VRBAS Media

Kategorija: Društvo

  • Hljeb za četiri godine poskupio za 60, a junetina za 94 odsto

    Hljeb za četiri godine poskupio za 60, a junetina za 94 odsto

    Od kraja 2021. godine do sada hljeb je poskupio za 60 odsto, a junetina za 94 odsto, izjavila je Božana Radomir, stručni saradnik za ekonomska pitanja u Savezu sindikata Republike Srpske.

    Prema njenim riječima neopravdani, nekontrolisani svakodnevni rast cijena koji je prisutan u Republici Srpskoj, a naročito od 2021. godine negativno se odražava na životni standard.

    – Primjera radi, ako posmatramo neke najosnovnije životne namirnice, mada se rast cijena dešava u svim segmentima ali pogotovo u osnovnim životnim potrebama imamo situaciju da je hljeb gotovo 60% poskupio, isto je tako ako gledamo junetinu za oko 94% skuplja nego što je to bilo na kraju 2021. godine – rekla je Božana Radomir.

    Obzirom da je iza nas period kada su se djeca pripremala za školu ona je navela i primjer školske sveske koja je poskupila za oko 122%.

    – Tako da je jasno da svaki taj neopravdani, nekontrolisani i stihijski rast cijena se negativno odražava na životni standard, na kupovnu moć radničkih porodica, tako i da ono povećanje plata što smo imali u prethodnom periodu u stvari je nivelisano tim rastom cijena, tako da prije svega plate treba da se usklade sa stopom inflacije, odnosno rastom tim cijena, a onda još da se dodatno povećaju, da bi radnici u Republici Srpske, mogli da obezbijede sve ono što jeste osnovna životna potreba – istakla je ona, piše Srpskainfo.

    Poređenja radi, prosječna neto plata isplaćena u Republici Srpskoj u decembru 2021. godine iznosila je 1.038 KM. Prema podacima Saveza sindikata Srpske prosječna neto plata isplaćena u avgustu ove godine iznosila je 1.555 KM.

  • Sindikalna potrošačka korpa za mnoge samo san

    Republika Srpska će u narednom periodu utvrditi minimalnu i prosječnu potrošačku korpu koja bi bila bazirana na 3 člana porodice, jer je sindikalna potrošačka korpa navodno nerealna jer se obračunava za 4, a ne za 3 člana porodice kakvih je prema procjenama najviše u Srpskoj.

    Prijedlog za utvrđivanje minimalna potrošačke korpe iznio je predsjednik Privredne komore Goran Račić koji je naveo da u Republici Srpskoj prosječna porodica broji 2,7 do 2,8 stanovnika.

    – Minimalna potrošačka korpa u Srbiji iznosi oko 900 KM, kada se to uporedi sa sindikalnom potrošačkom korpom koja u Republici Srpskoj iznosi 2.750 KM vidi se da je to nerealan pokazatelj – istakao je Račić.

    Murisa Marić izvršna direktorka Udruženja za zaštitu potrošača “Don” iz Prijedora smatra da ni jedna, ni druga, ni treća potrošačka korpa, kako god je nazvali, neće biti realna i da to niko u svijetu ne prati osim država bivše Jugoslavije.

    Svakodnevna poskupljenja

    – Eurostat prati rast cijena i to je nešto što je najrealnije, a sve ovo koliko je kome potrebno za život, mislim da je jednostavno jedna obična priča, da se nešto radi kroz statistike, a da to nisu oni stvarni realni pokazatelji apsolutno bilo čega za neku tročlanu ili četvoročlanu porodicu – navela je ona.

    Govoreći o praćenju potrošačke korpe za tročlanu umjesto četvoročlanu porodicu ona je rekla: “Mi popisa stanovništva nemamo i ne možemo reći da na području Republike Srpske ili BiH živi ni tročlana ni četvoročlana porodica, tako da je ovo samo jedna priča da odemo od stvarnosti i realnosti kolika je inflacija u našoj zemlji, koliko je sve poskupilo i koliko zaista teško preživljava jedna tročlana i četvoročlana ili dvočlana porodica sa nekim minimalnim primanjima koja su kod nas na snazi”.

    – Vidimo i sami svakodnevno kolika su poskupljenja i šta se dešava na tržištu. To treba kontrolisati na drugi način, a ne da raspravljamo o potrošačkoj korpi koja kolika god da je, nije realan pokazatelj i stvarni pokazatelj onoga svega što se dešava na tržištu.

    Ekonomista Predrag Mlinarević smatra da je potrebno proširiti spektar tih indikatora koji pokušavaju da obuhvate poboljšanje ili pogoršanje životnog standarda različitih slojeva stanovništva.

    – I u tom smislu mislim da ima prostora da postoji i sindikalna potrošačka korpa, ali u svakom slučaju i za uvođenje ove minimalne potrošačke korpe postoji osnov za na neki način njeno definisanje zbog razloga što kad govorimo o sindikalnoj potrošačkoj korpi ona polazi od četvoročlane porodice i od nekih šireg spektra stvari koje bi mogle da se na neki način više upotrijebe kao mjera jednog života kome mi težimo, koje na neki način pretendujemo da takav bude, ali nažalost distribucija zarada u našem stanovništvu je takva da gro ljudi ima višestruko nižu zaradu u odnosu na ono koliko bi objašnjavala ta sindikalna potrošačka korpa – objasnio je Mlinarević.

    Istakao je da ako se govori o nekakvoj mjeri pogoršanja standarda ljudi potrebno je da se povežu potrošačke korpe sa njihovim zaradama.

    – Pojednostavljeno govoreći mi bi trebali da znamo da srednji sloj stanovništva koji prima tu medijalnu zaradu preko tri četvrtine svog dohotka troši na hranu i piće, na komunalne usluge i na odjeću i obuću. I onda ako tri četvrtine svog dohotka troši na te stvari, mnogo je važno da se prati šta se dešava sa procentualnom promjenom vrijednosti korpe koja bi bila sastavljena od dobara iz tri grupacije dobara. Zato što bi onda mogli da ukažemo koliko je povećana vrijednost minimalne potrošačke korpe procentualno da bi onda na osnovu toga mi znali u kojoj mjeru treba pomoći ovom srednjem sloju stanovništva – rekao je Mlinarević.

    Prema njegovim riječima trenutno kad govorimo o sindikalnoj potrošačkoj korpi, pošto je više je odraz onoga što bi bio pristojan normalan život i kad bi mi parirali tom dohotku koje imaju ljudi u Evropskoj uniji u toj srednjoj klasi, ne možemo baš da jasno uočimo ove promjene ljudi kod ljudi koji imaju niže dohotke.

    Božana Radomir, stručni saradnik za ekonomska pitanja u Savezu sindikata Republike Srpske objasnila je da se sindikalna radnička potrošačka korpa izračunava još od 2008. godine, a podrazumijeva četvoročlanu porodicu koja ima 2 odrasla člana i 2 djece školskog uzrasta. Dakle, ne uključuje porodice koje imaju novorođenče, bebu, djecu predškolskog uzrasta, kao ni studente ili zaposlenu djecu.

    Posljednja sindikalna potrošačka korpa za avgust iznosila je ukupno 2.759 KM.

    – Ta sindikalna potrošačka korpa najviša je od kada postoji obračun, a posljedica je neopravdanog, nekontrolisanog svakodnevnog rasta cijena koje imamo prisutno u Republike Srpskoj još od kraja 2021. godine, tako da je sam segment prehrane, ako govorimo o njemu, dostigao je iznos od 1.272 KM – rekla je Božana Radomir.

    U potrošačku korpu uračunato je i stanovanje i komunalne usluge od 669,60, tekuće održavanje domaćinstva 161,15, odjeća i obuća 222,35, higijena i njega zdravlja 116,33, prevoz 225,75 i obrazovanje i kultura 91,52 KM.

    Kupovna moć radničkih porodica na niskom nivou

    Božana Radomir je naglasila da je u pitanju realan pokazatelj jer obuhvata sve one proizvode i usluge koji su neophodni četvoročlanoj porodici da zadovolji osnovne životne potrebe, a bazira na mjesečnom i tromjesečnom prikupljanju cijena onoga što jeste realnost, što te radničke porodice plaćaju kako za proizvode, tako i za usluge koje su prisutne u Republike Srpskoj, znači na području Republike Srpske.

    Prema njenim riječima sve to se izračunava da bi se pokazalo koji je nivo životnih potreba jedne četvoročlane radničke porodice za zadovoljenje svih potreba, to se poredi sa prosječnom isplaćenom platom, najnižom platom, takođe onim sektorskim platama i to je ono što bi jedna četvoročlana porodica trebala imati na raspolaganju, ali je realnost sasvim drugačija.

    – Ako posmatramo, primjera radi podatke Poreske uprave, da je oko 135.000 radnika u proteklom periodu primalo platu koja je jednaka ili manja čak od troškova prehrane sadržane sindikalnoj potrošačkoj korpi (1.272 KM) ili ako posmatramo da je oko 2/3 radnika u Republici Srpskoj primalo platu koja je manja od prosječno isplaćene plate, evidentno je da je ona kao takva pokazatelj i mjera da je kupovna moć radničkih porodica i dalje na niskom nivou, odnosno da je životni standard i dalje na niskom nivou, zato što se sa jednom, odnosno 2 prosječno isplaćene plate po mnogim sektorima i djelatnostima u stvari ne može obezbjediti ono sve što bi trebala jedna četvoročlana porodica po međunarodnim standardima- navela je Božana Radomir.

    Sindikalna potrošačka korpa ne podrazumijeva odlazak u restorane, hotele, odnosno i konzumiranje ugostiteljskih usluga, kao ni odlazak na godišnji odmor bez obzira da li je u pitanju ljetovanje ili zimovanje.

  • Ministarstvo zdravlja: Vlada Srpske već usvojila zaključak da se pripremi prijedlog zakona o alimentacionom fondu

    Ministarstvo zdravlja: Vlada Srpske već usvojila zaključak da se pripremi prijedlog zakona o alimentacionom fondu

    Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske saopštilo je da je Vlada Republike Srpske na prethodnoj sjednici, 2. oktobra 2025. godine usvojila Zaključak kojim su nadležne institucije zadužene da pripreme prijedlog zakona o alimentacionom fondu i dostave Vladi na usvajanje po hitnom postupku, saopšteno je iz ovog ministarstva, reagujući na okupljanje i performans predstavnika pokreta “Restart Srpska.

    Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske podsjeća da se zalaže za usvajanje ovog zakona u najboljem interesu djece, a da je Vlada Republike Srpske posebnim rješenjem imenovala i članove interresorne radne grupe za izradu prijedloga ovog zakona, te imajući sve ovo u vidu današnje najavljeno okupljanje možemo samo smatrati suvišnom politizacijom.

    Podsjećamo da su članovi interresorne radne grupe predstavnici Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite, ЈU Zavoda za socijalnu zaštitu Republike Srpske, Ministarstva finansija, Ministarstva pravde, Osnovnog suda Banjaluka, Republičkog javnog tužilaštvo Republike Srpske, Poreske uprave Republike Srpske, Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove, ЈU Јavnog fonda za dječiju zaštitu, ЈU Centra za socijalni rad Banjaluka i Pravobranilaštva Republike Srpske.

    S obzirom na to da je uloga Јavnog fonda za dječiju zaštitu podrška djeci i porodicama, te da ima razvijenu mrežu poslovnih jednica i kadrovskih kapaciteta u Republici Srpskoj, uspostavljanje alimentacionog fonda neće zahtijevati dodatne kapacitete, a svaki prijedlog u cilju iznalaženja najboljeg rješenja je dobrodošao.

  • Sve manji interes firmi iz Srpske za poslove u Njemačkoj

    Sve manji interes firmi iz Srpske za poslove u Njemačkoj

    Samo 17 privrednih društava iz Republike Srpske prijavilo se na ovogodišnji konkurs za dodjelu dozvola za rad u Njemačkoj u detašmanskoj 2025/2026. godini, što je u odnosu na ranije znatan pad, a kao glavni razlozi takvog stanja su smanjene investicije i problem sa radnom snagom.

    Prema javnom konkursu, koji je u avgustu objavila Spoljnotrgovinska komora BiH, u saradnji s Privrednom komorom Federacije BiH i Privrednom komorom Republike Srpske, preduzećima iz BiH pripalo je 1.910 dozvola, od čega je Republici Srpskoj pripalo 636.

    Mile Petrović, sekretar Udruženja građevinarstva i industrije građevinskog materijala pri Privrednoj komori Republike Srpske, potvrdio je da su kontingenti raspoređeni na drugoj sjednici koja je održana 27. avgusta ove godine.

    “Kontingent je raspoređen na 17 privrednih društava, od čega je 15 korisnika detašmana, a dva su nova privredna društva. Njih 17 je konkurisalo za redovni dio kontingenta, dok je osim za redovni, sedam privrednih društava konkurisalo i za posebni dio kontingenta”, istakao je Petrović.

    Inače, prema konkursu, ukupni kontingent od 1.910 dozvola raspoređen je tako da se 840 dozvola odnosi na oblast građevinarstva, 510 dozvola na oblast izolaterstva, a 560 dozvola na oblast ostalih djelatnosti, to jeste montažerstvo, rudarstvo i druge djelatnosti.

    Za preduzeća iz Republike Srpske konkursom su bile predviđene 222 dozvole za oblast građevinarstva, 136 dozvola za oblast izolaterstva i 148 dozvola za oblast ostalih djelatnosti.

    Kada je riječ o posebnom kontingentu, od ukupno 391 dozvole, preduzećima iz Srpske pripala je 1/3 od ukupne kvote.

    Za razliku od ovogodišnjih 17 prijavljenih privrednih društava, ranijih godina interesovanje je bilo veće, pa su se lani na konkurs prijavile 24 firme, a 2023. godine njih 29.

    Za Petrovića postoje dva razloga zbog čega je takvo stanje.

    “U Njemačkoj su smanjene privatne investicije za 27-28 procenata, posebno u oblasti grube gradnje, gdje se trpe veliki privredni udari i posljedice, dok je drugi razlog nedostatak naše domaće radne snage”, objasnio je Petrović za “Nezavisne novine“.

    Kako je dodao, ovaj sektor se nalazi u dosta teškom stanju.

    “Mi se uzdamo da bismo se u narednom periodu opet mogli vratiti na neko prethodno stanje kako je bilo”, ističe on.

    Nenad Stanišljević, tehnički direktor Građevinskog preduzeća “Vranica” Banjaluka, istakao je da oni odranije koriste detašmane i da u Njemačkoj rade već osam godina.

    “Međutim, od krize u Ukrajini tamo su se prilike poprilično pogoršale i stala im je stanogradnja. To je veliki problem onda u našoj branši, to je prouzrokovalo manjak posla, a prije toga je bilo viška posla”, kaže Stanišljević.

    Kako dodaje, treću godinu zaredom pokušavaju opstati u Njemačkoj bez obzira na loše uslove.

    Inače, kako kaže, oni se bave grubim građevinskim radovima, a prema njegovim riječima, u instalaterskim poslovima je bolja situacija.

  • Trivić o zloupotrebi bolovanja: Uglavnom dobijemo prijave od drugih radnika

    Trivić o zloupotrebi bolovanja: Uglavnom dobijemo prijave od drugih radnika

    Od početka ove godine do danas 83 poslodavca zatražila su vanrednu ocjenu privremene spriječenosti za rad za 213 radnika, a njih 56 je nakon provjere vraćeno na posao, dok je za 48 radnika bolovanje produženo

    Potpredsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske Saša Trivić rekao je za RTRS da su sve ove aktivnosti dogovor između Fonda zdravstvenog osiguranja i poslodavaca da se zajednički bore protiv zloupotrebe bolovanja.

    – Veće troškove po tom pitanju ima Fond zdravstvenog osiguranja – izjavio je Trivić.

    Istakao je da poslodavci uglavnom dobije informacije i onda naprave procjenu.

    – Nakon toga se podnese inicijativa da se izvrši procjena bolovanja. Onda Fond zdravstvenog osiguranja sa doktorima ide na teren i vrši se procjena. Fond analizira da je bolovanje izdato u skladu sa Pravilnikom. A Pravilnik je jasan – naveo je Trivić.

    Istakao je da se Fond zdravstvenog osiguranja bavi pravnim djelom bolovanja.

    – Već imamo i efekat smanjenja zloupotrebe bolovanja. Sa naša strane ima i inicijativa da se naloži i vanredni pregled, to jeste da se napravi novi pregled kod drugog doktora. Već se radi na takvom rješenju – pojasnio je Trivić.

    Naglasio je da poslodavac nikad sam ne istražije zloupotrebe bolovanja.

    – Uglavnom dobijemo prijave od drugih radnika – rekao je Trivić.

    Trivić je rekao da je svaka zloupotreba bolovanja štetna za poslodavce, radnike i Fond zdravstvenog osiguranja.

  • Građani BiH naučili političare da ne moraju biti odgovorni

    Građani BiH naučili političare da ne moraju biti odgovorni

    Izjava Edina Forte, ministra transporta i komunikacija BiH, da obnova željezničkog saobraćaja u BiH kasni 30 godina zbog politike, a ne iz tehničkih razloga, samo je novi u nizu dokaza kako izabrani zvaničnici, svi odreda, za svoj nerad ili probleme u državi isključivo krive jedni druge, a deblji kraj, kao po običaju, izvlače građani, koji su, izgleda, naučili te političare da ne budu pozvani na odgovornost.

    A svakako da ovdje nije riječ samo o Forti, niti je on izolovan slučaj po ovakvim “epskim” izjavama, pa je tako, na primjer, njegov kolega iz Vlade Republike Srpske, nedavno kazao da poskupljenje namirnica i veće cijene koje građani moraju plaćati za svakodnevne potrebe nisu na djelu zbog marži, već je krivica svaljena na pretjeran uvoz.

    Ni u jednom ni u drugom slučaju građane BiH ne interesuje ko je kriv, već oni očekuju da, ukoliko neki problem postoji, onda je red da zvaničnici koje je narod izabrao ili podržava, opravdaju svoju platu i učine sve da se taj problem riješi, a to je jedino moguće institucionalnom i međusobnom saradnjom na svim nivoima.

    Ali, nadležnima u BiH izgleda da je lakše da jedni drugima vade krvna zrnca, što nacionalna, što politička, a onda da građanima prezentuju kako, eto, oni pokušavaju da im pomognu, ali da to nisu u stanju, jer ih koče oni drugi.

    Nedavno su se političari uspjeli dogovoriti o Reformskoj agendi, i to, narodski rečeno, na jedvite jade i u pet do 12, ali je pitanje kako će se dalje situacija odvijati u vezi s tim pitanjem.

    Sjetimo se onda tragedije u Donjoj Jablanici, od koje je već prošlo godinu dana, a koliko se dugo čekalo na obnovu pruge koja je tom prilikom porušena.

    Šta tek reći za brojne puteve, auto-puteve, koji su na čekanju više decenija ili za one famozne evropske zakone koji bi trebalo da suzbiju kriminal i korupciju.

    Politika u svemu vodi glavnu riječ.

    “Politika u Bosni i Hercegovini na svim nivoima stvara probleme. Naravno da to nije normalno, jer životna pitanja građana ne smiju biti stvar politike. To su osnovne ljudske potrebe gdje bi trebalo da postoji dogovor da se što prije riješe. Naravno, nekada postoji politički interes, ali nažalost, zbog složenosti državnog uređenja to iziskuje dodatne procedure. Posljednji slučaj u vezi sa usvajanjem Reformske agende najbolje nam pokazuje stanje u kojem se nalazimo. Usvajanje Reformske agende postalo je glavna tema, a trebalo je da bude protokolarna stvar i bar u tim slučajevima ne bi trebalo da stranački interes bude ispred interesa građana”, kaže za “Nezavisne novine” Nikolina Lozo, politikolog.

    Slušajući svakodnevno kakve izjave šalju političari te ocjenjujući njihov rad na terenu, sagovornici “Nezavisnih novina” izdvajaju dva suštinska zaključka.

    Prvi je da su građani BiH naučili političare da ne moraju biti odgovorni za svoj (ne)rad, a drugi proističe iz prvog, a to je da je ovdje situacija dovedena do toga da građani više političarima ne vjeruju ni kada ovi govore istinu.

    “Prema mom mišljenju, vlast jeste kriva, ali ljudi prelaze preko toga. Samo ću vam navesti primjer Kaknja iz kojeg dolazim. Nismo imali tri dana u gradu ni vode ni struje, cijevi su popucale. Odmah me sve podsjetilo na ono ratno vrijeme. Ko je odgovarao za ovo što smo imali u Kaknju – pa niko. Jednostavno, mi smo u BiH naučili da ćutimo i to je tako, a vlast to koristi i oni se samo međusobno glođu”, poručuje Ferida Kulović, predsjednica Udruženja potrošača opštine Kakanj.

    Otkud tolika pasivnost kod građana BiH, pitanje je na koje Kulovićeva odgovara riječima da je mlade sve manje briga o stanju u državi, jer većina njih gleda u pravcu granice, dok su se oni stariji već navikli da je situacija na nekoj mrtvoj tački.

    “BiH će ostati država starijih ljudi. Svijet ide, mladi odlaze čim završe školu, a stari su se navikli da trpe i navikli su da ih političari lažu, jer sada i neko od njih kad kaže istinu, mi im ne vjerujemo. Građani su u najvećoj mjeri izgubili povjerenje, žive dan za dan”, poručuje Kulovićeva za “Nezavisne novine”.

    Najbolji primjer te pasivnosti, prema njenim riječima, upravo su potrošači, koji se žale na poskupljenja, ali ništa niko od njih ne preduzima.

    “Jesu skupi troškovi uvoza, ali vlast je trebala nešto poduzeti, a ne da priča priče. Ljudi ne smiju da reaguju i to je, nažalost, tako”, dodala je Kulovićeva.

  • Republiku Srpsku za osam mjeseci posjetilo 343.984 turista

    Republiku Srpsku za osam mjeseci posjetilo 343.984 turista

    Republiku Srpsku je tokom osam mjeseci ove godine posjetilo 343.984 turista, koji su ostvarili 821.763 noćenja, što je za pet odsto više dolazaka i 2,4 odsto više noćenja u odnosu na isti period lani, rečeno je u Turističkoj organizaciji Srpske.

    Planinski centri zabilježili su povećanje broja noćenja od 6,5 odsto, dok su banjska mjesta zabilježila povećanje od 2,7 odsto, a gosti su se u prosjeku zadržavali 2,4 dana.

    Kao i prethodne godine, najveću posjetu, pored domaćih turista, ostvarili su gosti iz okruženja – Srbija, Hrvatska, Slovenija i Crna Gora, dok se od ostalih zemalja ističu Turska, Njemačka, Austrija, Kina, i Italija.

    Domaći turisti su najveći broj noćenja ostvarili u banjskim mjestima, navode u Turističkoj organizaciji.

  • Srpska pravi minimalnu i prosječnu potrošačku korpu

    Srpska pravi minimalnu i prosječnu potrošačku korpu

    Republika Srpska će u narednom periodu utvrditi minimalnu i prosječnu potrošačku korpu koja bi bila bazirana na tri člana porodice.

    Vlada Republike Srpske je na sjednici u četvrtak donijela odluku o formiranju Koordinacionog odbora za aktivnosti utvrđivanja minimalne i prosječne potrošačke korpe.

     

     

    “Zadatak odbora biće da pripremi i koordiniše aktivnosti Vlade Republike Srpske radi utvrđivanja metodologije za izradu minimalne i prosječne potrošačke korpe u Republici Srpskoj. Kako je utvrđivanje minimalne i prosječne potrošačke korpe u Republici Srpskoj najuže vezano za oblast statistike, predloženo je da predsjednik Koordinacionog odbora bude direktor Republičkog zavoda za statistiku Republike Srpske, dok su članovi iz Ministarstva trgovine i turizma i Ministarstva privrede i preduzetništva”, saopšteno je iz Vlade Republike Srpske.

    Ovaj prijedlog je prije nekoliko dana iznio Goran Račić, predsjednik Privredne komore Republike Srpske, rekavši da je potrebno da se počne sa izradom minimalne potrošačke korpe.

    “Sindikalna potrošačka korpa je nerealna i bazira se na četiri člana porodice, dok u Republici Srpskoj, nažalost, prosječna porodica broji 2,7 do 2,8 stanovnika”, istakao je Račić.

    Prema njegovim riječima, minimalna potrošačka korpa u Srbiji iznosi 900 KM.

     

     

    “Kada se to uporedi sa sindikalnom potrošačkom korpom, koja u Republici Srpskoj iznosi 2.750 KM, vidi se da je to nerealan pokazatelj”, kazao je Račić.

    Sa druge strane, iz Saveza sindikata kažu drugačije.

    Božana Radomir, stručni saradnik za ekonomska pitanja u Savezu sindikata RS, rekla je za “Nezavisne novine” da se od 2008. godine izračunava i objavljuje sindikalna potrošačka korpa koja obuhvata sve one proizvode i usluge koji mogu obezbijediti osnovne potrebe jedne četvoročlane porodice na mjesečnom nivou.

    “Od sindikalne potrošačke korpe ne može ništa biti minimalnije. Ona obuhvata dva odrasla člana porodice i dvoje djece školskog uzrasta. Takva sindikalna potrošačka korpa predstavlja osnovni nivo životnih potreba. Ona ne obuhvata, na primjer, ugostiteljske usluge u restoranima ili slično. Kod prevoza obuhvata prosječne mjesečne karte”, naglasila je Radomirova.

     

    Prema posljednjim podacima Saveza sindikata Republike Srpske, sindikalna potrošačka korpa u avgustu iznosila je 2.758 KM.

    Od ovog iznosa je najviše novca potrebno za prehranu, i to 46,11 odsto, ili 1.272 KM.

    Za stanovanje i komunalne usluge potrebno je 24,27 odsto ili 669 KM, za prevoz 8,18 odsto ili 225 KM, a za odjeću i obuću 8,06 odsto ili 222 KM.

    Za tekuće održavanje domaćinstva mjesečno je potrebno 161 KM ili 5,84 odsto od 2.758 KM, dok je za higijenu i njegu zdravlja potrebno 116 KM ili 4,22 odsto.

    Za obrazovanje i kulturu treba 91,52 KM ili 3,32 odsto.

  • Majevica između litijuma i života od prirode

    Majevica između litijuma i života od prirode

    Na Majevici, planini koja se prostire između Republike Srpske i Federacije BiH, sve veća je zabrinutost zbog planova za otvaranje rudnika litijuma. Strah da bi ovaj prostor mogao biti trajno narušen dijele i mještani i lokalne vlasti, ali i brojna udruženja.

    Stanovnici opština Lopare, Čelić, Tuzla, Brčko i okolnih mjesta podsjećaju da se radi o području u kojem živi oko pola miliona ljudi, te koje je poznato po poljoprivredi, turizmu i kulturnom nasljeđu. Majevica je prepoznata po zdravoj hrani, voću, medu, rakiji i siru, ali i po netaknutoj prirodi, što bi, tvrde, rudarenje moglo ugroziti.

    Švajcarska kompanija Arkor (ArCore AG) već je podnijela zahtjev za istraživanje i eksploataciju litijuma, a Narodna skupština RS do sada nije prihvatila inicijative o zabrani.

    Zdenka Mitrović iz sela Labucka, koja proizvodi dimljeni sir „zarac“, kaže da je zbog priča o rudnicima odustala od širenja proizvodnje.
    – „Da li biste vi kupili sir iz litijumske doline? Iskreno, ja ne bih, pa to ne mogu očekivati ni od svojih mušterija“ – navodi ona.

    Ekološka udruženja već duže traže da se Majevica zaštiti.
    – „Ministarstvu građevinarstva i ekologije RS smo 2024. podnijeli zahtjev da se Majevica proglasi parkom prirode. Na ruku nam ide i to što je Prostornim planom RS već predviđena zaštita ovog područja“ – kaže Andrijana Pekić iz udruženja „Čuvari Majevice“.

    Prema istraživanjima biologa i geologa, na ovom području otkrivene su endemske vrste, kao i fosili stari više od deset miliona godina.

    Slobodan Simikić, planinar iz Lopara, podsjeća da Majevica čuva i značajno kulturno nasljeđe.
    – „Značajan broj ovih spomenika je uništen, ali Majevica još uvijek ima blago koje vrijedi sačuvati i pokazati svijetu“ – kaže on, misleći na 24 nekropole stećaka koje se nalaze na ovom području.

    Ekolozi ističu da su glavni resursi koje Majevica nudi – čista voda, zrak i nezagađeno zemljište.
    – „Nas razvijene zemlje posmatraju kao što su nekad posmatrali kolonije u Africi, koje su im služile samo za vađenje ruda. To ne samo da je pogubno sa stanovišta očuvanja prirode, nego je i ekonomski neisplativo. Kilogram litijuma danas košta manje od 4 marke, a kilogram borovnice koja se nabere na Majevici je 25 KM, da ne spominjemo prerađevine poput sira, rakije ili čvaraka“ – kaže Snežana Jagodić Vujić iz udruženja „Eko put“.

    I lovci iz Lopara uključili su se u očuvanje prirode. Prošle jeseni na vrh Busije, na više od 800 metara nadmorske visine, pušteni su jeleni i košute.
    – „Prošle jeseni smo nabavili i u prirodu pustili 27 jelena i košuta i već imamo 8 mladunčadi. Gajimo ih i čuvamo i nadamo se da će opstati i raširiti se planinom“ – kaže Goran Tasovac, predsjednik Lovačkog udruženja „Majevica“.

    Načelnik Lopara Rado Savić naglašava da lokalna zajednica neće dozvoliti da se Majevica ugrozi.
    – „Već smo usvojili zoning plan za Busije. Majevica mora ostati ono što jeste, ne smije se pretvoriti u cirkus i vašarište“ – kaže on.

    Dodaje i da je Deklaraciju protiv litijuma jednoglasno usvojila i Skupština opštine Lopare, kao i gradska skupština u Bijeljini.
    – „Nadam se da na republičkom nivou, gdje je SNSD na vlasti, sada neće, nama iza leđa, odobriti koncesiju za rudarenje litijuma. Ipak, spremni smo za svaki scenario i budno pratimo šta se dešava u Vladi RS i resornom ministarstvu. Opasnost nije prošla“ – navodi Savić.

    Dio mještana već ima loša iskustva. Jovan Krsmanović iz sela Gudura tvrdi da je ostao bez bunara nakon bušenja istraživača.
    – „Došao mi je geometar, kojeg poznajem, i pitao mogu li ljudi da buše na mom imanju, jer tragaju za nečim što je vrijednije od zlata. I ja ih pustim. Bušili su pa otišli, voda je stalno tekla iz bušotina i nakon šest mjeseci moj bunar i bunar moje komšinice su presušili“ – priča Krsmanović.

    On kaže da nikakvu odštetu nije dobio.
    – „Nisam ni znao da se radi o litijumu, da jesam, ne bih im dao ni da privire. Svi smo mi protiv litijuma. Nije dosta što smo ratovali još da nam zemlju zagade i otmu“ – dodaje on.

    Ekolozi upozoravaju da bi i samo odvoženje stijena sa litijumom, bez prerade na licu mjesta, bilo štetno po životnu sredinu, dok bi prerada litijuma podrazumijevala upotrebu opasnih hemikalija.

    Vladimir Topić iz Centra za životnu sredinu ističe da loša iskustva iz drugih rudnika u Srpskoj pokazuju koliko su posljedice ozbiljne.
    – „Majevica je posebna priča. Ova je planina bogata, ali je pitanje ko i u čijem interesu hoće da je osiromaši“ – kaže on.

    Mještani i udruženja najavljuju da će nastaviti da se protive rudarenju i da će insistirati na zaštiti planine kao prirodnog dobra.

  • Raste broj nezaposlenih u BiH

    Raste broj nezaposlenih u BiH

    Broj nezaposlenih osoba u Bosni i Hercegovini raste, a za mjesec dana na biroima za zapošljavanje je ukupno oko 4.000 više ljudi.

    Prema podacima Agencije za statistiku BiH, broj nezaposlenih osoba u julu ove godine u BiH iznosio je 320.940.

     

     

    Samo mjesec dana ranije, odnosno u junu ove godine broj nezaposlenih osoba je bio 316.927.

    “U julu 2025. godine broj registrovanih nezaposlenih osoba u BiH iznosio je 320.940, a od toga 191.407 žena. Broj registrovanih nezaposlenih osoba se u odnosu na jun 2025. godine povećao za 1,3% (broj nezaposlenih muškaraca se povećao za 0,8%, a žena za 1,6%). U poređenju sa julom 2024. godine broj registrovanih nezaposlenih se smanjio za 2,4% (broj nezaposlenih muškaraca se smanjio za 3,2%, a žena za 1,8%)”, piše u saopštenju Agencije za statistiku BiH.

    Dalje navode da, posmatrano po starosnim grupama, od ukupnog broja registrovanih nezaposlenih osoba najveći broj njih, 84.494, pripada starosnoj grupi od 50 do 59 godina.

    “Zatim 67.340 pripada starosnoj grupi od 40 do 49 godina, 61.703 od 30 do 39 godina, 41.548 je u starosnoj grupi 60+, 33.821 osoba pripada starosnoj grupi od 25 do 29 godina, dok je najmanji broj nezaposlenih osoba u grupi od 15 do 24 godine i iznosi 32.140 osobe”, dodaje se u saopštenju.

    Podaci Federalnog zavoda za statistiku kažu da je u junu u ovom entitetu bila zaposlena 547.601 osoba, dok je u julu bilo zaposleno 544.379 osoba.

    Ovo znači da je za mjesec dana u FBiH bez posla ostalo 3.222 radnika, pa se može pretpostaviti da je rast nezaposlenosti u cijeloj BiH zbog podataka iz Federacije BiH.

    To potvrđuje i statistika Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske. U njihovoj evidenciji u avgustu ove godine bila su 51.134 nezaposlena lica u Republici Srpskoj što je 227 manje nego u julu ove godine, odnosno 4.546 lica manje negu u avgustu prošle godine.

    Zadnji podaci Republičkog zavoda za statistiku za Republiku Srpsku su iz marta ove godine kada je u cijeloj RS bilo zaposleno 289.328 lica, te je u odnosu na septembar 2024. godine broj zaposlenih smanjen za 0,1 odsto.

     

    Admir Čavalić, ekonomista i predsjednik Odbora za ekonomsku i finansijsku politiku Predstavničkog doma Parlamenta FBiH, kazao je prije nekoliko dana za “Nezavisne novine” da je za godinu dana skoro 10.000 radnika manje u FBiH, te uz to priložio podatke Poreske uprave ovog entiteta.

    “Krajem prošle godine, prema podacima PU FBiH, bilo je 551.452 zaposlenih, dok je krajem avgusta taj broj iznosio 541.921. Podaci Poreske uprave FBiH su najbolji podaci za razumijevanje tržišta rada, jer prate mjesečne prijave i odjave kada je riječ o zaposlenima. Koji su razlozi? To su prije svega loše politike Vlade FBiH, loša komunikacija tih politika, te provođenje ekonomskih politika bez ikakvih analiza, samo na bazi određenog populizma, to jednokratno daje rezultate, ali evo dugoročno donosi nezaposlenost”, objasnio je Čavalić, koji je od uvođenja neradne nedjelje krajem prošle godine u ovom entitetu govorio da će to dovesti do otkaza.