VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Tramp: Zelenski posljednja osoba od koje nam je potrebna pomoć protiv Irana

    Tramp: Zelenski posljednja osoba od koje nam je potrebna pomoć protiv Irana

    Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da mu nije potrebna pomoć Ukrajine u suprotstavljanju iranskim dronovima na Bliskom istoku.

    – Posljednja osoba od koje nam je potrebna pomoć je Zelenski – rekao je Tramp u intervjuu za En-Bi-Si njuz.

    Tramp nije želio da potvrdi ili negira da li su SAD prihvatile pomoć Ukrajine u oblasti tehnologije presretanja dronova.

    Takođe je oštro kritikovao ukrajinskog predsjednika Vladimira Zelenskog, rekavši da je sa njim “mnogo teže postići dogovor” nego sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom zbog napora da se okonča rat u Ukrajini.

    Trampovi komentari uslijedili su nakon kritika svjetskih lidera nakon što su SAD ublažile sankcije ruskoj nafti u nastojanju da ublaže rast globalnih cijena nafte.

    – Iznenađen sam što Zelenski ne želi da sklopi dogovor. Recite Zelenskom da sklopi dogovor, jer je Putin spreman za dogovor. Mnogo je teže pregovarati sa Zelenskim – istakao je Tramp.

    Komentarišući odluku o ukidanju nekih sankcija protiv ruske nafte u vreme kada njene cijene brzo rastu, američki predsjednik je rekao:

    – Želim da svijet ima naftu. Želim da imam naftu.

    Dodao je i da će sankcije uvedene nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine “biti vraćene čim kriza prođe”.

    On je naveo i da sarađuje sa drugim zemljama na planu za obezbjeđivanje Ormuskog moreuza usred skoka globalnih cijena nafte i odbacio je zabrinutost Amerikanaca zbog rasta cijena gasa otkako su SAD i Izrael pokrenuli zajedničku vojnu operaciju prije dvije nedjelje.

    Ranije je ukrajinski predsjednikizjavio da su zemlje Bliskog istoka zatražile od Kijeva da podijeli svoje iskustvo u presretanju iranskih dronova “šahed” tokom ruskih napada.

    – Zato smo već poslali grupe stručnjaka u tri zemlje – dodao je Zelenski.

  • Dramatičan skok cijena gasa u Evropi

    Dramatičan skok cijena gasa u Evropi

    Posljedice sukoba na Bliskom istoku ukazuju na zavisnost zemalja Evropske unije o gasu za proizvodnju električne energije, navodi Ember Institut u novoj studiji.

    “Globalni sukobi uzrokovali su ponovni vrtoglavi porast cijena gasa”, rekao je u petak jedan od autora, Chris Rosslowe.

    Regije koje su posebno ovisne o uvozu gasa za proizvodnju električne energije “mogle bi se suočiti s dramatičnim ekonomskim posljedicama” rata u Iranu, koji je već podigao cijenu goriva dva tjedna nakon izbijanja.

    Cijena gasa u Evropi

    Cijena gasa u Evropi već je porasla za gotovo 50 posto, a nakon samo 10 dana rata, trošak uvoza fosilnih goriva porastao je za 2,5 milijarde evra.

    Ko najviše pati?

    Međutim, zemlje EU pate u vrlo različitim nivoima.

    Zemlje koje više zavise o električnoj energiji iz gasnih elektrana najteže su pogođene.

    “U prvoj sedmici marta cijene električne energije porasle su na najviši nivo ove godine u Njemačkoj, Nizozemskoj, Italiji i Belgiji. Zemlje koje su manje ovisne o gasu, poput Španije, Portugala, Francuske i nordijskih zemalja, manje pate“, kaže Ember.

    Povećanje cijene fosilnih goriva

    Povećanje cijene fosilnih goriva pokrenulo je raspravu u EU o cjeniku za emisije CO2. Prema Sistemu trgovanja emisijama (ETS), kompanije u određenim sektorima, uključujući proizvodnju električne energije, moraju kupiti dozvole za emisije stakleničkih gasova.

    Italija, koja uveliko zavisi od gasa za proizvodnju električne energije, nedavno je zatražila suspenziju ETS-a i želi raspravljati o reformi mehanizma određivanja cijena na samitu EU sljedeće sedmice.

    Studija, međutim, procjenjuje da ETS podstiče smanjenje ovisnosti o fosilnim gorivima i da kazne za emisije CO2 čine samo mali dio konačne cijene električne energije, navodi Seebiz.

    Zašto rastu cijene gasa u Evropi?

    Cijene gasa u Evropi rastu zbog geopolitičkih sukoba na Bliskom istoku koji utiču na globalno tržište energenata. Studija Ember instituta pokazuje da EU i dalje značajno zavisi od gasa za proizvodnju električne energije, zbog čega poremećaji u snabdijevanju brzo povećavaju cijene energije.

  • Velika novina u energetici Republike Srpske

    Velika novina u energetici Republike Srpske

    Narodna skupština Republike Srpske na narednoj sjednici trebalo bi po hitnom postupku da razmotri Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o energetici, kojim se uvodi nova djelatnost – skladištenje električne energije. Ova izmjena dolazi kao odgovor na sve veće potrebe energetskog sektora, ali i ubrzan razvoj novih tehnologija u oblasti proizvodnje i čuvanja električne energije.

    U obrazloženju prijedloga navodi se da važeći Zakon o energetici iz 2009. godine, kao ni njegove izmjene iz 2023. godine, nisu obuhvatile ovu djelatnost. Takođe, skladištenje električne energije nije bilo tretirano ni Zakonom o električnoj energiji, zbog čega je ocijenjeno da je neophodno preciznije urediti ovu oblast. Predloženim izmjenama biće definisana i izuzeća od obaveze pribavljanja dozvole za skladištenje električne energije.

    “Izmjene ovog akta potrebno je usvojiti i da se urede izuzeća od pribavljanja dozvole za skladištenje, jer važećim zakonom iz 2009. godine, kao i njegovim izmjenama i dopunama iz 2023. godine, nije obrađena ova djelatnost, koju nije tretirao ni Zakon o električnoj energiji”, navodi se u obrazloženju prijedloga izmjena ovog zakona.

    Iz Ministarstva energetike i rudarstva Srpske, koje je predlagač navedenog akta, naveli su u obrazloženju da su izmjene potrebne i zbog ekspanzije proizvodnje električne energije korištenjem solarnih panela, te skladištenja struje pomoću baterijskih sistema.

    “Pored navedenih izmjena vezanih za djelatnost skladištenja električne energije, izmjenama je propisana mogućnost da Narodna skupština odredi projekat od posebnog značaja za Srpsku”, navodi se u obrazloženju ovog akta kojim se, između ostalog, definišu djelatnosti u energetskom sektoru.

    Osamnaesta redovna sjednica Narodne skupštine Republike Srpske, na kojoj će se razmatrati ovaj prijedlog zakona, zakazana je za utorak, 17. marta u Banjaluci. Na dnevnom redu sjednice nalazi se ukupno 18 tačaka, navodi Srna.

  • Iran pronašao “Ahilovu petu” globalne ekonomije

    Iran pronašao “Ahilovu petu” globalne ekonomije

    Komandant iranske Revolucionarne garde Husein Salami izjavio je prije tri dana da kroz Ormoski moreuz neće proći “ni litra nafte” dok Teheran, i niko drugi, drugačije ne odluči. Bila je to potvrda da je Iran, kažu analitičari, pronašao Ahilovu petu globalne ekonomije – i odlučio na nju udariti.

    Sukob Irana sa Sjedinjenim Državama i Izraelom s druge strane, od prvog je dana imao vojnu i energetsku dimenziju. U prvih nekoliko sati od početka američko-izraelskih udara, Revolucionarna garda je radiom emitovala upozorenja svim brodovima u moreuzu da prolaz nije dopušten. Nije bila to formalna blokada jer Iran nije zatvorio moreuz fizički, ali učinak je bio identičan.

    Iran to nije uspio pomoću mornarice, mina ni protivbrodskih projektila, nego pomoću jeftine tehnologije – dronova.

    Mehanizam je bio jednostavan. “Sve što je Iran trebao učiniti bilo je nekoliko dronova u blizini moreuza”, objasnila je Helima Kroft, globalna šefica strategije za sirovine u globalnoj investicionoj banci RBC Capital Markets.

    “I odjednom su osiguranici i brodske kompanije odlučile da je nesigurno proći kroz tu usku krivinu plovnog puta.”

    Bilo je to, kako je Kroft nazvala, “zatvaranje koje su pokrenuli osiguranici” – ne artiljerijska, nego činovnička odluka. Čim su osiguranici povukli police za brodove u tranzitu u Ormuski moreuz, ekonomski se račun za brodare sam od sebe zatvorio.

    Najveća energetska kriza u 50 godina
    Brodski podaci pokazali su pad prometa od 70 odsto u prvih nekoliko dana, da bi sredinom prve dekade marta promet praktično pao na nulu. Samo su se iranski tankeri koji su nastavili izvoziti naftu prema Kini kretali su se moreuzom.

    Prema podacima Zajedničkog pomorskog informacionog centra (JMIC), između 1. i devetog marta kroz moreuz je prošlo svega 39 teretnih plovila. U normalnim okolnostima moreuz dnevno prođe oko 138 brodova.

    Posljedice su bile trenutne i globalne. Cijena nafte dostigla je gotovo 120 dolara po barelu, da bi se potom stabilizovala oko 90 dolara. “Suočeni smo s onim što izgleda kao najveća energetska kriza od naftnog embarga 1970-ih”, rekla je Kroft.

    “Najgora moguća situacija”
    “Kada su analitičari razmišljali o tome što u globalnim naftnim tržištima može poći po zlu, ovo je otprilike najgora moguća situacija.”

    Uz naftu, globalna snabdijevanja ukapanim prirodnim plinom (LNG) pala su za 20 odsto, prisiljavajući bogatije azijske ekonomije na takmičenje s Evropom za dostupne kapacitete.

    Kolateralne žrtve bile su i države koje nisu učestvovale u sukobu. Irak, koji velik dio svoje nafte izvozi kroz moreuz, morao je zatvoriti neke od najvećih naftnih polja jer bez mogućnosti izvoza jednostavno nije imao gdje spremiti naftu.

    Prekinute su snabdjevne rute i za 18 odsto globalnog izvoza peleta željezne rude i gotovo 10 odsto globalne primarne proizvodnje aluminijuma, što je dovelo do oštrog skoka cijena na tržištima metala.

    Nafta iz strateških rezervi
    Međunarodni odgovor bio je bez presedana. Međunarodna energetska agencija (IEA) 11. marta objavila je koordinirano oslobađanje 400 miliona barela iz strateških rezervi svojih 32 članica, više nego duplo u poređenju s 182.7 miliona barela oslobođenih 2022. nakon početka sukoba u Ukrajini.

    “Izazovi s kojima se suočavaju naftna tržišta neviđenih su razmjera pa sam jako zadovoljan što su članice IEA-e odgovorile kolektivnom akcijom neviđenih razmjera”, izjavio je izvršni direktor IEA-e Fatih Birol.

    Ali u istom je nastupu dodao konstataciju koja je bila mnogo važnija: “Ali, da budem jasan, najvažnija stvar za povratak stabilnog toka nafte i plina je obnavljanje tranzita kroz Ormuski moreuz.”

    Četiristo miliona barela, prema Macquarievim analitičarima, ekvivalentno je svega dvadesetodnevnom volumenu koji je u normalnim okolnostima prolazio moreuzom. “Ako to kao da je malo, to je zato što jeste”, kazao je Birlo.

    Iranska strategija
    “Islamski režim vodi rat iscrpljivanja”, rekao je Greg Roman, izvršni direktor Middle East Foruma. Iran lansira jeftine dronove, a SAD i saveznici presreću ih skupim raketam, “što kreira rat iscrpljivanja koji američko izraelsku stranu jako puno košta.”

    S druge strane, uprkos prijetnji potpunom blokadom, Iran je od 28. februara do 11. marta izvezao najmanje 11.7 miliona barela nafte kineskim kupcima kroz isti moreuz koji navodno zatvara.

    Peking je, čini se, dobio amnestiju od pravila koja vrijede za ostale. Ta selektivna propusnost moreuza – otvoren za kineske i iranske brodove, zatvoren za sve ostale – nije nedosljednost iranske strategije, nego njeno srce. Iran ne želi trajno uništiti Ormuski moreuz; želi upravljati njime kao polugom.

    Kineski ministarstvo vanjskih poslova odmah je pozvalo sve strane na prekid neprijateljstava i garantovanje slobodnog plovidbe kroz moreuz jer Kina je, prema analizi u “Foreign Policy”, kratkoročno izložena: otprilike polovina kineskog uvoza nafte i trećina uvoza LNG-a prolaze Ormuskim moreuzom.

    Ali dugoročno bi Kina, koja je godinama gradila strateške rezerve, elektrifikovala ekonomiju i diversifikovala energetsku infrastrukturu upravo anticipirajući takav scenario, mogla bi iz ove krize izaći kao neočekivani pobjednik.

    Američki odgovor
    Vašingtonu je pitanje Ormuskog moreuza postalo prvim prioritetom. Načelnik združenog stožera SAD-a general Dan Kejn 10. marta rekao je na konferenciji u Pentagonu konferenciji da vojska razmatra opcije za obnavljanje komercijalnog prometa.

    “Razmotrićemo čitav spektar opcija za uspostavljanje vojnih uslova koji bi to omogućili”, rekao je. Predsjednik Donald Tramp isti je dan na Truth Socialu poručio Iranu da će biti udaren “dvadeset puta jače” ako nastavi ugrožavati plovidbene rute.

    Hoće li te prijetnje biti dovoljne, ili će Ormuski moreuz ostati zatvoren duže nego što iko želi, zavisi o pitanju koje ni Goldman Sachs, ni IEA, ni Bijela kuća ne mogu predvidjeti – koliko dugo Iran može podnijeti ekonomsku i vojnu cijenu vlastitog rata iscrpljivanja.

    Istorija geopolitike uči da je odgovor rijetko onaj koji je polazna strana zamislila, navodi “Index”.

  • Akcije i dalje u padu

    Akcije i dalje u padu

    Akcije na evropskim berzama završile su današnje trgovanje u padu, jer su investitori nastavili da procjenjuju sukob na Bliskom istoku i njegov trajni uticaj na globalni ekonomski rast.

    Panevropski STOKS 600 okončao je dan u padu od oko 0,5 odsto, pri čemu je većina glavnih regionalnih berzi zabilježila negativne rezultate, dok su sektori ostvarili mješovite iznose, preneo je Si-En-Bi-Si.

    Indeks frankfurtske berze DAKS pao je za 0,6 odsto, francuski CAC 40 za 0,9 odsto, a londonski FTSE 100 za 0,4 odsto.

    Sektori nafte i gasa, osiguranja i komunalnih usluga prednjačili su na listi dobitnika, dok su industrija i rudarstvo zaostajali.

    Funta je danas pala u odnosu na dolar i evro, nakon što su preliminarni podaci pokazali da je britanska ekonomija stagnirala u januaru.

    S druge strane, i evro je oslabio u odnosu na dolar.

    Dojče banka je izgubila na vrijednosti 0,9 odsto nakon što se suprotstavila trendu šireg bankarskog sektora, koji nastoji da ublaži posljedice sukoba na Bliskom istoku.

    Cijene sirove nafte marke “Brent” ostaju iznad nivoa od 100 dolara, uprkos tome što je Međunarodna agencija za energiju prije dva dana objavila da pušta rekordnih 400 miliona barela iz svojih strateških rezervi za hitne slučajeve.

  • Dizel u Srpskoj 3,1 KM, u Švedskoj 4 marke

    Dizel u Srpskoj 3,1 KM, u Švedskoj 4 marke

    Vozači u Republici Srpskoj ponovo su se suočili sa naglim skokom cijena goriva. Na pojedinim benzinskim pumpama u Banjaluci litar dizela već je 3,10 KM. Iako je gorivo u nekim evropskim zemljama i dalje skuplje nego kod nas, sve manja razlika u cijenama otvara pitanje kako je moguće da je litar dizela kod nas gotovo na nivou država koje imaju višestruko veće plate.

    Prije izbijanja sukoba na Bliskom istoku litar dizela na pumpama u Srpskoj u prosjeku je koštao oko 2,30 KM, što znači da je u kratkom periodu poskupio za oko 70 do 80 feninga.

    Rast cijena goriva zabilježen je i u brojnim evropskim zemljama.

    U Švajcarskoj, jednoj od najbogatijih država Evrope, cijena dizela trenutno se kreće između 1,88 i 1,98 švajcarskih franaka po litru, odnosno oko 3,8 do 4 KM. Na autoputevima gorivo je još skuplje i prelazi dva franka, što je oko 4,5 KM. U toj zemlji dizel je u posljednje dvije sedmice poskupio za gotovo pola franka.

    Slična situacija je i u Švedskoj. Dizel trenutno košta skoro 22 krune, odnosno oko 4 KM po litru, dok je benzin oko 18 kruna ili oko tri marke. Prije najnovijih poskupljenja dizel je bio oko 18 kruna, a benzin oko 16 kruna.

    U Francuskoj je takođe došlo do značajnog rasta cijena. Prije dešavanja na Bliskom istoku litar dizela koštao je između 1,6 i 1,7 evra (oko 3,13 do 3,33 KM), dok je sada dostigao oko dva evra (oko 3,9 KM).

    U zemljama regiona cijene su trenutno nešto niže nego u zapadnoj Evropi, ali su i one porasle u odnosu na raniji period.

    U Hrvatskoj se cijene goriva mijenjaju svakih 14 dana, a Vlada je odlučila da ograniči maksimalne cijene zbog globalnih kretanja na tržištu. Ograničenje se odnosi na benzin, dizel, plavi dizel i UNP, dok premium goriva nisu obuhvaćena tom mjerom. Tako se cijena benzina Eurosuper 95 kreće između 1,50 i 1,66 evra (oko 2,93 do 3,25 KM), dok je dizel između 1,55 i 1,89 evra po litru (oko 3,03 do 3,70 KM).

    U Srbiji je dizel oko 1,73 evra (oko 3,38 KM), a benzin oko 1,57 evra po litru (oko 3,07 KM). U Crnoj Gori dizel trenutno košta oko 1,50 evra (oko 2,93 KM), dok je benzin oko 1,47 evra (oko 2,87 KM). U Sloveniji je dizel oko 1,53 evra po litru (oko 2,98 KM), a benzin oko 1,47 evra (oko 2,8 KM).

    Iako su cijene goriva u razvijenijim evropskim državama i dalje nešto više, razlika je sve manja. Jer, dovoljno je samo pročitati podatak kolika je prosječna plata u ovim zemljama, a kolika kod nas…

  • Šta je još potrebno uraditi da bi BiH postala dio SEPA?

    Šta je još potrebno uraditi da bi BiH postala dio SEPA?

    Predstavnički dom Parlamenta FBiH je na sjednici koja je održana u četvrtak, 12. marta, usvojio set zakona čiji je cilj sveobuhvatna i strateška reforma finansijskog i platnog sistema kojim je u konačnici BiH korak bliže ulasku u SEPA, jedinstveno područje plaćanja u evrima.

    Neke prognoze govore da BiH zbog toga što nije dio SEPA na visokim naknadama za prekogranična plaćanja godišnje izgubi i do 100 miliona KM.

    Šta je još potrebno uraditi?

    Ali šta je još potrebno uraditi da bi Bosna i Hercegovina postala dio SEPA?

    Prije svega, Dom naroda Parlamenta FBiH treba potvrditi usvajanje ovog seta zakona koji je Predstavnički dom Parlamenta FBiH u četvrtak usvojio.

    Kada je u pitanju Republika Srpska, Vlada RS je 26. februara ove godine donijela Uredbu o fizičkom prenosu gotovine, kojom je, između ostalog, utvrđeno da je dužnost nosioca gotovine da prilikom prelaska granice prijavi svaki fizički prenos gotovine, za vlastite potrebe ili za drugo lice, u iznosu od 10.000 evra ili više, odnosno u protivvrijednosti tog iznosa u drugim valutama.

    Takođe, Republika Srpska mora usvojiti novi zakon o platnim uslugama, koji će u formi nacrta biti pred poslanicima Narodne skupštine RS koja se održava u utorak, 17. marta.

    Stav Centralne banke BiH

    Iz Centralne banke BiH, koja je nosilac aktivnosti ulaska BiH u SEPA, pozdravili su usvajanje seta finansijskih zakona u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH, koji će građanima i privredi donijeti ogromnu korist.

    “Usvajanjem prijedloga zakona iz oblasti bankarstva, platnih usluga, elektronskog novca, mikrokreditnog sektora, zaštite korisnika finansijskih usluga, kao i zakona o računima za plaćanje napravljen je izuzetno značaj korak ka ispunjavanja regulatornih pretpostavki za integraciju Bosne i Hercegovine u Jedinstveno evropsko platno područje (SEPA). Pristupanje Bosne i Hercegovine SEPA području omogućiće jednostavnije, brže i jeftinije izvršavanje prekograničnih platnih transakcija sa državama članicama Evropske unije. Za privredu ovo znači niže transakcijske troškove, brži obrt kapitala i veću predvidljivost poslovanja. Bankarskom sektoru povećava konkurentnost i otvara dodatni prostor za razvoj savremenih digitalnih finansijskih proizvoda”, istakli su iz Centralne banke BiH.

    Šta SEPA donosi građanima?

    Dodali su da građanima SEPA donosi brže i povoljnije transakcije, bez višednevnog čekanja, te znatno veću finansijsku fleksibilnost.

    “Za Bosnu i Hercegovinu pridruživanje SEPA jedan je od najznačajnijih strateških projekata koji doprinosi modernizaciji platnog prometa, jačanju njegove sigurnosti i transparentnosti, te ubrzava digitalizaciju finansijskih usluga. Očekujemo da isti set zakona usvoji i Dom naroda Parlamenta Federacije BiH, kao i da Narodna skupština Republike Srpske prihvati slične zakonske izmjene koje je predložila Vlada Republike Srpske. Na ovaj način Bosna i Hercegovina nastaviće proces usklađivanja domaćeg regulatornog okvira sa standardima i praksama Evropske unije, što će osigurati brz ulazak u Jedinstveno evropsko platno područje (SEPA)”, objasnili su iz CB BiH.

    Koristi će imati svi

    Admir Čavalić, predsjednik Odbora za ekonomsku i finansijsku politiku Predstavničkog doma Parlamenta FBiH, istakao je nakon usvajanja ovih zakona da za njih urgira, lobira, interveniše, te šalje inicijative, amandmane i prijedloge još od dana kada je dobio mandat.

    “Od ovih zakona korist će imati svi – građani, privreda, finansijski sektor, kao i konkurencija na tržištu. Više finansijske slobode i mogućnosti, a manje naknada i manje bankocentričnosti”, naglasio je Čavalić.

  • Zašto je na pumpama dizel poskupio više nego benzin?

    Zašto je na pumpama dizel poskupio više nego benzin?

    Razlog što je evrodizel poskupio više nego benzin leži u strukturi globalnog tržišta naftnih derivata i trenutnoj potražnji za tim gorivom.

    Fakti:

    • Dizel ključni energent za transport i industriju
    • Evropa ima strukturni manjak dizela
    • Sankcije Rusiji promijenile lanac snabdijevanja
    • Geopolitičke krize povećavaju troškove transporta nafte
    • Velika potražnja u logistici i poljoprivredi

    Dizel je ključno gorivo industrije i transporta

    Prvo, dizel je industrijsko gorivo. On pokreće kamione, brodove, građevinske mašine, poljoprivrednu mehanizaciju i veliki dio logistike.

    Kada dođe do geopolitičkih kriza ili poremećaja u transportu nafte, potražnja za dizelom često raste brže nego za benzinom, jer države i kompanije žele da osiguraju snabdijevanje ključnih sektora ekonomije.

    Evropa već godinama ima manjak dizela

    Drugo, na evropskom tržištu već nekoliko godina postoji strukturni manjak dizela. Evropske rafinerije proizvode manje dizela nego što tržištu treba, a ranije je veliki dio dolazio iz Rusije. Poslije sankcija prema Rusiji, Evropa mora da ga nabavlja sa udaljenijih tržišta poput Bliskog istoka ili Indije, što automatski podiže cijenu.

    Treće, trenutna kriza na Bliskom istoku dodatno pogađa dizel. Ako postoji rizik za transport kroz Ormuski moreuz, logistika i pomorski transport poskupljuju, a to se direktno preliva na cijenu dizela jer ga teretni i transportni sektor najviše koristi.

    Postoji i tehnički razlog. Dizel i benzin imaju različite berzanske kotacije derivata, a u posljednjim sedmicama dizel na evropskom tržištu poskupljuje brže od benzina.

    Kako piše Telegraf.rs, kada država svakog petka formira maksimalnu cijenu goriva, ona zapravo prati upravo te međunarodne kotacije.

    Zbog toga se sada vidi razlika: dizel je skočio na 208 dinara, dok je benzin 186 dinara, jer se pritisak sa međunarodnog tržišta mnogo jače preliva na dizel.

    Dizel snažno utiče na inflaciju

    U ekonomskom smislu, ovo je važan signal. Poskupljenje dizela je mnogo ozbiljnije za inflaciju nego poskupljenje benzina, jer dizel utiče na transport hrane, građevinskog materijala i gotovo svih proizvoda koji se kreću drumovima.

    Ekonomisti često kažu da je cijena dizela jedna od najvažnijih cijena u svakoj ekonomiji, jer on pokreće gotovo čitav fizički tok robe. Za razliku od benzina, koji je uglavnom gorivo za putnička vozila, dizel je gorivo privrede. Kada poskupi dizel, poskupljuje kretanje robe kroz ekonomiju.

    Najveći dio transporta u Evropi i regionu odvija se kamionima koji koriste dizel. Svaki proizvod koji vidite u prodavnici – od hljeba do televizora – makar jedan dio puta pređe kamionom. Zbog toga čak i relativno mali rast cijene dizela odmah povećava troškove logistike. Kompanije tada te troškove prenose na cijenu proizvoda, pa inflacija počinje da se širi kroz čitavu ekonomiju.

    Rast cijene goriva utiče na hranu, transport i građevinarstvo

    Dizel ima i ogromnu ulogu u poljoprivredi. Traktori, kombajni, sistemi za navodnjavanje i transport žitarica skoro uvijek koriste dizel. Kada njegova cijena raste, poskupljuje proizvodnja hrane, a to je jedna od najosjetljivijih stavki u svakoj ekonomiji. Upravo zato vlade veoma pažljivo prate cijenu ovog goriva.

    Treći sektor koji snažno zavisi od dizela je građevinarstvo. Građevinske mašine, bageri, kamioni za beton i transport materijala rade gotovo isključivo na dizel. Kada on poskupi, rast troškova gradnje postaje neizbiježan, što utiče na cijenu infrastrukture, stanova i velikih projekata.

    Zbog svega toga ekonomisti često koriste jednostavnu formulu: dizel je krvotok realne ekonomije. Dok benzin više govori o potrošnji građana, dizel govori o stanju industrije, transporta i proizvodnje.

    Upravo zato vlade često pokušavaju da kontrolišu ili ublaže rast njegove cijene, jer naglo poskupljenje dizela može vrlo brzo pokrenuti novi talas inflacije.

    Kolike su cijene dizela u Banjaluci

    Podsjećamo, kako su “Nezavisne” ranije pisale cijena dizela na nekim pumpama u Banjaluci prešla je 3 KM, a one koje to nisu uradile, sigurno će u narednom periodu korigovati cijene prema tom nivou, kazao je za “Nezavisne novine” Đorđe Savić, predsjednik Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima pri Privrednoj komori Republike Srpske.

    Naime, cijene dizela u Banjaluci kreću se od 2,79 do 3,10 maraka po litru.

    Ned Puhovac, ministar trgovine i turizma RS, istakao je 10. marta, da distributeri u Republici Srpskoj imaju zalihe te da neće biti problema.

    On je dodao da cijene diktira tržište, odnosno oni koji prerađuju naftu.

    Inače, Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH 16. marta izjasniće se o zakonu koji predviđa privremeno smanjenje ili ukidanje akciza na naftne derivate, dok ekonomisti i predstavnici potrošača upozoravaju da nadležne institucije kasne sa mjerama i da će rast cijena goriva dodatno pogoršati životni standard građana i poslovanje privrede.

  • U Srbiji smanjene akcize na gorivo za 20 odsto, odluka važi do 15. aprila

    U Srbiji smanjene akcize na gorivo za 20 odsto, odluka važi do 15. aprila

    Vlada Srbije donijela je odluku o privremenom smanjenju iznosa akciza na derifate nafte i to za 20 odsto, a odluka će se primjenjivati od danas do 15. aprila, rečeno je Tanjugu u Ministarstvu finansija.

    Iz Ministarstva su naveli da je na kraju februara cijena Brent nafte po barelu na svjetskom tržištu bila 70,58 dolara, a da danas iznosi 97,6 dolara po barelu, što je rast od 38,2 odsto za samo dvije nedjelje.

    Kako dodaju, zbog rasta cijena sirove nafte na svjetskom tržištu država preuzima teret na sebe i smanjuje iznose akciza na olovni benzin, bezolovni benzin, odnosno benzin i gasna ulja ili dizel.
    Odluka o smanjenju akciza donesena je na jučerašnjoj sjednici Vlade Srbije.

    Pošto će akcize biti smanjene za 20 odsto, akciza na dizel koja je sada 74,04 dinara po litru biće smanjena na 59,23 dinara po litru, što je umanjenje od 14,81 dinar po litru.

    Akciza na benzin koja je sada 72 dinara biće smanjena na 57,6 dinara po litru, dakle za 14,4 dinara po litru.

    Iz Ministarstva navode da kada je gas u pitanju, u podzemnom skladištu “Banatski dvor” Srbija trenutno ima 413,5 miliona kubnih metara gasa.

    U skladištima u Mađarskoj uskladišteno je 148,5 miliona kubika gasa, a ukupno je uskladišteno 562 miliona kubnih metara gasa.

    Nafte, dodaju, takođe imamo dovoljno – dizela za 94 dana, benzina za 102 dana, mazuta za 158 dana, tečnog naftnog gasa za 1 dan, kerozina za 79 dana, ako NIS produži licencu.

  • Đokić: Energetska sigurnost Republike Srpske – naš štit pred svjetskim krizama

    Đokić: Energetska sigurnost Republike Srpske – naš štit pred svjetskim krizama

    Privremena odluka Sjedinjenih Američkih Država da dopuste prodaju ruske nafte koja je već u tranzitu jasno pokazuje da energetska sigurnost nema alternativu, kaže ministar energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić.

    – Čak i najveće sile, suočene sa globalnim krizama i sukobima, moraju da priznaju realnost tržišta i da balansiraju između političkih ciljeva i potrebe za stabilnošću snabdijevanja. Republika Srpska je u proteklim godinama izgradila stabilan i raznovrstan energetski sistem. Naša domaća proizvodnja električne energije, ulaganja u hidroelektrane, solarne kapacitete i nove projekte, garantuju da možemo odgovoriti na globalne izazove. Energetska stabilnost Republike Srpske nije samo ekonomsko pitanje, ona je strateški prioritet, garant našeg razvoja i zaštite interesa građana – navodi Đokić.

    Istakao je da je njihova obaveza jasna, da štite građane i privredu od posljedica svjetskih sukoba, spriječiti nagle skokove cijena i obezbijediti pouzdano snabdijevanje energijom.

    – Zato nastavljamo da ulažemo u domaće kapacitete i da razvijamo nove projekte, jer samo snažan i samostalan energetski sistem može garantovati sigurnost u vremenima globalnih neizvjesnosti. Evropa bi, ukoliko želi da vodi normalnu politiku u interesu svojih naroda, trebala postupiti jednako mudro. Pogrešne odluke, posebno kada je u pitanju energetski sektor, skupo koštaju i narode i privrede. Zato je važno da se i evropske politike usmjere ka realnosti tržišta i zaštiti interesa građana, a ne ka ideološkim eksperimentima – istaka je Đokić.

    Kaže da će Republika Srpska nastaviti da vodi odgovornu energetsku politiku, usmjerenu na stabilnost, sigurnost i razvoj.

    – To je naš odgovor na svjetske krize, mudra i jasna politika koja štiti interese naših građana i daje snagu našoj privredi – naveo je Đokić.