Kategorija: Društvo

Ukoliko želite putovati van granica BiH, ali imate samo ličnu kartu, odnosno iz nekog razloga trenutno nemate pasoš, tada imate opciju da sa ovim dokumentom putujete u samo nekoliko zemalja u regionu. Detaljnije o tome čitajte u nastavku teksta.

Evo gdje možete putovati samo sa ličnom kartom

Državljani Bosne i Hercegovine mogu koristiti važeću ličnu kartu kao putnu ispravu prilikom prelaska državne granice sljedećih zemalja sa kojima BiH ima potpisan međunarodni sporazum, i to na teritoriju:

– Republike Srbije,

– Crne Gore,

– Republike Sjeverne Makedonije i

– Republike Albanije.

Ovo su podaci koji se mogu pronaći na stranici Granične policije BiH, s tim da napominju da se lična karta BiH ne može koristiti kao važeća putna isprava prilikom putovanja u ili iz zemalja članica Evropske unije, šengenskog prostora ili drugih zemalja sa kojima BiH nema potpisan međunarodni sporazum ili ugovor.

To važi, kao što već vjerovatno znate, i prilikom ulaska na teritoriju Republike Hrvatske, s obzirom na to da je ona u Evropskoj uniji, a tada bh. građani moraju da posjeduju važeću putnu ispravu, odnosno biometrijski pasoš za ulazak i bezvizni boravak do 90 dana na teritoriji Republike Hrvatske, prenose Nezavisne.

Inače, stanovnici pograničnog područja BiH, a u skladu sa Sporazum o pograničnom prometu koji, uz ostalo, propisuje i izdavanje pograničnih propusnica između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske, mogu podnijeti zahtjev za izdavanje pogranične propusnice nadležnoj policijskoj upravi, odnosno policijskoj postaji Republike Hrvatske, diplomatskoj misiji ili konzularnom uredu Republike Hrvatske u BiH.

Za dodatne informacije možete se obratiti navedenim organima u vezi sa uslovima i dokumentima potrebnim za dobijanje pogranične propusnice.

Na ovom LINKU možete pročitati detaljnije informacije.

Koja pravila važe za prelazak državne granice BiH?

Državljani BiH mogu preći državnu granicu sa važećim putnim ispravama, a to podrazumijeva važeći pasoš ili drugi identifikacioni dokument koji je izdao nadležni organ vlasti BiH, te važeća lična karta i drugi identifikacioni dokument s fotografijom koji se može koristiti za prelazak državne granice i priznat je međunarodnim ugovorom čija je BiH ugovorna strana.

Bitno je znati da se državna granica BiH ne može preći sa rodnim listom, zdravstvenom ili školskom knjižicom.

Osim toga, državljanin BiH koji ima državljanstvo neke druge države ne smatra se strancem na teritoriji BiH. Takođe, državna granica BiH smije se prelaziti samo na graničnim prelazima, u vrijeme i na način koji je u skladu s namjenom graničnih prelaza.

Čiji državljani mogu, osim sa pasošem, preći granicu BiH i sa ličnom kartom?

Sa važećom ličnom kartom, kojom se dokazuje identitet i državljanstvo, državljani zemalja članica Evropske unije, zemlja potpisnica Šengenskog sporazuma, Albanije, Andore, Crne Gore, Lihtenštajna, Makedonije, Monaka, San Marina, Srbije, Svete stolice i Švajcarske Konfederacije mogu ulaziti, izlaziti, tranzitirati i boraviti na teritoriji BiH 90 dana u bilo kojem periodu od 180 dana u toku jedne godine.

Zbog zastarjelih pravilnika i sporosti u usklađivanju sa propisima Evropske unije po pitanje hrane, ugroženo je zdravlje ljudi u Bosni i Hercegovini.

Ovo se u suštini navodi u Informaciji o problematici implementacije propisa zbog neusklađivanja s EU, a koju je izradila i u Savjet ministara BiH uputila Agencija za bezbjednost hrane Bosne i Hercegovine.

“Zastoj u proceduri usklađivanja propisa otvara mogućnost da se u BiH uvozi hrana koja je štetna i neprikladna za zdravlje ljudi. Razlike u propisima koji su na snazi u zemljama okruženja stvaraju brojne probleme domaćim proizvođačima kako na domaćem i na inostranom tržištu, tako i uvoznicima hrane u BiH”, navodi se u ovoj informaciji.

Naime, u BiH su trenutno na snazi Pravilnik o maksimalnim dozvoljenim količinama ostataka pesticida u hrani i na njoj, te hrani za životinje biljnog i životinjskog porijekla, zatim Pravilnik o prehrambenim aditivima i Pravilnik o dozvoljenim količinama određenih kontaminanata u hrani.

“Kao uzrok neusklađenosti pravnog propisa u BiH sa propisima koji su na snazi u EU, rezultati sprovedenog programa kontrole, u zadnje dvije godine, pokazuju da su određene aktivne materije detektovane u proizvodima u Bosni i Hercegovini u skladu sa propisanim MRL, dok iste nisu u skladu sa važećim propisima u EU i ne bi se mogle naći na tržištu EU. Naprijed navedeno za posljedicu ima ugrožavanje zdravlja ljudi u Bosni i Hercegovini, stvaranje prepreka za slobodno kretanje hrane, nejednakih uslova na tržištu i isto ima direktan uticaj na funkcionisanje tržišta”, navodi se u informaciji Agencije.

Kada je riječ o prehrambenim aditivima, između ostalog, najaktuelniji primjer problematike sa kojom se trenutno susreće Agencija za sigurnost hrane je prehrambeni aditiv titanov dioksid. Evropska agencija za bezbjednost hrane (EFSA) je još 6. maja 2021. godine objavila naučno mišljenje i navela da se ne može isključiti zabrinutost zbog genotoksičnosti. S obzirom na brojne nesigurnosti zaključila je da se titanov dioksid ne može smatrati sigurnim ako se upotrebljava kao prehrambeni aditiv u hrani. Glavna funkcija ovog titanovog dioksida je da osigura bijelu boju ili neprozirnost proizvoda, a poseban problem je što se upotrebljava u prehrambenim proizvodima koji su posebno popularni među djecom, kao što su žvakaće gume, slatkiši, čokolade i sladoled, što, kako navode u Agenciji, izaziva zabrinutost u pogledu moguće visoke izloženosti tog osjetljivog dijela stanovništva.

“Slijedom naprijed navedenog, svi proizvodi koji sadrže E-171 ne mogu se više plasirati na tržište EU, dok je to, nažalost, zbog zastarjelog bh. zakonodavstva na tržištu Bosne i Hercegovine još omogućeno”, navodi Agencija u informaciji koja je poslana Savjetu ministara BiH.

Džemail Hajrić, direktor Agencije za bezbjednost hrane, rekao je da su u skladu sa procedurom pripremili informaciju koja će uskoro biti dostavljena Savjetu ministara BiH i da se radi o uobičajenom poslu.

On je rekao da postoji mali zastoj koji može imati negativan uticaj na potrošače, naročito za privredu, jer dosta tih proizvoda koji podliježu pravilnicima se izvozi.

“Imamo sve ažurirano otprilike sa 2021. godinom i od 2021. nismo radili i nije bilo tu nešto pretjerano, ali kontinuirano se dešavaju izmjene i promjene. To su uglavnom tehničke stvari, gdje se mijenjaju određeni nivoi pa tako gdje je bio dozvoljen jedan miligram – sada je nauka rekla da je to 0,9 miligrama”, rekao je Hajrić za “Nezavisne”.

U Republici Srpskoj prijavljena su 32 slučaja oboljelih od morbila, a najviše ih je u Banjaluci – 16, te u Bijeljini 13, saopšteno je iz Instituta za javno zdravstvo Srpske.

U Mrkonjić Gradu, Prnjavoru i Laktašima prijavljen je po jedan slučaj zaraze.

Najveći broj oboljelih je starosti od jedne do četiri godine, čak 12 mališana, dok su među oboljelima i dvije bebe mlađe od godinu dana, ali i osam lica starijih od 30 godina.

Iz Instituta su naveli da domovi zdravlja u Srpskoj imaju na raspolaganju MRP vakcinu, te apeluju da roditelji na vrijeme vakcinišu svoju djecu jer je to jedini vid zaštite protiv ove bolesti.

Dom zdravlja Banjaluka prijavio je epidemiju morbila 8. marta.

Svjetska zdravstvena organizacija je polovinom februara upozorila da će više od polovine svjetskih zemalja biti izloženo velikom ili veoma visokom riziku od pojave morbila do kraja godine ukoliko ne budu preduzete hitne preventivne mjere.

Morbile su visoko zarazna bolest. U slučaju izloženosti virusu morbila obolijeva najmanje 95 odsto nevakcinisanih lica. Virus morbila je aktivan u vazduhu ili na zaraženoj površini do dva časa nakon izlaganja nevakcinisanog lica virusu.

Iako se sutra navršava mjesec dana od početka štrajka zaposlenih u pravosuđu u Srpskoj, opšti utisak je da resorno ministarstvo ne namjerava popustiti, a kolateralna šteta će, po svemu sudeći, uz građane i privredu, biti i radnici koji štrajkuju, pošto im pristižu predmeti koji će im kad-tad doći na radne stolove.

Posebno su zatrpani sudovi, odakle poručuju da svaki novi dan komplikuje situaciju te da već sada imaju toliko predmeta da će im trebati mjesec dana pojačanog rada da bi se rasteretili.

Zoran Budić, predsjednik Štrajkačkog odbora Osnovnog suda u Banjaluci, kaže da je problem kada ne rade jedan dan, a kamoli mjesec.

“Činjenica je da se Osnovni sud iz dana u dan sve više zatrpava poslom zato što pristižu predmeti. Pazite, nama će trebati sigurno mjesec dana, ako ne i više, da postignemo sve ovo što je do sada propušteno, i to uz naše zalaganje, ostajanje prekovremeno, rad vikendom i ostalo”, rekao je Budić za “Nezavisne novine”.

Ističe da su oni štrajku pristupili u skladu sa Zakonom o štrajku, a ne u skladu sa Rješenjem Ministarstva koje, kako napominje, podrazumijeva da sve mora da radi.

“Mi smo poštovali minimum svih minimuma koji treba da se poštuje u skladu sa Zakonom o štrajku. Štrajk sprovodimo u skladu sa zakonom. Od 250 ljudi u Osnovnom sudu u Banjaluci, koji nisu nosioci pravosudnih funkcija, samo sedam ili osam nije u štrajku”, precizirao je Budić.

Bojan Todorović, predsjednik Štrajkačkog odbora u Osnovnom sudu u Modriči, kaže da njihova pisarnica radi u minimumu procesa rada, s tim da se predmeti redovno zaprimaju, ali…

“Ne skeniraju se podnesci i oni su za sada na čekanju. Svakako da svakim danom je sve veći broj predmeta i podnesaka koji se gomilaju i samim tim se očekuje da će radnici po završetku štrajka imati veoma veliki obim posla, prilikom čega će im sigurno trebati dosta vremena da ponovo postignu ažurnost u radu. To će ubuduće prouzrokovati otežan rad suda”, naveo je Todorović.

Prema njegovim riječima, sve to će, što štrajk bude duže trajao, ići teže, odnosno sporije, zbog čega svi zaposleni koji su u štrajku imaju nadu da će što ranije doći do sporazuma između Sindikata pravosuđa i Ministarstva pravde.

“Međutim, zasad Ministarstvo pravde nema nikakvih pozitivnih iskoraka u smislu da dođe do sporazuma”, rekao je Todorović za “Nezavisne novine”.

Željka Gnjatović, predsjednica Štrajkačkog odbora Okružnog javnog tužilaštva u Prijedoru, kaže da u ovoj pravosudnoj instituciji niko ne odustaje, te da se štrajk i dalje nastavlja.

“Problem koji se može pojaviti u tužilaštvu je nagomilana pošta koja nije zavođena. Pritom, postoje i predmeti koji stoje, a imamo godišnje planove koje tužilaštvo mora ispuniti, tako da ćemo možda morati raditi i više nego što nam je to radnim vremenom propisano”, rekla je Gnjatovićeva za “Nezavisne novine”.

Inače, administrativno-tehničko osoblje sudova i tužilaštava širom Srpske izašlo je i juče u štrajkačku stražu, te poručilo – nema odustajanja.

Mile Latinović, predsjednik Štrajkačkog odbora Osnovnog suda u Bijeljini, poručio je da je već načinjena ogromna šteta za građane i privredu, pogotovo u Banjaluci, koja je daleko veći grad od Bijeljine.

“Ljudi ne mogu da dobiju uvjerenja, kasne na tendere ili ne mogu da izađu na tendere, ne mogu da dobiju uvjerenje o nevođenju krivičnog postupka da bi predali papire za inostranstvo, gube poslove zbog toga. Mnogi ne mogu da preregistruju svoje firme…”, istakao je Latinović.

Asistent Osnovnog suda u Bijeljini Nada Bjelica poručuje da radi 25 godina u Sudu i da nikada nije bilo ovako.

“Mislimo da je ministar trebalo da bude spreman da se bavi problemima u svom resoru kada je preuzeo ministarsku funkciju, a ne samo da bude spreman da gazi crvenim tepihom”, navela je Bjelica.

U Banjaluci je danas prezentovan projekat “Socijalna karta Republike Srpske”.

Socijalna karta predstavlja projekat izgradnje socio-ekonomske mape stanovništva u Republici Srpskoj. Odnosi se na više od 90 prava iz 15 zakona koje građani ostvaruju na više od 400 lokacija u Srpskoj. Projekat obuhvata sva prava i institucije.

Pripremni period je završen i identikovana su prava, institucije i elektronske evidencije koje vode institucije, kao i stanje elektronskih evidencija sa tehničkog i regulatornog stanovišta. Takođe, izrađena je baza socijalne karta koja objedinjuje podatke iz elektronskih evidencija i urađena simulacija registra socijalne karta, kao i kvalitativna analiza podataka iz svih evidencija.

Projekat obuhvata tri faze.

U prvoj fazi predviđena je javna nabavka za kreiranje registra socijalne karte, donošenje zakona o socijalnoj karti i Zakona o elektronskoj upravi, identifikacija i optimizacija svih upravnih postupaka koje vode institucije kod kojih se ostvaruju prava i redizajn portala eSrpska preko koga će građani da pristupaju registru.

U drugoj fazi je predviđena nadogrfanja postojećeg registra.

Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković rekao je da je realizacija projekta “Socijalna karta Srpske” od izuzetnog značaja jer se njime želi pravedna podjela socijalnih prava, odnosno da ih ostvare oni koji to zaslužuju.

• Želja je bila da napravimo socijalnu kartu da bi na pravedniji način mogli da realizujemo sprovođenje tih prava. Važno je da ovaj projekat bude realizovan jer od njega velika očekivanja imaju i korisnici ovih prava – rekao je Višković.

Ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Alen Šeranić rekao je da je registar korisnika socijalnih prava alat čiji je cilj pravednije vođenje sistema socijalne zaštite.