VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Kina ukinula posebne lučke takse za američke brodove

    Kina ukinula posebne lučke takse za američke brodove

    Kina je ukinula posebne lučke takse za brodove iz SAD na godinu dana, kao odgovor na sličan potez Vašingtona, saopštilo je danas kinesko Ministarstvo saobraćaja.

    Prema saopštenju kineskog Ministarstva saobraćaja, naplata posebnih lučkih taksi “biće obustavljena na godinu dana” od 10. novembra, istovremeno sa obustavom SAD primjene relevantnih mjera protiv Kine, kao dio sprovođenja konsenzusa postignutog na ekonomskim i trgovinskim konsultacijama Kine i SAD u Kuala Lumpuru 2025. godine, navodi se u saopštenju.

    Američke vlasti su 17. aprila uvele posebne lučke takse brodovima povezanim sa Kinom, kao odgovor na to, Kina je 14. oktobra počela da naplaćuje posebnu lučku taksu američkim brodovima.

    Ova taksa se primjenjivala na brodove u vlasništvu ili pod upravom američkih kompanija, kao i na brodove koji plove pod američkom zastavom ili su izgrađeni u Sjedinjenim Državama.

    U ponedeljak je stupio na snagu i niz kineskih odluka, kojima su ukinute dodatne carine na američku robu i kontrole izvoza robe za određene američke kompanije.

    Ove odluke su uslijedile nakon nekoliko rundi kinesko-američkih trgovinskih i ekonomskih konsultacija u Kuala Lumpuru, kao i sastanka između kineskog predsjednika Si Đinpinga i američkog predsjednika Donalda Trampa, koji je održan 30. oktobra u Busanu, u Јužnoj Koreji.

  • Poskupljuje gorivo u BiH za pet feninga po litru

    Poskupljuje gorivo u BiH za pet feninga po litru

    Cijene nafte na svjetskim berzama su u porastu, a taj trend rasta odraziće se i na bh. prostore, pa tako u narednim danima građane očekuju više cijene goriva za pet feninga po litru.

    Naime, kako je za “Nezavisne novine” kazao Đorđe Savić, predsjedavajući Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima Privredne komore Republike Srpske, cijene na berzama su u porastu, ali je u Srpskoj i u proteklom periodu bilo rasta cijena goriva.

    “Očekujemo dodatni rast cijene goriva na pumpama za pet feninga”, kazao je Savić i dodao da je berza ta koja diktira cijene i ako se ovakav trend nastavi, građane očekuju više cijene.

    Istakao je da je vrlo teško prognozirati šta će se dešavati u narednom periodu, jer se na svjetskim tržištima konstantno mijenjaju cijene.

    I Almir Bečarević, stručnjak za energetiku, kazao je za “Nezavisne novine” da je u posljednjih nekoliko dana došlo do povećanja cijene barela nafte na berzama.

    “Ako ostanu ove cijene u narednoj sedmici, preko 63 dolara, realno je očekivati da će doći i do viših cijena naftnih derivata na pumpama u BiH”, kazao je Bečarević i dodao da će to biti za pet feninga po litru.

    Kako je ranije za “Nezavisne novine” rekla Murisa Marić, izvršna direktorica u Udruženju građana DON Prijedor, ona nije iznenađena.

    “Čini mi se da oni koji se bave prometom goriva sjede 24 sata i samo prate šta će se gdje dogoditi kako bi podigli cijene. Nekako uvijek ispadne da u ovakvim situacijama nemamo zalihe”, rekla je Marićeva za “Nezavisne novine”.

    Podsjetila je da smo svjedoci kako su cijene goriva proteklih sedmica bile nešto niže.

    “Osnovne životne namirnice nisu doživjele pad cijena, a sada će ovo uzrokovati lančano poskupljenje tih namirnica. Čim dođe do povećanja cijena goriva, svi trgovci jedva čekaju da poskupe i osnovne životne namirnice, čije su cijene već sada visoke”, istakla je tada Marićeva.

  • Ekonomisti o Dodikovoj tvrdnji da bi Srpska trebalo da dobije Nobelovu nagradu: To nema veze sa stvarnošću

    Ekonomisti o Dodikovoj tvrdnji da bi Srpska trebalo da dobije Nobelovu nagradu: To nema veze sa stvarnošću

    Izjava Milorada Dodika, predsjednika SNSD-a, da bi on i ljudi koji vode Republiku Srpsku trebalo da dobiju Nobelovu nagradu za ekonomiju izazvala je lavinu reakcija i nevjericu među ekonomskim stručnjacima i građanima.

    „Svi su više zaduženi nego što to evropski standardi nalažu. Mi se zadužujemo u skladu sa evropskim standardima. Mi treba da dobijemo Nobelovu nagradu za ekonomiju, mi, koji vodimo Republiku Srpsku“, rekao je Dodik, izazvavši burne komentare.

    Ekonomistkinja Svetlana Cenić poručila je da bi takva nagrada imala jednaku logiku kao i „Nobelova nagrada za mir koju je dobila osoba koja traži bombardovanje“.

    „Mislim da je trebao sebi da prvo izmjeri temperaturu tog jutra, da vidi da mu neko nešto nije sipao u hranu, je li dobar s mozgom kad tako priča!? Drugo zaista ne znam šta bih komentarisala. To veze sa životom nema i ljudi se samo grohotom smiju, ali njemu je to potpuno svejedno, njemu je bitno da priča“, rekla je Cenićeva.

    Na pitanje o aktuelnom ekonomskom stanju u Republici Srpskoj, ona je odgovorila: „Loše, jako loše, ništa se ne dešava, praktično sve su paušalne, populističke mjere.“

    Cenićeva je istakla da nedostatak ulaganja u proizvodnju i inovacije predstavlja ključni problem.

    „Na prvom mjestu nema ulaganja u proizvodnju, u inovacije. Trend je i evo ako ste gledali članke analize i knjige, zašto je njemačka ekonomija došla u krizu, a kineska nije i slične stvari – zbog inovacija, zbog novih tehnologija, jer treba stalno razvijati nove tehnologije“, rekla je ona, dodajući da se u Srpskoj ne cijeni znanje, niti se podstiče razvoj novih tehnologija.

    „I sad čovjek koji kaže da treba Nobelovu nagradu da dobije, a njemu Šume u minusu. Znači 20 godina vlada, Šume u minusu, Elektroprivreda, ne postoji jedno javno i državno preduzeće које nije u deficitu, koje nije u minusu, koje ne pravi gubitke. I za to Vlada zaslužuje Nobelovu nagradu za ekonomiju. On treba da dobije Nobelovu nagradu za ekonomiju ali za to kako je izvarao sve ove ljude, pa sklopio dil sa onim Serdarovim, pa kako je od gotovine pravio veresiju i na Biraču i na koječemu, kako je on postao tako bogat i profitirao, a mi nismo i slične stvari. Treba da dobije Nobelovu nagradu, kako je izvarao stanovnike, građane, naciju“, zaključila je Cenićeva.

    Slično mišljenje iznio je i ekonomista Milenko Stanić, koji smatra da se prvo mora utvrditi da li je Dodik govorio u šali ili ozbiljno.

    „Ako nije šala u pitanju, onda je takva izjava neodgovorna i nerazumna“, rekao je Stanić, istakavši da podaci koje je iznio Dodik „nisu tačni“ i da predstavljaju „potcjenjivanje građana i njihovog zdravog razuma“.

    „Te podatke koje je iznio gospodin Dodik, da je broj zaposlenih 293.000, po zadnjim podacima statistike iz marta ove godine broj je 289.000, broj penzionera je veći od broja zaposlenih jer je zapravo broj penzionera 293.000. Tako da je to netačan podatak“, naveo je on.

    Prema njegovim riječima, i stanje budžeta je lošije od onoga što je Dodik tvrdio.

    „Konsolidovani izveštaj revizije budžeta za 2023. koji smo imali objavljen, jer za 2024. nisu još objavljeni rezultati konsolidovanog izveštaja o budžetu, deficit je bio 320 miliona, znači 2% BDP koliko znam Dodik je govorio o 0,3%-0,4% deficita budžeta u odnosu na BDP“, rekao je Stanić.

    Dodao je da ni podaci o ekonomskom rastu nisu tačni, jer je „rast BDP iznosio 1,5% u prvom kvartalu i 1,9% u drugom, što daje prosjek od 1,7%“.

    Govoreći o zaduženju, Stanić je istakao da apsolutni iznos duga stalno raste, a da je najveći problem u tome što sve veći dio budžeta odlazi na otplatu dugova.

    „U idućoj godini ćemo 1,6 milijardi morati izdvojiti za otplatu duga, glavnice i kamata“, upozorio je Stanić, dodajući da je to ogroman teret s obzirom da je „ukupni izvorni prihod budžeta oko šest milijardi“.

    Zaključio je da nijedan parametar o kojem je govorio Dodik „ne pokazuje zdravlje ekonomije“.

    „Njegova tvrdnja da zaslužuju nagradu oni koji su upravljali, vodili ekonomiju apsolutno je ovo nerazumna i po osnovu rezultata više zaslužuju kaznu, svakako kaznu od birača da ne biraju takvu vlast“, rekao je Stanić.

  • Poslije mjesec dana sankcija NIS-u: Snabdijevanje stabilno, rješenje na čekanju

    Poslije mjesec dana sankcija NIS-u: Snabdijevanje stabilno, rješenje na čekanju

    Naftna industrija Srbije skoro mjesec dana je pod sankcijama Sjedinjenih Američkih Država. Uz povećan uvoz derivata, snabdijevanje je za sada stabilno, a nadležni poručuju da energetske krize neće biti, piše RTS.

     

    Rafinerija Naftne industrije Srbije u Pančevu ima zaliha sirove nafte za preradu do 25. novembra. Značajno su iskorišćene i mogućnosti uvoza gotovih derivata drumskim i željezničkim cisternama i riječnim baržama, prenosi RT Balkan.

    Tomislav Mićović, generalni sekretar Udruženja naftnih kompanija Srbije, objašnjava da u formuli koju država izračunava svake nedjelje za maksimalne cijene, pored kotacijskih i berzanskih promjena i kursa dolara, postoji stavka koja se zove uticaj zavisnih troškova uvoza i stavljanje derivata na tržište.

    – Što je veći udio uvezenih derivata, ti troškovi rastu – navodi Mićović.

    Situaciju dodatno pogoršavaju smanjene količine derivata iz Mađarske, zbog požara u MOL-ovoj rafineriji, a od ove sedmice i zabrana izvoza dizela, mazuta i mlaznog goriva iz Bugarske. Zvanična Sofija privremeno je zabranila izvoz kako bi zaštitila domaće tržište od američkih sankcija koje pogađaju jedinu njihovu rafineriju, koja je u većinskom vlasništvu “Lukoila”.

    Ivan Benev, direktor lanca benzinskih stanica u Bugarskoj, izjavio je da potrošnja goriva u Bugarskoj, više od 60 odsto dolazi od “Lukoila”.

    – Nema načina da se to pokrije. Nemamo takav kapacitet skladištenja, niti takve mogućnosti – ističe Benev.

    Direktor Srbijagasa Dušan Bajatović, ne iznoseći detalje, poručuje da je u toku rješavanje problema NIS-a i da Srbija neće ostati bez gasa.

    – Nisam ovlašćen da govorim, ali pošto sam često bio pozivan u medijima, ovako da vam kažem – nema nikakve gasne krize, niti će je biti. Biće dovoljno gasa i za domaćinstvo, tu cijenu nećemo mijenjati, biće dovoljno gasa za industriju. Oni koji žele da investiraju u Srbiji, ne treba da sumnjaju u to. Ponoviću još jednom, neće biti nikakve krize u Srbiji – ni gasne, ni naftne, ni električne. Žao mi je što ne mogu da kažem više detalja, to mi nećete zamijeriti – navodi Bajatović.

    Evropska unija je već potvrdila da od januara postepeno uvodi i zabranu za ruski gas i to prvo tečni. Računa na veće isporuke iz Amerike, Norveške, Azerbejdžana, Katara i Alžira.

    Međutim, Katar, koji već pokriva do 14 procenata evropskih potreba, upozorava Brisel da direktiva EU koja od kompanija zahtijeva poštovanje ekoloških propisa i ljudskih prava može zaustaviti te isporuke.

    Sad Šerida el Kabi, ministar energetike Katara tvrdi da sigurno neće isporučivati tečni gas Evropi ako “Evropa zaista ne razmotri kako može da ublaži ili otkaže Direktivu o korporativnoj održivosti”.

    – I ako nastavi sa uvođenjem kazne od pet odsto od ukupnog našeg prometa energenata. To smo veoma jasno najavili u nekoliko navrata – kaže El Kabi.

    Ono što je izvjesno, geopolitička situacija nameće ne samo nove puteve snabdijevanja energijom i energentima već podiže neizvjesnost isporuka, posebno za evropske potrošače koji zavise od uvoza, piše RTS.

    Sankcije SAD NIS-u stupile su na snagu 9. oktobra.

  • Ministarka Vidović pojasnila zašto su penzije u Srpskoj male

    Ministarka Vidović pojasnila zašto su penzije u Srpskoj male

    Zora Vidović, ministarka finansija u Vladi Republike Srpske, kazala je da je prosječna penzija u Srpskoj mala zato što većina od ukupnog broja penzionera kojih je više od 280.000, nema puni radni staž.

    “Samo osam odsto penzionera ima puni radni staž, tačnije staž od 40 godina. Svi oni penzioneri koji imaju manji staž, logično je da imaju manje penzije i to zaista obara prosjek penzije u Republici Srpskoj”, pojasnila je Vidovićeva.

    Istakla je da će u ovoj godini za najavljeno povećanje penzija ukupno trebati oko 450 miliona KM.

    “Da bi se penzije isplatile u punom iznosu od 100 odsto”, dodala je Vidovićeva.

    Dodik: U decembru dvije penzije
    Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, poručio je danas da će do petka, 7. novembra, biti isplaćena oktobarska penzija, a da će u decembru biti isplaćene dvije penzije.

    “Početkom decembra penzioneri će dobiti novembarsku penziju, a krajem decembra, prije nove godine, biće isplaćena i decembarska”, rekao je Dodik.

  • BRIKS nadmašuje G7: Svjetski rast se premiješta u Aziju, Afriku i na Globalni jug

    BRIKS nadmašuje G7: Svjetski rast se premiješta u Aziju, Afriku i na Globalni jug

    Dok zapadne sile ulaze u fazu usporavanja, zemlje BRIKS-a bilježe brz rast BDP-a podstaknut investicijama, trgovinom i demografskim zamahom. Prema najnovijem izvještaju MMF-a, rast ekonomija BRIKS-a će u naredne dvije godine biti više od tri puta brži nego u grupi G7.

    Prema prognozama za 2025. i 2026. godinu Indija će biti motor bloka sa rastom od 6,6 procenata u 2025. i 6,2 odsto u 2026. Kina nastavlja stabilan tempo – 4,8 procenata u 2025. i 4,2 odsto u 2026, oslanjajući se na rast trgovine širom Evroazije i Afrike. Ekonomsko iznenađenje bloka je Etiopija sa čak 7,2 odsto rasta u ovoj godini. Snažan zamah između četiri i pet odsto bilježe Egipat, Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati, što potvrđuje da se težište ekonomske dinamike svijeta pomjera ka Globalnom jugu.

    Prosječni rast za sve zemlje BRIKS-a iznosi 3,8 odsto u ovoj i 3,7 procenata u narednoj godini, što je u oštrom kontrastu sa G7, čiji je prosjek svega jedan procenat u 2025. i 1,2 odsto u 2026.

    Sjedinjene Američke Države, najdinamičnija ekonomija zapadnog bloka, očekuju rast od dva procenta naredne godine, dok Njemačka, motor evropske industrije, pada na simboličnih 0,2 odsto. Јapan, Francuska, Italija i Britanija kreću se oko jednog procenta – brojke koje više podsjećaju na stagnaciju nego na rast. prenosi RT Balkan.

    Zapadne ekonomije suočavaju se sa starenjem stanovništva, visokim dugovima i gubitkom tržišta, dok BRIKS raspolaže mladom radnom snagom, rastućom potrošnjom i novim trgovinskim koridorima koji spajaju Aziju, Afriku i Latinsku Ameriku.

    BRIKS danas nije samo ekonomska kategorija, već alternativa zapadnoj finansijskoj dominaciji. Sa proširenjem koje obuhvata Saudijsku Arabiju, Egipat, UAE, Etiopiju i Iran, grupa je postala geoekonomski savez koji spaja proizvodnju energenata, sirovina i rastuće tržište potrošača.

    Dok G7 tone u birokratsku stagnaciju i ideološku samozatvorenost, zemlje BRIKS-a grade paralelne mehanizme finansiranja, trgovine i tehnološke saradnje, uključujući novu razvojnu banku kao alternativu MMF-u i Svjetskoj banci.

    Brojke MMF-a pokazuju ono što je politički već očigledno: centar svjetske ekonomije više nije u Londonu, Parizu ili Njujorku, već u Delhiju, Pekingu, DŽedi i DŽakarti. Dok zapadni analitičari raspravljaju o “održivom rastu”, zemlje BRIKS-a ga već ostvaruju u praksi.

     

  • Šulić: Ako vam pri online narudžbi traže da platite odmah, to je 99 odsto prevara

    Šulić: Ako vam pri online narudžbi traže da platite odmah, to je 99 odsto prevara

    Denis Šulić, ministar trgovine i turizma Republike Srpske, rekao je da svi oni koji naručuju nešto putem interneta treba da znaju da ukoliko prodavac nekog proizvoda od kupca traži da novac uplati odmah, a ne po preuzimanju istog, gotovo sigurno se radi o internet prevari.

    “Ako vam pri narudžbi traže odmah da platite, vjerujte mi da je to 99 odsto prevara. A ako vam traže da platite po preuzimanju to je već velika velika mogućnost da je čovjek koji radi i registrovan i radi po pravilu i zakonu. Na taj način se mogu najbolje otkriti online prevare”, poručio je Šulić, tokom rasprave o Prijedlogu zakona o zaštiti potrošača Republike Srpske.

  • Kamate u BiH počele blago padati

    Kamate u BiH počele blago padati

    Tokom drugog kvartala 2025. godine nastavljen je trend blagog smanjenja kamatnih stopa na ukupne novoodobrene kredite banaka, koje su na kraju drugog kvartala u prosjeku iznosile 4,74%, piše u podacima Centralne banke BiH.

    Navodi se da su kamatne stope na novougovorene kredite stanovništvu ostale nepromijenjene i iznosile su 5,72% za ostale kredite, 5,68% za potrošačke i 3,81% za stambene kredite.

     

    “Na godišnjem i kvartalnom nivou ukupni novoodobreni krediti stanovništvu porasli su za približno 12%. U segmentu nefinansijskih preduzeća prosječne kamatne stope nastavile su blago smanjenje, te je u odnosu na kraj prošle godine prosječna kamatna stopa na kredite nefinansijskim preduzećima niža za 40 baznih poena. Posebno je smanjena kamatna stopa na kredite s periodom fiksacije između jedne i pet godina, koja je na kraju drugog kvartala iznosila 3,94%. Istovremeno, i pored rasta kamatnih stopa na kredite s periodom fiksacije iznad pet godina, vrijednost novoodobrenih kredita u ovoj kategoriji je povećana. Ovi krediti sada čine gotovo 40% ukupnih novoodobrenih kredita, dok je njihova apsolutna vrijednost viša za oko 50% u odnosu na prošlogodišnji prosjek”, stoji u izvještaju Centralne banke BiH.

    Rast kreditne aktivnosti

    Dalje piše da ovakva kretanja ukazuju na rast kreditne aktivnosti, uz povećano interesovanje za dugoročnije finansiranje, gdje se posebno ističe rast stambenih kredita.

    “Prosječna kamatna stopa na ukupne novougovorene depozite u izvještajnom periodu povećana je u odnosu na prethodni kvartal. Nakon kontinuiranog rasta u prethodnim mjesecima, u ovom posmatranom periodu zabilježeno je njihovo smanjenje u svim mjesecima drugog kvartala. U segmentima depozita s rokom između jedne i dvije godine, kao i iznad dvije godine, kamatne stope su blago povećane. Nakon stagnacije u prethodnom kvartalu, prosječna ponderisana kamatna stopa na ukupne novougovorene depozite stanovništva ponovo je porasla. Vrijednost novougovorenih depozita iznosila je 547 miliona KM, što je gotovo identično kao u prethodnom kvartalu i u skladu s prošlogodišnjim prosjekom. Kamatne stope na depozite u domaćoj valuti blago su pale, dok su kamatne stope na depozite u stranim valutama porasle”, ističe se u ovim podacima.Previsoke kamate na kredite odobrene stanovništvu

    Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, rekao je za “Nezavisne novine” da, ukoliko se ima u vidu visoka stopa naplativosti kredita plasiranih stanovništvu, što se u bankarskim bilansima manifestuje kroz malo učešće takozvanih NPL- ova, može se izvesti zaključak o previsokim kamatama na kredite odobrene stanovništvu.

    “Takođe, podatak da mikrokreditne organizacije koje se dijelom zadužuju kod banaka i plasiraju kredite po znatno višim stopama imaju isto visok procenat naplate ukazuje na pretjeranu percepciju rizika banaka prilikom kreditiranja stanovništva. Visok nivo naplate upućuje na niži rizik te bi stoga kamatne stope trebalo da budu niže”, istakao je Mlinarević.

  • Inflacija u BiH duplo veća nego u EU

    Inflacija u BiH duplo veća nego u EU

    Prema podacima Eurostata i Agencije za statistiku BiH inflacija u Bosni i Hercegovini je duplo veća nego u Evropskoj uniji. U septembru inflacija u BiH iznosila 4,2 odsto, a u EU 2,2 odsto.

    Ekonomista Svetlana Cenić kaže da ovaj podatak nije iznenađujući jer vlasti samo znaju da ograniče marže i zaključaju cijene, što nema nikakvog efekta, a na ekonomskom planu ništa ne rade.

    – Nije povećana produktivnost, zatim nema razumijevanja ni za privredu, ni za poljoprivredu. Veletrgovci mogu da stave cijenu koju hoće, a i cijena će biti onolika koliko prolazi – naglasila je Cenić.

    „Patimo od prosjeka“

    Prema njenim riječima ništa nisu uradili ovim ni povećanjem minimalne plate, zato što su nameti ostali isti, opterećenje ogromno, a pokušavaju da se nešto trkaju sa inflacijom.

    – Ni jednog momenta niste vidjeli da su sjeli ti isti, od kojih slušamo svakakve budalaštine, da su sjeli i da kažu: čekaj da vidimo kako ćemo koordinisati ekonomske mjere da bi bilo bolje. To nećete vidjeti nikada. Ali ćete zato vidjeti tako glupe poteze koje uopšte ni jednog momenta nemaju obrazloženje ili promišljanje: čekaj kako će sad to djelovati na ovo, a kako će djelovati na ono – rekla je Svetlana Cenić.

    Građani ćute i trpe
    Naglasila je da građane ovdje niko ne pita ni za šta.

    – Niti oni, koliko vidim, hoće da se pitaju, niti ko pet para daje za građane. Jednostavno, šta god da se desi „hajde boga ti za par dana to će biti juče“, niko o tome neće pričati i vidiš da trpe, ćute, plaćaju, kukaju u sebi, u bradu, u kafani ili na ulici, ali ne kukaju ovako – naglasila je Svetlana Cenić.

    Ekonomista Milenko Stanić kaže da podatak da je inflacija dva puta veća u BiH nego u EU pokazatelj da ne stoji teza koja su dugo provlačili ranijih godina predstavnici vlasti da je inflacija uvezena kategorija, da je nastala kao rezultat inflacije u okruženju i po osnova uvoza roba iz inostranstva se prenijela na domaće tržište.

    – Dakle, sad možemo definitivno konstatovati da je inflacija u BiH rezultat internih faktora, domaćih faktora, a to su faktori rasta troškova proizvodnje. Proizvođači prilikom rasa troškova proizvodnje, kalkulisanja cijena roba i usluga, zbog rasta troškova proizvodnje dovode do porasta cijena, odnosno do inflacije – rekao je Stanić.

    – Nadalje ono što mene strašno nervira u čitavoj BiH je što patimo od prosjeka. Mi najviše trošimo na hranu i samo te podatke treba i objavljivati, a ne inflacija je 3,4% na primjer, s tim što je pala cijena nameštaja, ali je cijena jaja, vode, svega onog od čega živite i što vam svaki dan treba, porasla u nebesa. Jednostavno, vlast radi samo paušalnim i populističkim mjerama – istakla je Cenić.

    Istakla je da ni jednog momenta nismo vidjeli dvije stvari. Prvo da je neko ozbiljno sjeo i sagledao sve kote i tačke pa da vidi šta i kako treba djelovati da bi bilo bolje.

    Jedan od segmenata troškova proizvodnje je radna snaga, odnosno rast cijene rada i minimalnih zarada.

    – Zbog nedostatka radne snage i sve većeg odlaska u inostranstvo, poslodavci su primorani da povećavaju plate radnika da bi ih zadržali, ali treba imati u vidu i da su značajno drugi troškovi rasli, na primjer troškovi električne energije i u RS i FBiH rastu – naveo je Stanić.

    Među faktorima inflacije su prema njegovim riječima i značajni troškovi koji su pod kontrolom lokalnih organa vlasti, odnosno komunalna infrastruktura, komunalije, voda, ali i drugi troškovi.

    – Sve to se generiše i na kraju dovodi do porasta cijena roba i usluga na domaćem tržištu, koje se naravno prelivaju u novi trend inflacije – kaže on.

    Kao jedan od problema naveo je činjenicu da konkurencija kod nas nije toliko snažna u mnogim sektorima, pa nemamo ozbiljnu konkurenciju i inostrani partneri nisu zainteresovani da ulažu na ovako nisko tržište.

    Poređenje sa inostranstvom

    – I naši građani koji žive i rade u inostranstvu prilikom dolaska u zemlju sve više se bivaju iznenađeni da su cijene mnogih proizvoda, pogotovo u sektoru prehrambene industrije, hrane, pića, veće nego u mnogim zemljama Zapadne Evrope odnosno u odnosu na okruženje – rekao je Stanić.

    Na pitanje kako onda građani mogu preživjeti, ako se zna da je prosječna plata u Srpskoj 1.557 KM Stanić je rekao da su pred građanima 2 mogućnosti.

    – Jedna su stalne korekcije u strukturi potrošačke korpe, znači da se više izdvaja za prehranu i komunalne usluge, a smanjuju se izdaci za zdravstvo, liječenje, sportske aktivnosti, za turizam, odnosno putovanja. Druga mogućnost je trend zaduživanja – rekao je on.

    Dodao je da po pravilu krediti i zaduženja stalno rastu, ali se ne usmjeravaju u investicije i nove proizvode, nego za pokrivanje potrošačke korpe.

    – 97% uzetih kredita u svojoj strukturi na našem tržištu se usmjerava i na hranu, i na komunalne usluge. Samo 2 ili 3% uzetih kredita se usmjerava na nove investicije, izgradnju, stambenu izgradnju, investicije u preduzetništvo. To je veoma mali procenat, a trebalo bi da najveći dio kredita ide u investicije koje bi trebalo da vraćaju ta sredstva.  Međutim, imamo tu situaciju stalnog zaduživanja i pokrivanja ključnih segmenta potrošačke korpe, komunalnih usluga i prehrane – dodao je Milenko Stanić.

  • Gorivo u Srpskoj ponovo poskupjelo, najavljeno novo povećanje cijena

    Gorivo u Srpskoj ponovo poskupjelo, najavljeno novo povećanje cijena

    Na benzinskim pumpama širom Republike Srpske posljednjih dana ponovo su povećane cijene goriva, a trgovci upozoravaju da bi do kraja sedmice moglo uslijediti i novo poskupljenje.

    Kako su potvrdili iz Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima pri Privrednoj komori Republike Srpske, u protekla dva do tri dana cijena dizela porasla je za dodatnih pet feninga po litru.

    U Banjaluci se sada dizel prodaje po prosječnoj cijeni od 2,34 marke, zavisno od pumpe – između 2,31 i 2,37 KM po litru. Cijene benzina kreću se u sličnom rasponu, od 2,29 do 2,37 KM.

    Podsjećaju da su distributeri već ranije najavili korekciju cijena zbog rasta vrijednosti nafte na međunarodnom tržištu. Prema riječima predsjednika Grupacije, Đorđa Savića, dalja poskupljenja zavisiće od kretanja cijena na berzi.

    „Ukoliko nafta na svjetskom tržištu ne pojeftini, dizel i benzin u Republici Srpskoj u narednim danima mogli bi biti skuplji za još oko pet feninga po litru, što bi cijenu goriva podiglo iznad 2,40 KM. Pumpe trenutno nabavljaju nove količine po većim veleprodajnim cijenama, što se direktno odražava i na maloprodajne iznose“, pojasnio je Savić.