Kategorija: Društvo

  • Padaju cijene goriva, ali ne i cijene namirnica

    BiH se u posljednje vrijeme može pohvaliti najnižim cijenama goriva u regionu. Cijena dizela spuštala se i do 2,41 KM na pojedinim pumpama. Ipak, jeftinije gorivo na bh. pumpama, nije uticalo na promjenu cijena osnovnih životnih namirinica. Istražili smo zašto?

    U proteklim danima zabilježen je trend opadanja cijena goriva u BiH, ali dok se to dešava potrošači se pitaju zašto onda cijene prehrambenih proizvoda i namirnica potrebnih za život ostaju nepromjenjene?

    Predsjednik Udruženja potrošača “Zvono” iz Bijeljine Jovan Vasilić objašnjava da su ovo kratkoročne promjene koje se dešavaju na tržištu nafte.
    “Oni koji se bave prometom nafte i naftnih derivata po zakonu dužni su da prate te promjene cijena dok ostali proizvođači to ne mogu da rade, jer bi faktički svaki dan trebalo samo da prave nove kalkulacije.”

    Gorivo je samo jedan od elemenata koji utiču na cijene, tu su i nedostatak radne snage, nedostatak domaćih proizvoda, električna energija, a diktira ih i tražnja.

    Ekonomista Milenko Stanić kaže da bi domaća proizvodnja morala značajno da se poveća.

    “Da manje zavisimo o uvozu proizvoda hrane, samim tim bi domaće ekonomske politike mogle značajnije da kreiraju i utiču na niži nivo cijena hrane.”, navodi Stanić.

    Do nižih cijena na tržištu hrane, moglo bi se doći ograničavanjem marži na osnovne namirnice, za šta se zalažu udruženja potrošača, ali još nije definisana gornja granica do koje cijene mogu da rastu.

    Snežana Šešlija iz Udruženja za zaštitu potrošača “Toper” iz Doboja podvlači da bi neke osnovne namirnice kao što su ulje, brašno, šećer i mlijeko trebale da budu pod strogom kontrolom.

    Međutim, problem je u nekontrolisanom rastu cijena dodaje Vasilić. “Kod nas nema političke volje jer svaki rast cijena puni budžet i to se enormno budžet puni u odnosu na sve ostalo iako se proizvodnja ne povećava, ali budžet se puni samo zbog rasta cijena.”

    Ekonomista Igor Gavran, konstatuje da u BiH ne postoji nikakva regulativa niti aktivne mjere vlasti kojima bi se djelovalo na cijene. “U smislu da se na neki način prinude oni čiji su troškovi pali da te manje troškove prenesu i na cijene odnosno da se samim tim smanjuju troškovi života.”, kaže Gavran.

    Istovremeno, podsjeća na propale pokušaje ukidanja akciza na gorivo u BiH.

    S obzirom na trenutnu situaciju na tržištu, ako se pad cijena goriva nastavi, potrošači najavljuju da će tražiti usklađivanje sa koštanjem ostalih životnih namirnica.

     

  • Danas se očekuje temperatura do 40 stepeni

    Danas se očekuje temperatura do 40 stepeni

    U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ danas se očekuje vrhunac toplotnog talasa i maksimalna temperatura vazduha do 40 stepeni.

    U mnogim predjelima biće registrovana i tropska noć – minimalna temperatura će ostati iznad 20 stepeni Celzijusovih, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

    Nebo će biti zamućeno usljed prisustva saharskog pijeska.

    Od sredine dana uslijediće jače naoblačenje sa zapada, koje će usloviti kišu i pljusak, uglavnom na sjeveru i sjeverozapadu.

    U Krajini su mogući i jači pljuskovi sa grmljavinom uz lokalne nepogode i jače udare vjetra.

    Tokom kasnijih popodnevnih časova i večeri oblačnost će se premještati dalje ka istoku. U Hercegovini ostaje suvo i pretežno sunčano.

    Vjetar će biti slab do umjeren istočnih smjerova, poslije podne u skretanju na zapadni i povremeno na sjeveru jak.

    Jutros je sunčano uz malu oblačnost, podaci su Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

    Temperatura vazduha u 8.00 časova: Sokolac 17 stepeni, Bjelašnica 19, Bugojno i Drvar 20, Livno i Široki Brijeg 21, Sanski Most, Sarajevo i Srebrenica 22, Banjaluka, Bihać, Tuzla, Zenica i Zvornik 23, Prijedor 24, Bijeljina, Neum i Trebinje 26, Gradačac 27 i Mostar 28 stepeni Celzijusovih.

  • Ministarstvo uputilo apel poslodavcima

    Ministarstvo uputilo apel poslodavcima

    Ministarstvo rada i boračko-invalidske zaštite uputilo je apel poslodavcima u Republici Srpskoj da zbog visokih temperatura svoje poslovanje prilagode temperaturama kako bi zaštitili zdravlje svojih zaposlenih.

    “Ministarstvo poziva i apeluje na sve poslodavce Republike Srpske da radno vrijeme na otvorenom prilagode vremenskim uslovima i tako zaštite zdravlje svojih radnika. Nesporno je da učestale vrućine utiču na zdravlje radnika, posebno onih koji rade na otvorenom i duže vrijeme su izloženi suncu zbog obaveza prema poslu, zbog čega dolazi do pada koncentracije u radu i mogućnosti povrjeđivanja radnika”, poručuju iz Ministarstva i dodaju:

    “Međunarodni standard ISO 7243 definiše uslove i kriterijume izvođenja radova u uslovima visokih temperatura, a jedna od mjera je izbjegavanje rada u najtoplijem dijelu dana. Stoga, apelujemo na poslodavce da i oni primjene ovaj standard i da izvrše preraspodjelu radnog vremena, te da se radnici ne nalaze na otvorenom u najtoplijem dijelu dana, uz napomenu da i za rad u zatvorenim prostorijama treba obezbijediti rashlađivanje prostorija kako bi se zaštitilo zdravlje radnika”.

    Iz Ministarstva su izdali i niz preporuka za zaštitu zdravlja radnika, a te mjere obuhvataju:

    organizacija posla, što obuhvata preraspodjelu radnog vremena,
    rotacija poslova,
    izbjegavanje rada u najtoplijem dijelu dana od 11-16 časova,
    uvođenje dodatne radne snage kod ekstremnih uslova,
    osiguranje odgovarajuće rashlađene prostorije za odmor,
    nošenje lagane zaštitne odjeće i obuće.

     

  • Ko ostvaruje pravo na stambeni kredit iz sredstava IRB-a?

    Ko ostvaruje pravo na stambeni kredit iz sredstava IRB-a?

    Ako planirate podići stambeni kredit u Srpskoj te vam je cilj da imate što manju kamatu prilikom otplate, vjerovatno ćete prvo provjeriti da li spadate u grupu onih koji ostvaruju pravo za stambeni kredit iz sredstava IRB RS. No, ako niste upoznati s tim koje kategorije stanovništva mogu aplicirati za ova sredstva te na koji način, više o ovome saznajte u nastavku teksta.

    Ko može biti korisnik?
    Prema informacijama sa stranice IRB RS, korisnici mogu biti sljedeće kategorije stanovništva:

    Mladi bračni parovi, i to:

    – korisnici sredstava mlađi od 30 godina (oboje).

    Beneficirana grupa:

    – članovi porodica poginulih i nestalih boraca,

    – ratni vojni invalidi od I do IV kategorije,

    – civilne žrtve rata od I do IV grupe,

    – osobe sa invaliditetom iz člana 21, stav 3. Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji, osposobljavanju i zapošljavanju invalida,

    – porodice i samohrani roditelji sa četvoro i više djece,

    – korisnici koji sredstva koriste za rješavanje stambenog pitanja na teritoriji nerazvijene ili izrazito nerazvijene opštine,

    – roditelji ili staratelji djece i punoljetnih lica sa smetnjama u razvoju iz člana 18. stav a) alineja 2) i stav b) alineja 2) Zakona o socijalnoj zaštiti.

    Grupu I čine:

    – bračni parovi, VII stepen stručne spreme (oboje),

    – porodice i samohrani roditelji sa troje djece.

    Opšta grupa:

    – porodice i samohrani roditelji sa jedno ili dvoje djece.

    Evo za koju namjenu se mogu koristiti ova sredstva:

    – kupovina stambenih jedinica,

    – izgradnja stambenih jedinica,

    – rekonstrukcija stambenih jedinica,

    – proširenje stambenih jedinica (Ukupna površina postojeće stambene jedinice ne smije da prelazi 50 m2 za podnosioca zahtjeva, uvećano za 20 m2 po svakom dodatnom članu domaćinstva),

    – refinansiranje kredita SEV-a. (Refinansiranje ranije odobrenih stambenih kredita po projektu Socijalni program stambenog zbrinjavanja u BiH, finansiranom iz sredstava Razvojne banke Savjeta Evrope (SEV)).

    Do koliko KM možete podići i na koliko godina?
    Iznos koji možete podići u banci putem sredstava IRB-a iznosi:

    – od 10.000 do 170.000 KM.

    Period otplate je do 25 godina.

    Inače, kamatne stopa se utvrđuju u fiksnom iznosu, za cijeli period otplate.

    – za grupu mladi bračni parovi – tri odsto

    – za beneficiranu grupu – 3,6 odsto

    – za grupu I – četiri odsto

    – za opštu grupu – 4,2 odsto

    Način plasmana ide preko finansijskih posrednika, a listu banaka i mikrokreditnih društava, kod kojih se može podnijeti zahtjev za sredstva iz ove kreditne linije može se pronaći na ovom LINKU.

    BITNO

    – Pripadnost grupi mladi bračni parovi se dokazuje na osnovu vjenčanog lista.

    – Bračni parovi sa fakultetom pripadnost ovoj grupi dokazuju prilaganjem izvoda iz matične knjige vjenčanih, ovjerenih kopija diploma kao dokaza o stepenu stručne spreme (VII stepen i viši stepen od VII) za oba supružnika.

    – I osobe starije od 35. godina mogu aplicirati za kredit iz sredstava IRB RS.

    – Porodice sa četvoro i više djece prilažu izvod iz matične knjige vjenčanih, izvod iz matične knjige rođenih za svako dijete i kućnu listu.

    – Samohrani roditelji sa četvoro i više djece prilažu izvod iz matične knjige rođenih za podnosioca zahtjeva ili presudu o razvodu braka, izvod iz matične knjige rođenih za svako dijete i kućnu listu.

    – Korisnici koji sredstva koriste za rješavanje stambenog pitanja na teritoriji nerazvijene ili izrazito nerazvijene opštine to dokazuju kupovinom stana na teritoriji nerazvijene ili izrazito nerazvijene opštine.

  • Sve manje studenata u Srpskoj

    Sve manje studenata u Srpskoj

    Prije samo petnaestak godina amfiteatri prilikom upisa na fakultete u Srpskoj bili su „dupke puni“. Na prijem ispitima znalo da je bude i duplo više kandidata od slobodnih mjesta. Danas je slika sa fakulteta znatno drugačija.

    Ukratko ovako opisuju stanje univerzitetski profesori.

    U Srpskoj se danas za upis na fakultete odlučuje sve manje srednjoškolaca. Da stvar bude gora, taj broj je iz godine u godinu u konstantnom padu. Upućeni u ovu temu za Srpskainfo kažu da je prijeko potrebno napraviti renesansu obrazovanja, jer je samo tako moguće doći do boljih ili bar primjerenijih efekata onoga što se naziva obrazovanje.

    Slično mišljenje dijeli i sociolog i profesor Ivan Šijaković.

    “Negdje početkom 2001. ili 2002. godine sjećam se prijemnog ispita na Ekonomiji. Predavao sam sociologiju, a upis bi trajao tokom čitavog dana. Prijavi se 700 ljudi, a prima se svega 350. Ista situacija je bila i sa Pravnim fakultetom u to vrijeme”, rekao je Šijaković.

    Privatni fakulteti

    Nije prošlo puno godina, a došli smo do situacije da fakulteti ne mogu u prvom roku ni da upišu dovoljno studenata, ističe ovaj ugledni profesor.

    “Banjaluka se između 2000. i 2010. godine zaista stabilizovala kao jedna akademska sredina. Nažalost, poslije su se okolnosti promijenile. Došlo je do političkih trvenja, a onda je otvorena i masa privatnih fakulteta. To je bilo na bazi korupcije i ko zna čega sve, bez nekog velikog kvaliteta, pa je tako razbijen akademski duh”, objasnio je Šijaković.

    Kasnije se na univerzitete, kako dodaje, ubacila politika pa je bilo važno da rektori, prorektori i dekani podržavaju vodeće partije, a manje da su kvalitetni u nauci.

    Šijaković ističe da bi bilo dobro napraviti jedno istraživanje sa studentima, ali i srednjoškolcima završnih odjeljenja, i postaviti im direktna pitanja zašto ne upisuju fakultete u BiH.

    “Onda bi bili sigurni da možemo donositi neke zaključke, a ovako možemo samo da pretpostavljamo. Ali, činjenica je da su programi nedovoljno privlačni”, rekao je Šijaković.

    Program

    Prema njegovim riječima, kada se radi reforma onda se nekada u studijskim programima u BiH, a posebno u RS, pobjegne od suštine.

    “Suviše se ide na neku modernizaciju i onda se izgubi kontinuitet i to studenti često primijete”, rekao je Šijaković i dodao da je program zasigurno jedan od razloga zašto mladi ne upisuju fakultete.

    Drugi razlog je taj, kako objašnjava, što BiH i Srpska veoma slabo i sporo napreduju, kako u ekonomskom, tako i u socijalnom smislu, ali i smislu životnog standarda.

    “Mladi žele unaprijed da se okušaju u nekoj drugoj sredini i žele malo da pobjegnu, jer svaki dan slušaju o nekakvim političkim borbama, nestabilnostima i opasnostima koje prijete, a to ih sve plaši”, rekao je Šijaković i dodaje kako je sve manje ljudi, a broj fakulteta raste.

    Poručuje kako dosta naše omladine odlazi na studije u Sloveniju, jer tamo imaju neke pogodnosti.

    Nepohodna “svježa krv”

    Prof. dr Marko Đogo, koji je i dekan Ekonomskog fakulteta u Istočnom Sarajevu, kaže da, bez obzira koliko smo mali, na prestižnim univerzitetima u inostranstvu ima dosta naših studenata koji su se pokazali kao veoma uspješni.

    “Nama je zaista nepohodna svježa krv” na visokoškolskim institucijama i to da budu upravo oni ljudi koji to svojim kvalifikacijama i zaslužuju. To bi nas možda približilo tim fakultetima, na koje naši studenti odlaze u inostranstvo”, rekao je Đogo.

    Druga stvar zbog koje imamo sve manje studenata u Srpskoj je, kako kaže, demografska politika, prenosi Srpskainfo.

    “Činjenica je da iz Srpske uopšteno odlazi veliki broj ljudi, i to ne samo na fakultete. Neće biti lako da se preokrenu ti demografski trendovi, ali kada bi svi uradili najbolje od sebe, možda bi nešto i napravili”, rekao je Đogo.

    Istakao je da i susjedne zemlje imaju isti problem, samo je BiH u tome šampion.

    “To je priča koja je mnogo komplikovana, ali svakako moramo modernizovati nastavne planove i programe”, rekao je Đogo.

    S druge strane, kako kaže, postoji trend da sve manje djece generalno studira. Objasnio je da je i to racionalna odluka, jer su ta djeca već vidjela da završetak studija ne garantuje uspjeh u životu i oni se orijentišu.

    “U zadnjih nekoliko godina postoji dramatičan porast plata i tražnje za nekim profilima koji traže srednju stručnu spremu, pa ako ste poprilično sigurni da ćete zaraditi platu od 2.000 ili 3.000 maraka sa srednjom školom, onda je racionalna odluka da nećete trošiti 4 godine života na studije”, zaključio je Đogo.

    Srednjovjekovno obrazovanje

    Profesor Miodrag Živanović, filozof koji u svojim knjigama i izlaganju nudi drugačiji osvrt na stvarnost iako već nekoliko godina u penziji, i dalje piše i prati aktuelna dešavanja.

    “Ono što se naziva obrazovanje, posebno visoko obrazovanje, nešto je što je decenijama veliki problem, jer nije postavljeno kako bi trebalo da bude. Naše obrazovanje u BiH, ali i uopšte na Balkanu, ima kontra ulogu”, rekao je Živanović.

    Tome svjedoči, kako kaže, i činjenica da je nedavno jedan institut u Beogradu postavio pitanje treba li nam uopšte obrazovanje u vrijeme informatičke civilizacije i vještačke inteligencije.

    “Obrazovanje je u odnosu na potrebe mladih ljudi ono što je „demode“ i pravi kontraefekte. Zbog svega toga trebalo bi napraviti renesansu obrazovanja. Ljudi nam odlaze baš zato što imamo srednjovjekovno obrazovanje, koje nije interesantno mladim ljudima”, zaključio je Živanović.

    Dodao je da su profesori i nastavnici i sami nažalost postali taoci takvog deformisanog obrazovanja.

    Reforma obrazovanja

    Profesorka Svetlana Cenić za Srpskainfo kaže da je od aktuelne vlasti slušala sve i svašta, ali samo nije čula gdje su mladi ljudi i ko će izdržavati sve pritiske i ostati u Srpskoj.

    “Reforma obrazovanja je trebala davno da se uradi. Kada je bila ona nakaradna reformska agenda i kada su govorili o obrazovanju onda su rekli neka to sačeka nekoliko godina, da nije sada vrijeme. „Njima“ za obrazovanje nikada nije vrijeme, jer što si zatupljeni, neobrazovaniji i gluplji, lakši si za manipulaciju”, rekla je Cenićeva.

    Dodala je da je osim reforme obrazovanja potrebno napraviti i reformu tržišta rada, te da je prijeko potrebno da se zaštiti proizvodnja, ali i poljoprivreda. Cenićeva je došla do podataka koliko Srba živi u Americi, Australiji i Njemačkoj.

    “Samo u Njemačkoj živi 600.000 Srba i o čemu mi onda pričamo. Sve će manje biti mladih, ali i generalno ljudi u Srpskoj, jer se ljudi osjećaju nesigurno. Kada nema para, niko nije siguran. Para znamo da nema, a još malo neće biti nikoga, ni ljudi”, zaključila je ona.

  • Učenike u Srpskoj od jeseni očekuju novi udžbenici, evo i koji

    Učenike u Srpskoj od jeseni očekuju novi udžbenici, evo i koji

    Pred učenicima osnovnih i srednjih škola u Republici Srpskoj od naredne školske 2024/25. godine naći će se novi udžbenici, pa će tako školarci znanje usvajati iz najmanje 17 novih knjiga.

    Iz Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva istakli su za “Nezavisne novine” da će se od naredne školske godine u osnovnim školama naći deset novih udžbenika.

    “Novi udžbenici za osnovnu školu su prva knjiga (udžbenički komplet za prvi razred osnovne škole), matematika za peti razred i radna sveska za matematiku, istorija za šesti razred, istorija za sedmi razred, čitanka za osmi razred, fizika za osmi razred, zbirka zadataka za fiziku za osmi razred, osnovi informatike za osmi razred, matematika za deveti razred i zbirka zadataka iz matematike za deveti razred”, istakli su oni i dodali da je u proceduri odobravanja i rukopis udžbenika digitalni svijet za četvrti razred osnovne škole, te da očekuju povratnu informaciju za ovaj udžbenik.

    Novi udžbenici će se naći i pred srednjoškolcima u Srpskoj, pa će tako za njih biti spremno najmanje sedam novih knjiga.

    “U školskoj 2024/25. godini novi udžbenici za srednju školu su sociologija za treći i četvrti razred gimnazije, higijena sa zdravstvenim vaspitanjem za drugi razred srednje škole, struka zdravstvo, zanimanje medicinski tehničar, akušersko-ginekološki tehničar, fizioterapeutski tehničar i pedijatrijski tehničar, za treći razred za zanimanje farmaceutski tehničar i za prvi razred za zanimanje zubno-stomatološki tehničar, računari i programiranje za drugi razred srednje škole, struka mašinstvo i obrada metala, zanimanje mašinski tehničar za kompjutersko konstruisanje i tehničar CNC tehnologija, bezbjednost i regulisanje saobraćaja za drugi razred srednje škole, zanimanje vozač motornih vozila, struka saobraćaj, estetsko oblikovanje za drugi razred srednjih stručnih škola, struka tekstilstvo i kožarstvo, zanimanje modni krojač, bankarsko poslovanje za treći razred srednjih stručnih škola, struka ekonomija, pravo i trgovina, zanimanje bankarski tehničar, kao i zbirka zadataka iz privredne matematike za treći i četvrti razred srednje stručne škole za sva zanimanja struke ekonomija, pravo i trgovina”, naveli su iz Zavoda za “Nezavisne”.

    Kako dodaju, u proceduri odobravanja je još nekoliko rukopisa udžbenika za srednje škole, a po dobijanju odobrenja za ove udžbenike pristupiće i njihovoj pripremi i objavljivanju.

    Kako su istakli, razlozi za objavljivanje novih udžbenika su brojni.

    “Za osnovnu školu iskazana je potreba za novim udžbenicima zbog donošenja novih programa, došlo je do izmjene i modernizacije nastavnih programa ili do uvođenja novog predmeta. Do sada nismo imali udžbenik digitalni svijet za četvrti razred. Učenici u Republici Srpskoj prošle godine dobili su udžbenik digitalni svijet za treći razred, nakon što je ovaj predmet uveden u sve škole Republike Srpske. Ove godine iskazana je potreba za digitalnim svijetom za četvrti razred, što smo i obezbijedili i čekamo odobrenje”, istakli su iz Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva.

    Prema njihovim riječima, odobreni udžbenici su usklađeni sa novim programom i urađeni u skladu sa standardima za izradu udžbenika.

    “Kod izmjene nastavnih programa važno je napomenuti da je zakonom definisano da se adaptacija udžbenika vrši ukoliko je došlo do izmjene jedne četvrtine sadržaja, a ukoliko je riječ o izmjenama većim od toga, sprovodi se procedura izbora novog udžbenika”, objasnili su oni za “Nezavisne novine”.

    Objavljivanje novih udžbenika, posebno za predmete strukovnih zanimanja, pohvalnim smatra Suzana Švraka, direktorica Centra srednjih škola “Ivo Andrić” Prnjavor.

    “Postoji opravdana potreba da se objave novi udžbenici sa novim sadržajem i da se prilagode trenutku, te da se, naravno, izbace i nepotrebni sadržaji, pogotovo kada su u pitanju srednje stručne škole, gdje je poseban akcenat dat baš na struku i segmente koji se odnose na kvalitetnije obrazovanje u tom smislu”, rekla je Švraka za “Nezavisne novine”.

    Iz Zavoda ističu da se svake godine povećava broj udžbenika u određenim strukama i zanimanjima, te da na taj način žele omogućiti kvalitetnije školovanje tim učenicima.

    “U srednjim školama, pored potrebe za usklađivanjem udžbenika opšteobrazovnih predmeta sa modernizovanim programima, postojala je potreba za obezbjeđivanjem udžbenika u strukama i zanimanjima gdje do sada nismo imali udžbenike i to jeste naš najveći uspjeh”, ističu oni.

  • Upozorenje za cijelu Srpsku zbog temperature i do 40 stepeni

    Upozorenje za cijelu Srpsku zbog temperature i do 40 stepeni

    Republički hidrometeorološki zavod izdao je upozorenje za cijelu Republiku Srpsku zbog visoke temperature vazduha, koja će do kraja sedmice dostići i 40 stepeni Celzijusovih.

    Od sutra do subote, 22. juna, očekuje se sunčano i vruće vrijeme uz maksimalnu temperaturu do 40 stepeni Celzijusovih.

    Maksimalna temperatura sutra će iznositi od 30 do 36 stepeni Celzijusovih, u višim predjelima od 25.

    U srijedu i četvrtak, 19. i 20. juna, temperatura će biti od 32 do 38 stepeni, u višim predjelima od 26 stepeni Celzijusovih.

    Petak bi, prema prognozama, trebao biti najtopliji sa temperaturom od 34 do 40 stepeni, u višim predjelima od 27, dok se u subotu očekuje temperatura od 30 do 38, u višim predjelima od 25 stepeni Celzijusovih.

    Blagi pad temperature očekuje se u nedjelju, 23. juna, a znatnije osvježenje u ponedjeljak, 24. juna.

  • Treba li maloljetnicima u BiH dozvoliti da glasaju?

    Treba li maloljetnicima u BiH dozvoliti da glasaju?

    Mnogi smatraju da bi i u BiH trebalo razmatrati, odnosno uvesti pravo glasa i starijim maloljetnicima.

    Kada bi se takva praksa uvela kod nas, ne bismo bili usamljen primjer, jer je izlazak na birališta već dozvoljen u pojedinim evropskim zemljama.

    Naime, na ovogodišnjim izborima za Evropski parlament, u Njemačkoj, Austriji, Belgiji, Malti i Grčkoj prvi put su pravo glasa imale osobe ispod 18 godina. U Grčkoj je starosna granica spuštena na 17 godina, a u preostale četiri zemlje na 16.

    Prema riječima stručnjaka, da bi se to kod nas omogućilo, neophodna je izmjena propisa, što uopšte nije obiman posao. Naprotiv, u pitanju je tek par manjih korekcija.

    Vehid Šehić, bivši član Centralne izborne komisije (CIK) BiH, kaže da kod nas nije razmatrana mogućnost uvođenja maloljetnika u proces glasanja, ali da treba napraviti analizu.

    “Činjenica je da mladi ljudi ranije sazrijevaju nego moja ili generacija poslije mene. Razlog za to su društvene mreže, dostupnost informacija na mnoge načine. Međutim, mi nismo još uvijek zreli kao birači da glasamo po svojoj savjesti i izbornoj volji, onako kako mi smatramo, nego je kod nas ipak još uvijek podanički mentalitet prema nekoj političkoj stranci i glas se daje onako ‘bjanko'”, naveo je Šehić.

    Druga stvar, dodao je, ne možemo se mi porediti s Njemačkom, gdje nema silnih kršenja zakonitosti provedbenih akata, kao što je to slučaj kod nas.

    “Ali treba razmišljati o tome da li trebaju glasati maloljetnici sa 16 ili 17 godina. Ako bi se odlučivalo o tome, prema mom mišljenju, ima logike da to bude sa 16 godina. Može se o tome razmišljati. Mi smo između sebe razgovarali o tome da li bi trebalo to predložiti, ali mi moramo urediti ambijent za izbore, da se ne dešavaju stvari koje su se dešavale, treba što više ljudski faktor zamijeniti novim tehnologijama. Ali, sigurno će doći i to vrijeme, o tome razmišljaju i mnoge druge zemlje, koliko sam ja upoznat”, ističe Šehić.

    Politička analitičarka Tanja Topić smatra da je dobro za demokratizaciju društva i osvješćivanje značaja participacije u političkom i društvenom životu mlade ljude što ranije uključiti u izborni proces.

    “Prvi politički koraci koji uključuju pravo glasa, učinjeni i prije 18. ljeta, bili bi i u BiH dobar početak promišljanja politike, nadajući se da im političko buntovništvo čini korak naprijed prije nego što ih političke stranke pretvore u poslušne stranačke vojnike odgojene da misle glavom partijskog šefa”, ističe Topićeva za “Nezavisne novine”.

    Tu su, dodaje ona, od neprocjenjive vrijednosti uloga medija i akademske zajednice, koji će taj prostor mladim ljudima otvoriti na pravi način, ali i društvo pripremiti da bude otvoreno za njih i njihovo učestvovanje u izbornom procesu.

    “Time bi se sistemski gradila participativna politička kultura i odgovornost svakog pojedinca prema društvu”, zaključuje Topićeva.

    Gordana Rajić, ombudsman za djecu Republike Srpske, kaže da je pravo na participaciju zagarantovano UN konvencijom o pravima djeteta, a u najjednostavnijem smislu znači da djeca imaju pravo da odlučuju o pitanjima koja ih se tiču, odnosno da iznesu svoje mišljenje i stav o određenim temama.

    “Izborni zakon je na nivou BiH i takav je da ne prepoznaje djecu, čak ni u smislu njihove zloupotrebe u političke svrhe, što je apsurd. Moramo prvo da poradimo na tim osnovnim stvarima”, ističe Rajićeva.

    Djecu je, ističe, prvo potrebno zaštititi od zloupotreba, a onda im omogućiti i pravo glasa.

    “Ono što je problem jeste da mladi nisu uključeni u kreiranje predizbornih programa, iako bi trebalo da imaju takvu mogućnost. Potrebno im je to omogućiti, a onda, ako već učestvuju u tome, imalo bi smisla i njihovo glasanje”, poručuje Rajićeva u izjavi za “Nezavisne novine”.

    Kada je riječ o Evropi, dakle, u nekoliko zemalja se može glasati već sa 16 godina, a pojedini stručnjaci kažu da je starenje stanovništva dovelo do toga da se politika sve više vodi za penzionere i da bi, kao balans, možda trebalo da glasaju i djeca od 14 godina.

  • Ljekari u Srpskoj najlakše, a rudari najteže do posla

    Ljekari u Srpskoj najlakše, a rudari najteže do posla

    Ljekari, vaspitači, kuvari, zavarivači samo su neka od zanimanja radnika za kojima vlada veliko interesovanje i koji vrlo brzo dobiju zaposlenje, dok ekonomisti, pravnici, ali i rudari posao čekaju i do pet godina, rečeno je u Zavodu za zapošljavanje Republike Srpske.

    Slaba potražnja za ovim kadrom prisutna je već duže vrijeme i to uglavnom zbog nepovezanosti tržišta rada s obrazovnim profilima i upisnom politikom koju kreiraju visokoškolske ustanove.

    Naime, prema njihovim podacima, u okviru sedmog stepena stručne spreme na Zavodu je najviše diplomiranih ekonomista, diplomiranih pravnika i profesora razredne nastave.

    “Analizirajući broj prijavljenih lica prema dužini čekanja na zaposlenje vidimo da na posao najduže čekaju kvalifikovani radnici kojih je ujedno i najviše prijavljeno, metalci sa prosječnom dužinom čekanja oko pet godina, tekstilci i prerađivači drveta sa prosječnom dužinom čekanja oko sedam godina, zatim lica sa srednjom stručnom spremom, rudari, maturanti gimnazije, mehaničari i mašinisti čija je prosječna dužina čekanja na evidenciji više od pet godina”, pojasnili su iz Zavoda.

    Dodaju da je, prateći stanje na tržištu rada, jasno da se dešavaju određene promjene u samom načinu poslovanja.

    “Tu se najčešće misli na digitalizaciju raznih poslovnih funkcija tako da je najveći broj novih radnih mjesta nastao u oblasti informatičko-komunikacionih tehnologija, te zanatskih zanimanja pretežno u industrijskoj i uslužnim djelatnostima, kao i u oblasti građevinarstva, programeri, pomoćni radnici u proizvodnji, trgovci, obućari, šivači, zavarivači, konobari, kuvari, bravari, vozači, elektrotehničari i zidari”, rekli su u Zavodu.

    Dodaju da u okviru visoke stručne spreme od strane poslodavca imaju iskazan interes za zapošljavanje ljekara različitih profila, inženjera informacionih tehnologija, profesora matematike, vaspitača…

    Saša Aćić, direktor Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske, ističe za “Nezavisne novine” da postoji strukturna neprilagođenost obrazovnog sistema potrebama tržišta rada, koja za posljedicu ima da ozbiljan broj ljudi sebe vidi na drugim prostorima.

    “Građani Srpske odlaze u druge države gdje mogu pronaći zanimanja koja su interesantna u pogledu njihovih sposobnosti i samog vrednovanja rada”, kazao je Aćić.

    Kako je rekao, već duži niz godina Unija poslodavaca upućuje na to da upisne kvote i ishodi učenja nisu prilagođeni potrebama poslodavaca, odnosno radna mjesta koja imaju na raspolaganju, te da je jedan ozbiljan dio problema upravo do obrazovnog sistema.

    “Ali ne treba zanemariti činjenicu da i mi kao poslodavci na raspolaganju imamo radna mjesta koja nisu interesantna domaćoj populaciji”, pojasnio je Aćić i dodao da se to može smatrati problemom nekonkurentnosti domaće ekonomije.

    Kako je rekao, što se tiče podatka koliko rudari čekaju na posao, Aćić ističe da postoje poslodavci koji imaju konkurse za zapošljavanje ovog profila radnika otvorene tokom cijele godine.

    “A plate rudara su od 2.500 do 3.000 KM. Očigledno je da naše tržište rada karakterišu duboki strukturni problemi, koji duži period ne rješavamo, a što za posljedicu ima odlazak domaće radne snage van zemlje i istovremeno dolazak strane radne snage u zemlju”, zaključio je Aćić.

    O situaciji na tržištu rada računa nije vodila Gorana Popović, diplomirani ekonomista, koja kaže da ima već skoro tri godine kako je diplomirala, a još nije našla posao u struci.

    “Došla sam u situaciju da nakon završenog fakulteta više ne mogu da biram, i to svojom greškom, jer nisam vodila računa o tome koji su kadrovi potrebni poslodavcima”, kazala je ona.

  • Prvi upisni rok u srednje škole u Republici Srpskoj

    Prvi upisni rok u srednje škole u Republici Srpskoj

    Prvi upisni rok u srednje škole u Republici Srpskoj za odlične učenike,

    Iduće školske godine u prvi razred predviđen je upis za 10.197 učenika.

    Upisivanje svršenih osnovaca u prve razrede srednjih škola obavljaće se i u julskom upisnom roku.

    Deficitarna zanimanja biće i ove godina stipendirana od lokalnih zajednica i Vlade Srpske.

    koji imaju 60 i više bodova, počinje danas, a rezultati će biti objavljeni 20. juna.