Kategorija: Ekonomija

  • UIO: Prikupljeno gotovo šest milijardi KM prihoda za sedam mjeseci

    UIO: Prikupljeno gotovo šest milijardi KM prihoda za sedam mjeseci

    Uprava za indirektno oporezivanje BiH prikupila je za sedam mjeseci ove godine 5,952 milijarde KM prihoda od indirektnih poreza ili 422 miliona KM više u odnosu na isti period prošle godine, saopšteno je iz UIO.

    Za sedam mjeseci privredi su vraćene 1,272 milijarde KM po osnovu PDV-a.

    Za finansiranje zajedničkih institucija raspoređen je iznos od 587 miliona KM, Republici Srpskoj 1,367 milijardi KM, Federaciji BiH 2,54 milijarde KM, a Brčko distriktu 141 milion KM.

    Po osnovu posebne putarine za izgradnju auto-puteva i izgradnju i rekonstrukciju drugih puteva FBiH je dobila dodatnih 120 miliona KM, Republika Srpska 79 miliona KM i Brčko distrikt četiri miliona KM.

    UIO je u julu prikupio 951 milion KM prihoda od indirektnih poreza, što je najveći mjesečni prikupljeni iznos, navedeno je u saopštenju.

  • Јavni prihodi veći za skoro 300 miliona KM

    Јavni prihodi veći za skoro 300 miliona KM

    Poreska uprava Republike Srpske u prvih sedam mjeseci tekuće godine prikupila je na račun javnih prihoda Republike Srpske ukupno 2,085 milijardi KM, što je za skoro 300 miliona KM ili 17 odsto više u odnosu na isti period prethodne godine.

    Sve kategorije javnih prihoda u nadležnosti Poreske uprave bilježe rast u odnosu na prošlu godinu, saopšteno je iz ove uprave.

    Doprinosi, koji čine preko 60 odsto ukupno prikupljenih prihoda, u prvih sedam mjeseci ove godine naplaćeni su u iznosu od 1,276 milijardi KM, što je za 181,23 miliona KM ili 17 odsto više nego u istom periodu prethodne godine, pri čemu je naplata doprinosa za Fond PIO, za Zavod za zapošljavanje, te za Fond dječje zaštite veća za po 17 procenata, dok je naplata doprinosa za Fond zdravstvenog osiguranja veća za 15 odsto.

    Direktni porezi, od čega najveći dio čine porez na dobit i porez na dohodak, u prvih sedam mjeseci ove godine naplaćeni su u iznosu od 496,19 miliona KM, što je za 82,57 miliona KM ili 20 odsto više nego u prvih sedam mjeseci prošle godine.

    Najveća naplata kod direktnih poreza zabilježena je kod poreza na dobit, koji je naplaćen u iznosu od 266,58 miliona KM, što je za 26,86 miliona KM više nego u istom periodu 2022. godine.

    Istovremeno, naplata poreza na dohodak iznosi 197,46 miliona KM, što je za 50,93 miliona KM ili 35 odsto više u odnosu na uporedni period.

    Takođe, zabilježen je i rast naplate prihoda i kod ostalih direktnih poreza, odnosno po osnovu poreza na nepokretnosti za 4,53 miliona KM ili 28 odsto u odnosu na period januar-jul 2023. godine.

    Ostali javni prihodi, čija je naplata u nadležnosti Poreske uprave, iznose 313,34 miliona KM, što je za 33,79 miliona KM ili 12 odsto više u odnosu na isti period 2022. godine.

    Najveći rast naplate u ovoj kategoriji javnih prihoda ostvaren je po osnovu naknada za priređivanje igara na sreću, gdje je naplaćeno 19,38 miliona KM ili 39 odsto više, te prihoda po osnovu koncesionih naknada gdje je naplata veća za 12,22 miliona KM ili 46 odsto više u odnosu na prvih sedam mjeseci prošle godine.

    Što se tiče naplate za jul ove godine, ukupno je prikupljeno 292,84 miliona KM, što je za 45,56 miliona KM ili 18 odsto više nego u istom mjesecu prošle godine, navodi se u saopštenju.

  • Americi oduzet najviši kreditni rejting!

    Americi oduzet najviši kreditni rejting!

    Agencija “Fič Rejtings”, jedna od tri najuticajnije agencije za evaluaciju kreditnog rejtinga, snizila je kreditini rejting Sjedinjenih Američkih Država, navodeći kao razlog rastući dug na saveznom, državnom i lokalnom nivou i “kontinuirano pogoršanje kriterijuma upravljanja” u posljednje dvije decenije.


    Rejting SAD je u utorak smanjen sa najvišeg nivoa sa oznakom AAA za jedan stepen, na nivo AA+, ali i nova, nepovoljnija evaluacije kreditnog rejtinga još je u okvirima investicionog ranga, prenosi AP.


    Odluka odražava trend sve veće političke polarizacije i političkih razmimoilaženja oko potrošnje i poreza u Vašingtonu, što bi sve zajedno na kraju moglo da košta američke poreske obveznike, a niži kreditni rejting bi u budućnosti mogao da poveća troškove zaduživanja za američku vladu, navodi AP.

    Zvaničnici Bajdenove administracije oštro su kritikovali procjenu agencije “Fič”, a ministarka finansija Dženet Jelen rekla je da je evaluacija “proizvoljna i zasnovana na zastarelim podacima”.


    Jelen je istakla da se američka ekonomija brzo oporavila od recesije koju je donijela pandemija virusa korona, kao i da je ekonomija rasla stopom od solidnih 2,4 odsto godišnje u tromjesečju april-jun.

    Agencija “Fič” je obavijestila zvaničnike Bajdenove administracije da je pobuna na Kapitolu 6. januara 2021. godine bila značajan faktor u procesu evaluacije i donošenja odluke da smanji rejting, jer je ukazivala na nestabilnu vladu, izjavila je za AP osoba upoznata sa razgovorima vođenim između zvaničnika američke administracije i agencije “Fič”.


    To je tek drugi put u istoriji SAD da je kreditni rejting smanjen, jer je 2011. godine, druga ugledna i uticajna agencija za evaluaciju kreditnog rejtinga “Standard i Purs”, oduzela Sjedinjenim Državama najvišu ocjenu AAA nakon duže borbe oko limita zaduživanja američke vlade.

    Tada je vladina kancelarija za računovodstvo procijenila u svom izvještaju iz 2012. godine da je budžetski deficit tokom 2011. godine povećao, između ostalog i troškove zaduživanja za 1,3 milijarde dolara samo u toj godini.

  • Beogradska firma kupila “Bosku”

    Beogradska firma kupila “Bosku”

    “Kaboss Pro” d.o.o. Beograd postao je vlasnik 20.151.005 glasova u skupštini emitenta ili 88,0472% od ukupnog broja glasova banjalučke “Boske”.

    Javna ponuda za preuzimanje akcionarskog društva “Boska RK” a.d. Banjaluka, koju je „Kaboss Pro” objavio 23. juna, istekla je 24. jula.

    U periodu trajanja ponude deponovana su 13.610.204 akcije (59,468%) koje je “Kaboss pro” preuzeo i isplatio.

    “Nije bilo akcija na kojima su bile sporne činjenice deponovanja, niti je bilo povlačenja deponovanih akcija. Ponudilac je u postupku preuzimanja djelovao samostalno”, objavljeno je na Banjalučkoj berzi.

    Uprava Robne kuće Boska iz Banjaluke početkom jula dala je pozitivno mišljenje u vezi sa ovom ponudom za preuzimanje.

    Ponudilac je tada bio vlasnik 6.540.801 akcija nominalne vrijednosti od jedne KM, što je činilo oko 28,57 % ukupnog broja glasova.

    “Kaboss Pro” se u javnoj ponudi obavezao da će kupiti sve akcije po cijeni od 0,39 KM po akciji.

    Ukupna vrijednost imovine Boske na dan 31. decembar je iznosila 53.517.146 KM od čega su najznačajniji dijelovi zemljište vrijedno 6.811.608 KM, ostale nekretnine, postrojenje i oprema od 44.206.055 KM, dugoročni finansijski plasmani u iznosu od 790.293 KM, kratkoročna potraživanja u vrijednosti 609.967 KM i dr.

    “Kaboss pro je u javnoj ponudi istakao da namjerava zadržati i razvijati postojeću privrednu djelatnost, unaprijediti poslovanje, obezbijedi rast i razvoj sveukupunog poslovanja, te poboljša finansijski rezultat. Nema namjeru mijenjati sjedište, i zadržaće postojeći broj zaposlenih”, ističe se u odluci koja je objavljena na sajtu Banjalučke berze.

  • Vidović: Isplate plata u skladu sa rokovima – nema kašnjenja

    Vidović: Isplate plata u skladu sa rokovima – nema kašnjenja

    Sve plate budžetskim korisnicima se uplaćuju na vrijeme i nema kašnjenja, rekla je ministaraka finansija Republike Srpske Zora Vidović.

    “Sve se isplaćuje u skladu sa budžetom. Rokovi za isplatu plata su od 20. u mjesecu pa do kraja mjeseca”, istakla je Vidovićeva.

    Naglasila je da nema kašnjenja, niti će biti.


    “Neće biti problema ove godine, a ni sljedeće godine takođe”, izjavila je ministarka finansija.

    Istakla je da je rok za penzije do 10. u mjesecu, ali da se uvijek isplaćuje ranije.

  • Stanovnici Srpske za pola godine popili lijekove u vrijednosti 33,6 miliona KM

    Stanovnici Srpske za pola godine popili lijekove u vrijednosti 33,6 miliona KM

    Stanovnici Srpske su u prvih pola godine popili lijekove u vrijednosti 33,6 miliona KM, a ljekari, koji su u prosjeku dnevno izdavali oko 15.500 recepata, kažu da su potrebe za medikamentima još veće jer je stanovništvo sve starije.
    Podaci Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske pokazuju da je za šest mjeseci ove godine izdato više recepata nego u istom periodu lani kada je ispisano 2,73 miliona recepata za lijekove vrijedne ukupno 31,3 miliona KM.

    – Od 2,82 miliona recepata koji su ispisani u proteklih šest mjeseci najčešće je ispisan metformin, medikament koji se koristi u liječenju dijabetes melitusa tipa dva – istakli su u Fondu.

    Iz Fonda ističu da se lista lijekova ažurira kontinuirano u skladu sa potrebama i finansijskim mogućnostima.

    – Za lijekove koji se nalaze na listi A osiguranici plaćaju participaciju, ukoliko nisu oslobođeni plaćanja te obaveze, dok za lijekove sa liste B sva osigurana lica plaćaju 50 odsto cijene tih lijekova – podsjetili su u Fondu.

    Doktorica porodične medicine iz Banjaluke Milijana Stanković istakla je za “Glas Srpske” da bi trebalo uraditi reviziju postojeće liste lijekova koji se izdaju na recept i analizirati budžet za te namjene, imajući u vidu da se stalno povećava broj pacijenata, a samim tim i troškovi rastu.

    – U posljednje vrijeme na listu dolaze sve moderniji lijekovi, koji su i skuplji te samim tim iziskuju veće troškove kako Fondu, tako i pacijentima. Nerijetko nam dolaze pacijenti kojima su propisani savremeniji lijekovi i traže neku jeftiniju varijantu. Malo ko, primjera radi, od penzionera može da izdvoji više od 100 KM mjesečno za neki lijek koji nije na listi, koliko god on bio efikasan – kazala je Stankovićeva.

    Dodala je da na listi lijekova Fonda zdravstva ima i onih koji koštaju po tri, četiri ili pet maraka, što je prihvatljivo za pacijente.

    – Međutim, van liste postoje lijekovi koji su bolji i učinkovitiji, oni koštaju dosta više, a ljekari ih zbog efikasnosti masovno propisuju – rekla je Stankovićeva.

    Prema njenim riječima, ograničenja u izdavanju recepata za lijekove poput antibiotika, leksilijuma i bensedina, koju su u narodu vrlo popularni, stavilo je pod kontrolu upotrebu ovih medikamenata.

    – Nažalost, kod nas je i dalje mnogo lijekova koji se vode kao dodaci prehrani i dostupni su svim stanovnicima. Međutim, dešava se da pacijenti gledaju reklame i uzimaju te lijekove na svoju ruku, za koje se ispostavi da nisu efikasni pa onda dolaze kod nas po savjet – rekla je Stankovićeva, dodajući da većina tih lijekova ne šteti, ali pacijenti novac troše uzalud.

    Direktor Doma zdravlja Doboj Vladimir Marković kazao je da je i u ovoj zdravstvenoj ustanovi evidentan veći broj ispisanih recepata ove godine u odnosu na isti period lani.

    – Trošak za te namjene ove godine je veći za 20.000 u odnosu na lani, a otprilike tolika razlika je bila i prošle godine u odnosu na 2021. – kazao je Marković i dodao da je nacija sve starija, zbog čega je i potreba za lijekovima sve veća.

    Lista

    Iz Fonda zdravstva podsjećaju da je oboljelima od rijetkih bolesti od juna omogućeno da na recept dobijaju hranu za posebne medicinske namjene jer je počela sa primjenom izmijenjena lista lijekova koji se izdaju na recept.

    Dodali su da je i u februaru ove godine uvršteno 12 lijekova na listu A1 lijekova koji se izdaju na recept, takođe, za oboljele od rijetkih bolesti i pojedina druga teška oboljenja.

  • Cijene stanova u Srbiji rastu, kupoprodaja pada

    Cijene stanova u Srbiji rastu, kupoprodaja pada

    U Srbiji je rast cijena stanova nastavljen u drugom tromjesječju ove godine za 11,19 odsto u odnosu na isti period prošle godine, a u poređenju sa prvim tromjesečjem ove godine rasle su 1,82 odsto, ali se istovremeno bilježi pad kupoprodaje stanova.

    Iako je nastavljen trend rasta, nakon dvogodišnje ekspanzije, cijene stanova u prvom tromjesečju ove godine su se stabilizovale, piše u saopštenju Republičkog geodetskog zavoda Srbije, dostavljenom Srni.

    Ovoj promjeni, po svoj prilici, doprinosi smanjenje udjela kupoprodaja stanova finansiranih kreditima (sa 18 odsto u prvom tromjesečju ove godine na 16 odsto u drugom tromjesečju), što je posljedica rasta kamatnih stopa.

    Gledano po regionima, u odnosu na isti period prošle godine cijene stanova su porasle u Beogradu za 11,39 odsto, u regionu Vojvodine 11,25 odsto, a kao i u prethodnih nekoliko kvartala najsnažniji rast cijena zabilježen je u regionu južne i istočne Srbije i iznosio je 13,95 odsto.

    Cijene stanova u novogradnji, odnosno kupovina od investitora, porasle su za 8,30 odsto u odnosu na isti period prošle godine, dok je stara gradnja imala veći međugodišnji rast koji je iznosio 12,80 odsto.

    Kada se uporedi indeks cijena stanova u Srbiji sa indeksima u zemljama Evrope, Srbija je jedna od rijetkih koja pokazala veću otpornost prema naglim promjenama trenda na tržištu nepokretnosti usled globalnih ekonomskih turbulencija.

    Prema dostupnim podacima, veliki broj država od kraja prošle godine bilježi drastičnije usporavanje ili pad tržišta nepokretnosti. 

  • Najskuplji stan prodat u Banjaluci, a kuća u Bijeljini

    Najskuplji stan prodat u Banjaluci, a kuća u Bijeljini

    Prema podacima iz kupoprodajnih ugovora i upitnika, a koji su bili predmet upisa prava vlasništva u područnim jedinicama i područnim kancelarijama Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove (RUGIPP), cijena najskupljeg stana u Republici Srpskoj u prvoj polovini ove godine iznosila je 360.789 KM, a nalazi se u Banjaluci, potvrđeno je “Nezavisnim novinama” iz RUGIPP-a.

    Površina stana, kako je saopšteno, iznosi 109 kvadratnih metara i nalazi se u objektu izgrađenom 2022. godine. Uz stan su prometovani i pomoćna prostorija (krovna terasa) i garaža, pri čemu ukupna ostvarena cijena u ugovoru iznosi 467.414 KM.

    Cijena najskuplje prometovane kuće iznosi 700.000 KM i evidentirana je u Bijeljini. Korisna površina kuće iznosi 91 kvadratni metar, a zemljište uz objekat površine 762 kvadratna metra, a izgrađena je 1960. godine.

    Cijena najskupljeg prometovanog poslovnog objekta iznosi 5.223.280 KM i evidentirana je u opštini Vlasenica. Korisna površina objekta iznosi 2.774 kvadratna metra, a površina zemljišta uz objekat 2.259 kvadratnih metara i sagrađen je 2022. godine.

    Cijena najskupljeg prometovanog poslovnog prostora iznosi 2.339.998 KM i evidentirana je u Banjaluci. Površina poslovnog prostora iznosi 441,7 kvadratnih metara i nalazi se u objektu izgrađenom 2022. godine.

    Cijena najskupljeg prometovanog građevinskog zemljišta je evidentirana u Banjaluci i iznosi 3.300.000 KM za površinu zemljišta od 2.876 kvadratnih metara.

    Cijena najskupljeg prometovanog poljoprivrednog zemljišta je evidentirana u gradu Prijedoru i iznosi 1.200.000 KM za površinu zemljišta od 27.722 kvadratna metra (2,77 ha).

    U Registru cijena nepokretnosti koji vodi RUGIPP u prvoj polovini 2023. godine na teritoriji cijele Srpske ukupno je evidentirano 9.688 kupoprodajnih ugovora, koji su bili predmet upisa prava vlasništva, a ukupno je prometovano 21.362 nepokretnosti u ukupnoj vrijednosti od 598.102.362 KM.

    Od ukupnog broja nepokretnosti koje su unijete u Registar cijena nepokretnosti, a koje se nalaze u okviru kupoprodajnih ugovora koji su sklopljeni u periodu 1.1.2023 – 30.6.2023. godine najviše se prometovalo građevinsko zemljište u odnosu na ukupan broj prometovanih nepokretnosti.

    Posmatrajući ukupne cijene nepokretnosti u kupoprodajnim ugovorima koji su sklopljeni tokom ove godine najviše novca za nepokretnosti potrošeno je u Banjaluci, Bijeljini, Istočnom Novom Sarajevu, Trebinju, Doboju i Prijedoru.

    Od osnivanja Registra cijena nepokretnosti 1. januara 2017. godine do 30. juna 2023. godine zabilježen je promet nepokretnosti vrijednosti od oko 5.000.000.000 KM.

    Posmatrajući evidentirane cijene nepokretnosti tokom prošle i u provoj polovini ove godine najviše je ponovo prometovano u Banjaluci, Trebinju, Bijeljini i Istočnom Novom Sarajevu.

    Ukupna cijena nepokretnosti ostvarenih u kupoprodajnim ugovorima registrovanim u Registru cijena nepokretnosti za period 1.1 – 30.06.2023. godine iznosi 598.102.362 KM te je za 83.640.234 KM veća od ukupnog zbira cijena nepokretnosti registrovanih u istom periodu 2022. godine.

  • Pad cijena hrane u svijetu; u BiH namirnice poskupljuju

    Pad cijena hrane u svijetu; u BiH namirnice poskupljuju

    Cijene hrane pale su i u junu, spustivši se na najniži nivo u više od dvije godine pod pritiskom pojeftinjenja šećera, biljnih ulja i žitarica, saopštila je Agencija UN za hranu i poljoprivredu FAO.
    Tako je FAO indeks cijena korpe osnovnih prehrambenih proizvoda pao u proteklom mjesecu za 1,4 odsto u odnosu na revidiranu vrijednost u maju i iznosio je u prosjeku 122,3 boda, što je njegova najniža vrijednost od aprila 2021. godine.

    Rekordni mart
    To znači i da je bio za 23,4 odsto niži nego u rekordnom martu 2022. godine, na početku rusko-ukrajinskog rata.

    U junu je najviše pojeftinio šećer, za 3,2 odsto u odnosu na maj, što u FAO objašnjavaju dobrim početnim rezultatima žetve šećerne trske u Brazilu i slabom uvoznom potražnjom, a navedeno je da su izrazito pojeftinili i biljna ulja i žitarice, za 2,4 odnosno 2,1 odsto u odnosu na maj.

    Iako cijene hrane na svjetskom nivou padaju, u BiH se skoro ne događaju nikakve cjenovne korekcije. Osim cijene jestivog ulja, koja je prije godinu bila viša od 6,5 KM, a sada se ulje može kupiti i za nešto manje od tri KM, ostale namirnice i dalje drže visok cjenovni nivo.

    Štaviše, šećer koji je u prošlom mjesecu na globalnom nivou najviše pojeftinio na policama vodećih trgovačkih lanaca u BiH odnedavno se prodaje po višoj cijeni.

    Umjesto 2,15 KM po kilogramu, cijena šećera sada iznosi 2,20 KM. Međutim, već duže vrijeme u brojnim trgovinama šećer „drži“ cijenu i od 2,40 KM.

    Evropsko tržište
    Marin Bago, predsjednik Udruženja za unapređenje kvalitete života „Futura“, napominje da BiH uvozi 80 odsto hrane s evropskog i svjetskog tržišta.

    – Ako hrana i gorivo pojeftinjuju na svjetskim burzama, a mi ih uvozimo i u nas poskupljuju, onda je vrlo jasno da su brojne državne institucije podbacile. Zapravo, nije pitanje ko je, već ko nije podbacio, budući da imamo rekordna punjenja proračuna. Imam osobni osjećaj da se građani BiH pljačkaju kada su u pitanju cijene hrane, lijekova, ali i brojnih usluga – istakao je Bago.

    Uvozni lobi
    Jasno je da mi ne upravljamo svojim tržištem, a ko nas vara, strani ili domaći, zaista više nije važno, naveo je Bago, piše Avaz.

    – Mi očekujemo da nam se pomogne, da se pojačaju sistemi nadzora i kontrole, ali ne kontrole u smislu mučenja običnih trgovaca i obrtnika. Ovdje je u pitanju jedan veći, jači uvozni lobi i na njihove adrese se treba obraćati – kazao je Bago.

  • Potpisan sporazum o pristupanju BiH programu EU za jedinstveno tržište

    Potpisan sporazum o pristupanju BiH programu EU za jedinstveno tržište

    Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Staša Košarac potpisao je danas u Briselu Sporazum o pristupanju BiH programu EU za jedinstveno tržište (Single Market Programme) koji obuhvata period od 2021. do 2027. godine.

    Sporazum je potpisan u Generalnom direktoratu Evropske komisije za unutrašnje tržište, industriju, preduzetništvo i mala i srednja preduzeća.

    Program jedinstvenog tržišta čini šest stubova, a njegovi glavni ciljevi su i povećanje efikasnosti jedinstvenog tržišta, podrška konkurentnosti malih i srednjih preduzeća, unapređenje zdravlja ljudi, životinja i biljaka, te omogućavanje visokokvalitetnih evropskih standarda.

    Košarac je istakao da je pristupanje Programu jedinstvenog tržišta rezultat usaglašavanja i dogovora nadležnih institucija na svim nivoima vlasti u BiH.

    “Nakon obavljenih konsultacija nadležnih institucija na svim nivoima u BiH, potvrđen je zajednički interes i isplativost za pristupanje BiH stubu koji se tiče konkurentnosti i održivosti malih i srednjih preduzeća”, dodao je Košarac.

    On je naveo da ovaj stub predstavlja nastavak COSME programa u kojem je učestvovala BiH, koji je bio na snazi od 2014. do 2020. godine i bio je namijenjen podršci konkurentnosti malih i srednjih preduzeća.

    Na sastanku je istaknuto da je preko finansijskih posrednika 110 privrednih društava u Republici Srpskoj koristilo 22 miliona KM iz pomenutog programa.

    Takođe, napomenuto je da je, preko finansijskih posrednika, prema malim i srednjim preduzećima u Federaciji BiH plasirano više od 35 miliona KM iz COSME programa, saopšteno je iz Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

    Kao nosilac aktivnosti za učešće BiH u COSME programu, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH je na osnovu zaključaka vlada Republike Srpske, Federacije BiH i Brčko distrikta 2021. godine obavijestilo Evropsku komisiju o zainteresovanosti za učestvovanje u Programu jedinstvenog tržišta, prenosi “Klix”.