VRBAS Media

Kategorija: Društvo

  • Na šta se najviše žale zatvorenici u BiH?

    Na šta se najviše žale zatvorenici u BiH?

    – I oni koji su lišeni slobode zbog kršenja određenih zakona ili narušavanja nečijih prava – imaju prava, pa su se tako lani zatvorenici u zatvorima širom Bosne i Hercegovine žalili više Ombudsmanu za ljudska prava BiH nego godinu ranije.

    Naime, kako je za “Nezavisne novine” potvrđeno u Instituciji ombudsmana za ljudska prava BiH, tokom 2022. godine u Odjelu za praćenje prava lica lišenih slobode zaprimljeno je 77 žalbi, dok je u 2023. godini evidentirano 86 žalbi, što je povećanje u odnosu na 2022. godinu od 11,69 odsto.

    “Analiza registrovanih žalbi pokazuje da su se one kao i ranijih godina najčešće odnosile na pravo na korištenje vanzavodskih pogodnosti, posjete osuđenim licima, ostvarivanje prava na zdravstvenu zaštitu i uslove smještaja u ustanovi”, istakli su iz ove institucije.

    Kako su dodali, statistički podaci pokazuju da su prošle godine najveći broj žalbi uputila osuđena lica iz Kazneno-popravnog zavoda Zenica.

    Upravo zbog toga smo se obratili zeničkom Kazneno-popravnom zavodu, odakle su nam objasnili da osuđene osobe koje kaznu zatvora izdržavaju u Kazneno-popravnom zavodu zatvorenog tipa Zenica imaju zakonsko pravo da žalbe i pritužbe na rad zaposlenih, kao i uslove izdržavanja kazne upućuju direktoru Zavoda, Ministarstvu pravde FBiH, kao i ombudsmanima BiH.

    “Pritužbe i žalbe se shodno podzakonskim aktima Zavoda rješavaju u trostepenom postupku ulaganja pritužbe i žalbe, pri čemu se nivoi odnose na sljedeće: prvi nivo – upućuje se direktno zaposleniku na kojeg se odnosi, drugi nivo – upućuje se rukovodiocu sektora u kojem zaposlenik radi, i treći nivo – upućuje se direktoru Zavoda”, ističu iz KPZ Zenica.

    Kako navode, ukoliko osuđena osoba nije zadovoljna ishodom rješavanja, tada ima mogućnost da se obrati Federalnom ministarstvu pravde te Instituciji ombudsmana.

    “Tokom 2022. godine ukupno je zaprimljeno 60 pritužbi, a u 2023. ukupno 123 pritužbe, pri čemu se ističe da je najveći dio njih riješen u prva dva nivoa podnošenja”, ističu oni za “Nezavisne novine”.

    Kako su objasnili, pritužbe se odnose najvećim dijelom na uslove izdržavanja kazne zatvora, na postupanje zaposlenika prema osuđenoj osobi, kao i na zdravstvenu zaštitu.

    “Najveći dio istih je bio neutemeljen”, ističu iz KPZ Zenica.

    A upravo je nedavno na adresu našeg medija stiglo pismo jednog od zatvorenika iz zeničkog Kazneno-popravnog zavoda čiji je identitet poznat redakciji.

    U pismu se žali na zdravstvenu zaštitu, tačnije ističe da im nedostaje lijekova.

    “Obolio sam od raznovrsnih neizlječivih bolesti, a ušao sam potpuno zdrav, te zbog toga imam paniku”, ističe on u pismu.

  • Cijena stanova u Srpskoj veća za 24,1 odsto

    Cijena stanova u Srpskoj veća za 24,1 odsto

    Prosječna cijena po metru kvadratnom završenog i prodatog stana u prvom kvartalu ove godine u Republici Srpskoj iznosila je 2.851 KM i veća je za 24,1 odsto u odnosu na prvi kvartal prošle godine, pokazuju podaci Zavoda za statistiku RS.

    Kako se navodi u saopštenju Zavoda, prosječna cijena metra kvadratnog završenog i prodatog stana u RS u prvom kvartalu je veća za 9,9 odsto u odnosu na prosječnu prošlogodišnju cijenu.

    U najvećem gradu Srpske, Banjaluci prosječna cijena metra kvadratnog završenog i prodatog stana u prvom kvartalu ove godine iznosila je 3.492 KM.

    “U prvom kvartalu ove godine prodato je ukupno 487 završenih stanova, od toga 188 u Banjaluci”, navode u podacima Republičkog zavoda za statistiku.

  • Veći broj radnih viza za Njemačku urušava ekonomiju u BiH

    Veći broj radnih viza za Njemačku urušava ekonomiju u BiH

    Nakon što je Njemačka odlučila da udvostručiti broj viza koje će se godišnje odobravati građanima zapadnog Balkana u svrhu rada, na 50.000 viza, naši sagovornici ističu da će to sigurno loše uticati na privredu BiH, ali da će doći i do pada ekonomije, kao i smanjenja broja radnika.

    Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca Federacije BiH, kazao je u razgovoru za “Nezavisne novine” da odlazak radnika nikako nije dobar za privredu BiH.

    “Njemačka je prije nekoliko godina imala potrebu za milion i nešto radnika, a sada se to može samo povećavati. Kod nas je već katastrofalno stanje što se tiče radne snaga, a što se tiče dalje liberalizacije, to će postati još gore, bukvalno ćemo se isprazniti”, kazao je Smailbegović.

    Dodao je da država ništa ne radi u vezi s tim pitanjem, odnosno, kako kaže, potrebno je da otvori granice za strane radnike.

    “Mislim da će ekonomija početi da pada, da će početi da se smanjuje broj radnika, tako da će to biti udar i na budžete i na sve ostalo”, pojasnio je Smailbegović.

    Kako je rekao, privrednici će biti prinuđeni da smanjuju broj radnika, što će, kako ističe, biti udar na državu, društvo, na kompletan životni standard stanovnika BiH.

    “Sa manjim brojem zaposlenih smanjuju se prometi, bruto nacionalni dohodak, manji su budžeti, ide se u minus sa ekonomijom, to je najgore što se može desiti jednoj državi”, kazao je Smailbegović.

    Da za privredu BiH, ali i Republike Srpske, odlazak radnika nije dobar i da će to biti opterećenje smatra i Pero Ćorić, predsjednik Privredne komore Republike Srpske.

    “Samo određenje Njemačke da sada poveća taj broj će još više odvući naših radnika na njemačko tržište. Sigurni smo da će otići bolji radnici, odnosno oni radnici sa boljim znanjem, kompetencijama i što će dodatno urušiti kvalitet radnika koji će ostati u Srpskoj”, kazao je Ćorić.

    Kako je rekao, trenutno su negativni trendovi u privredi u Srpskoj, ali ističe da se treba nadati da će u narednom periodu doći do oporavaka i stabilizacije.

    “Ako se vrati obim proizvodnje na planirane nivoe, a u međuvremenu radnici napuste prostor Srpske, tada će doći do velikog problema”, kazao je Ćorić.

    Igor Gavran, ekonomista, kazao je da ga ne čudi to što je Njemačka povećala broj izdatih radnih viza te, kako kaže, to je trend već godinama.

    “Sve veća liberalizacija uslova i sve lakši uvoz radne snage za nas znači ‘izvoz’, odnosno iseljavanje. Naravno, ne znači to automatski da će za toliko povećati broj građana BiH u Njemačkoj, ali sigurno će značajan broj tih dodatnih viza iskoristiti naši građani”, kazao je Gavran.

    Dodao je da će domaće vlasti to vjerovatno proslaviti, jer to će značiti priliv više doznaka iz inostranstva, što, kako kaže Gavran, najviše pomaže našem BDP-u, puno više od direktnih stranih ulaganja.

    “Jedino bi drastično poboljšanje života u BiH moglo promijeniti ovaj trend, jer onda ne bi bilo toliko važno koliko je lako ili teško iseljavati se ako nema toliko razloga kao danas. A poslodavci se dobrim dijelom nadaju otvaranju tržišta rada za lakši uvoz jeftine radne snage u BiH umjesto da i sami pokušaju zadržati naše građane boljim uslovima”, kazao je Gavran.

    Podsjetimo, od 1. juna ove godine građani Albanije, BiH, samoproglašenog Kosova, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije uživaće povlašten pristup njemačkom tržištu rada. Naime, Njemačka je odlučila udvostručiti broj viza koje će se godišnje odobravati građanima ovih šest zemalja u svrhu rada, na 50.000 viza, prenosi “SchengenVisaInfo”. Regulativa za zemlje zapadnog Balkana bila je ograničena do kraja 2023. Međutim, nakon usvajanja novog Zakona o imigraciji kvalifikovanih radnika, Njemačka je odlučila promijeniti pravila za te zemlje.

    Kako je pojašnjeno iz Ambasade Njemačke, nova pravila će biti distribuirana u odgovarajuće vrijeme, a do tada će se svi termini i dalje dodjeljivati putem sistema lutrije. Međutim, zbog velikog interesa ovih nacionalnosti za dobijanje radnih viza za Njemačku od stupanja na snagu ove uredbe, Njemačka je odlučila dodijeliti datume za vize na temelju sreće.

    Njemačke ambasade u ovim zemljama zapadnog Balkana uspostavile su sistem mjesečne lutrije koji nasumično bira osobe kojima će biti dopušteno da zakažu termin za podnošenje zahtjeva za vizu.

    Termin za radnu vizu za Njemačku i zapadni Balkan otvara se 8. maja i traje sedam dana, do 14. maja.

    U tom sedmodnevnom periodu mogu se registrovati svi državljani Albanije, BiH, samoproglašenog Kosova, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije, a postupak registracije nije potrebno obavljati preko posrednika ili drugih agencija, jer je vrlo jednostavan. Kandidati treba da imaju na umu da se mogu prijaviti samo jednom. Takođe, nije dopuštena naknadna promjena podataka ili prenos termina na drugu osobu. Oni koji budu izvučeni u sistemu lutrije biće obaviješteni od strane njemačkih vlasti i tada će moći proći kroz proces podnošenja zahtjeva za vizu.

  • Raste broj oboljelih od hepatitisa B u Srpskoj

    Raste broj oboljelih od hepatitisa B u Srpskoj

    Broj oboljelih od hepatitisa B u Srpskoj u posljednje tri godine raste, te je tako 2022. godine od ovog oblika hepatitisa oboljelo 36 osoba, dok je prošle godine taj broj iznosio 43 oboljele osobe.

    Podaci su ovo Instituta za javno zdravstvo RS, u kom su za “Nezavisne novine” naveli da je u Srpskoj u 2021. godini bilo oboljelo 17 osoba.

    Dodali su da u ove tri godine nije prijavljen nijedan smrtni slučaj od posljedica obolijevanja od hepatitisa.

    Kako je u razgovoru za “Nezavisne novine” rekla Antonija Verhaz, načelnica Klinike za infektivne bolesti u UKC RS, virusi hepatitisa A, B, C, D i E su poznati ljekarima i mogu da izazovu akutne i hronične bolesti jetre.

    “Virusni hepatitisi imaju veoma sličnu kliničku sliku, te nakon inkubacije, koja je različita kod različitih vrsta hepatitisa, bolest počinje tako što se pacijent loše osjeća, slab mu je apetit, ima bolove u stomaku, ali na kraju ovog stadijuma javljaju se taman urin, svijetla stolica i žuta prebojenost kože i očiju”, navela je Verhazova, dodajući da su kod ovih pacijenata izuzetno povišene vrijednosti bilirubina, ukupnog i direktnog, i jetrenih enzima, koje budu deset i više puta povećane u odnosu na normalne vrijednosti

    Istakla je da se pacijentima rade markeri hepatitisa da bi se odredilo o kom se tipu hepatitisa radi.

    “Hepatitis A i E danas imaju nisku incidencu u našem regionu i rijetko se javljaju, jer to su bolesti koje se prenose fekalno-oralnim putem, prljavim rukama, zagađenom hranom ili vodom i ne ostavljaju hroničnu bolest jetre”, navela je Verhazova, dodajući da su kod nas najčešće prisutni virusni hepatitisi B i C.

    “Hepatitis B se prenosi nezaštićenim seksualnim odnosom sa osobom koja zaražena. On se može prenijeti sa majke na dijete, transfuzijom krvi, mada se ovaj način transmisije sveo na minimum, jer se krv dobrovoljnih davalaca testira na hepatitis”, navela je Verhazova, dodajući da se ovaj oblik hepatitisa može prenijeti i nehigijenskim medicinskim procedurama, ako se koriste nesterilne igle.

    Kada je riječ o hepatitisu C, Verhazova ističe da se ranije najčešće prenosio putem transfuzije krvi, jer se ranije nisu vršila testiranja dobrovoljnih davalaca.

    “Danas su najrizičnija skupina intravenski ovisnici, a hepatitis C se može prenijeti i ušmrkivanjem kokaina i heroina”, kazala je Verhazova.

    Dodala je da hepatitis B u pet do 10 odsto slučajeva prelazi u hroničnu bolest jetre, a kod hepatitisa C taj procenat ide čak do 80 odsto.

    “Hronične bolesti jetre mogu da progrediraju do ciroze jetre ili raka jetre”, navela je Verhazova, ističući da za hepatitis B postoji vakcina.

    “Ona je kod nas u kalendaru obavezne vakcinacije, a hepatitis C je danas izlječiva bolest zahvaljujući modernim antivirusnim lijekovima”, rekla je Verhazova, dodajući da za hepatitis B ne postoje takvi lijekovi, već lijekovi koji vrše supresiju virusne replikacije.

    Kako je u razgovoru za “Nezavisne novine” rekao Zdenko Simonović, predsjednik Udruženja oboljelih od hroničnih virusnih hepatitisa “B18”, broj njihovih članova se smanjuje, jer se korištenjem lijekova nove generacije hepatitis C može izliječiti.

    “Problem predstavlja što je prije nekoliko godina iz BiH otišao ‘The Global Fund’ koji je pokrivao tretman bolesti intravenskih ovisnosti. Većina udruženja koja su se bavila tom oblasti se ugasila. Intravenski ovisnici droga su u nezavidnoj situaciji jer su ostali bez nadzora i uglavnom su prepušteni ulici i ne zna se tačan broj korisnika droga. Postoje pretpostavke da raste broj oboljelih od hepatitisa među ovom populacijom”, rekao je Simonović, dodajući da je broj oboljelih od hepatitisa među ovisnicima možda i veći, jer se oni rijetko testiraju.

    U svijetu dnevno od hepatitisa umre 3.500 ljudi
    Više od 3.500 ljudi svakodnevno umire od virusa hepatitisa, upozorila je Svjetska zdravstvena organizacija, pozvavši na odlučnu i brzu akciju u borbi protiv drugog najvećeg ubice među zaraznim bolestima.

    Novi podaci iz 187 zemalja pokazali su da je broj umrlih od virusnog hepatitisa porastao na 1,3 miliona u 2022, što je 200.000 više nego tri godine ranije, po izvještaju SZO objavljenom uz Svjetski samit o hepatitisu, koji se i ove nedjelje održava u Portugalu.

  • Građani Srpske sve češće prinuđeni da rade i nakon penzionisanja

    Građani Srpske se sve češće odlučuju za rad i nakon penzionisanja, o čemu svjedoči podatak da su 2013. godine radila samo 33 penzionera, a 31. decembra 2023. njih 8.053.

    Štaviše, od 8.053 penzionera koji su radili posljednjeg dana prošle godine, njih čak 93,5 odsto, odnosno 7.530, ostvarilo je starosne penzije, a preostalih 6,5 odsto, odnosno 523, u invalidskoj je penziji.

    “Djelatnosti u kojima korisnici prava na penziju, sa statusom osiguranika, najčešće rade su građevinarstvo, saobraćaj, prehrambena industrija, telekomunikacije, rudarstvo i drugo, gdje se najčešće traže stručnjaci sa odgovarajućom licencom. Potom, tu su oblast zdravstva, visokog obrazovanja, komercijalna poljoprivredna gazdinstva, ljekari, advokati, zajednice etažnih vlasnika i drugo u manjem broju”, rečeno je za “Nezavisne novine” iz Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO) Republike Srpske.

    Kako dodaju iz Fonda PIO RS, najčešće su to lica sa specifičnim zanimanjima i odgovarajućim licencama, i oni su kao takvi potrebni poslodavcima čija se djelatnost ne može odvijati a da nemaju zaposlenog tog profila.

    “To su elektroinženjeri, mašinski inženjeri, građevinski inženjeri, hemijsko-tehnološki inženjeri, inženjeri drvoprerade, ali i ljekari-vještaci pri sudovima, stomatolozi, pravnici. Ima i lica sa srednjom stručnom spremom, npr. zaposlenih u različitim udruženjima, takođe i NK radnika na poslovima obezbjeđenja ili čuvanja objekata i slično”, precizirali su iz Fonda PIO RS.

    U Uniji poslodavaca Republike Srpske nisu iznenađeni što je sve više penzionera koji rade.

    “Tržište rada je u posljednjih pet godina značajno promijenjeno. Firme koje su imale zaposlene radnike, poslovođe i ljude koji znaju svoj posao, a još su sposobni da rade, iskoristile su zakonsku mogućnost da te ljude zaposle na određeno vrijeme”, rekao je za “Nezavisne novine” Zoran Škrebić, predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske.

    Ali to, prema riječima lidera poslodavaca Republike Srpske, nije dugoročno rješenje.

    “Mogućnost zaposlenja, odnosno ostanka na radu penzionera je u svakom slučaju pozitivna stvar i nije strana ni na drugim tržištima. Međutim, to nije dugoročno rješenje problema nedostatka radne snage”, istakao je Škrebić.

    Slobodan Brdar, predsjednik Udruženja penzionera grada Prijedora, ocjenjuje da su penzioneri i poslije višedecenijskog radnog vijeka prinuđeni da se dodatno angažuju ukoliko ih zdravlje služi.

    “Na taj način zarade koju marku da bi mogli prehraniti sebe i liječiti sebe. Kada imamo u vidu da su sve životne namirnice poskupjele, a da su penzije, da ne kažem jako loše, ali loše, šta drugo očekivati nego da se onaj ko je zdrav malo angažuje i dodatno zaradi koju marku kako bi sebi obezbijedio egzistenciju za život”, rekao je Brdar za “Nezavisne novine”.

    Najveći broj penzionera koji su zasukali rukave bilježi se u većim i razvijenijim ekonomskim i administrativnim središtima, odnosno u Banjaluci, Bijeljini, Prijedoru, Doboju, Trebinju, te Istočnom Sarajevu, ali ih ima i u manjim opštinama.

    “Prijave na osiguranje kreću se u rasponu od punog radnog vremena (osam časova), pola radnog vremena (četiri časa), na dva časa, do prijave po osnovu naknade za privremene ili povremene poslove, naknade po ugovoru o djelu, autorskog ili drugog ugovora, članstva u organima upravljanja i drugo, što ne spada u obavezni vid osiguranja, u smislu radnog odnosa”, ističu iz Fonda PIO.

    Za penzionere-radnike gdje je prijava po osnovu radnog odnosa za puno ili nepuno radno vrijeme plaćaju se sve obaveze državi u pogledu poreza i doprinosa, za ugovor o djelu plaća se porez i doprinos za PIO, za ugovor o privremenim i povremenim poslovima plaća se porez, doprinos za PIO i doprinos za zdravstveno osiguranje, a sve u zavisnosti od osnova osiguranja kojih ima više od 20.

    Važećim Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju, koji je stupio na snagu od 1. januara 2012. godine, tačnije od Odluke Ustavnog suda Republike Srpske od oktobra 2013. godine, koja je integrisana u izmjene i dopune Zakona o PIO, stvorena je mogućnost da korisnik samostalne penzije (starosne i invalidske), može steći status osiguranika, a da mu se pri tome ne obustavlja isplata penzije za period dok je u osiguranju.

    Korisniku porodične penzije, ukoliko stekne status osiguranika, isplata penzije obustavlja se za period dok traje osiguranje, a preostalim korisnicima porodične penzije ponovo se određuje penzija.

  • Stevandić: Skupština nije nedodirljiva institucija

    Stevandić: Skupština nije nedodirljiva institucija

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić ugostio je danas u Banjaluci učenike trećeg i četvrtog razreda Ekonomske škole iz Doboja i tom prilikom istakao važnost da mladi ljudi steknu utisak da ova institucija nije nedodirljiva.

    Stevandić je učenike upoznao o radu i nadležnostima Narodne skupštine, te odgovarao na njihova pitanja, a u razgovoru je izrazio uvjerenje da će mnogi od prisutnih jednog dana postati narodni poslanici, saopšteno je iz parlamenta Srpske.

    Direktor dobojske Ekonomske škole Tijana Vasiljević Stokić zahvalila je Stevandiću za gostoprimstvo i istakla da je jedan od ciljeva ove posjete da djeca spoznaju i zavole institucije Republike Srpske.

    “Nadam se da će djeca iz ove posjete bolje spoznati institucije Srpske i shvatiti da je život lijep i u Republici Srpskoj te da će u njoj ostati”, rekla je Stokićeva.

    Učenik četvrtog razreda Ekonomske škole Kristina Savić istakla je da ova posjeta za nju predstavlja veliku čast, da su učenici zahvalni za priliku da prodube znanje o institucijama Srpske, te da je ovo bilo jako bitno iskustvo.

    U saopštenju se dodaje da je posjeta učenika organizovana u okviru programa Dani otvorenih vrata.

  • Profitna stopa trgovačkih lanaca u BiH duplo veća nego u zemljama okruženja

    Nedavno saopšteni podaci o ukupnom prihodu i dobiti najvećeg trgovinskog lanca u BiH, ponikali su nas da pogledamo u okruženju, kakav je odnos između zarade trgovca i ukupnog prihoda.

    Ti procenti su izvrstan pokazatelj koliko trgovci zarađuju na nama, jer oni svoju zaradu ostvaruju od marže koju kupci plaćaju pri svakoj kupovini.

    Dosta je pokušaja bilo i od strane države da utiče na smanjenje marži trgovaca kako bi se uticalo na smanjenje inflacije u protekle dve godine, ali su se trgovci uvek žalili da nemaju prostora za to i da rade sa maržama koje im ne mogu pokriti troškove poslovanja.

    Da su nas u BiH trgovci obmanjivali pokazuje primjer Binga koji u poređenju s trgovinskim lancima iz susjednih zemalja ima ubjedljivo najveću dobit u odnosu na prihode.

    Srpskainfo je istražila kako je to izgledalo u 2022. godini, a podaci su i više nego zanimljivi.Kada je riječ o BiH, “Bingo Tuzla” sa profitnom stopom od 7,3% ostvario je dobit od 117.125.912 KM, a ukupni prihod je 1.603.360.887 KM.

    Njega prati i “Robot” sa profitnom stopom od 4,82%, gdje je dobit bila 11.480.901 KM, a ukupni prihodi 237.930.073 KM. Na trećem mjestu se našao “Merkator” sa profitnom stopom 1,36%, dobit je bila 3.299.767 KM, a ukupni prihod je iznosio 242.461.784 KM.

    Kada je riječ o Srbiji, situacija je malo drugačija. Naime, “Delez” sa profitnom stopom 4,9% ostvario je dobit od 57.428.553 evra, a ukupan prihod je iznosio 1.170.889.063 evra. Tu je i “Lidl” sa profitnom stopom od 2,17%, gdje je ostvarena dobit 17.380.774 evra, a ukupan prihod je bio 800.858.408 evra.Na spisku se našao i “Merkator” sa profitnom stopom od 0,76%, gdje je ostavrena dobit iznosila 6.009.208 evra, a ukupan prihod 7896.181.565 evra.

    Istražujući, lagano smo došli i do podataka iz Hrvatske. Tako je “Lidl” ostvario profitnu stopu od 4,95%, dobit od 391.800.000 kuna, a ukupan prihod od 7.885.256.419 kuna. Na drugom mjestu je “Konzum” sa profitnom stopom od 1,32%, ostvarena dobit je bila 158.784.493 kuna, a ukupan prihod 12.034.064.638 kuna. Na trećem mjestu se našao “Špar” sa profitnom stopom od 0,44%, dobiti od 2.739.823 kune i ukupnim prihodom od 6.201.926.829 kuna.

    Istražili smo šta se to dešavalo i na tržištu Crne Gore, gdje je “VOLI Trade” sa profitnom stopom od 3,71% ostvario dobit od 11.611.306 evra, ukupni prihodi su iznosili 312.336.410 evra.

    Sa druge strane “Diskont Lakovic” sa profitnom stopom od 2,84% i dobiti od 5.599.221 evra ostvario prihod od 197.130.505 evra.

    Podaci za prethodnu, 2023. godinu nisu još kompletno publikovani, ali je već objavljeno da je tuzlanski “Bingo” još povećao profitnu stopu u prošloj godini i da ona iznosi čak 8,12%, jer je ostvario dobit od 158 miliona maraka na prihod od 1,95 milijardi maraka.

  • Danas isplata martovske penzije u Srpskoj

    Danas isplata martovske penzije u Srpskoj

    U Republici Srpskoj danas će biti isplaćena martovska penzija, za šta je u budžetu obezbijeđeno 147,5 miliona KM u neto iznosu, saopšteno je iz Ministarstva finansija Srpske.

    Od 1. januara je redovnim godišnjim usklađivanjem ukupan iznos penzija povećan za 9,2 odsto u odnosu na prethodni mjesec, navodi se u saopštenju.

    U prošloj godini je izvršeno redovno usklađivanje penzija kojim su penzije povećane za 13,32 odsto, a vanredno su povećane za 0,18 odsto.

  • Ima li nade za Željeznice Srpske

    Ima li nade za Željeznice Srpske

    Oko 100 miliona KM iz kredita Svjetske banke, koji će građani Srpske vraćati do 2051. godine, potrošeno je za restrukturiranje “Željeznica RS”, ali je taj novac otišao za peglanje starih dugova i za otpremnine prekobrojnim radnicima.

    Pruge su i dalje zarasle u korov, a lokomotive stare i po 70 godina.

    Ipak, Željeznice Republike Srpske imaju veliki potencijal, što su potvrdili i Kinezi, inače danas vodeći graditelji željeznica u svijetu. Iz “Kineske željezničke inženjerske korporacije” lani je zvanično najavljeno da će, upravo zbog toga, svoje evropsko predstavništvo iz Varšave preseliti u Banjaluku.

    I iz rukovodstva “Željeznica RS” i iz Ministarstva saobraćaja RS poručuju da Srpska može postati “faktor” na željezničkoj mapi Evrope, ali da su za to potrebna ogromna ulaganja – mnogo veća od novca do sada uloženog u veliko spremanje.

    Računice pokazuju da bi za obnovu i rekonstrukciju pruga i “voznog parka” bilo potrebno još oko milijardu evra, što je više od trećine godišnjeg budžeta RS.

    Po kilometru 2,5 miliona evra
    Vesna Vožni, dugogodišnja pomoćnica ministra saobraćaja RS zadužena za željeznički saobraćaj, za Srpskainfo kaže da je cijena remonta pruge na evropskom tržištu oko 2,5 miliona evra po kilometru.

    – Dužina pruge ŽRS je oko 420 kilometara, a do sada je remontovano oko 65 kilometara – kaže Vesna Vožni.

    Uz to, potrebno je i dodatnih 100 miliona evra za nabavku vozova. Tek kad se cijela priča zaokruži, Željeznice RS bi mogle biti konkurentne na zahtjevnom evropskom tržištu transporta.

    ŽRS je za sada Evropu stigla cijenama prevoza u teretnom saobraćaju. U svemu ostalom kasni.

    Vesna Vožni tvrdi da Vlada Republike Srpske “u saradnji sa domaćim i inostranim partnerima planira investicije u ŽRS”, te napominje da je stanje na prugama slično u svim željeznicama Zapadnog Balkana.

    U rukovodstvu “Željeznica RS” podsjećaju da je još u analizi Svjetske banke iz 2017. godine procijenjeno da bi za modernizaciju željeznice u Srpskoj bilo neophodno 800 miliona KM. Ali stvari su se od tada promijenila – na gore.

    – Imajući u vidu globalne ekonomske promene i rast cijena na svim poljima, kao i protok vremena koji ne ide na ruku zastarjeloj infrastrukturi i voznim sredstvima, danas je taj iznos znatno veći – poručuju iz menadžmenta ŽRS.

    Upravo je plan restrukturiranja pod “nadzorom” Svjetske banke, koji je građane Srpske koštao 100 miliona KM, prije sedam godina je spasio “Željeznice RS”, koje su visile nad ivicom ambisa.

    Ovo javno preduzeće decenijama je bilo ubjedljivo najveći gubitaš u Srpskoj, da bi minusi na kraju dospjeli do nevjerovatnih 115 miliona KM “po papirima”, dok je konačna cifra, ispostavilo se, bila još veća.

    FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJAFOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA
    Direktori ih zapošljavali, narod plaća otpremnine
    “Željeznice RS” su bile opterećene i enormnim viškom zaposlenih, koji je, u “najslavnije vrijeme” dostigao cifru od 3.600 ljudi na platnom spisku. Svi direktori “Željeznica RS” su birani po partijskoj liniji, pa su po toj liniji i nemilice zapošljavali kumove i stranačke drugove, pogotovo pred izbore.

    Kad se više nije imalo kud, prihvaćen je Plan restrukturiranja Svjetske banke. Taj proces još nije završen, ali se, kako tvrde u menadžmentu, daleko doguralo.

    Najveće dostignuće je to što su prepolovili broj radnika i vratili sve dugove.

    – Trenutno su u “Željeznicama RS” zaposlena 1.804 radnika. Njih 695 prima zagarantovanu najnižu platu u Srpskoj Prosječna neto zarada naših radnika iznosi 1.099 KM – navode iz poslovodstva preduzeća.

    Dodaju da “Željeznice RS” danas nisu opterećene dugovima za poreze i doprinose, ali ni dugovima prema radnicima i dobavljačima.

    Ipak, proces restrukturiranja, koji je trebao biti već završen, produžen je do kraja ove godine.

    Ostalo je da se popiše imovina preduzeća, kako bi se moglo prisutpiti trećoj fazi, vlasničkom restrukturiranju i podjeli “Željeznica RS” na holding sa tri zavisna preduzeća: za prevoz putnika, za terenti odnosno kargo prevoz, te preduzeće za infrastrukturu.

    Pruge kao autoputevi
    Potom slijedi tržišno otvaranje.

    Pojednostavljeno i prevedeno na narodski jezik, željeznički saobraćaj će nakon te transformacije funkcionisati otprilike isto kao i drumski: država će biti vlasnik saobraćanice, to jest pruge, kao što je danas vlasnik autoputeva, kojima gazduje preko javnog preduzeća, a saobraćajnicom će moći da voze svi koji plate “putarinu”, u ovom slučaju naknadu za korištenje pruge.

    Buduće “Željeznice RS” će uz “infrastukturno”, imati i 2 prevoznička preduzeća, analogna drumskim preduzećima koji prevoze robu kamionima, odnosno putnike autobusima.

    Ova preduzeća će morati da “trpe” konkurenciju ostalih željezničkih operatera iz regiona i Evrope: poslove će dobijati onaj ko bude efikasniji i jeftiniji.

    Ali, do tog scenarija je, priznaju nadležni, još dug put.

    U međuvremenu će se iz subvencija definisanih Zakonom krpiti ono što je najpreče i što se zakrpiti može.

  • BiH i dalje izbjegava registar zaposlenih u javnoj upravi

    BiH i dalje izbjegava registar zaposlenih u javnoj upravi

    Iako su vlasti u više navrata proteklih desetak godina najavljivale reformu javne uprave, registar zaposlenih i kontrolu zapošljavanja u javne institucije, vrlo malo je urađeno u praksi.

    U Kancelariji koordinatora za reformu javne uprave potvrdili su nam da institucije BiH mjere iz Akcionog plana za reformu javne uprave i dalje sporo implementiraju, te naglašavaju da su na tu činjenicu više puta javno upozoravali, uključujući i kroz posljednji godišnji izvještaj.

    Prema podacima koje su nam poslali, do kraja prošle godine implementirano je samo 15,8 aktivnosti iz Akcionog plana, a napredak je veći za mršavih 1,8 odsto u odnosu na 2022. godinu.

    Ali, kako ističu, ohrabruje činjenica da je uspostavljen Koordinacioni odbor za reformu javne uprave, koji je čak održao i prvu sjednicu, kojom je predsjedavala Borjana Krišto, predsjedavajuća Savjeta ministara BiH.

    U Kancelariji ističu da je to prvi put od 2006. godine da je usvojen takav strateški korak, što bi moglo da znači da će doći do promjene odnosa vlasti prema ovom pitanju.

    “Uspostavljanje Koordinacionog odbora je zapravo prvi politički vjetar u leđa nastavku reforme javne uprave u BiH. Podsjećam vas da je, također, uspostavljanje ovakvog tijela bio i zahtjev Evropske komisije sa šestog sastanka Specijalne PAR grupe za reformu javne uprave”, kaže Vedrana Faladžić, viša stručna saradnica za odnose s javnošću.

    Za 16. april najavila je novi sastanak Specijalne PAR grupe, na kojem će Evropska komisija biti informisana o svemu što je do sada implementirano, ali i o preporukama koje još nisu do kraja implementirane. Na primjer, vlasti nisu implementirale jačanje uloge koordinatora za reformu javne uprave.

    Rekla je da je imenovan novi koordinator za reformu javne uprave u FBiH, a u toku 2023. godine u RS donesen je novi Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u Ministarstvu uprave i lokalne samouprave.

    “Također, jedna od preporuka je bila revizija Akcionog plana za reformu javne uprave za period 2023-2027, koji su svi nivoi vlasti trebali usvojiti do četvrtog kvartala 2023. godine, a pri čemu će prioritet imati digitalizacija vladinih usluga i procesa RJU. Aktivnost je u toku i provodi se u saradnji sa SIGMA i projektom tehničke podrške EU4PAR (IPA 2019). Proces prioritizacije i revizije je počeo 21. decembra 2023. godine organizacijom radionice na kojoj je predstavnicima nadzornih timova prezentiran alat za prioritizaciju prema metodologiji koja je razvijena u saradnji sa SIGMA, kao i vremenski okvir i raspored koraka za reviziju Akcionog plana. Aktivnosti bi trebalo da budu završene do polovine ove godine”, ističe ona, čime je pojašnjen nesporazum od prije nekoliko mjeseci da bi registar zaposlenih mogao biti spreman do sredine godine.

    Jedan od najvećih izazova je usklađivanje čak 11 zakona o državnoj službi, koliko ih postoji u BiH i imenovanje radne grupe uključivanjem ministarstava nadležnih za javnu upravu. To, kako pojašnjavaju, podrazumijeva usklađivanje zakonskih odredaba za zajednički opseg državne službe. To bi značilo, na primjer, jednake standarde u postupcima zapošljavanja i ispunjavanja kriterija, sistematizaciju radnih mjesta i njihovu pravilnu i transparentnu klasifikaciju, kao i obezbjeđivanje istovjetnih standarda za osiguranje mobilnosti i zajedničkih standarda. Faladžićeva je naglasila da ova preporuka još nije ispoštovana.

    Na naše pitanje o registru zaposlenih, naglašeno je da su nakon odbijanja izmjena i dopuna Zakona o državnoj službi BiH, izvršene dopune i izmjene propisa usaglašene sa stručnjacima i mišljenjem Agencije za zaštitu ličnih podataka u BiH u pogledu uspostave registra zaposlenih u institucijama BiH.

    “Vijeće ministara BiH je na svojoj 35. sjednici od 11.1.2024. godine utvrdilo prijedlog navedenog zakona i uputilo ga u parlamentarnu proceduru. Podsjećam vas, također, da je Parlamentarna skupština BiH nedavno usvojila Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o državnoj službi u institucijama BiH. Ovim zakonom propisano je uspostavljanje registra zaposlenih najkasnije u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovog zakona”, rekla nam je ona.

    Predviđeno je da se u Registru zaposlenih vode podaci za državne službenike i zaposlenike, kao i za sve druge kategorije zaposlenih, osim policijskih službenika, profesionalnih vojnih lica i zaposlenih u Obavještajno-sigurnosnoj agenciji BiH i zaposlenih u Zavodu za izvršenje krivičnih sankcija i još nekoliko institucija ovog tipa.

    “Ovim je implementirana preporuka sa šestog sastanka Specijalne PAR grupe da bude usvojena pravna osnova za uspostavu informacionog sistema za upravljanje ljudskim potencijalima na državnom nivou. Drugi dio preporuke odnosio se na usvajanje poboljšane pravne osnove za registre javne službe na nivou entiteta, što još nije realizirano”, rekla nam je ona.