Kategorija: Društvo

Služba za poslove sa strancima BiH evidentirala je u aprilu 8.374 migranta, što je za 15 odsto više nego u istom periodu lani, saopšteno je u najnovijem izvještaju o mobilnosti migranata Međunarodne organizacije za migracije.

Kako su saopštili, broj neuspjelih graničnih prelazaka u Hrvatsku i dalje je visok, a 76 odsto ispitanika je izjavilo da su u aprilu 2024. godine pokušali i nisu uspjeli preći granicu barem jednom.

“Većina migranata stiže do Sarajeva i putuje u Bihać kako bi pokušali preći granicu sa Hrvatskom na području Velike Kladuše. Neki migranti napuštaju BiH i oko područja Bosanske Gradiške, Srpca i Orašja”, navedeno je.

Dodaju da iz Crne Gore većina migranata prelazi u BiH sa graničnog prelaza Metaljka, a neki migranti su u BiH ušli i na području graničnog prelaza Vraćenovići, odnosno Deleuša.

Istakli su da u BiH migranti dolaze preko istočne granice sa Srbijom ili granice sa Crnom Gorom, južnije. Najviše ljudi je ušlo na područje između Zvornika i graničnog prelaza Šepak, dok su ostale ulazne tačke iz Srbije bile oko Bratunca.

“Sedamdeset pet odsto ispitanika već je barem jednom pokušalo preći granicu s Hrvatskom. Šest odsto ovih pokušaja bilo je uz pomoć krijumčara. Gotovo svi ispitanici su izjavili da nisu uspjeli jer su ih vlasti presrele i vratile, dok je preostalih jedan odsto ispitanika reklo da se to desilo zbog zatvaranja rute. Samo dva ispitanika izjavila su da ne bi ponovo pokušali da pređu granicu. Ispitanici koji su učestvovali u anketi koriste društvene mreže i instant poruke kako bi organizovali svoja putovanja u zapadnu Evropu. Najčešće korištene platforme su WhatsApp, Facebook i Viber”, dodaju.

Ukupno gledano, najviše migranata je iz Sirije, a slijede Avganistan, Maroko, Nepal i Turska. Više od tri četvrtine ispitanika iz Sirije i Turske izjavilo je da namjerava putovati u Njemačku. Državljani Avganistana su najviše spominjali Njemačku, Italiju i Francusku, dok su prve tri destinacije za državljane Maroka bile Italija, Francuska i Španija. Ispitanici iz Nepala rekli su da im je cilj da putuju u Njemačku, Španiju i Italiju.

Sudeći prema mini-ispitivanju unutar fokus grupe koju su uradili anketari IOM-a, prosječna dužina boravka migranata u BiH bila je 36 dana, šest dana duže nego u martu 2024. i 11 dana duže nego u februaru 2024. godine. Osamdeset tri odsto ispitanika, kako je istaknuto, ušlo je preko jednog od pograničnih područja sa Srbijom, dok je devet odsto ušlo iz Crne Gore. Preostalih šest odsto je ušlo avionom. Od 35 ljudi koji su stigli avionom, 27 je bilo iz Turske, četiri iz Kine, tri iz Somalije i za jednog ispitanika ova informacija je nepoznata.

Na pitanje da li su ih pratili ljudi koji su im olakšali prelazak granice, 39 odsto ispitanika je izjavilo da su bili u pratnji. Poređenja radi, u martu 2024. godine 45 odsto ispitanika izjavilo je da su imali pomoć, dok je u februaru 2024. godine 54 odsto izjavilo da su imali pomoć.

Oko 90 odsto ispitanih je izjavilo da su pješačili, dok je 81 odsto reklo da su putovali autobusom između nekih ključnih lokacija. Osim autobusom, 27 odsto je izjavilo i da su uzeli taksi. Intervjui ključnih ispitanika otkrili su da je prosječna cijena taksija po osobi unutar BiH oko 50 evra.

“Sedamdeset pet odsto ispitanika već je barem jednom pokušalo preći granicu s Hrvatskom. Šest odsto ovih pokušaja bilo je uz pomoć krijumčara. Gotovo svi ispitanici su izjavili da nisu uspjeli jer su ih vlasti presrele i vratile, dok je preostalih jedan odsto ispitanika reklo da se to desilo zbog zatvaranja rute. Samo dva ispitanika izjavila su da ne bi ponovo pokušali da pređu granicu”, naglašeno je.

Ako putujete u zemlje Еvropske unije vaš lični prtljag ne smije da prelazi vrijednost od 300 evra u drumskom saobraćaju, dok je u vazdušnom saobraćaju ta vrijednost do 430 evra, rekla je za ATV Darjana Maglov, portparol Uprave za indirektno oporezivanje.

Ona je za ATV jutro riješila dileme putnika koje se odnose na to šta možemo prenijeti u zemlje Еvropske unije i zemlje trećeg svijeta tokom ljetovanja i godišnjih odmora.

Lični prtljag, pojašnjava Maglov, je sav onaj prtljag koji mi nosimo sa sobom kada odlazimo na neko putovanje ili godišnji odmor. U lični prtljag spadaju odjeća, obuća, sve one potrepštine koje su nam potrebne tokom godišnjeg odmora

Što se tiče maloljetnih lica, odnosno lica do 15 godina, vrijednost ličnog prtljaga ne smije da pređe 150 evra.

Kada govorimo o BiH i zemljama trećeg svijeta, tu je malo drugačija situacija, jer vrijednost ličnog prtljaga koji možete da ponesete sa sobom je do 600 KM, bez obzira kojim prevoznim sredstvom putujete.

„Bitno je naglasiti da se lični prtljag ne broji po automobilu nego po putniku i ukoliko vrijednost ličnog prtljaga pređe sve ove iznose, ne može se dijeliti na putnike. Držimo se ovih ograničenja, s obzirom da znamo kakvi su propisi Еvropske unije i znamo koliko su pojačane te kontrole na graničnim prelazima, pogotovo za vrijeme godišnjih odmora”, rekla je Maglov za ATV.

Što se tiče akcizne robe, kada prelazimo u zemlje ЕU sa sobom možemo ponijeti 40 cigareta ili 20 cigarilosa ili 10 cigara ili 50 grama duvana u drumskom saobraćaju ili 50 grama novih duvanskih proizvoda, 10 mililitara e tekućine.

U vazdušnom saobraćaju, ako iz BiH putujete recimo u Hrvatsku, zemlju članicu ЕU ili u ostale zemlje ЕU, možete ponijeti 200 cigareta ili 100 cigarilosa ili 50 cigara ili 250 grama duvana ili 50 grama novih duvanskih proizvoda ili 10 mililitara e tekućine.

„Možete da kombinujete ove duvanske proizvode, ali ne smijete da premašite dozvoljenu količinu. Što se tiče alkohola, rakije, vina, ne smijete nositi domaće proizvode, s obzirom da svi ti proizvodi moraju da imaju deklaraciju“, navela je Maglov.

U drumskom saobraćaju dozvoljeni su alkohol i alkoholna pića sa udjelom alkohola većim od 22% volumena, jedna litra, a sa udjelom alkohola 22% i manje dvije litre, ili četiri litre vina ili 16 litara piva.

U Crnoj Gori situacija je malo drugačija te možete prenijeti 200 cigareta ili do 100 cigarilosa, do 50 cigara ili do 250 grama duvana za pušenje. Alkoholna pića sa udjelom alkohola većim od 22% volumena, jedna litra, a sa udjelom alkohola 22% i manje dvije litre, ili mjernog vina četiri litre vina ili 16 litara piva.

Kada govorimo o hrani, u zemlje ЕU ne možete prenijeti meso i mesne prerađevine kao ni mliječne proizvode. Možete ponijeti hranu za dojenčad do dva kilograma, hranu za kućne ljubimce do dva kilograma. Povrće nije dozvoljeno, odnosno, morate da imate fitosanitarni sertifikat. Međutim, možete se osvježiti ananasom, bananama, datulama i kokosom. Dozvoljeno je da ponesete suvu, očišćenu ribu do 20 kilograma, jaja i med do dva kilograma.

Što se tiče zemalja u okruženju, u Srbiju možete ponijeti fabrički upakovanu hranu, količina hrane mora jasno upućivati da je namijenjena sopstvenim potrebama. Hrana životinjskog porijekla dozvoljena je do jednog kilograma. U Crnu goru možete ponijeti jedan kilogram sušenog voća, povrća, sirove kafe, začina, čajeva. Možete unijeti sa sobom ishranu za djecu, te tri kilograma svježeg voća i povrća osim krompira.

Sezona matura je pri kraju, a sadašnji maturanti, odnosno budući brucoši su na početku nove etape života odabiru fakulteta.

Dok se upisni rok bliži, kao i prijemni ispit koji je zakazan za prvi dan jula, fakulteti se nadaju da će baš oni biti izbor brucoša.

Tako je na Banjalučkom univerzitetu jun već godinama rezervisan za pripremnu nastavu, koju će za svoje buduće studente organizovati brojni fakulteti.

Besplatnu pripremnu nastavu imaće Filološki, Tehnološki, Rudarski, Prirodnomatematički, Elektrotehnički, Pravni, Mašinski i Ekonomski fakultet.

Fakultet političkih nauka je obezbijedio studentima prateći materijal za pripremu prijemnog ispita u formi online lekcija, dok se pripremna nastava plaća na Medicinskom i Arhitektonskograđevinskogeodetskom fakultetu i Akademiji umjetnosti. Cijene su od 100 do 150 KM.

Budući studenti Poljoprivrednog, Filozofskog i Šumarskog fakulteta, kao i Fakulteta bezbjednosnih nauka i Fakulteta fizičkog vaspitanja i sporta na prijemni ispit će ići bez pripremne nastave.

Veliko interesovanje kako domaćih, tako i stranih studenata, i ove godine vlada za Medicinski fakultet, a Ranko Škrbić, dekan ovog fakulteta, za “Nezavisne novine” ističe da su oni spremni za prijemni ispit.

“Ove godine očekujemo značajan broj stranih studenata. Pored medicine, ove godine imamo zainteresovanost stranih studenata, posebno iz Indije i Indijskog potkontinenta, za studij sestrinstva. Ima čak zainteresovanosti i za master studije”, rekao je on.

Kako je dodao, ovaj fakultet tradicionalno godinama organizuje pripremnu nastavu.

Kako bi olakšao polaganje prijemnog ispita budućim brucošima, pripremnu nastavu ima i Prirodnomatematički fakultet, tačnije Studijski program matematika i informatika i Studijski program hemija.

“Ima zainteresovanih kandidata i za jedno i za drugo. Pripremna nastava je besplatna i organizujemo je petkom i subotom u zavisnosti od opterećenja nastavnika, odnosno slobodnih učionica”, ističe za “Nezavisne novine” dekan ovog fakulteta Radoslav Dekić.

Kako navodi, očekuju veće interesovanje brucoša nego lani.

“Prošle godine startovali su smjerovi Geografski informacioni sistemi i Turizmologija na Studijskom programu geografija, pred sam upis, pa očekujemo da će ove godine interes biti veći. Prema pripremnoj nastavi, imamo zainteresovanih kandidata i za hemiju i za matematiku”, govori on.

Interesovanja za upis na Filološki fakultet u Banjaluci, prema riječima dekanice Biljane Babić, ima, a za sve one koji se odluče za upis na ovaj fakultet pripremna nastava će biti besplatna. Budući studenti interesuju se za sve jezike, a prednjače kineski i engleski jezik.

“Ove godine nismo čekali da se približe mart ili april, počeli smo mnogo ranije sa promocijom, ne čekajući da se trenutak približi, jer srednjoškolci do tada već znaju šta žele i šta mogu. Pripremna nastava je besplatna ove godine, ranije se plaćala”, rekla je Babićeva dodajući da se ove godine obilježava i 15. godina postojanja ovog fakulteta te su upravo zbog toga besplatnu pripremnu nastavu htjeli dati budućim studentima kao poklon.

Odluku šta će upisati donijela je i buduća studentkinja Nataša V. koja za “Nezavisne novine” ističe da jeste imala dilemu šta odabrati, ali da je ipak ljubav ka njemačkom jeziku koju gaji odmalena prevagnula prilikom izbora.

“Planirala sam prvo da se upišem na Akademiju umjetnosti, smjer produkcija, ali je ipak prevagnula ljubav prema njemačkom jeziku, pa sam se odlučila za Filološki fakultet i germanistiku. Nije mi se bilo teško odlučiti, jer ljubav prema njemačkom jeziku gajim odmalena”, kaže ona i dodaje da planira ići na pripremnu nastavu koju organizuje fakultet na kome će nastaviti školovanje.

Iz Banjalučkog univerziteta podsjetili su da je, prema odluci Vlade Republike Srpske, na prvi ciklus studija planiran upis 2.640 studenta, od čega na budžet 1.882 studenta.

“Na fakultetima i Akademiji umjetnosti gdje se ne popune mjesta u prvom roku, organizovaće se i drugi rok”, istakli su za “Nezavisne novine” iz Univerziteta u Banjaluci.

U BiH više nema ko da mjeri gledanost. Mada, pitanje je kako se to radilo i dosad. Favorizovanjem pojedinih TV stanica “AM“, agencija koja se jedina u BiH bavila istraživanjem gledanosti TV programa, pomagala je punjenju budžeta tih favorita.

Još prije sedam godina nefer poslovanje i različite aršine je potvrdio i Sud. Inače, istraživanje gledanosti je svojevrsna podloga za finansiranje TV stanica koje stiže od marketinga. O ciframa je nezahvalno govoriti, ali se to na godišnjem nivou vrti i oko 60 miliona KM.

Nepravilnosti i nelogičnosti su vidljive godinama, kaže direktor marketinga i prodaje ATV-a. Dejan Stupar poručuje da je neophodno uvesti red u tu oblast.

“Jedan najkonkretniji primjer kada su nam jedan dan došla istraživanja, kada smo vidjeli 0,00%, što je zaista nemoguće, a onda nam je iz AM kao zvanično objašnjenje i odgovor kažu, vi taj dan niste bili vidljivi u BH telekomu. Samo malo, šta je sa Telekomom Srpske? Šta je sa drugim operaterima, koji su zaista primarni u Republici Srpskoj? To je jasan primjer o nepravilnoj podjeli, o netransparentnosti u radu i očigledno duplim aršinima. Govorimo o budžetima od nekoliko desetina miliona KM koji dolaze na tržište i koji se iz Sarajeva raspoređuju kako nekome odgovara, odnosno, na osnovu baš svih tih istraživanja koja su izazivala brojne opravdane sumnje”, kaže Stupar.

Sedam godina kasnije praksu nisu promijenili. Sertifikat o odobrenju tipa mjerila su izgubili 10. maja, ali ih to nije omelo da mjerenja nastave da vrše još 14 dana nakon toga.

Izgubili su ga po novom Pravilniku o metrološkim i tehničkim uslovima za mjerila gledanosti, piplmetar, koji je donesen lani u oktobru. Po starom su mogli da se koriste uređaji koji su prevaziđeni. Trenutno u BiH ne postoje uređaji koji zadovoljavaju propise, objašnjava direktor Instituta za metrologiju.

“Izmjenom regulative, odnosno, izmjenom Pravilnika tržište otvoreno i bilo ko ko je zainteresovan da učestvuje na tržištu, da se bavi ovom djelatnošću, treba da nabavi adekvatne uređaje, dakle, piplmetre najnovije generacije i da se javi Institutu za odobrenje tipa i zatim mora da obezbijedi da ta mjerila budu redovno verifikovana svako tri godine”, rekla je Milica Ristović Krstić, direktor Instituta za metrologiju BiH.

Imaju li adekvatne uređaje, iz Agencije nisu rekli. Samo su se, doduše sa zakašnjenjem, kratko oglasili da obustavljaju slanje podataka.

“U ovom trenutku, želim vam saopštiti da će ‘Audience Measurement d.o.o.’ privremeno obustaviti isporuku podataka. Nažalost, trenutno nisam u mogućnosti precizno odrediti kada i da li ćemo biti u mogućnosti nastaviti s isporukom podataka”, poručuju iz ove Agencije.

Dosad su, navodno, jedini imali laboratoriju za servisiranje piplmetara i druge opreme, pa su mogli sami sebi izdavati sertifikate o ispravnosti opreme. To više nije slučaj. Institut je ispunio svoju dužnost – donio akte koji propisuju karakteristike uređaja za mjerenje i osigurao da se redovno provjerava njihova tačnost.

Nekome je, čini se, i to zasmetalo, pa je Komisiji za borbu protiv korupcije Parlamentarne skupštine BiH stigla anonimna prijava. Ristović Krstić će na javno saslušanje. To, izgleda, na pogrešnu adresu.

“Po osnovu čega i ono što ja sporim je nadležna Komisija za korupciju ako je neko donio nekakav podzakonski akt?”, pita Milorad Kojić, član Komisije za borbu protiv korupcije PS BiH i dodaje:

“Kako ćemo, na koji način raditi sutra, mislim da bi mi kao poslanici trebali biti neko ko će poštovati akte zakonske i svoj poslovnik, prije svega. Nažalost, smatram da je on prekršen, da smo izašli iz nadležnosti naše Komisije, ali eto ta neka većina želi da pravi vrstu političke priče iz svega ovoga i ništa više osim toga”.

S politikom se i prije ova priča dovodila u spregu. Malo ko je i ranije vjerovao u rezultate tv gledanosti. Dizale su protiv toga glas brojne medijske kuće. Značajnija reakcija je izostala. Možda i jer je takvo stanje nekima odgovaralo. Na sumnjivim podacima ostvarivali su laku zaradu.

Bivši glavni naučni savjetnik britanske vlade Patrik Velens izjavio je danas da je još jedna pandemija apsolutno neizbježna i pozvao novu britansku vladu da se usredsredi na pripremu za nju, upozoravajući na to da za tako nešto još nije spremna.

Govoreći na panelu na festivalu Hej u velškom okrugu Povis, Velens je rekao da je sjajno što će biti održani izbori jer postoje očigledna pitanja koja treba da se riješe, prenosi Gardijan.

Jedna od stvari koju sljedeća vlada mora da uradi jeste da primijeni bolji nadzor da bi mogla da otkrije dolazeće pandemije, rekao je on.

“Moramo da budemo mnogo brži… u brzim testovima za dijagnozu, brzim vakcinama, brzoj nezi, tako da ne moraju da se proglašavaju ekstremne mjere koje su uvođene tokom pandemije virusa kovid-19”, rekao je Velens.

On je upozorio da su lideri država G7 zaboravili pouke iz te posljednje pandemije, napominjući da pripreme za pandemiju treba da se tretiraju kao pripremu oružanih snaga. “Znamo da moramo da imamo vojsku, ne zato što će biti rat ove godine, već znamo da je ona bitan dio onoga što je državi potrebno. Moramo i ovu spremnost da tretiramo na isti način”, ukazao je Velens.

“Prijedlog koji je iznijela Svjetska zdravstvena organizacija, kojim bi države svijeta postigle sporazum o pripremama za naredne pandemije, je “korak u dobrom pravcu”, ocijenio je Velens.

Mijenjanje pojedinih skandaloznih odredaba Krivičnog zakonika Republike Srpske za sada se ne nazire, što znači da do daljeg na snazi ostaje veća kazna zaprijećena zbog džointa nego zbog obljube djeteta.

Podsjetimo, još početkom marta je advokat Aleksandar Jokić iz Banjaluke inicirao izmjene ovog zakona, predlažući da se umanje propisane kazne za omogućavanje uživanja droga, jer smatra da one treba da odgovaraju stvarnoj štetnosti i društvenoj opasnosti.

Prošla su od toga više od dva mjeseca, a sudeći prema informacijama koje stižu iz resornog ministarstva, od tada do danas ništa se nije promijenilo.

“Ministarstvo pravde u Vladi Republike Srpske nije razmatralo izmjene Krivičnog zakonika Republike Srpske te će, kada ih bude razmatralo, svakako, uzeti u obzir i razmotriti opravdanost inicijative advokata Aleksandra Jokića”, rečeno je za “Nezavisne novine” iz ovog ministarstva.

Jokić kaže da nije ni očekivao promptnu reakciju Ministarstva, ali nadu ne gubi.

“Nadam se da će prvi sljedeći put kada tema budu izmjene Krivičnog zakonika ovo biti uzeto u obzir. Smatram da bi izmjene Krivičnog zakonika, pored toga što se koriste u dnevnopolitičke svrhe, trebalo da se koriste i za poboljšanje cjelokupnog društvenog stanja”, rekao je Jokić za “Nezavisne novine”.

Podsjetimo, kako su “Nezavisne novine” ranije pisale, prema važećem zakonu, ako neko svoje poznanike “počasti” džointom, zaprijećena mu je veća kazna nego onom ko dijete obljubi ili ga navodi na učestvovanje u snimanju pornografije.

“Ko navodi drugog na uživanje droge ili mu daje drogu da je uživa on ili drugo lice, ili stavi na raspolaganje prostorije radi uživanja droge ili na drugi način omogućuje drugom da uživa drogu, biće kažnjen zatvorom od jedne do osam godina”, ističe se u članu 208, stav 1, Krivičnog zakonika.

U stavu 2 stoji da je kazna od dvije do 12 godina zaprijećena onom ko to uradi prema djetetu, duševno poremećenom licu ili prema više lica ili u školi itd. Jokić je predložio da u stavu 1 maksimalna zaprijećena kazna iznosi tri godine, a da se stav 2 ne odnosi na one koji to urade prema više lica, te da kazna bude od jedne do osam godina.

U prijedlogu izmjena Krivičnog zakonika koji je 8. marta dostavio Ministarstvu pravde Republike Srpske Jokić podsjeća da je Srpska dekriminalizovala posjedovanje i uživanje droga, odnosno da su ta ponašanja u BiH prekršaji za koje je propisana novčana kazna.

U praksi se, dodaje, često dešavaju slučajevi u nauci poznati kao “narkomanska solidarnost”, odnosno dobrovoljno, zajedničko konzumiranje droga dva ili više lice.

“Uzmimo za primjer konzumaciju lake droge Canabis sativa L (marihuana). Ukoliko lice samo konzumira ovu drogu pušeći improvizovanu cigaretu (džoint), ono čini prekršaj za koji je propisana novčana kazna. Međutim, ukoliko dva lica konzumiraju isti džoint, ono lice koje je napravilo taj džoint čini krivično djelo omogućavanje uživanja opojnih droga i za to je propisana kazna od jedne do osam godina zatvora. Da paradoks bude veći, ukoliko ova dva lica istovremeno konzumiraju džointe koje su svako za sebe napravili, oni čine ‘samo’ prekršaj i nema govora o krivičnom djelu”, navodi Jokić.

Još drastičnija situacija je, dodaje on, ako džoint konzumira troje ili više lica, jer tada je riječ o kvalifikovanom obliku budući da se to u praksi posmatra kao da je “učinjeno prema više lica” pa je propisana kazna od dvije do 12 godina zatvora.

On upozorava na sada već brojne presude okružnih sudova gdje se optuženi zbog zajedničkog konzumiranja džointa osuđuju na nekoliko godina zatvora.

Prema Krivičnom zakoniku, dodaje advokat, sudeći prema propisanim kaznama, ispada da su manje štetna i opasna krivična djela kao što su, između ostalog, obljuba sa djetetom mlađim od 15 godina, iskorištavanje djece za pornografiju, otmica, polna ucjena, obljuba nad nemoćnim licem, nehatno ubistvo itd.

“Ovo su samo neki od drastičnih primjera krivičnih djela za koje će se svi građani Republike Srpske složiti da su daleko opasnija i štetnija od toga da tri lica dobrovoljno, samoinicijativno zapale džoint”, naveo je Jokić.

Bosna i Hercegovina ima više birača nego stanovnika.

Ova tvrdnja je potkrijepljena sa dvije činjenice. Prva je da će na lokalnim izborima koji su zakazani za 6. oktobar ove godine pravo glasa imati 3.406.088 birača, što je u odnosu na prethodne opšte izbore iz 2022. godine povećanje za 37.422 birača (tada ih bilo 3.368.666).

S druge strane, prema procjenama onih koji se bave demografijom i migracijama, BiH je od posljednjeg popisa iz 2013. godine, a koji kaže da u njoj živi 3.531.159 stanovnika, izgubila najmanje pola miliona tog broja, što zbog odlaska u inostranstvo, što zbog pada nataliteta.

Ako bismo samo uporedili broj birača za 2024. i popis iz 2013. godine, razlika je 125.071 građanin, što, smatraju dobro upućeni, nije realan broj, jer je nemoguće da je u prethodnih deset godina BiH nadomjestila odlazak građana, te umrle novorođenim i punoljetnim osobama.

Ali, ovdje je bitno napomenuti da nije nemoguće da broj birača bude veći od broja stalnih stanovnika jedne države, jer odlazak u inostranstvo ne znači nužno da su građani izgubili pravo da glasaju, jer većina njih, uprkos tome što su godinama praktično stranci, i dalje posjeduje neki od dokumenata, u ovom slučaju BiH, čime punopravno imaju mogućnost da biraju ili budu birani.

To svakako potvrđuje prethodnih šest izbornih ciklusa, jer ako samo u obzir uzmemo izbore od 2014. godine do danas, konstantno se povećavao broj birača, uprkos tome što se, prema tvrdnjama upućenih, smanjivao broj stanovnika u Bosni i Hercegovini.

Iskoristite pogodnosti u periodu 15.4. – 31.5. na Beko ugradbenu tehniku gdje vas čeka do 25% popusta! Vidimo se!
Iskoristite pogodnosti u periodu 15.4. – 31.5. na Beko ugradbenu tehniku gdje vas čeka do 25% popusta! Vidimo se!
Oglas
Linker
Mirhunisa Zukić, predsjednica Unije za održivi povratak i integracije u BiH, brani stav da su BiH trajno napustile stotine hiljada građana, ali da je veći dio njih i dalje na biračkom spisku Centralne izborne komisije (CIK) BiH, bez obzira na to što nikada ne glasaju.

“Od 2014. godine do 2023. godine oko 600.000 osoba do kojih smo mi došli trajno je napustilo BiH, a među njima ima onih koje se nisu odjavile i logično je da će biti na biračkom spisku. Ljudi odavde odlaze i ne vraćaju se, to je sigurno. Imamo slučajeve da porodice žive u Francuskoj tri, četiri ili pet godina, a i dalje su ovdje evidentirane. Sigurno se može reći da se ti ljudi nisu vratili, jer se radi o porodicama. Njih nema u svojim kućama”.

To što je dio građana koji su napustili BiH i dalje evidentiran na biračkom spisku slijedi i iz toga što neke države u koje se nastanjuju ne traže od njih da se odreknu bh. državljanstva.

Međutim, nerijetko se dešava da se i sami građani odluče na korak odricanja od bh. papira.

U prilog tome govori podatak da se u posljednjih deset godina (2014-2023) bh. državljanstva odreklo 35.752 građana.

I demograf Aleksandar Čavić kaže da, prateći brojke kojima barataju nadležni, niko ne smije tvrditi da BiH nema više birača od broja stanovnika.

Na naše pitanje koliko, prema procjenama, u BiH trenutno živi stanovnika, ako se kao polazna tačka uzme popis od prije 11 godina, on odgovara:

“To se može izvući iz vitalne statistike. Dakle, to je gubitak od prošlog popisa od oko 100.000 stanovnika, i ako računate da je iz BiH godišnje odlazilo u prosjeku minimalno između 25.000 i 30.000 građana, onda imamo sigurno nekih 450.000 ili 500.000 stanovnika manje nego 2013. godine”, naglasio je Čavić za “Nezavisne novine“.

Politički analitičari ovu priču gledaju iz nešto drugačijeg ugla.

Tako Velizar Antić kaže da je birački spisak koji je objavio CIK BiH još jedan od dokaza koliko je taj spisak neuređen. Ne isključuje činjenicu da se broj birača povećao u odnosu na prethodni izborni ciklus, jer kako kaže, sada su na spisak upisani oni koji su stekli punoljetstvo u prethodne dvije godine. Međutim…

“Oni koji su u prethodnom periodu umrli bi trebalo da budu izbrisani iz biračkog spiska, a mislim da u tom delu imamo problem i da se ne ažuriraju podaci kako treba. Iz tog razloga imamo i ovo uvećanje broja birača”, tvrdi Antić.

Ipak, smatra da je u kompletnoj priči mnogo veći problem dijaspora, tačnije ljudi koji su napustili BiH, ali i dalje imaju papire da žive u njoj. Pojašnjava i zašto.

“Zbog tih ljudi vani mi imamo situaciju da nam na izbore izlazi oko 55 odsto od broja upisanih birača. Međutim, realan broj ljudi koji žive u BiH i koji glasaju je sigurno oko 75 odsto. Ovaj problem bi se morao rešavati ne samo Izbornim zakonom, nego i drugim zakonima, kao i mnogo boljim uređenjem i evidencijom ljudi koji zaista žive u državi”, zaključio je Antić za “Nezavisne.