VRBAS Media

Kategorija: Društvo

  • Niže rate na kredite tek 2025. godine

    Niže rate na kredite tek 2025. godine

    Prognoze od početka ove godine da će u Republici Srpskoj uslijediti pad kamatnih stopa već u aprilu, posebno na kredite koje klijenti imaju u bankama sa promjenjivom kamatom, a koji su vezani za euribor, neće se obistiniti, a kako sada stvari stoje, ako ne dođe do većih svjetskih lomova, pozitivni efekti o tom pitanju mogli bi uslijediti tek 2025. godine.

    Banke u Srpskoj u više navrata prethodne dvije godine podizale su kamatnu stopu na kredite koje klijenti imaju sa promjenjivom kamatnom stopom. Kako je početkom godine najavljeno da euribor pada i prognoze su bile da će uslijediti pad kamatnih stopa već u aprilu, ali stručnjaci za bankarstvo navode da taj pad euribora nije dovoljan za korekcije o pitanju manjih rata.

    Procjene

    Profesorica na Ekonomskom fakultetu u Banjaluci Branka Topić Pavković kazala je “Glasu Srpske” da se i dalje može očekivati labavi pad euribora.

    • Evropska centralna banka (ECB), ali i ostali su na tom smjeru ka snižavanju euribora, ali bi, prema procjenama, pravi efekti njihovog djelovanja trebalo da se osjete i vide 2025. godine – kazala je Topić Pavković.

    S druge strane, naglašava da inflacija jeste niža, ali nije niska kako je očekivano.

    • Ta neka ciljna inflacija od dva odsto nije dostignuta u većini zemalja iako je to krajnji cilj. Težeći ka tom cilju ide se i ka labavljenju monetarne politike, ali neki krajnji efekat, prema procjenama, očekuje se tek 2025. godine ako uzmemo u obzir globalno okruženje, moguće ratne tenzije i sve ostalo – kazala je Topić Pavković.

    Dakle, naglašava, očekuje se i dalji pad euribora, ali za sada izostaje strmi pad koji bi mogao da utiče na pad kamatnih stopa na kredite.

    • Taj pad euribora biće postepen i u nekim manjim pomacima, ali će se dešavati. Međutim, svjetska trgovina i razmjena, kao što su napadi Huta na britanske i ostale brodove koji prevoze najznačajnije namirnice, energente i sve ostalo mogu dovesti do potpuno drugih dešavanja sredinom i krajem godine, što opet može u nekom slučaju, prema najgorim procjenama, dovesti do povećanja inflacije pa da se donesu neke druge mjere. Međutim, to je sve za sada u domenu nagađanja nekih globalnih tokova na koje mi ne možemo uticati – zaključila je Topić Pavković.

    Ključne odluke FED-a

    Sličnog stava je i njen kolega i profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Banjaluci Dragan Gligorić koji navodi da su januar pa i februar pokazali da se inflacija neće tako brzo smiriti.

    • Još je inflacija iznad onih targeta postavljenih od strane vodećih banaka, odnosno ECB-a i Sistema Federalnih rezervi (FED), tako da bez nekih naznaka da će inflacija zaista pasti ispod tih dva odsto ne možemo očekivati da ove banke snize referentne kamatne stope – kazao je “Glasu Srpske” Gligorić.

    Prema trenutnim procjenama, naglašava, to bi se moglo desiti u junu, ali sve zavisi od daljeg kretanja cijena u svijetu.

    • Cijena energenata ponovo ima tendenciju rasta, imamo takođe problema u transportu robe iz Azije u ostatak svijeta zbog problema vezanih za transport robe kroz Crveno more.

    Svi ti faktori utiču na to da se još ne može očekivati značajnije smanjivanje inflacije ispod nivoa koji su definisani kao targeti velikih centralnih banaka – poručio je Gligorić.

    FED, kako navodi, prednjači sa smanjenjem, ali i povećanjem kamatnih kriza.

    • ECB nešto kasni u odnosu na njih, tako da se i sada očekuje da bi FED mogao da smanji kamatne stope u junu, a onda, faktički i da tu politiku slijedi i evrozona.

    Ako dvije centralne banke ne prate jedna drugu, kako u povećanju, tako i u smanjenju kamatnih stopa, to onda ima i značajan uticaj na međusobni kurs valuta, prije svega evra i dolara, tako da očekujemo da će u narednom periodu ipak doći do pada kamata, ali ne tako brzo kao što se to očekivalo – naglasio je Gligorić.

    To se, prema prognozama, može očekivati tek krajem drugog ili početkom trećeg kvartala.

    • Sve to opet zavisi od inflacije, dakle, primarni cilj ECB-a i FED-a je smanjenje inflacije ispod dva odsto. Sve dok se to ne postigne, odnosno dok oni ne steknu uvjerenje da će inflacija pasti ispod tog nivoa, ne možemo očekivati da će doći do smanjenja kamatnih stopa – naveo je Gligorić.

    Primjer

    Pojedinim građanima koji su podigli kredite s promjenljivom kamatnom stopom mjesečna rata zbog rasta euribora u prethodne dvije godine povećana je za skoro 100 maraka.

    Jedna od onih koje je pogodilo ovo podizanje kamata jeste i M. B. iz Banjaluke. Kaže kako je 2019. godine digla stambeni kredit od 66.000 maraka po promjenljivoj kamatnoj stopi, vezanoj za euribor. Rata kredita u početku iznosila je 342 marke.

    • Međutim, u septembru 2022. godine iz banke su me obavijestili da su zbog povećanja kamatnih stopa od strane ECB-a, te usklađivanja sa euriborom prinuđeni da koriguju kamatne stope naviše pa samim tim i iznos koji ubuduće moram mjesečno plaćati kao ratu kredita.

    Nakon toga stiglo je i novo obavještenje, tako da od marta prošle godine rata iznosi 413 maraka – kazala je ova Banjalučanka za “Glas Srpske”.

    Navodi i da ju je vijest od početka godine da će uslijediti pad kamata na ove kredite obradovala, ali da joj je već sada jasno da od toga nema ništa, jer iz banke nema obavještenja da će uslijediti korekcija kamatne stope naniže.

    Investicije

    Dragan Gligorić naglašava da je politika kamatnih stopa bitna jer ona utiče na povećanje i smanjenje količine novca u opticaju, prvenstveno posredstvom kreditiranja.

    • Niža kamatna stopa bi trebalo da znači veću tražnju za kreditima, a više kredita u privredi znači veću količinu novca u opticaju i veću privrednu aktivnost. S obzirom na to da investicije pokazuju određeni efekat kašnjenja, a poznato je u ekonomiji da, ako imamo u jednoj godini investicije zbog nižih kamatnih stopa, ti pozitivni efekti se najviše osjete u narednoj godini.

    Dakle, ako dođe do smanjenja kamata krajem drugog ili početkom trećeg kvartala, imaćemo rast kreditiranja u ostatku godine, ali će se u 2025. godini vidjeti taj pozitivan efekat nižih kamatnih stopa, prije svega na povećanje investicija – kazao je Gligorić.

  • Dan sjećanja na ubijenu i stradalu djecu Srpskog Sarajeva

    Dan sjećanja na ubijenu i stradalu djecu Srpskog Sarajeva

    Danas se obilježava Dan sjećanja na ubijenu i stradalu djecu Srpskog Sarajeva.

    Osnovna škola “Sveti Sava” u Istočnom Novom Sarajevu obilježiće Dan sjećanja na stradalu djecu Srpskog Sarajeva, sa posebnim akcentom na njene učenice Natašu Učur i Milicu Lalović, koje su sinonim stradanja djece na području Sarajevsko-romanijske regije.

    Vijenci će biti položeni na spomen-obilježje u dvorištu Osnovne škole.

  • Koje su najrizičnije branše u Republici Srpskoj

    Koje su najrizičnije branše u Republici Srpskoj

    U proteklih pet godina u Srpskoj poginula su ukupno 53 radnika, potvrđeno je “Nezavisnim novinama” u Inspektoratu Republike Srpske.

    ATV
    Naime, prema njihovim podacima, u 2019. godini dogodilo se 11 smrtnih povreda na radu, u 2020. osam, a crni niz nastavljen je i 2021. godine, kada je bilo 16 tragedija. U 2022. godini bilo je sedam smrtnih povreda, a u 2023. deset.

    Dodaju da se u prva dva mjeseca ove godine dogodila jedna smrtna povreda na radu u oblasti građevinarstva, a početkom marta još jedna.

    Prema podacima Inspektorata Srpske, lani se dogodilo 76 težih povreda na radu, od čega je 12 bilo u šumarstvu i drvnoj industriji, četiri u elektroprivredi, 15 u građevinarstvu, dvije u hemijskoj industriji i 43 u ostalim d‌jelatnostima.

    Kao najrizičnije d‌jelatnosti, prema podacima inspekcije, izdvajaju se građevinarstvo, elektroprivreda, te šumarstvo i drvna industrija, u kojima, posmatrano po godinama, postoji kontinuitet nastanka povreda na radu.

    Dragana Vrabičić, predsjednica Sindikata građevinarstva i stambeno-komunalne d‌jelatnosti Republike Srpske, istakla je za “Nezavisne novine” da ove brojke govore da se ne poštuju odredbe Zakona o zaštiti na radu i Strategije o zaštiti zdravlja na radu.

    “Problem je u primjeni i što se to ne poštuje. Veliki problem je što inspekcijske kontrole ne rade nadzor od samog početka gradnje. Zaštitna oprema ne podrazumijeva samo šljem, dobre cipele i rukavice. Zaštita na radu podrazumijeva zaštićen objekat sa dobrim skelama, sa dobrim zaštitnim mrežama, a tek onda lična zaštitna oprema koju radnici moraju da koriste”, istakla je Vrabičićeva za “Nezavisne novine”.

    Dodala je da se na građevinskim objektima može vid‌jeti veliki broj radnika koji koriste šljemove, međutim, prema njenim riječima, šljemovi su najmanja zaštita.

    “Potreban je stalni nadzor nad objektom, nad radnicima, nad upotrebom zaštitne opreme i nad tim da li poslodavac ispunjava sve obaveze koje mora vezano za zaštitu na radu”, rekla je Vrabičićeva.

    Kako ističe, dosadašnja praksa je pokazala da je veoma mali broj propusta radnika, dok je najveći problem neobezbijeđen objekat.

    S druge strane, podaci inspekcije pokazuju da kontrola ne nedostaje, a i da su pljuštale novčane kazne.

    “U oblasti zaštite na radu Republička inspekcija rada je u 2023. godini izvršila 1.550 kontrola, od čega je 630 bilo sa utvrđenim propustima. U cilju otklanjanja nepravilnosti poslodavcima je izrečeno 380 upravnih mjera, dok su zbog počinjenih prekršaja podnesene četiri prekršajne prijave i izrečene kazne u vrijednosti od oko 360.000 KM”, kazali su u Inspektoratu RS.

    Dodaju da se u povrede na radu ubrajaju i povrede koje se dogode prilikom dolaska na posao i odlaska s posla, što znači da se nisu dogodile na konkretnom radnom mjestu i nisu u direktnoj vezi sa sprovođenjem mjera zaštite na radu od strane poslodavca.

    “Primjeri takvih povreda su lom ruke radnika zbog leda na trotoaru, pad sa bicikla prilikom dolaska na posao, saobraćajna nezgoda i slično. Inspekcijske kontrole pokazale su da se najčešće utvrđene nepravilnosti odnose na propuste u pogledu organizacije i sprovođenja mjera zaštite na radu, primjenu preventivnih mjera, osposobljavanje radnika za bezbjedan rad, redovno ispitivanje opreme i sredstava rada i drugo”, zaključili su iz Inspektorata.

  • U sukobu sa zakonom 127 maloljetnika

    U sukobu sa zakonom 127 maloljetnika

    U sukobu sa zakonom prošle godine našlo se 127 maloljetnih počinilaca prekršaja, a najveći broj njih, čak 108, evidentiran je prilikom izvršenja prekršaja po Zakonu o javnom redu i miru Republike Srpske.

    Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova Srpske, lani je evidentirano i 15 maloljetnih počinilaca po Zakonu o proizvodnji i prometu opojnih droga, kao i po dvoje maloljetnih počinilaca prekršaja po Zakonu o oružju i municiji i po Zakonu o sprečavanju nasilja na sportskim priredbama.

    “Tokom 2022. godine evidentiran je ukupno 131 maloljetni počinilac prekršaja, od kojih je najveći broj njih evidentiran prilikom izvršenja prekršaja po Zakonu o javnom redu i miru – 109”, istakli su iz nadležnog Ministarstva za “Nezavisne novine”.

    Pretprošle godine evidentirano je i 13 maloljetnih počinilaca po Zakonu o proizvodnji i prometu opojnih droga, četvoro po Zakonu o zaštiti od nasilja u porodici, troje po Zakonu o oružju i municiji i dvoje po Zakonu o sprečavanju nasilja na sportskim priredbama.

    Maja Savanović Zorić, psiholog i sistemski porodični psihoterapeut, ističe da ovo pitanje zahtijeva pažnju svih koji su uključeni u život mladih, prvenstveno misleći na roditelje i druge značajne autoritete, ali i vaspitno-obrazovne ustanove, kao i društvo u cjelini.

    Dodaje da postoje višestruki razlozi za delinkventno ponašanje maloljetnika.

    “Prije svega, to je nedostatak adekvatnog nadzora i podrške od strane roditelja, škole i drugih autoriteta, što često dovodi kod mlade osobe do osjećaja isključenosti i povećava sklonost prema negativnom ponašanju, jer na taj način privlače pažnju i stavljaju sebe u centar svih dešavanja. Takođe, značajno je napomenuti da na mladu osobu u periodu adolescencije najveći uticaj imaju njeni vršnjaci. Ti negativni uticaji mogu podstaći mlade na kriminalno ponašanje”, objašnjava ona za “Nezavisne novine” dodajući da mladi nisu svjesni posljedica njihovih postupaka.

    Prema njenim riječima, prevencija je veoma važna i postoje brojni načini prevencije delinkventnog ponašanja.

    “Veoma je bitno pružiti podršku roditeljima u odgoju djece. Jačanje porodičnih veza može smanjiti rizik od delinkventnog ponašanja. Bitni su edukativni programi usmjereni na podizanje svijesti o posljedicama njihovih postupaka, razvijanje pozitivnih vrijednosti, vještina. Takođe, mjere rehabilitacije i resocijalizacije trebaju biti dostupne za mlade počinitelje prekršaja kako bi im se pružila ujedno i prilika za promjenu i integraciju u društvu”, navodi Savanović Zorićeva.

    Roditeljski odgoj, prema njenim riječima, igra ključnu ulogu u prevenciji.

    “Pozitivna, podržavajuća i dosljedna roditeljska podrška može pomoći mladima da razviju pozitivne vještine suočavanja sa izazovima i riješe problem na konstruktivan način smanjujući tako rizik od delinkventnog ponašanja”, ističe ona.

    Vladimir Vasić, sociolog, u razgovoru za “Nezavisne novine” ističe da se maloljetni izvršioci krivičnih djela u početku susreću sa lakim krađama ili saučesništvima u izvršenju djela, a da bez prevencije sve može kulminirati težim krivičnim djelima.

    “Najvažnije u procesu kriminalizacije mlade osobe jeste da se adekvatno reaguje na samom početku, odnosno da se djeluje u pravcu sankcija, u pravcu prevencije kako ne bi došlo do dalje kriminalizacije osobe. Nažalost, ono što mi imamo u praksi jeste da se često za sitna djela maloljetnicima progleda kroz prste i da se izriču ili čak i ne izriču kazne ili se izreknu blage kazne u vidu opomene”, navodi Vasić.

    Kako ističe, često se govori da je za delinkventno ponašanje mladih kriv sistem, međutim polazna tačka je porodica, a roditelji moraju pronaći vrijeme za djecu.

    “Roditelji moraju obratiti pažnju na ponašanje djece ukoliko djeca imaju netipično ponašanje, ukoliko imaju novac za koji ne mogu opravdati porijeklo. Definitivno je da se tada dešava nešto čudno i da to treba ispitati. Imamo slučajeva da roditelji zanemare ponašanje djece”, rekao je Vasić za “Nezavisne novine”.

  • Građani BiH lijekove i hranu kupuju u Srbiji

    Građani Bosne i Hercegovine na sve načine pokušavaju uštediti. Racionalnim korištenjem kućnog budžeta nastoje pronaći način da usljed svakodnevnih poskupljenja organizuju normalan život.

    Jedan od tih načina je i kupovina u Malom Zvorniku u Srbiji.

    Državljani BiH svakodnevno prelaze granicu i u tom gradu kupuju hranu i lijekove, tvrdeći da im se isplati.

    To potvrđuje i Brano Mihajlović, predsjednik Udruženja penzionera Zvornik.

    –Pojedini lijekovi su 50 odsto jeftiniji, neka su manje, ali ono što penzioneri koriste su ti lijekovi koji su povoljniji. Dolaze iz pograničnih dijelova pa i iz Tuzle jer im se isplati – rekao je Mihajlović za Novu BiH.

  • Patrijarh Porfirije: Ne odgađati početak duhovnog podviga i pokajanja

    Patrijarh Porfirije: Ne odgađati početak duhovnog podviga i pokajanja

    Njegova svetost patrijarh srpski Porfirije služio je danas svetu arhijerejsku liturgiju u Crkvi Svetog velikomučenika Dimitrija na Novom Beogradu i prisutnima poručio da ne odgađaju momenat za početak duhovnog podviga i pokajanja.

    Patrijarh Porfirije je u arhipastirskoj besjedi povodom početka Mesopusne nedjelje rekao da je svaki trenutak – drugi dolazak Hristov i čovjeku sud.

    • Ne znamo kada ćemo otići iz ovog svijeta, a ovdje se opredjeljujemo u prostoru i vremenu za to da li smo u vječnosti sa Gospodom ili ne. Svaki trenutak je nama sudnji i svaki trenutak je drugi dolazak Hristov. To znači da svakoga trenutka treba da budemo duhovno budni, da ne odgađamo momenat za početak duhovnog podviga i pokajanja – rekao je patrijarh.

    Njegova svetost je upitao šta je to kriterijum po kojem se opredjeljuje za Carstvo Božije i šta u času drugog dolaska Hristovog određuje da li je neko njegov ili nije, te napomenuo da je to ljubav, prenosi Televizija Hram.

    • Ne apstraktna, ne deklarativna ljubav, nego konkretna svakodnevna u odnosu na našeg bližnjeg i slučajnog prolaznika kome je potrebna pomoć – rekao je Njegova svetost.

    Danas je počela Mesopusna nedjelja, koja predstavlja pretposljednju pripremnu nedjelju pred Uskršnji post, u toku koje je dozvoljena upotreba mesa, a koja se završava se mesnim pokladama, a tokom nje se Crkva se sjeća Strašnog suda i toga dana se u hramovima čita Hristovo kazivanje o Posljednjem sudu.

    Nakon ove nedjelje dolazi Siropusna nedjelja, u kojoj upotreba mesa nije dozvoljena, iako pravi post još nije počeo.

  • Vipotnik: Vrše se samo istraživanja, do eksploatacije dug put

    Vipotnik: Vrše se samo istraživanja, do eksploatacije dug put

    Ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske Bojan Vipotnik izjavio je da se u resornom ministarstvu ne vodi nijedan postupak koji se odnosi na eksploataciju zlata, litijuma ili drugih ruda i mineralnih sirovina, te naglasio da se i dalje vrše samo istraživanja koja sama po sebi ne predstavljaju ekološku opasnost.

    Od istraživanja do potencijalne eksploatacije je dug put i ako se u eventualnim postupcima iz nadležnosti ovog ministarstva pojavi i najmanja sumnja da bi moglo doći do zagađenja životne sredine i negativnih uticaja na zdravlje ljudi, takvi projekti neće dobiti dozvole. To je stav Vlade Republike Srpske i kompletnog rukovodstva Republike Srpske – poručio je Vipotnik.

    Vipotnik je rekao da Ministarstvo podržava sve aktivnosti koje će doprinijeti rastu ekonomije, a samim tim i životnog standarda građana, ali uz maksimalne mjere zaštite životne sredine.

    • Kada je riječ o najavljenim protestima zbog navodne eksploatacije ruda i mineralnih sirovina – bojim se da se radi o klasičnoj predizbornoj zloupotrebi opravdanog straha od zagađenja životne sredine, a svi strahovi dolaze od nedovoljnog poznavanja stvari- rekao je Vipotnik za Srnu.

    On je podsjetio da su svi postupci iz oblasti zaštite životne sredine i kreirani da spriječe negativne uticaje i uz to – maksimalno transparentni, tako da će stručna i najšira javnost, ukoliko bude zahtjeva za postupanje iz nadležnosti ovog ministarstva, biti blagovremeno obavještavana i maksimalno uključena, što je i zakonska obaveza.

    Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković izjavio je ranije da će o rudniku i rudarenju litijuma na području Lopara ključnu riječ imati struka, a ne političari.

    • Ako struka kaže da je rudarenje bezbjedno za zdravlje i životnu sredinu, onda će to biti prihvatljivo. Ako kažu da ima bilo koji segment, koji utiče na život građana, onda Vlada Srpske to neće podržati – rekao je Višković.
  • Stevandić uputio čestitku povodom Međunarodnog dana žena

    Stevandić uputio čestitku povodom Međunarodnog dana žena

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić čestitao je svim ženama 8. mart – Međunarodni dan žena, sa željom da im i ovaj praznik donese sreću, porodični i profesionalni uspjeh.

    • Svim ženama, majkama, bakama, sestrama i kćerkama, iskrenim prijateljicama i pouzdanim i vrijednim saradnicama, želim srećan 8. mart! – poručio je Stevandić, naglasivši da su žene stub porodice i našeg društva.

    On je istakao da su žene oličenje hrabrosti, snage i požrtvovanosti.

    • Naša je obaveza da radimo na njihovom osnaživanju, jer sa jakim ženama Republika Srpska je jača, stabilnija i prosperitetnija. Bez uspješnih žena nema ni ekonomskog napretka, koji je veoma važan za svako društvo i državu – naglasio je Stevandić.

    On je istakao da će Narodna skupština Republike Srpske nastaviti da unapređuje zakonodavni okvir radi poboljšanja položaja žena u svim sferama javnog i privatnog života.

    • Želimo da povećamo broj žena na rukovodećim pozicijama, uz sistemsku afirmaciju i dosljednu primjenu prava žena i čvrstu borbu protiv nasilja nad njima – naveo je Stevandić.

    Predsjednik parlamenta izrazio je zahvalnost svim ženama koje su, kako je naveo, dale nemjerljiv doprinos u izgradnji Republike Srpske i razvoju tolerantnijeg i boljeg društva.

    • Ne samo na ovaj praznik, već svaki dan treba da odajemo priznanje i poštovanje svim ženama zbog njihove uloge u društvu. Drage dame, srećan vam praznik! Želim vam mir, zdravlje i sreću – istakao je Stevandić.
  • Šeranić: Prelaskom na trezorski sistem poslovanja domova zdravlja veća finansijska disciplina

    Šeranić: Prelaskom na trezorski sistem poslovanja domova zdravlja veća finansijska disciplina

    Vlada Republike Srpske opredijeljena je da svi domovi zdravlja pređu na trezorski sistem poslovanja, rekao je ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Alen Šeranić i ponovio da bi se na taj način uspostavilo namjensko i plansko trošenje sredstava, odnosno veća finansijska disciplina.

    “Iskustva su pokazala da trezorski način poslovanja omogućava kvalitetnije finansijsko planiranje, upravljanje i kontrolu trošenja javnih sredstava“, istakao je Šeranić.

    Jedna od glavnih prepreka ulaska javnih zdravstvenih ustanova u trezorski sistem, kaže ministar, su poreska dugovanja zdravstvenih ustanova iz prethodnog perioda.

    Podsjetio je da je nedavno imao sastanak sa gradonačelnicima, načelnicima i predstavnicima opština i gradova, kao i direktorima domova zdravlja u Republici Srpskoj koji još nisu prešli na trezorski sistem poslovanja.

    “Osnivačima i domovima zdravlja biće dostavljene jasne smjernice za prelazak domova zdravlja na trezorski sistem poslovanja, a koje opisuju korake aktivnosti za ulazak u trezorski sistem i daju detaljan uvid u to šta za javne zdravstvene ustanove znači prelazak na trezorski sistem poslovanja“, istakao je Šeranić.

    Naglasio je da su pozitivne reakcije na trezorski sistem poslovanja.

    Podsjećamo, dosadašnjim aktivnostima u cilju osiguranja održivosti zdravstvenog sistema Republike Srpske, u trezorski sistem Republike Srpske uvedene su 22 javne zdravstvene ustanove, od toga četiri republičke zdravstvene ustanove – Zavod za stomatologiju, Zavod za sudsku medicinu, Zavod za transfuzijsku medicinu i Zavod za forenzičku psihijatriju Sokolac, te 18 ustanova primarnog nivoa zdravstvene zaštite, odnosno domova zdravlja, saopšteno je iz Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite.

  • BiH digla ruke od proizvodnje

    BiH digla ruke od proizvodnje

    BiH posjeduje izvanredne mogućnosti kada je u pitanju obradivost zemljišta i poljoprivreda, ali praksa vodi u pravcu toga da je sve manje onih koji se hvataju motike i ostaju na selima u pokušaju da sačuvaju ili ožive domaćinstvo, zbog čega su mnogobrojna područja već odavno zarasla u korov jer tamo više nema ko da obrađuje zemlju, odnosno proizvodi hranu, prije svega za sebe.

    O kolikom problemu se radi najbolje ilustruje informacija da BiH uvozi više od 65 odsto hrane koju konzumiramo, što praktično znači da dva od tri zalogaja nismo zasijali u svojoj bašti, ali, opet ponavljamo, ne zato što ne možemo, već zato što je sve manje zainteresovanih za tako nešto, uz stav da im se to teško isplati.

    Podaci statističkih agencija iz prošle godine kažu da FBiH ima nešto više od 720.000 hektara obradivih površina, a da Republika Srpska raspolaže sa oko milion hektara poljoprivrednog zemljišta, od čega se skoro polovina ne koristi za proizvodnju hrane.

    “Zaista je tačna informacija da BiH uvozi oko 65 odsto hrane. BiH izvozi hranu u vrijednosti od oko milijardu KM, a uvozi tri milijarde. Dakle, mi smo u deficitu dvije milijarde maraka”, kazao je za “Nezavisne novine” Boris Pašalić, bivši ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske.

    Kada govorimo o Srpskoj, Pašalić naglašava da su neka područja potpuno poljoprivredno zapuštena, ali da s druge strane postoji stalna potreba za novim zemljištem u Semberiji i Lijevče polju.

    “Tamo imamo razvijenu poljoprivredu, domaćinstva gdje žive mladi poljoprivrednici sa novom mehanizacijom, i njima nedostaje zemljišta. A u područjima koja su iseljena, gdje nema mlade radne snage već su ostali stariji ljudi koji nemaju snage ili resursa da obrađuju zemlju, onda je to zapušteno. Teško je vratiti ljude na selo, one koji su otišli za drugim poslom i ne žele da se bave poljoprivredom”, navodi Pašalić te dodaje da se sa ovakvim problemom suočava i veći dio Evrope.

    Ipak, on ističe da je u prethodne četiri godine u Srpskoj došlo do povećanja iskorištenosti obradivih površina.

    “Došli smo do obradivih 398.000 hektara, što znači da te raspoložive površine rastu. Idemo tim nekim dobrim putem, ali idemo sporo”, rekao je Pašalić.

    Pored toga, bivši resorni ministar naglašava i da uprkos negativnim brojkama o kojima smo govorili na početku teksta, BiH nije zavisna od uvoza hrane.

    “Vidjeli ste da kada se desila pandemija, mi smo uspjeli da obezbijedimo dovoljno hrane za naše ljude, posebno onda kada u onih mjesec dana nije ušlo ni zrno pšenice iz Srbije i Mađarske. Nije tako alarmantna situacija da bismo mi ovdje pocrkali od gladi da se nešto sutra desi, jer čim imate problem, a imate resurs, narod će se okrenuti proizvodnji. Samo ću reći da smo mi 2020. godine kada je počela pandemija podijelili 10.000 sjetvenih paketa. Ljudi koji nikad nisu uzeli motiku u ruke su napravili baštu”, ističe Pašalić.

    U kompletnoj priči on podsjeća da BiH nikada nije potegla mjere koje su joj na raspolaganju i koje bi omogućile da lakše upravlja odnosom uvoza i izvoza.

    “BiH ima mogućnost da ograniči uvoz hrane iz drugih zemalja onda kada te hrane imamo dovoljno iz sopstvenih izvora. Dakle, kad kod nas dospijeva krompir, treba određenim taksama opteretiti uvoz krompira iz Egipta, Albanije… I to je nešto što mi imamo razrađeno zakonom, ali taj mehanizam nikad nije pokrenut od strane Savjeta ministara BiH, što je velika zamjerka”, pojasnio je Pašalić.

    S druge strane, Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH, kaže za “Nezavisne novine” da su podaci o količini uvoza i izvoza hrane još ozbiljniji od onoga što smo naveli na početku teksta.

    “Mi izvozimo oko milijardu maraka, ali uvozimo više od četiri milijarde KM. Ne treba dalje da idemo”, navodi Bićo.

    Rješenje broj jedan je, dodaje, zaštita domaće proizvodnje i proizvođača, a u tom pravcu on smatra da bi se trebalo razmišljati i o oporezivanju uvoznih proizvoda.

    “Godinama tražimo prelevmane na uvoznu robu, da bi se to na neki način izjednačilo sa domaćim proizvodima, kako bismo bili konkurentni na tržištu. Jer ovo što dolazi izvana su damping cijene, imaju jeftiniju proizvodnju i s tim se ne možemo nositi”, naveo je Bićo.

    On smatra da bi bilo dobro i da se povećaju izdvajanja za poljoprivredu, koja, kada se sabere Srpska, FBiH i Brčko distrikt, iznose oko 400 miliona KM.

    “Iako se sredstva povećavaju iz godine u godinu, proizvodnja je sve manja. Ovo bi trebalo da upali neki alarm. Poskupljuju inputi, a izdvajanja ne mogu da to pokriju. Zato dosta ljudi i odustaje od poljoprivrede i zato nam je sve ovako”, dodao je Bićo.