojnih činilaca.

    “Tržišta susjednih zemalja je relativno lakše i ugovoriti i uslužiti. Teško je reći kakva može biti profitabilnost u budućnosti. Prvo, ‘Elektroprivreda’ je još neefikasna, a drugo, mnogo energije se proizvodi iz uglja, što je predmet oporezivanja na nekim tržištima, a na ostalim će u budućnosti vjerovatno postati oporezivo. To će značajno umanjiti konkurentnost”, objašnjava Raković.

    Ekonomista Igor Gavran smatra da je pozitivno da BiH jedina u regiji ima ovako značajne viškove električne energije za izvoz i s obzirom na uvezanost našeg elektroenergetskog sistema s regijom i Evropom, te da je praktično osiguran plasman na sva dostupna tržišta.

    “Električna energija je potrebna svima i kupce je lako pronaći, samo je velika šteta što se znatan dio ove trgovine odvija putem stranih posrednika, koji u BiH registruju firmu s jednim ili nijednim zaposlenim umjesto da sami proizvođači (prije svega domaće elektroprivrede) direktno trguju i svu zaradu sami ostvaruju. Teško je reći možemo li očekivati povećanje prihoda i zarade od izvoza električne energije. Kada imamo povoljniju klimatsku sliku i više padavina, onda dolazi do drastičnog povećanja proizvodnje iz hidroelektrana, ali kada imamo suše, onda jedino termoelektrane imaju viškove. Dugoročno se bojim da je upitan i bilo kakav izvoz ako hitno ne počnemo graditi nove proizvodne kapacitete. Naime, sve aktuelne termoelektrane, osim Stanara, u poznim su godinama svoga rada, a one su i najstabilniji i najprofitabilniji kapaciteti koje imamo”, naglasio je Gavran.

    Dodao je da bez barem jedne nove velike termoelektrane, na ugalj ili plin, možemo uskoro očekivati da dođemo u potrebu za uvozom umjesto izvoza.

    “Izgradnja vjetroelektrana i solarnih panela ne može zamijeniti termoelektrane ni kapacitetom, ni stabilnošću proizvodnje, a pogotovo ne cijenom proizvedene struje. Bitno je napomenuti i zbog čega je negativno što BiH ima najveće viškove struje. To je posljedica gašenja ogromnih industrijskih kapaciteta i velikih privrednih potrošača električne energije koje smo nekada imali”, zaključio je Gavran.

    Države i vrijednost izvoza struje
    Hrvatska 202.075.867 KM
    Srbija 172.347.830 KM
    Švajcarska 114.227.537 KM
    Crna Gora 82.353.039 KM
    Slovenija 58.607.415 KM
    Albanija 33.473.147 KM
    Mađarska 8.199.693 KM

  • “Otvoreni Balkan” mrtav

    “Otvoreni Balkan” mrtav

    Iako je “Otvoreni Balkan”, regionalna inicijativa koju su započele Srbija, Albanija i Sjeverna Makedonija, pokazala veći potencijal od Berlinskog procesa, inicijative koju je započela Njemačka, po svemu sudeći izgubila je podršku Zapada.

    Najveći vjetar u leđa “Otvorenom Balkanu” dale su SAD, koje su iz praktičnih razloga željele da zemlje regiona same pokažu inicijativu koju bi SAD mogle podržati. Osim toga, SAD su, po svemu sudeći, vjerovale da bi podrškom toj inicijativi mogle motivisati Srbiju da se približi zapadnim integracijama i odmakne od Rusije, što se samo djelimično desilo.

    Još u martu je postalo jasno da bi inicijativa mogla zapasti u poteškoće kada su Albanija, Kosovo, Crna Gora i Sjeverna Makedonija započeli novu regionalnu inicijativu QUAD, čiji je očigledno jedini cilj bio da upozori da “Otvoreni Balkan” nije jedini mogući format koji bi Amerika mogla da podrži.

    Edi Rama, predsjednik Albanije, je nedavno u Podgorici prvi put otvoreno izjavio da je vrijeme da se region posveti inicijativi Berlinski proces, umjesto “Otvorenom Balkanu”, i najavio da će u Tirani u oktobru Albanija biti domaćin narednog samita Berlinskog procesa. On je pojasnio da je “Otvoreni Balkan” ispunio svoju svrhu i da rješenja za otvorena regionalna pitanja treba nastaviti tražiti u okviru Berlinskog procesa. Sličnu izjavu dao je i u Sarajevu nakon sastanka s Borjanom Krišto, predsjedavajućom Savjeta ministara BiH, posebno kada se radi o kretanju s ličnim kartama u cijelom regionu.

    Faris Kočan, spoljni saradnik na Fakultetu političkih nauka u Ljubljani i ekspert za evropske integracije zapadnog Balkana, je za “Nezavisne novine” rekao da takođe vjeruje da su SAD dovele do toga da je “Otvoreni Balkan” izgubio dio snage, ali da je to i zbog stava Njemačke, koja je pokazala da jasno preferira Berlinski proces kao vlastitu inicijativu koja ima podrške cijele EU. U tom kontekstu, kako on smatra, treba čitati najnovije izjave Rame.

    “Očigledno je Njemačka tokom tog procesa dala Albaniji jasno do znanja da ne preferira ‘Otvoreni Balkan’ kao najbitniju regionalnu inicijativu, već Berlinski proces, i da, ako to Albanija uvaži, to joj može pomoći tokom njezinog procesa pregovaranja za članstvo u EU”, smatra Kočan.

    Kao jedan od razloga sumnjičavosti Njemačke prema “Otvorenom Balkanu” je, kako on smatra, činjenica da Srbija, kao najvažnija zemlja tog procesa, i dalje nije uskladila svoju spoljnu politiku sa spoljnom politikom EU, te da zbog toga strahuje da bi se u nju mogla uvući Rusija mimo volje EU.

    “Vjerovatno ima i pokazivanja mišića Njemačke da je Srbija onoliko jaka koliko joj EU to dozvoli. Ne smijemo zaboraviti njemačko-francuski prijedlog, koji je Srbiji dao status regionalne sile i obećao joj snažnu finansijsku podršku ako prestane sa osporavanjem članstva Kosova u međunarodnim organizacijama”, naglasio je on. Takođe, kako ističe, odbijanje Kosova da se priključi “Otvorenom Balkanu” narušava ideju o inkluzivnoj regionalnoj inicijativi, što je bio jedan od uslova SAD.

    Napomene radi, “Nezavisne” su još početkom prošle godine, kada je Olaf Šolc zamijenio Angelu Merkel na poziciji kancelara Njemačke, procijenile da će Berlinski proces, koji je gotovo zamro prethodnih godina, biti ponovo oživljen nakon što je Šolc najavio da će to biti jedan od prioriteta njegove vlade.

    Napomene radi, i “Otvoreni Balkan” i Berlinski proces su kao zadatak naveli implementaciju zajedničkog regionalnog tržišta na zapadnom Balkanu, koji bi trebalo da bude jedinstveni ekonomski prostor po uzoru na ekonomski prostor EU gdje važi princip “četiri slobode”: slobodnog kretanja ljudi, robe, usluga i kapitala. Ideja je da se na taj način region međusobno integriše i bude spremniji za pristup jedinstvenom tržištu EU.

  • Poskupilo gorivo u Srpskoj

    Poskupilo gorivo u Srpskoj

    U Republici Srpskoj gorivo je od jutros skuplje u prosjeku od 0,05 do 0,10 KM po litru u zavisnosti od regije, izjavio je predsjedavajući Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima pri Privrednoj komori Srpske Đorđe Savić.

    Savić je rekao da je uzrok poskupljenja rast cijena derivata na svjetskom tržištu prouzrokovan smanjenjem proizvodnje u Rusiji i Saudijskoj Arabiji, kao i sezonski efekat koji je doveo do povećanja potražnje za naftnim derivatima u Evropi, prenosi Srna.

    “Pritisnuti visokim ulaznim cijenama, maloprodajni distributeri naftnih derivata primorani su da povećaju cijene u visini od 0,05 do 0,10 KM po litru u zavisnosti od regije”, istakao je Savić.

  • Urod pšenice umanjen i do 70 odsto

    Urod pšenice umanjen i do 70 odsto

    Poljoprivredna proizvodnja na području Unsko-sanskog kantona podbaciće ove godine u svim sektorima, pa je tako i sa urodom strnih žitarica, koji je daleko od očekivanog.

    Prema riječima pojedinih proizvođača, urod pšenice je umanjen i do 70 posto zbog loših vremenskih prilika i dugotrajnih suša koje su uticale na rast i razvoj ove važne poljoprivredne kulture.

    “Stanje je katastrofalno, sve je krenulo jako loše još od same pripreme i sjetve koja je zakasnila zbog lošeg vremena. Vlažnost je bila izuzetno velika i to je uticalo na pojavu i razvoj raznih bolesti, zatim divlje životinje su također učinile svoje – uništile dio prinosa i sve je bilo kako ne treba”, kaže Eladin Žerić, poljoprivrednik iz naselja Golubići, nadomak Bihaća.

    Prema njegovim riječima, nešto bolje stanje je na parcelama raži, ali je i tu situacija daleko od očekivane.

    “Na jednom klasu se može izbrojati od sedam do 10 zrna, što je 10 puta manje od optimalnog. Znači, ovogodišnja proizvodnja žitarica je potpuno propala i završiće kao hrana za stoku”, navodi Žerić.

    Isto kaže i Samir Čaušević, poljoprivrednik iz Cazina, te dodaje da su na razvoj žitarica uticale vremenske prilike i posebno dugotrajni kišoviti period.

    “Kiša je uticala na to da žitarice nisu na vrijeme poprskane, također na vrijeme se nije ni pognojilo, tako da su to sve bili veliki problemi”, kazao je Čaušević.

    Ovdašnji poljoprivrednici se nadaju pomoći, odnosno intervenciji nadležnih državnih institucija kako bi im se pomoglo da prebrode ovu tešku godinu. Ministar poljoprivrede u Vladi USK Adis Džanić kaže kako situacija nikad nije bila teža.

    “Imali smo jako loše vremenske prilike, zatim tu su bile i katastrofalne poplave, tako da su sve grane poljoprivredne proizvodnje u lošoj situaciji. Informacije s terena kažu kako su prinosi daleko manji od očekivanih, a prave razmjere znaćemo nakon žetve. Ove godine smo iz kantonalnog budžeta poljoprivredu pomogli sa devet miliona maraka, što je rekordna cifra do sada, ali ni to neće biti dovoljno kako bi se pomoglo poljoprivrednim proizvođačima”, kazao je Džanić.

  • Jedna kriptovaluta naglo skočila

    Jedna kriptovaluta naglo skočila

    Vrednost kriptovalute ripl naglo je skočila i dostigla rast oko 90 odsto nakon presude suda u Njujorku da ova kriptovaluta nije hartija od vrednosti.

    To je potvrdio kriptoanalitičar iz menjačnice za kripto valute ECD Igor Mirković.

    Mirković je objasnio da je sudski postupak u kome se razmatralo da li je ripl hartija od vrednosti pokrenut pre tri godine i dodao da je to bio prvi kontakt jedne kriptovalute sa regulatornim telom.

    “Do tada su kriptovalute prolazile neopaženo, nisu se regulatorna tela interesovala oko njih. Ripl spada u top pet kritpovaluta i američka Komisija za hartije od vrednosti (SEC) ih je optužila da oni spadaju u hartije od vrednosti”, rekao je Mirković za Tanjug.

    Postupak protiv ripla je, prema rečima Mirkovića imao veliki uticaj na ostale kriptovalute, koje su bile u velikom strahu da će i protiv njih biti pokrenut postupak.

    “Kada se sumiraju tri godine suđenja dobijamo jedan period stagnacija ripla za šire narodne mase, nije mogao da se kupi u menjačnicima u Americi, mnoge berze su ga uklonile iz ponude”, naveo je Mirković.

    Dodao je da su za to vreme u kompaniji ripl radili na razvijanju proizvoda i čekali završetak sudskog procesa.

    “Postoji podatak da ogrman broj većih svetskih banaka, oko 60 odsto banaka testira riple i testira taj protokol koji on promoviše u svojim poslovanjima. Svi su se nadali da ako prođe regulatorni test i ne bude hartija od vrednosti da će krenuti da ga implementiraju i koriste u svakodnevnom poslovanju”, rekao je Mirković.

    On je objasnio da je ripl pogodan zbog toga što je kripto valuta koja se koristi u finansijskom poslovanju i pomoću koje je moguća razmena valuta, čime se izbegava konverzija i komplikovane procedure.

    “Ripl omogućava da ja kupim određenu količinu te kripto valute u valuti moje države, pošaljem je odmah i primalac proda tu količinu i uzme svoju valutu. Ripl je jedan komplikovan proces pojednostavio na način na koji bi trebao da funkcioniše”, ocenio je Mirković.

    Na pitanje da li će riple umesto američke Komisije za hartije od vrednosti (SEC) biti regulisan od strane komsije za trgovinu robnim fjučersima (CFTC), Mirković je objasnio da su neke kripto valute već u dokumentima CFTC-a.

    “Neke kriptovalute su u dokumentima CFTC-a poput lajtkoina, itirijuma. Ta Komisija ima daleko jednostavnija pravila po mišljenju ljudi iz kripto sveta. Mnogi se nadaju da će ostale kripto valute koje liče na ripl imati sličan tretman, kao i da ih SEC neće kategorisati u grupu hartija od vrednosti”, naveo je Mirković.

    Mirković je rekao da smatra da će odluka suda u Njujorku postati presedan kojom se kritpovalute neće svrstavati u hartije od vrednosti.

    “Ripl je prva kompanija koja je prošla najstrožije kontrole, regulative i usklađenosti poslovanja. Tri godine unazad su vršene provere poslovanja ove kompanije, ali na kraju je presuda otišla u korist kripto valuta”, izjavio je Mirković.

    Dodao je da je presuda dovela i do rasta drugih kripto valuta poput solane, matika i kardana.

    “Solana, matik, kardano su dosta slični riplu i imaju neke svoje argumente zašto nisu hartije od vrednosti i sada ti argumenti dobijaju na snazi. Mnogi misle da se upravo ova presuda čekala da se kripto malo opusti, jer su svi bili u strahu šta smeju da rade a šta ne”, ocenio je Mirković.

    Govoreći o indeksu pohlepe, koji meri pohlepu ulagača za kripto valutama, Mirković je ocenio da će on rasti.

    “Sada su berze ponovo počele da dodaju ripl i verujem da će amerikanci zdušno da ga kupuju pošto to jeste jedna od kvalitetnijih kriptovaluta, a pored bitkoina možda i najinterisantnija”, zaključio je Mirković.