Ljetnje računanje vremena u 2025. godini završava se u nedjelju, 26. oktobra u 3 sata, tako što se vrijeme u 3 sata računa kao 2 sata.
Na osnovu Zakona o računanju vremena, kazaljke na satu se pomeraju jedan sat unazad.
Zimsko računanje vremena trajaće do posljednjeg vikenda u martu 2026. godine.
– Rukovodstvo Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske (UKC RS) i dalje će nastaviti sa pružanjem besplatne usluge neinvazivnog prenatalnog testiranja (NIPT) za trudnice, saopšteno je iz ove zdravstvene ustanove, a nakon što je Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS u četvrtak, 23. oktobra saopštio da su bili primorani da promijene ovaj program i da će ubuduće opet krenuti naplata ove zdravstvene usluge.
“U vezi sa saopštenjem za javnost Fonda zadravstvenog osiguranja Republike Srpske u kojem se navodi da je trudnicama pružena mogućnost da prenatalne testove obavljaju u privatnim zdravstvenim ustanovama uz refundaciju, obavještavamo javnost da Univerzitetski klinički centar Republike Srpske i dalje nastavlja sa pružanjem besplatne usluge neinvazivnog prenatalnog testiranja (NIPT) za trudnice”, bili su jasni iz UKC RS.
Besplatni testovi sve dok odluka Konkurencijskog savjeta ne stupi na snagu
Kako za “Nezavisne novine” pojašnjavaju dobro upućeni, besplatni prenatalni testovi na UKC RS vrijediće sve dok se nova odluka koju je od FZO RS tražio Konkurencijski savjet BiH ne objavi u Službenom glasniku RS, a onda stupi na snagu osmog dana od dana objavljivanja.
Čim odluka stupi na snagu, ugovor koji imaju FZO RS i UKC RS u dijelu koji se odnosi na finansiranje prenatalnog testa, biće raskinut.
Od tog trenutka, sve trudnice moći će birati u koji zdravstvenim ustanovama, da li javnim ili privatnim će raditi prenatalne testove, a nakon toga će imati mogućnost da novac koji su dali za taj test, traže od FZO RS (refundiranje troškova).
“Problem je što to nije moguće da zdravstvene ustanove ne naplaćuju, nijedna od njih se ne bavi analiziranjem i to bi se opet slalo u inostranstvo, a teško da bi to bolnice radile džaba, jer traže da im Fond plati i vazduh koji dišu”, kaže izvor “Nezavisnih novina”.
Različita mišljenja o ukidanju besplatnih prenatalnih testova
Podsjetimo, trudnice u Republici Srpskoj uskoro će ponovo morati da plaćaju prenatalne testove (Neinvazivno prenatalno testiranje – NIPT) ukoliko se odluče ili dobiju preporuku od svog doktora za ovu zdravstvenu uslugu, a onda će moći tražiti refundaciju tih troškova, što je promjena u odnosu na ono što je bilo do sada, a to je da je test bio potpuno besplatan.
FZO RS je u ovom slučaju morao da postupi po rješenju Konkurencijskog savjeta BiH, koji je od njih tražio da izmijene Program neinvazivnog prenatalnog testiranja iz krvi trudnica za 2025, jer je ocijenjeno da se dosadašnjim načinom ostvarivanja prava na NIPT narušava tržišna konkurencija.
Iz Fonda zdravstvenog osiguranja (FZO) Republike Srpske, istovremeno upozoravaju da će ovo dovesti do određenih problema, prije svega u smislu toga da sve trudnice nemaju iste finansijske mogućnosti za prenatalni test.
Ministarstvo zdravlja RS dalo je saglasnost na usvajanje navedenog programa, ali sa željenjem kažu da su bili primorani da prihvate ovu odluku. Poručuju da ovakvo rješenje nije u skladu sa namjerom Vlade Republike Srpske, ovog ministarstva, kao i rukovodstva Republike Srpske, da se neinvazivno prenatalno testiranje obezbijedi i jednako za sve trudnice finansira iz sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja.
S druge strane, iz Udruženja porodica sa problemom steriliteta “Roda” u Banjaluci, ističu da je odluka Konkurencijskog savjeta BiH donekle dobra, jer je test koji su trudnice radile u UKC RS najosnovniji mogući, te, kako kažu često nije dovoljan.
“Sve one trudnice koje su uradile da kažem neki malo bolji i detaljniji test nisu imale pravo na refundaciju novca. Kažem da je odluka bolja i iz razloga što će sada trudnice moći da odaberu mjesto na kojem će moći raditi prenatalni test i moći će da vrate tih oko 1.100 KM, koliko je to po cjenovniku FZO RS, i iskreno se nadam da se ta cifra neće dirati jer za taj novac i eventualno neku doplatu zaista može da se uradi kvalitetan prenatalni test”, poručuje Dajana Kuzmanović, predsjednica pomenutog udruženja.
Međutim, i ona je saglasna da u ovoj situaciji nije povoljno to što će trudnice morati da obezbijede pomenuti novac unaprijed i da plate test.
“Ali, mislim da se na kraju svi mi snađemo za taj neki novac koliko je potrebno. Ovdje je ključno i to da ta refundacija ide kako treba, odnosno da se ne bude čekalo mjesecima za povrat novca. Ako tako bude, mislim da je opcija plaćanja pa refundacije povoljnija jer podrazumijeva pravo na izbor koji test će se uraditi i gdje će se uraditi, nismo ograničeni samo na jednu ustanovu”, zaključila je Kuzmanovićeva za “Nezavisne novine”.
Kako navode, razlozi nestašice su kašnjenje proizvođača u proizvodnji, problemi u lancu snabdijevanja, odluka proizvođača da neće obnavljati dozvolu, ograničeni proizvodni kapaciteti, reorganizacija proizvodnje i globalno prekinuti lanci snabdijevanja.
Prema podacima Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH, tokom ove godine prijavljena je nestašica od 157 lijekova, od kojih više od 40 na bh. tržištu trajno.
“Među njima su lijekovi za korigovanje povišenog krvnog pritiska, ovisnost o narkoticima, epilepsiju, astmu, vrtoglavicu, depresiju, bolesti jetre”, kazali su iz ove agencije.
Dodaju da prekidi koji se događaju u snabdijevanju lijekovima mogu biti trajni i privremeni.
“Kada su u pitanju trajni prekidi koje proizvođači prijavljuju (ukidanje dozvole i neulazak u postupak obnove dozvole), oni se događaju uglavnom iz komercijalnih razloga”, ističu iz Agencije.
Pojašnjavaju da kada su u pitanju privremeni prekidi oni se dešavaju zbog problema u samom proizvodnom procesu, zbog izmjena u proizvodnom procesu, zbog reorganizacije proizvodnje, zbog problema u nabavci sirovina, problema u nabavci pakovnog materijala, zbog globalno narušenih lanaca snabdijevanja.
Ističu da se uvidom u prijave nestašice ne može reći da se radi o jednoj grupi lijekova.
“Na našem tržištu veći broj lijekova ima takozvane generičke paralele, lijek sa istom aktivnom supstancom od drugog proizvođača. Stoga prekid u snabdijevanju od strane jednog proizvođača ne znači i nedostupnost određene terapije”, kazali su iz Agencije.
U jednoj apoteci u Banjaluci ističu da nekih lijekova uopšte trenutno nema u nabavci.
“Imamo zamjenske lijekove za one koji nedostaju, ali pacijenti, uglavnom oni stariji, na to ne pristaju. Oni traže onaj lijek koji im propisan, nijedan drugi. Onda obiđu sve apoteke, te kad se uvjere da nema rješenja tada se jave doktoru da uzmu zamjenu”, kazali su iz ove apoteke.
Iz Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH kazali su ranije za “Nezavisne novine” da nemaju u planu da mijenjaju bilo šta kada su cijene lijekove u pitanju.
“Naime, svjedoci smo sve većih nestašica lijekova u Bosni i Hercegovini i svako snižavanja cijena bi moglo da prouzrokuje još veće nestašice s obzirom na naše malo tržište, sve veće nestašice aktivne ili pomoćne komponente, zatim nesigurnog plasmana lijekova i mnogih drugih uzroka koji dovode do nestašica”, kazala je ranije Nataša Grubiša, direktorica Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH.
Koliko su vrtoglave cijene lijekova i medicinskih sredstava u Bosni i Hercegovini najbolje znaju članice Udruženja žena oboljelih od raka dojke “Iskra” iz Banjaluke.
“Lijekovi su najskuplji u regiji, nažalost, i nisu dostupni. Većina ljudi nije u mogućnosti da ih kupi ako nisu na listi. Velike su liste čekanja i ljudi su primorani da kupuju negdje drugo – onaj ko može”, kazala je Verica Tadić, sekretarka “Iskre”.
Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske usvojio je izmjenjeni Program neinvazivnog prenatalnog testiranja (NIPT) za 2025. godinu, postupajući po rješenju Konkurencijskog savjeta BiH. Novi program dobio je saglasnost resornog ministarstva i stupa na snagu osmog dana nakon objavljivanja u Službenom glasniku Srpske.
Prema novim pravilima, trudnice će ubuduće same plaćati troškove NIPT testa, a potom se obraćati Fondu sa zahtjevom za refundaciju troškova po cijeni definisanoj Fondovim Cjenovnikom. To u praksi znači da pristup ovoj zdravstvenoj usluzi više neće biti jednako dostupan svim trudnicama, jer će zavisiti od njihovih finansijskih mogućnosti.
Iz Fonda ističu da su bili obavezni da postupe po odluci Konkurencijskog savjeta BiH, koji je ocijenio da se dosadašnjim načinom ostvarivanja prava na NIPT narušava tržišna konkurencija. Međutim, upozoravaju da će ovaj potez usložniti proces ostvarivanja prava na testiranje.
– Naš cilj od početka bio je da se pravo na NIPT u potpunosti ostvaruje kroz javni zdravstveni sistem, preko Univerzitetsko-kliničkog centra Republike Srpske, koji je jedina ustanova u Srpskoj sa genetskim savjetovalištem. Taj model bio je najsigurniji i najpravedniji za sve trudnice koje imaju preporuku za ovaj test – saopštili su iz Fonda.
Podsjećaju da je do sada NIPT testiranje bilo obezbijeđeno u potpunosti preko UKC RS, s kojim je Fond imao zaključen ugovor u skladu sa Zakonom o obaveznom zdravstvenom osiguranju Republike Srpske. Taj zakon propisuje da se zdravstvene usluge na teret obaveznog osiguranja mogu pružati isključivo u ustanovama koje imaju ugovor sa Fondom.
Iz Fonda naglašavaju da NIPT nije samo laboratorijski test, već uključuje i stručno genetsko savjetovanje, koje može obavljati isključivo UKC RS, što je, kako dodaju, još jedan razlog zašto su smatrali da je dosadašnji model bio najbolji.
– Fond je neprofitna institucija i ne može ugovarati zdravstvene usluge sa privrednim društvima koja ne ispunjavaju zakonom propisane uslove za rad u sistemu javnog zdravstva. Ipak, u skladu sa odlukom Konkurencijskog savjeta, bili smo obavezni da ovo pravo omogućimo putem refundacije troškova, a ne ugovaranjem – navedeno je u saopštenju.
Fond će, kako najavljuju, pravovremeno obavijestiti javnost o načinu podnošenja zahtjeva za refundaciju troškova, čim izmjene programa budu objavljene u Službenom glasniku Republike Srpske i počnu da se primjenjuju u praksi.
Prosječna septembarska neto plata u Republici Srpskoj iznosila je 1.557 KM i nominalno je veća za 0,1 odsto, a realno ostala na istom nivou u odnosu na avgust, podaci su Republičkog zavoda za statistiku.
Prosječna neto plata u septembru u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec nominalno je veća za 10,3 odsto, a realno za 5,6 odsto.
Najviša prosječna septembarska neto plata od 1.992 KM bila je u području stručne, naučne i tehničke djelatnosti, a najniža od 1.218 KM u građevinarstvu.
U septembru ove godine u odnosu na isti mjesec lani sva područja djelatnosti zabilježila su nominalni rast neto plate.
Prosječna septembarska bruto plata bila je 2.396 KM.
Mjesečna inflacija u Srpskoj u septembru bila je 0,1 odsto, a godišnja posmatrano u septembru u odnosu na isti mjesec prošle godine 4,4 odsto.
Najviši godišnji rast cijena u septembru od 8,7 odsto bio je u odjeljku restorani i hoteli zbog povećanja cijena hrane i pića u ugostiteljskim objektima.
Najveći godišnji pad cijena od 3,1 odsto bio je u odjeljku odjeća i obuća zbog sezonskih sniženja konfekcije i obuće tokom godine.
Socijalni partneri i Vlada Republike Srpske ponovo razmatraju povećanje minimalne plate za narednu godinu, što bi, prema ocjenama sagovornika, moglo dovesti do novog talasa poskupljenja, posebno osnovnih životnih namirnica. Najteže posljedice, upozoravaju, ponovo bi mogli osjetiti penzioneri, koji su već na ivici siromaštva.
Predsjednik banjalučkog Udruženja penzionera Zoran Uletilović kaže za „Nezavisne novine“ da bi rast cijena dodatno ugrozio stariju populaciju.
„Penzije su vrlo male, bukvalno ne mogu pokriti troškove režija, a ako dodatno dođe do skoka cijena hrane, ne znam kako će ljudi da žive“, rekao je Uletilović i dodao da su i lijekovi među najskupljima u regionu.
Prema njegovim riječima, svaki penzioner koristi lijekove, a većina mora da plaća one koji nisu na listi refundacije. „Svaki skok cijena izaziva velike probleme penzionerima“, dodao je Uletilović.
Republika Srpska, kako pokazuju podaci, ima najnepovoljniji odnos između broja radnika i penzionera u regionu. Na 100 penzionera dolazi svega 99 zaposlenih. U Srpskoj je trenutno zaposleno 289.328 radnika, dok penziju prima 292.114 građana.
U poređenju, u Srbiji na 100 penzionera dolazi 143 radnika, u Hrvatskoj 138, a u Federaciji BiH 118 radnika.
Ekonomista Milenko Stanić upozorava da rast plata ne prati rast penzija.
„Oni su najugroženija kategorija, jer imaju najniža primanja i po pravilu njihova primanja daleko zaostaju za rastom plata zaposlenih“, rekao je Stanić.
Dodaje da će eventualno povećanje minimalne plate dovesti do rasta cijena i pogoršati položaj penzionera. „Ako bude došlo do rasta minimalne cijene rada, ona će se preliti na ostale proizvode, što će dodatno otežati život najugroženijima“, naveo je on.
Slično mišljenje dijeli i Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja građana DON Prijedor, koja smatra da će rast minimalca neminovno uzrokovati rast cijena, a time i dodatno opteretiti penzionere.
„Da li oni sa penzijom od 390 maraka mogu da prežive jedan mjesec sa svakodnevnim rastom cijena, veliko je pitanje“, rekla je Marićeva, podsjećajući da mnogi već žive u veoma teškim uslovima.
Ona postavlja pitanje da li je povećanje minimalne plate uopšte održivo za privredu Srpske. „Može li ovako slabo razvijena privreda iznijeti taj teret ili će se sve opet preliti na potrošače kroz više cijene usluga i proizvoda“, istakla je Marićeva.
Trenutno, minimalna penzija u Republici Srpskoj iznosi 390 KM, a prosječna 652 KM, što je 42,2 odsto prosječne plate. Minimalna plata, koja je početkom ove godine povećana sa 700 na 900 KM, sada iznosi 900 KM za najprostije poslove, 1.000 KM za srednju stručnu spremu i 1.300 KM za visoku školsku spremu.
Ministar rada i boračko-invalidske zaštite Danijel Egić najavio je da će Vlada i socijalni partneri o novom iznosu minimalne plate odlučiti nakon što dobiju finansijske pokazatelje od Ministarstva finansija.
„Na osnovu ovih pokazatelja i dobre analize, vidjećemo u kojoj mjeri i do kojeg iznosa se može povećati najniža plata“, rekao je Egić, dodajući da je rano govoriti o konkretnim ciframa.
Ipak, ekonomski pokazatelji nisu ohrabrujući. Industrijska proizvodnja u Srpskoj i dalje je u padu, a izvoz nije dostigao raniji nivo. Dobit velikih firmi, koje zapošljavaju više od 250 radnika, u 2024. godini pala je za više od 319 miliona KM u odnosu na prethodnu godinu, iako su ukupni prihodi ostali gotovo nepromijenjeni.
U 2023. godini te kompanije ostvarile su dobit od 913,3 miliona KM, dok je u 2024. iznosila 594,2 miliona KM. Ukupni prihodi porasli su za svega 16 miliona KM, sa 10,49 na 10,51 milijardu KM, što, prema ekonomistima, pokazuje da privreda teško podnosi rast troškova rada.
Naša zakonska obaveza jeste da počnemo pregovore o najnižoj plati. Ono što je pozitivno jeste da su svi za povećanje, ali nakon analize svih makroekonomskih parametara. Ubrzo ćemo zakazati novu sjednicu”, kazao je Danijel Egić, predsjednik Ekonomsko-socijalnog savjeta Srpske i ministar rada i boračko invalidske zaštite Republike Srpske.
Dodao je da juče, 20. oktobra održana sjednica Ekonomsko-socijalnog savjeta Republike Srpske, te da je zadovoljan sastankom, jer su svi saglasni da se minimalac mora povećati.
Pojasnio je da u javnosti postoje oprečna mišljenja na ovu temu.
“Imamo one koji su za povećanje minimalca ali i one koji smatraju drugačije. Nakon svih analiza nadamo se da ćemo postići dogovor koji nismo od 2018. godine. Obično je Vlada bila ta koja je na kraju donosila konačno odluku. A povećanje minimalca nije samo želja već i potreba tržišta koje diktira situaciju jer radnici odlaze”, kaže Egić.
Pojasnio je da se nekada moraju povući i neke nepopularni poteze ako se želi zadržiti radnu snagu.
“Alternativa jeste uvoz radne snage međutim ipak treba da se fokusiramo na domaću radnu snagu. Posebno što neki naši radnici žele da se vrate nazad, a naš korak ka pomoći jeste povećanje najniže plate. Mislim da ćemo se i dalje držati diferencirane stope jer smo time ipak postigli određene rezultate”, ističe Egić.
Kako je reako Vlada je mnogo učinila za nisko produktivne grane koje ostvaruje povlastice na račun budžeta.
“Svjesno smo da određene grane mogu povećati minimalac a neke i ne i razgovaraćemo u tom pravcu”, poručio je Egić.
Zaključio je da je sjednici Ekonomsko-socijalnog savjeta usvojen i novi Poslovnik čime je kako je rekao odblokiran rad ovog tijela.
“Juče smo se, uz nekoliko pripremnih sjednica, lako dogovorili i našli rješenja kojima su svi zadovoljni. Novi poslovnik omogućiće efikasniji rad”, naveo je Egić za RTRS.
Služba porodične medicine, kao i Služba hitne medicinske pomoći Doma zdravlja, trenutno ne raspolažu dovoljnim brojem AnaTE vakcina protiv tetanusa.
Onavedenom problemu smo pisanim putem obavijestili Institut za javno zdravstvo Republike Srpske – naveli su iz Doma zdravlja.
Pojasnili su da se vakcina AnaTe nabavlja i distribuira isključivo putem Instituta koji je nadležan za snabdijevanje svih zdravstvenih ustanova u Republici Srpskoj.
U Institutu za javno zdravstvo Srpske potvrdili su da u nekim domovima zdravlja nema vakcina protiv tetanusa.
– Vakcina je na atestu u Agenciji za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine, što je redovna procedura, a čim atest bude završen o tome će biti obaviještene zdravstvene ustanove – naveli su prošle sedmice iz Instituta.
Stručnjaci objašnjavaju da je tetanus bolest uzrokovana akutnim trovanjem neurotoksinom iz bakterije Clostridium tetani.
Pacijenti obolijevaju nakon povreda kada se, najčešće putem ubodnih rana, uzročnik može unijeti u organizam. Simptomi tetanusa uključuju spazam i grčenje mišića. A grčevi i spazam mišića vitalnih organa mogu u najtežim slučajevima dovesti i do smrtnog ishoda.
Potrošači u Republici Srpskoj će ubuduće, umjesto šest, imati 12 mjeseci roka od dana kupovine da od trgovca zahtijevaju da im se da novi umjesto kupljenog proizvoda na kojem su uočili nedostatak.
“Svaki nedostatak na proizvodu koji se pojavi u roku do 12 mjeseci od kupovine, smatra se da je postojao u trenutku prelaska rizika na potrošača, osim ako trgovac stručnim mišljenjem ne dokaže suprotno”, navedeno je, između ostalog, u Prijedlogu zakona o zaštiti potrošača u Republici Srpskoj, koji je nedavno utvrdila Vlada Republike Srpske.
Bitno za sve kupce
Borci za zaštitu potrošača kažu da je riječ o pravu koje je veoma bitno za sve kupce u Republici Srpskoj te dodaju da ovakva zakonska regulativa postoji i u drugim evropskim zemljama.
“Potrošač može da zahtijeva novi proizvod za proizvod sa nedostatkom koji bude otkriven u periodu do 12 mjeseci. To je, s jedne strane, veoma važno za potrošača, a sa druge strane, to će natjerati sve dobavljače i trgovce da zaista nabavljaju što kvalitetniju robu za naše tržište”, kaže Murisa Marić, izvršna direktorica u Udruženju građana DON Prijedor.
Sve ovo se, kako je dodala Marićeva, najviše odnosi na proizvode kao što su obuća i bijela tehnika.
“Ovo je iz evropskih direktiva, kojima se približava naše zakonodavstvo. U evropskim zemljama su potrošači, koji su mnogo bogatiji od nas, zaštićeni na isti način – u prvih 12 mjeseci potrošač ne treba dokazivati da li je postojao nedostatak, nego je taj rizik na trgovcu”, rekla je Marićeva za “Nezavisne novine”.
Šta to znači u praksi
Kako je objasnila, u praksi to znači da kupac, recimo, patika, nakon kupovine ima rok od 12 mjeseci da ih vrati i zahtijeva nove, a na trgovcu je dokazivanje je li taj proizvod ispravan, odnosno da li je imao nedostatak ili ne.
“Mi kupujemo, recimo, patike i kada počnemo da ih nosimo, pukne đon. Do koga je? Oni uvijek kažu da je do potrošača. Sada je trgovac taj koji dokazuje. Trgovac je odgovoran za nedostatak na proizvodu”, rekla je Marićeva.
U prijedlogu zakona je pojašnjeno i kakva je procedura nakon što potrošač iznese zamjerku.
“Ako trgovac u odgovoru, u pisanoj formi, osporava nedostatak nakon roka od 12 mjeseci, a ne duže od dvije godine, potrošač može da zatraži stručno mišljenje o nedostatku, a troškove izdavanja mišljenja snosi trgovac ukoliko se dokaže nedostatak. Stručno mišljenje o nedostatku na proizvodu može dati ovlašteni sudski vještak, ovlašteni servis ili za to ovlaštena ustanova”, navedeno je u Prijedlogu zakona o zaštiti potrošača u Republici Srpskoj.
Visok stepen zaštite
U obrazloženju ovog zakonskog rješenja, navedeno je da je, zapravo, prihvaćena sugestija narodnog poslanika Ognjena Vukojevića da se u članu 28. rok od šest mjeseci preinači u rok od 12 mjeseci, a u cilju usklađivanja sa Direktivom Evropske unije 2019/771, što ima za cilj da osigura visok stepen zaštite potrošača.
Podsjećanja radi, kao su “Nezavisne novine” ranije objavile, novi zakon o zaštiti potrošača u Republici Srpskoj propisuje da ćete trgovcima od kojih robu ili usluge kupite onlajn moći kupljeno da vratite u roku od 14 dana, a ako vam on na vrijeme ne vrati pare – plaćaće penale.
Osigurana je i zaštita potrošača od lažnih sniženja i popusta i to na način da je propisano da se prilikom sniženja ili akcije mora iskazati najniža cijena u posljednjih 30 dana, čime se sprečava pojava lažnih sniženja. Takođe, propisano je da ambalaža proizvoda ne može biti uslov trgovcu za prihvatanje reklamacije i garancije.
Prosječna mjesečna isplaćena neto plata po zaposlenom u Bosni i Hercegovini je u konstantnom porastu i za mjesec juli iznosila je 1.601 marku.
Ipak, u poređenju sa susjednim zemljama, ona je značajno manja, gotovo upola manja od one u Sloveniji. Sindikati upozoravaju da bi prosječna plata morala biti najmanje 2.000 maraka ako se želi zaustaviti masovno iseljavanje, naročito mladih, koji zbog niskih primanja u Bosni i Hercegovini spas traže u zemljama Evropske unije.
Prosječna plata u BiH prošle godine u julu iznosila je 1.388 KM, dok je u julu ove godine dostigla 1.601 KM, što predstavlja povećanje od 213 KM. Na rast prosječne plate uticao je i rast minimalnih plata u entitetima – u Republici Srpskoj one sada iznose 950 KM, a u Federaciji BiH 1.000 KM. Ipak, i sa ovim povećanjima, BiH i dalje ima najniže minimalce u regionu.
Minimalac u Srbiji iznosi 1.078 KM, u Crnoj Gori 1.173 KM, u Hrvatskoj 1.467 KM, a u Sloveniji čak 1.760 KM, izvještava BHRT. Razlike su još izraženije kada se uporede prosječne plate u Bosni i Hercegovini one iznose 1.601 KM, dok je u Srbiji 1.821 KM, Crnoj Gori 1.985 KM, Hrvatskoj 2.810 KM, a u Sloveniji čak 3.114 KM.
Dodatni problem, upozoravaju sindikati, jeste to što prosječna plata od oko 1.600 maraka ne odražava realno stanje, jer dvije trećine radnika u zemlji zarađuje manje od tog iznosa.
Spor privredni rast
“Platu od 1.555 maraka i više prima tek svaki treći radnik u Republici Srpskoj. Dvije trećine radnika tu platu ne može ni da sanja”, ističe Goran Stanković, predsjednik Saveza sindikata RS.
Prema podacima Saveza samostalnih sindikata BiH, sindikalna potrošačka korpa za mjesec septembar 2025. godine iznosila je 3.431,60 KM, što znači da četvoročlana porodica sa jednom prosječnom platom ne može podmiriti ni polovinu osnovnih troškova života. Građani smatraju da plate moraju rasti i da bi prosječna plata morala iznositi barem 2.000 maraka.
Iako je svima jasno da su povećanja plata neophodna, stručnjaci upozoravaju da bez privrednog rasta nema ni većih zarada.
“Mi to, nažalost, nikada nećemo stići. Nemamo privrednog rasta, nemamo ozbiljna investiciona i strateška ulaganja u razvoj privrede. Kod nas je važnije zadužiti se i napraviti koji kilometar autoputa, nego pomoći realnom sektoru”, ističe Zoran Pavlović, ekonomski analitičar.
Zaključak je jasan da bi se u Bosni i Hercegovini preživio mjesec sa prosječnom platom, koja je za većinu građana nedostižna, treba biti pravi čarobnjak. Oni koji to nisu svoj spas traže daleko odavde, piše biznisinfo.ba.