VRBAS Media

Kategorija: Društvo

  • Nestašica vakcina protiv tetanusa, čeka se atest

    Nestašica vakcina protiv tetanusa, čeka se atest

    Služba porodične medicine, kao i Služba hitne medicinske pomoći Doma zdravlja, trenutno ne raspolažu dovoljnim brojem AnaTE vakcina protiv tetanusa.

    Onavedenom problemu smo pisanim putem obavijestili Institut za javno zdravstvo Republike Srpske – naveli su iz Doma zdravlja.

    Pojasnili su da se vakcina AnaTe nabavlja i distribuira isključivo putem Instituta koji je nadležan za snabdijevanje svih zdravstvenih ustanova u Republici Srpskoj.

    U Institutu za javno zdravstvo Srpske potvrdili su da u nekim domovima zdravlja nema vakcina protiv tetanusa.

    – Vakcina je na atestu u Agenciji za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine, što je redovna procedura, a čim atest bude završen o tome će biti obaviještene zdravstvene ustanove – naveli su prošle sedmice iz Instituta.

    Stručnjaci objašnjavaju da je tetanus bolest uzrokovana akutnim trovanjem neurotoksinom iz bakterije Clostridium tetani.

    Pacijenti obolijevaju nakon povreda kada se, najčešće putem ubodnih rana, uzročnik može unijeti u organizam. Simptomi tetanusa uključuju spazam i grčenje mišića. A grčevi i spazam mišića vitalnih organa mogu u najtežim slučajevima dovesti i do smrtnog ishoda.

  • Potrošačima u Srpskoj 12 mjeseci roka da traže zamjenu proizvoda

    Potrošačima u Srpskoj 12 mjeseci roka da traže zamjenu proizvoda

    Potrošači u Republici Srpskoj će ubuduće, umjesto šest, imati 12 mjeseci roka od dana kupovine da od trgovca zahtijevaju da im se da novi umjesto kupljenog proizvoda na kojem su uočili nedostatak.

    “Svaki nedostatak na proizvodu koji se pojavi u roku do 12 mjeseci od kupovine, smatra se da je postojao u trenutku prelaska rizika na potrošača, osim ako trgovac stručnim mišljenjem ne dokaže suprotno”, navedeno je, između ostalog, u Prijedlogu zakona o zaštiti potrošača u Republici Srpskoj, koji je nedavno utvrdila Vlada Republike Srpske.

    Bitno za sve kupce
    Borci za zaštitu potrošača kažu da je riječ o pravu koje je veoma bitno za sve kupce u Republici Srpskoj te dodaju da ovakva zakonska regulativa postoji i u drugim evropskim zemljama.

    “Potrošač može da zahtijeva novi proizvod za proizvod sa nedostatkom koji bude otkriven u periodu do 12 mjeseci. To je, s jedne strane, veoma važno za potrošača, a sa druge strane, to će natjerati sve dobavljače i trgovce da zaista nabavljaju što kvalitetniju robu za naše tržište”, kaže Murisa Marić, izvršna direktorica u Udruženju građana DON Prijedor.

    Sve ovo se, kako je dodala Marićeva, najviše odnosi na proizvode kao što su obuća i bijela tehnika.

    “Ovo je iz evropskih direktiva, kojima se približava naše zakonodavstvo. U evropskim zemljama su potrošači, koji su mnogo bogatiji od nas, zaštićeni na isti način – u prvih 12 mjeseci potrošač ne treba dokazivati da li je postojao nedostatak, nego je taj rizik na trgovcu”, rekla je Marićeva za “Nezavisne novine”.

    Šta to znači u praksi
    Kako je objasnila, u praksi to znači da kupac, recimo, patika, nakon kupovine ima rok od 12 mjeseci da ih vrati i zahtijeva nove, a na trgovcu je dokazivanje je li taj proizvod ispravan, odnosno da li je imao nedostatak ili ne.

    “Mi kupujemo, recimo, patike i kada počnemo da ih nosimo, pukne đon. Do koga je? Oni uvijek kažu da je do potrošača. Sada je trgovac taj koji dokazuje. Trgovac je odgovoran za nedostatak na proizvodu”, rekla je Marićeva.

    U prijedlogu zakona je pojašnjeno i kakva je procedura nakon što potrošač iznese zamjerku.

    “Ako trgovac u odgovoru, u pisanoj formi, osporava nedostatak nakon roka od 12 mjeseci, a ne duže od dvije godine, potrošač može da zatraži stručno mišljenje o nedostatku, a troškove izdavanja mišljenja snosi trgovac ukoliko se dokaže nedostatak. Stručno mišljenje o nedostatku na proizvodu može dati ovlašteni sudski vještak, ovlašteni servis ili za to ovlaštena ustanova”, navedeno je u Prijedlogu zakona o zaštiti potrošača u Republici Srpskoj.

    Visok stepen zaštite
    U obrazloženju ovog zakonskog rješenja, navedeno je da je, zapravo, prihvaćena sugestija narodnog poslanika Ognjena Vukojevića da se u članu 28. rok od šest mjeseci preinači u rok od 12 mjeseci, a u cilju usklađivanja sa Direktivom Evropske unije 2019/771, što ima za cilj da osigura visok stepen zaštite potrošača.

    Podsjećanja radi, kao su “Nezavisne novine” ranije objavile, novi zakon o zaštiti potrošača u Republici Srpskoj propisuje da ćete trgovcima od kojih robu ili usluge kupite onlajn moći kupljeno da vratite u roku od 14 dana, a ako vam on na vrijeme ne vrati pare – plaćaće penale.

    Osigurana je i zaštita potrošača od lažnih sniženja i popusta i to na način da je propisano da se prilikom sniženja ili akcije mora iskazati najniža cijena u posljednjih 30 dana, čime se sprečava pojava lažnih sniženja. Takođe, propisano je da ambalaža proizvoda ne može biti uslov trgovcu za prihvatanje reklamacije i garancije.

  • Minimalac u BiH najniži u regionu, čak i nakon povećanja

    Minimalac u BiH najniži u regionu, čak i nakon povećanja

    Prosječna mjesečna isplaćena neto plata po zaposlenom u Bosni i Hercegovini je u konstantnom porastu i za mjesec juli iznosila je 1.601 marku.

    Ipak, u poređenju sa susjednim zemljama, ona je značajno manja, gotovo upola manja od one u Sloveniji. Sindikati upozoravaju da bi prosječna plata morala biti najmanje 2.000 maraka ako se želi zaustaviti masovno iseljavanje, naročito mladih, koji zbog niskih primanja u Bosni i Hercegovini spas traže u zemljama Evropske unije.

    Prosječna plata u BiH prošle godine u julu iznosila je 1.388 KM, dok je u julu ove godine dostigla 1.601 KM, što predstavlja povećanje od 213 KM. Na rast prosječne plate uticao je i rast minimalnih plata u entitetima – u Republici Srpskoj one sada iznose 950 KM, a u Federaciji BiH 1.000 KM. Ipak, i sa ovim povećanjima, BiH i dalje ima najniže minimalce u regionu.

    Minimalac u Srbiji iznosi 1.078 KM, u Crnoj Gori 1.173 KM, u Hrvatskoj 1.467 KM, a u Sloveniji čak 1.760 KM, izvještava BHRT. Razlike su još izraženije kada se uporede prosječne plate u Bosni i Hercegovini one iznose 1.601 KM, dok je u Srbiji 1.821 KM, Crnoj Gori 1.985 KM, Hrvatskoj 2.810 KM, a u Sloveniji čak 3.114 KM.

    Dodatni problem, upozoravaju sindikati, jeste to što prosječna plata od oko 1.600 maraka ne odražava realno stanje, jer dvije trećine radnika u zemlji zarađuje manje od tog iznosa.

    Spor privredni rast

    “Platu od 1.555 maraka i više prima tek svaki treći radnik u Republici Srpskoj. Dvije trećine radnika tu platu ne može ni da sanja”, ističe Goran Stanković, predsjednik Saveza sindikata RS.

    Prema podacima Saveza samostalnih sindikata BiH, sindikalna potrošačka korpa za mjesec septembar 2025. godine iznosila je 3.431,60 KM, što znači da četvoročlana porodica sa jednom prosječnom platom ne može podmiriti ni polovinu osnovnih troškova života. Građani smatraju da plate moraju rasti i da bi prosječna plata morala iznositi barem 2.000 maraka.

    Iako je svima jasno da su povećanja plata neophodna, stručnjaci upozoravaju da bez privrednog rasta nema ni većih zarada.

    “Mi to, nažalost, nikada nećemo stići. Nemamo privrednog rasta, nemamo ozbiljna investiciona i strateška ulaganja u razvoj privrede. Kod nas je važnije zadužiti se i napraviti koji kilometar autoputa, nego pomoći realnom sektoru”, ističe Zoran Pavlović, ekonomski analitičar.

    Zaključak je jasan da bi se u Bosni i Hercegovini preživio mjesec sa prosječnom platom, koja je za većinu građana nedostižna, treba biti pravi čarobnjak. Oni koji to nisu svoj spas traže daleko odavde, piše biznisinfo.ba.

  • Očekuje se novi talas poskupljenja stanova u Srpskoj

    Očekuje se novi talas poskupljenja stanova u Srpskoj

    Cijene stanova u Srpskoj u konstantnom su porastu, a takav trend može se očekivati i do kraja ove godine.

    Kako ističu naši sagovornici, razlog tome je svakako velika potražnja.

    Ali uprkos visokim cijenama, pomama za stanovima ne jenjava, te se rasprodaju nakon što se samo počne sa kopanjem za zgradu.

    Saša Kondić, investitor iz Banjaluke, kazao je za “Nezavisne novine” da se do kraj godine očekuje rast cijena stanova za pet do sedam odsto.

    “Manjak radne snage, ali i usluga izvođenja je poskupjela, tako da će to uticati na rast cijena, pogotovo u ranim fazama gradnje”, kazao je Kondić.

    Prema njegovim riječima na rast cijena stanova utiče i to što su od sedmog mjeseca ove godine poskupjele i građevinske dozvole.

    “Najvažniji aspekt je to što je potražnja sve veća i veća, pa se i to koristi da dođe do viših cijena”, kazao je Kondić.

    Dodaje da je to zakon tržišta.

    “Nemoguće je u ponudi naći stanove od 40 i nešto metara kvadratnih, jer zgrada bukvalno i ne izađe iz zemlje, ti stanovi su prodati”, kazao je Kondić.

    Ističe da je stanove od 60, ali i više metara kvadratnih još i moguće naći u izgradnji.

    Kako je pojasnio, što se tiče kupca, najvećim dijelom su i iz dijaspore.

    “Jako puno kupaca ima iz okolnih opština, Prnjavor, Derventa, Doboj”, kazao je Kondić i istakao da je većina tih stanova prazna, ali po njegovim riječima, razlog tome je što ljudi stanove kupuju kao investiciju.

    “Rentaju, izdaju kao stan na dan, ali uglavnom to je najbolji vid investiranja”, kazao je Kondić.

    I Dragan Milanović, direktor agencije za nekretnine “Remax” iz Banjaluke, slaže se s prognozama o rastu cijena.

    “Sve dok postoji velika potražnja, cijene će rasti. To je osnovna ekonomska logika, kada nečega nema dovoljno, cijena raste”, rekao je Milanović.

    Istakao je i primjetan i hronični nedostatak radne snage u građevinskom sektoru.

    “Mnogo se gradi, a sve manje mladih ljudi se odlučuje da se bavi tim poslom. Zbog toga su investitori prinuđeni da plaćaju radnike više, a onda to utiče na samu cijenu kvadrata”, pojasnio je Milanović.

    Dodao je da je potražnja za stanovima posljednjih godina stabilna, dok se kod poslovnih prostora bilježi pad.

    “Raste interesovanje za manje stanove, to je trend koji je posebno izražen posljednjih mjeseci”, rekao je Milanović.

    Cijene stanova u Banjaluci
    Pojasnio je da se cijene stanova u Banjaluci trenutno kreću od 2.800 KM po metru kvadratnom u naselju Šargovac pa sve do 7.000 KM u samom centru grada.

    Kod nas je ulaganje u nekretnine i dalje najsigurnija investicija”, zaključio je Milanović.

    Dragan Gruban, izvršni direktor Agencije za nekretnine “Agent Enex” Prijedor, u razgovoru za “Nezavisne novine” kaže da se cijena nove gradnje u ovom gradu kreće oko 3.500 KM.

    “Kod nas se konkretno ne mogu očekivati više cijene, iako je u pojedinim gradovima, a posebno u Banjaluci, to realno očekivati upravo zbog većeg priliva stanovnika”, kazao je Gruban.

    Kako je pojasnio, i u Prijedoru veliki broj ljudi iz dijaspore kupuju stanove kao vid investiranja.

     

  • Vipotnik: Prvi put zakon o klimatskim promjenama

    Vipotnik: Prvi put zakon o klimatskim promjenama

    Ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske Bojan Vipotnik izjavio je da je urađena radna verzija Nacrta zakona o klimatskim promjenama, te da je riječ o zakonskom aktu koji se prvi put nalazi u pravnom sistemu Srpske.

    Vipotnik je istakao da se zakon o klimatskim promjenama donosi radi uspostavljanja sistema planiranja, sprovođenja, praćenja i izvještavanja o aktivnostima, mjerama i politikama koje dovode do smanjenja emisija gasova sa efektom staklene bašte i prilagođavanja na klimatske promjene na isplativ i ekonomski efikasan način.

    Prema njegovim riječima, verzija nacrta zakona trenutno se nalazi na konsultacijama javnosti, te je objavljena na sajtu Ministarstva i poslata nadležnim institucijama radi pribavljanja mišljenja.

    Konsultacije traju 30 dana, nakon čega slijedi analiza pristiglih primjedaba, sugestija, te izrada konačne verzije teksta, a potom se šalje na sjednicu Vlade, pa u skupštinsku proceduru.

    Usvajanje Zakona o klimatskim promjenama ima pozitivne efekte na kapacitete Republike Srpske u borbi protiv klimatskih promjena, jer se ovim zakonskim rješenjem započinje pravno uređivanje oblasti koja nije uređena drugim zakonima.

    – Prvi put je u našem pravnom sistemu ovakav zakon kada je riječ o klimatskim promjenama – naveo je Vipotnik.

    U obrazloženju nacrta zakona, između ostalog, navodi se da su globalno zagrijavanje i klimatske promjene izazov za sve zemlje svijeta, pa tako i za Republiku Srpsku.

    Prema zaključcima Međuvladinog panela o klimatskim promjenama UN, ljudske aktivnosti uzrokovale su globalno zagrijavanje, uglavnom putem emisije gasova sa efektom staklene bašte, pri čemu je globalna površinska temperatura od 2011. do 2020. godine dostigla 1,1 stepen Celzijusov, zbog čega je procijenjeno da ako se nastavi povećavati sadašnjom brzinom, globalno zagrijavanje će do sredine ovog vijeka vjerovatno dostići 1,5 stepeni Celzijusovih.

    U obrazloženju nacrta zakona ističe se da se ublažavanje klimatskih promjena može postići uz prelazak na energetski efikasnije obnovljive izvore energije kao što su vjetar i sunce, promovisanje održive poljoprivrede i korištenje zemljišta, te mijenjanje načina proizvodnje i potrošnje.

    Kako bi aktivnosti ublažavanja klimatskih promjena bile uspješne, ključno je da zemlje razvijaju zakonodavne, strateške i finansijske mjere.

    Prema podacima Svjetske banke, BiH je zbog uticaja klimatskih promjena i globalnog zagrijavanja od 1990. godine do kraja 2018. preživjela 23 prirodne katastrofe, direktna materijalna šteta procijenjena je na 841 milion dolara i ljudi su stradali.

    U tom periodu region zapadnog Balkana zadesilo je oko 100 prirodnih katastrofa, u kojima je stradalo 263 ljudi, a direktna materijalna šteta procijenjena je na 3,6 milijardi dolara.

    Klimatske promjene se nastavljaju, a posljednjih pet godina su najtoplije otkad se vrše mjerenja

  • Privredna komora Srpske zatražila od Vlade smanjenje minimalca

    Privredna komora Srpske zatražila od Vlade smanjenje minimalca

    Privredna komora Republike Srpske traži od Vlade Republike Srpske da najniža plata za narednu godinu ostane ista ili da se čak smanji.

    Oni su to predložili kao kratkoročnu mjeru koja je kako tvrde usmjerena na ublažavanje opterećenosti privrede i sprečavanja daljeg odlaska radne snage.

    Minimalna plata u Srpskoj je ove godine prvi put vezana za stručnu spremu i kreće se između 900 i 1.300 KM.

    U Komori navode da je veliki broj preduzeća u prerađivačkom sektoru pogođen negativnim efektima ekonomske krize u Srpskoj, regionu i svijetu.

    Njihovo pojašnjenje zahtjeva za stagnacijom i smanjenjem minimalca je posebno zanimljivo.

    Naime, tvrde oni, osnovni problem daljeg povećanja minimalne plate je to što bi došlo do izjednačavanja plata svih zaposlenih u preduzeću jer poslodavci nisu u  mogućnosti da isprate povećanje najniže plate povećanjem plate rukovodećim radnicima, a koji takođe imaju svoje zahtjeve.

    – Sve navedeno prijeti da Republika Srpska, u slučaju daljeg povećanja iznosa najniže plate, ostane bez visokokvalifikovanih kadrova koji predstavljaju ključne kadrove u privrednim društvima – navodi se u Prijedlogu ekonomskih reformi koje Komora upućuje Vladi RS.

    Traže smanjenje zbirne stope doprinosa

    Takođe, oni predlažu i pojednostavljenje svih procedura kod zapošljavanja strane radne snage.

    Kažu da sve više privrednih društava nalazi način da uveze nedostajuću radnu snagu iz zemalja poput Turske, Filipina, Bangladeša, Indije, Nepala tako da su se na tržištu pojavila domaća privredna društva koja čak iznajmljuju strane radnike.

    Poslovna zajednica predlaže i izmjenu Zakona o radu tako da se briše član koji definiše da se najniža plata uvećava po osnovu radnog staža.

    – Takođe smatramo da u najnižu platu moraju biti uračunata sva uvećanja plate, kao što je slučaj u javnom sektoru, u cilju izjednačavanja radnika u realnom i javnom sektoru – stoji u prijedlozima PKRS.

    Iz Komore traže i da država za određene kategorije zaposlenih preuzima obaveze po osnovu poreza i doprinosa za određeni period kao i da se smanjenje zbirne stope doprinosa sa 31 na 29 odsto.

    – Smanjenje zbirne stope može amortizovati ozbiljno povećanje troškova poslovanja prethodnih nekoliko godina u Republici Srpskoj koji se ogledaju najčešće kroz povećanje cijena repromaterijala i sirovina, povećanje najniže plate, povećanje cijena električne energije, nepovoljna geopolitička kretanja ali i druge negativne uticaje na poslovanje što bi dovelo do očuvanja i daljeg razvoja privrede – zaključuju oni.

    Nisu oduševljeni idejom da se oporezuje dividenda, jer po njima to predstavlja kontraproduktivnu i destimulativnu mjeru za potencijalne ulagače i investitore.

    Među zanimljivim prijedlozima se izdvaja sistem privlačenja i zadržavanja talentovanih i perspektivnih radnika kroz mjere osiguranja stambenog pitanja, profesionalnog razvoja i pružanja dodatnih edukacija.

    Podsjećamo, Milorad Dodik je u avgustu najavio da će minimalna plata za zaposlene sa srednjom stručnom spremom sa 900 biti povećana na 1.100 KM, dok će oni sa visokom stručnom spremom primati 1.400 KM.

    Međutim, kasnije je predsjednik Vlade RS Savo Minić najavio da će se mijenjati Zakon o radu kroz koji će se definisati iznos minimalca, a gdje će se uspostaviti ekonomski kriteriji za određivanje najniže plate, prenosi CAPITAL.

  • Ugroženost drumskog prevoza putnika i robe

    Ugroženost drumskog prevoza putnika i robe

    Konzorcijum Logistika BiH i predstavnici transportnih i logističkih operatera upozoravaju da je drumski prevoz BiH doveden do ivice opstanka.
    Kamion – Foto: RTRS
    KamionFoto: RTRS
    – Dvadeset mjeseci apela, sastanaka, dopisa i obrazloženja nisu bili dovoljni. Evropska komisija, odbijanjem da izuzme “kabinsko osoblje drumskog prevoza” iz šengenskih pravila, direktno doprinosi uništenju prevoza putnika i robe iz BiH, sve druge opcije su ignorisane – navodi se u saopštenju Konzorcijuma Logistika BiH.

    U saopštenju su naveli činjenice koje se ignorišu, a to su:

    Vozači – kabinsko osoblje drumskog prevoza BiH;

    – imaju ugovore o radu i redovno uplaćene poreze i doprinose u BiH,
    – posjeduju kvalifikacione kartice vozača u skladu s Poveljom kvaliteta CEMT i direktivama Evropske unije,
    – upravljaju vozilima standarda EURO 6, proizvedenim u zemljama članicama Evropske unije,
    – posjeduju osiguranje i licencirane dozvole,
    – u potpunosti poštuju AETR sporazum i sve relevantne regulative Evropske unije – uključujući Direktivu sa svim dopunama i Uredbu.

    Dodaju u saopštenju, da i pored potpune usklađenosti, Evropska komisija tretira vozače iz BiH kao građane “treće zemlje”, uskraćujući im pravo rada pod jednakim uslovima kao kolegama iz Evropske unije.

    – Nakon popunjavanja baze EES, što se očekuje u januaru 2026. godine, BiH će izgubiti više od dvije trećine kapaciteta linijskog prevoza putnika prema državama Evropske unije, prevoz robe će moći obavljati samo vozači koji imaju dokumente Evropske unije, 12.000 radnika u sektoru logistike i transporta izgubiće posao, proizvodnja u prerađivačkom i izvoznom sektoru biće smanjena za jednu trećinu i knjige narudžbi, tonski kilometri i domaća proizvodnja drastično će pasti – navode u saopštenju.

    Ističu da agencije iz Evropske unije odvodi vozače iz BiH, uz obrazloženje da je “BiH treća zemlja”.

    – Time se ruši svaki temelj partnerstva i povjerenja koji je građen decenijama – navode u saopštenju.

    Pozivaju Predsjedništvo BiH, Parlamentarnu skupštinu, Savjet ministara, entitetske vlade, sve nadležne institucije i međunarodne partnere da hitno zatraže “izuzeće kabinskog osoblja drumskog prevoza iz šengenskih pravila”, uvažavajući evropske presude i realne okolnosti rada.

    Dodaju da nije vrijeme za podjele i prebacivanje krivize.

    – Vrijeme je za zajednički zahtjev i odlučnu odbranu prava na rad naših vozača i prevoznika. Partnerstvo i poštovanje su temelj savremenih evropskih odnosa. Ako se ta pravila ne primjenjuju na BiH, onda se moramo zapitati, da li za nas postoji samo poniženje i podaništvo ili ćemo konačno reći dosta – zaključuje se u saopštenju Konzorcijuma Logistike BiH, koji potpisuje Velibor Peulić, glavni koordinator Konzorcijuma.

  • Borački dodatak povećan, ali nezadovoljstvo ostaje

    Borački dodatak povećan, ali nezadovoljstvo ostaje

    Vlada Republike Srpske već dva mjeseca isplaćuje bivšim pripadnicima Vojske Republike Srpske borački dodatak u iznosu od 3,5 KM po svakom mjesecu provedenom u zoni borbenih dejstava.

    Ovim povećanjem od 50 feninga u odnosu na ranijih 3 KM, vlasti su, čini se, uspjele da zadovolje dugogodišnje zahtjeve ratnih veterana, koji su prošle i ove godine najavljivali proteste i blokade institucija ako im se ne omoguće bolji uslovi života.

    Tokom prethodnih mjeseci, predstavnici boračkih udruženja iznosili su različite prijedloge. Neki su smatrali da bi minimalni iznos dodatka trebalo da bude najmanje 7 KM, jer je za mnoge veterane to jedini izvor prihoda. Drugi su upozoravali da je potrebno sprovesti reviziju statusa korisnika, jer, kako tvrde pojedini članovi udruženja, broj onih koji primaju dodatak višestruko je veći od stvarnog broja ratnih veterana.

    – Dogovoreno je da 11. avgusta, sa predstavnicima boračkih udruženja i organizacija, bude formirana radna grupa za izmjene i dopune Zakona o pravima boraca, ratnih vojnih invalida i porodica poginulih boraca. Zaključeno je da se ide na izmjene i dopune Zakona o pravima boraca i reviziju statusa boraca – izjavio je prije par mjeseci ministar rada i boračko-invalidske zaštite u Vladi RS, Danijel Egić.

    Krajem prošle godine Egić je saopštio da u Republici Srpskoj ima registrovano oko 200.000 bivših boraca koji ostvaruju pravo na mjesečni dodatak. Ovaj podatak izazvao je burne reakcije među veteranima, koji smatraju da je cifra nerealna, podsjećajući da u toku rata ukupan broj boraca VRS nije prelazio 155.000.

    Veterani se pitaju kako je, tri decenije nakon rata, moguće da broj korisnika dodatka premašuje broj onih koji su zaista učestvovali u borbama, imajući u vidu da su mnogi od tada preminuli ili napustili BiH.

    Iako je ranije najavljivano da će se novi Zakon o pravima boraca naći pred narodnim poslanicima do 15. septembra, taj rok je odavno prošao, a prijedlog zakona se još nije pojavio u skupštinskoj proceduri.

    – Nešto sporo i kilavo to ide. Predsjednik Predsjedništva BORS, Milovan Gagić, prije tri mjeseca je tvrdio da će se Zakon o pravima boraca naći pred narodnim poslanicima najkasnije do 15. septembra. To je došlo i prošlo, a o zakonu ni traga ni glasa. Sve se utišalo i niko ga više i ne pominje. Postavlja se pitanje da li radna grupa išta radi po tom pitanju i dokle se stiglo – kaže za Srpskainfo potpredsjednik Udruženja “Veterani odbrambeno-otadžbinskog rata RS”, Nedeljko Klincov.

  • Zašto ljudi masovno odlaze iz BiH

    Zašto ljudi masovno odlaze iz BiH

    Medicinske sestre, ekonomisti, radnici, ljudi s različitim diplomama i godinama iskustva. Mnogi su BiH zamijenili Njemačkom, Švedskom, Slovenijom, Austrijom… Ne zbog snova da će zgrnuti bogatstvo, nego zbog potrebe za sigurnošću i redom.

    Sagovornici kažu da su pokušavali da opstanu u BiH, radeći pošteno i ostati svoji. Ali su se, suočeni s korupcijom, stranačkim zapošljavanjem i životom „od prvog do desetog“ odlučili na drastičan korak otići. Sa nama su podijelili zbog čega su otišli, kako danas žive i da li se planiraju vratiti.

     

    Naš sagovornik je iz Sarajeva prije 6 godina otišao u Švedsku. Kaže da je glavni razlog njegovog odlaska bio osjećaj besperspektivnosti. Radio je, kaže, sve i svašta, samo ne ono za šta se školovao.

    -Za moju struku je bilo potrebno ili da pripadam političkoj stranci na vlasti ili da platim za radno mjesto. Dodajte na to i tu vječnu političku krizu u kojoj se vrtimo godinama i eto zašto nisam vidio nikakvu budućnost – kaže on za Srpskainfo.

    Švedsku nije izabrao slučajno. Ima prijatelja koji tamo godinama živi. Danas kaže da je to bila ispravna odluka.

    -Ovdje se rad i trud cijene. Nemojte misliti da ovdje nema zapošljavanje preko veze ili nepotizma, ali to je baš rijetko. I odmah se reaguje. U Švedskoj sindikat jako drži do radnika i ponekad mi se čini da je radnik jači i važniji od šefa ili vlasnika firme, što se, na žalost ne može reći za BiH, gdje je radnik zadnja rupa na svirali. Svi poslovi su povezani kolektivnim ugovorom, tako da svaki radnik godišnje dobija povećanje plate, bez obzira da li radite mjesec dana ili 10 godina – objašnjava on.

     

    Ističe da se mnogo ulaže u mlade i daju se razni podsticaji, od sporta i obrazovanja, pa do podrške za stambeno zbrinjavanje.

    -Što se tiče socijalnog života, ne može se uporediti sa našim. Ovdje se zna da je od ponedjeljka do petka posao najvažniji, a za vikend druženje, zabave, odlasci u neke druge zemlje. Nedjelja je dan odlaska u prirodu, duge šetnje bez obzira na vremenske uslove vani, jer treba izbaciti ono loše iz organizma što se unijelo tokom petka i subote – kroz smijeh priča.

    Strahinja iz Banjaluke danas živi u Sloveniji. Već četiri i po godine radi u firmi koja pruža logističke usluge u prevozu. Otišao je sa 30 godina, nakon što je, kako kaže, iscrpio sve opcije u BiH. Početak nije bio lak, ali poručuje da ne žali ni jednog momenta što je otišao. Jer, poručuje, otišao je kada je shvatio da je BiH zemlja bez stabilnosti u svakom smislu, društvenom, političkom, ekonomskom.

    -Završio sam ekonomsku školu, pa fakultet. Radio sam razne poslove, ali nikada u struci. Poslovi kojim sam se bavio bili su nepouzdani, plate loše. I kod nas bolje prolaze oni koji imaju poznanstva, a ne znanje i radne navike. U BiH je lakše dobiti posao preko kuma ili tetke, nego preko diplome. A ja sam konačno želio da živim u sistemu gdje postoji red – priča on. Slovenija je trebala biti samo prolazna stanica, ali se snašao. Danas je zadovoljan. Plata je, kaže, dobra, posao stabilan, a mogućnosti za razvoj realne.

     

    -Prilagođavanje, jezik, birokratija. Tražilo je to i vremena i strpljenja. Sada mogu reći da sam zadovoljan, imam posao koji mi odgovara, plata je bolja nego u mnogim poslovima u BiH, mogućnosti za profesionalni razvoj su realne, a životni standard je mirniji – nabraja on benefite života u drugoj državi. Ali, nije sve savršeno. Ističe da su troškovi života visoki, bez obzira na to koliko si integrisan, stranac si, a običaji, kultura i jezik su ipak drugačiji.

    Tamara je prije nekoliko godina spakovala kofere i iz Banjaluke otišla u Njemačku. Iako je u BiH radila kao medicinska sestra u privatnoj ambulanti, tamošnja plata i uslovi nisu bili dovoljni za život dostojan čovjeka.

    -Završila sam B2 kurs njemačkog jezika. Prvi mjeseci u Njemačkoj bili su su užasno teški. Jezik je bio najveća prepreka. Pitala sam se hoću li se uklopiti, ali vremenom je sve došlo na svoje – priča ona. Danas radi kao medicinska sestra u blizini Vizbadena i ističe da su razlike u odnosu na BiH ogromne.

    -Ovdje se rad cijeni. Imamo veća radna prava, bolje uslove, poštovanje. Možete napredovati, školovati se dalje. I što je najvažnije ne moram da brinem za egzistenciju. Nikoga ne zanima kojoj stranci pripadate. Živite svoj život – kaže ona za Srpskainfo.

    Zajedničko svim sagovornicima jeste to što, još uvijek, ne planiraju povratak. Kažu da im nedostaju porodica, prijatelji, običaji, ali da se više ne mogu zamisliti u društvu u kojem znanje i trud nisu dovoljni.

    -Nije sve savršeno nigdje. I u Švedskoj, Sloveniji, Njemačkoj postoje problemi. Ali tamo imate osjećaj da vas neko cijeni. Ovdje smo, kao radnici, bili zadnja rupa na svirali – poručuje jedan od njih.

    I saglasni su u još nečemu. Nisu otišli jer ne vole svoju zemlju, već jer ovdje nisu mogli normalno da žive od plata koje su zarađivali. Saglasni su i da “preko grane” život nije savršen. Nedostaju im prijatelji, porodica, neki naši običaju, često osjećaju nostalgiju. Ali, idu naprijed. I ne namjeravaju da se vraćaju.

  • Iz Saveza sindikata Srpske zahtjevaju povećanje prosječnih i minimalnih primanja

    Iz Saveza sindikata Srpske zahtjevaju povećanje prosječnih i minimalnih primanja

    Savez sindikata traži povećanja minimalnih plata ali i plata kvalifikovanih radnika, istakao je predsjednik Sindikata Republike Srpske Goran Stanković u obraćanju medijima povodom Svjetskog dana dostojanstvenog rada.

    On je naveo da će u Sindikati insistirati na povećanju prosječne plate, kako bi porastao generalni životni standard radnika.

    “Prosječna plata u Srpskoj iznosi 1.556 maraka a nju prima samo svaki treći radnik. Imali smo najave da je cilj da prosječna plata do 2026. godine bude 2000 maraka, pozdravljamo to ali nam je cilj da većina radnika prima taj iznos”, istkao je Stanković.

    Osim prosječne plate, iz Sindikata upozoravaju da je u Srpskoj trenutno najniži minimalac regionu i on za nekvalifilovane radnike iznosi 900 maraka.

    “U razgovori sa socijalnim partnerima ćemo iznijeti ove zahtjeve, povećanje minimalca koji nije rastao dvije godine, te povećanje prosječne plate koju će primati većina radnika”, dodaje on.

    Upozoravaju da je, za razliku od povećanja plata, ove godine nastavljen talas poskupljenja uz rast inflacije.

    “Kilogram kupusa kod poljoprivrednika košta 20 feninga a u marketima je 1,6 maraka”, objasnio je poskupljenja na primjeru osnovnih životnih namirnica i takođe dodao primjere jabuka i brašna.

    Zbog ovakvih primjera iz Sindikata poručuju da bi se mogao slijediti primjer Srbije koja je uvela ograničenja marži na određene proizvode, što je ograničilo rast inflacije.

    “Samo u 2024. godini trgovački lanci su ostvarili neto dobit od 840 miliona maraka a cijene rastu”, objasnio je Stanković.

    Uz rast cijena upozorio je i na računanje minimalne i prosječne potrošačke korpe u Srpskoj.

    “Imamo najave o modelu računanja od strane institucija, a podsjećam da mi u Sindikatu vršimo računanje koje se bazira na troškovima za četvoročlanu radničku porodicu. Dok vidimo najave da oni planiraju da te troškove računaju za 2,7 ili 2,8 članova. Kako to, kako nekoga mogu prepoloviti”, upitao je on.

    Komentarisao je i optužbe da je sindikalna potrošačka korpa prenapuhana, a naveo je primjer troškova prehrane.

    “Prema našim izračunima porodica od 4 člana mjesečno za prehranu ima 1272 marke, kada to podijelite sa brojem dana i obroka po danu, jedan član porodice po obroku u prosjeku ima nešto preko 3 marke, je li to prenapuhano”, upitao je ponovo.

    Istakao je i da se ne smije dozvoliti da ovakve stvari postanu standardna mjera tokom računanja korpe.

    Rast troškova na primjeru odnosa cijena 2021. I 2025. godine objasnila je i Božana Radomir, stručni saradnik za ekonomska pitanja.

    “Inflacija iznnosi preko 47 odsto kada je prehrana koja prednjači u poskupljenjima, a generalna inflacija je na nivou od 27 odsto”, poručila je ona.