Kategorija: Društvo

Prosječna martovska neto plata u Republici Srpskoj bila je 1.258 KM i nominalno je veća od februarske za 0,2 odsto, a realno manja za 0,3 odsto, saopštio je Republički zavod za statistiku.

Najviša prosječna neto plata u martu od 1.643 KM bila je u oblasti finansijske i djelatnosti osiguranja, a najniža od 926 KM u građevinarstvu.

U martu ove godine u odnosu na lani u svim oblastima registrovan je nominalni rast plate.

Prosječna martovska bruto plata iznosila je 1.910 KM.

Najviši godišnji rast cijena u martu ove godine od 20,1 odsto bio je kod hrane i bezalkoholnih pića zbog povećanja cijena u grupama mlijeko i mliječni proizvodi, te ribe.

Godišnja inflacija u Srpskoj u martu u odnosu na isti mjesec prošle godine iznosila je 10,4 odsto, dok je mjesečna u martu u odnosu na februar bila 0,5 odsto.

Organizovanje teniskog turnira Srpska open u Banjaluci bilo je opravdano sa stanovišta ekonomskih efekata jer je doprinio povratku ekonomske stabilnosti u sektore turizma, ugostiteljstva i trgovine, rekao je član Upravnog odbora Udruženja poslodavaca ugostiteljstva i turizma Republike Srpske “Horeka” Vladan Šurlan.
– “Horeka” veoma pohvalno ocjenjuje organizaciju i sam događaj. Ta manifestacija u mnogo čemu je doprinijela ekonomskom razvoju – naglasio je Šurlan za Srnu.

On je istakao da je sve bilo besprijekorno organizovano, na evropskom i svjetskom nivou, kao i da su smještajni kapaciteti u Banjaluci bili popunjeni do maksimuma, ali da je slično bilo i u okolnim gradovima i mjestima.

– Ovakve manifestacije u više segmenata, ne samo u ugostiteljstvu, mogu da pomognu povratku u stabilne i normalne tokove poslije pandemije virusa korona i njenih efekata – dodao je Šurlan.

Teniski turnir Srpska open održan je u Banjaluci protekle sedmice.

Promet platnim karticama na internetu lani je premašio 448 miliona maraka, a tome su doprinijele nove politike prodajnih lanaca u zemlji, pojačane aktivnosti dostave robe u prehrambenoj i industriji ugostiteljstva, ali i početak dostave u BiH nekih od najvećih svjetskih onlajn trgovina.
Navedeno je to u godišnjem izvještaju Centralne banke BiH za 2022. godinu, prema kojem je internet prodaja lani nastavila snažno da raste u odnosu na 2021. godinu i to za čak 69,1 odsto.

Poređenja radi, građani su na onlajn šoping 2019. godine karticama “ispeglali” tek 157,4 miliona maraka, piše “Glas Srpske“.

“Na internet prodaju u inostranstvu se odnosilo 71,4 odsto od ukupne internet prodaje u 2022. Godini”, navedeno je u dokumentu.

Podaci pokazuju da je ukupan promet platnim karticama na u BiH lani dostigao 14,1 milijardu maraka, što je za skoro 18 odsto više u odnosu na godinu ranije.

U izvještaju je navedeno da je sa slabljenjem pandemije i ublažavanjem restrikcija za kretanje fizičkih lica zabilježen snažan rast prometa na POS terminalima te da je vrijednost realizovanih transakcija, koja je u prošloj godini iznosila 3,77 milijardi, premašila pretpandemijske nivoe. Rast od 12,9 odsto lani je ostvaren i kada je u pitanju promet na ATM uređajima, koji je bio težak 9,88 milijardi.

Dodato je da se oporavak turizma u 2022. godini najbolje odražava u snažnom rastu realizovanih vrijednosti inostranih kartica u BiH.

“Promet po inostranim karticama u BiH za kupovinu robe i usluga na POS terminalima u odnosu na 2019. godinu veći je za čak 32,6 odsto. Takođe, i promet za kupovinu robe i usluga na POS terminalima u inostranstvu, po karticama izdatim u BiH, znatno je porastao u odnosu na pretpandemijski nivo”, pokazuju analize Centralne banke BiH.

Ekonomista Aleksandar Ljuboja kaže za “Glas” da je ostvareni rast kada je riječ o upotrebi platnih kartica u BiH evidentan, ali da dinamika nije onakva kakva je mogla i trebalo da bude.

“Taj rast ni izbliza ne prati onaj u razvijenim zemljama, jer BiH generalno kaska za svjetskim prosjekom. Skok jeste veliki ako se posmatra u apsolutnim i relativnim relacijama, ali kada se gleda sa aspekta razvoja platnih transakcija, nije to nešto veliko. Pa na Zapadu se već uveliko plaća telefonima ili nekim drugim sistemima umjesto platnim karticama”, navodi Ljuboja i dodaje da podatak o ostvarenom prometu putem kartica turista pokazuje u kojoj se mjeri one koriste u inostranstvu.

Ljuboja kaže da se u budućnosti može očekivati da bezgotovinsko plaćanje u svim sferama života dostigne svoj maksimum te da će gotovi novac činiti pet do deset odsto ukupnog prometa.

“Pandemija je uticala na to da i oni koji su ranije bili skeptici prema kartičnom načinu plaćanja to promijene, mnogi su se uvjerili da to nije teško i nesigurno i da postoje sistemi osiguranja. Istina nemili događaji se dešavaju, ali i u radu sa gotovinom su se dešavali”, kazao je Ljuboja.

Brend
U izvještaju Centralne banke BiH navedeno je da je “Mastercard” najzastupljeniji brend kartica u zemlji.

“Razlog je što banke u BiH, uglavnom prihvataju ‘Mastercard’ i ‘Visa’ brendove kartica na ATM i POS terminalima. Ostali brednovi su zastupljeni u veoma malom broju banaka”, navedeno je u dokumentu.

Za godinu dana cijene proizvoda koje građani BiH najčešće kupuju su, doslovno, podivljale, a to se najviše odnosi na hranu.

Recimo, prema podacima Agencije za statistiku BiH, riža je u februaru prošle godine koštala 3,40 KM, a godinu kasnije kilogram je koštao 4,30 maraka.

Kilogram hljeba je sa 2,60 otišao na 3,30 KM, a bijelo pšenično brašno je sa 1,30 “skočilo” na 1,70 KM.

Za junetinu bez kosti, umjesto 15,6, plaćamo 19 maraka, a svinjetina sa kostima je sa 7,7 otišla na 10,20 KM.

Litar mlijeka u tetrapaku, sa 1,50 KM, poskupio je na čak 2,60 maraka, a kilogram tvrdog sira, umjesto 14,50, plaćamo 17,40 KM. Poskupjela su i jaja, te za 10 komada, umjesto tri, plaćamo četiri marke.

Skočile su i cijene voća, pa je, recimo, za kilogram banana, umjesto 2,60 KM, u februaru ove godine trebalo izdvojiti 3,50 maraka, a rast je zabilježen i kod povrća – crni luk je sa 1,40 “otišao” na 1,90, a krompir sa 1,40 na 1,60.

Zabilježen je i skok cijene šećera, i to sa 1,60 KM na 2,30 KM, te kuhinjske soli sa 0,90 na 1,20 KM, dok je mljevena kafa sa 16,40 poskupjela na 17,90 maraka.

Admir Arnautović, predsjednik Udruženja kluba potrošača srednje Bosne, ističe da nije upratio da je ijedan političar dao konkretan prijedlog za prevazilaženje ove situacije.

“Cijene su porasle, a sve se svelo na predizborno obećanje političara da će nešto uraditi, dok poslije izbora nikog za to nije briga. Zaista, više ne možemo ništa očekivati od politike”, rekao je Arnautović za “Nezavisne novine”.

Veliko je pitanje kako u ovakvoj situaciji žive najugroženiji stanovnici, poput, recimo, penzionera.

“Prava je čarolija preživjeti od mjeseca do mjeseca. Penzije od, recimo, 300 do 600 maraka nisu dovoljne ni za preživljavanje. A to su ljudi koji su 30-40 godina radili, borili se, stvarali i svedeni su u situaciju da sada ne mogu ni preživjeti”, naglasio je Arnautović.

U sličnoj su situaciji i brojni radnici. Dragana Vrabičić, predsjednica Sindikata građevinarstva i stambeno-komunalne djelatnosti Republike Srpske, kaže da prosječna plata u građevinskom sektoru iznosi 918 KM, a u komunalnom sektoru ispod 1.100 maraka.

“Znajući da u prosječne plate ulaze i plate vlasnika preduzeća, menadžera, direktora itd., to nam dovoljno govori o tome kako radnici u ova dva sektora žive. A poskupjelo je gotovo sve. Ne znam kako ljudi žive, od čega, kako se snalaze od mjeseca do mjeseca”, kaže Vrabičićeva za “Nezavisne novine”.

Uvjerila se i sama, tokom kupovine, da cijene divljaju “preko noći”.

“Od hljeba, preko mlijeka, voća i povrća, onog osnovnog, što bi trebalo da se nađe na stolu svakog čovjeka, račun od juče nije isti računu današnjem. O mesu da ne govorim. Čak te cijene idu toliko da ljudi ne mogu da povjeruju da je račun ispravan. Dešavalo se da vidim ljude da pitaju da li je račun ispravan”, naglašava Vrabičićeva.

Računica je jednostavna i najbolje pokazuje kako se u BiH živi. Prema podacima Saveza samostalnih sindikata BiH, sindikalna potrošačka korpa koju su izračunali za mart 2023. godine iznosi 2.892 KM.

Agencija za statistiku BiH izračunala je da je prosječna mjesečna isplaćena neto plata za februar 2023. godine iznosila 1.211 KM.*

Manje lokalne zajednice u Republici Srpskoj uskoro bi mogle barem djelimično riješiti problem nedostatka bankarskih usluga i to omogućavanjem bankama da imaju mobilne ekspoziture.
Ovo je prije nekoliko dana najavio Srđan Šuput, direktor Agencije za bankarstvo Srpske, rekavši da je Upravni odbor ove agencije donio odluku o izmjeni procedure, te je omogućeno bankama da imaju mobilnu ekspozituru.

“Ovo nije neka novina jer je mobilna ekspozitura prisutna u Srbiji, Sloveniji, Hrvatskoj. To je ekspozitura banke u pokretu, u motornom vozilu. Funkcioniše kao kombi koji ima našu saglasnost i u stvari je šalter. Jedan dan bi mogla biti u Čajniču, drugi u Kalinoviku, Drvaru, Petrovcu i tako dalje, bilo kom mjestu”, pojasnio je Šuput medijima.

Dodao je da se za mobilnu ekspozituru ne traže posebni elaborati za koje se daje saglasnost.

“Razgovarali smo već sa nekoliko banaka i jedna od njih je izrazila spremnost da investira. Očekujemo da u narednih 60 do 90 dana imamo prvu mobilnu ekspozituru u Srpskoj.

Ona je, u stvari, šalter u kojem možete raditi sve, od isplata, uplata, transfera, te ima bankomat iz kojeg se može podizati novac. Ovo je mnogo jeftinije za banku, a pristupačno je građanima”, naglasio je Šuput.

Drago Kovačević, načelnik opštine Drinić, istakao je za “Nezavisne novine” da ova lokalna zajednica još nije riješila problem nedostatka banke.

“Pokušavamo makar nekako da se bankomat ugradi negdje u opštini. Ova vijest o mobilnoj ekspozituri banke je dobra. Mora se nešto učiniti da omogućimo našim građanima usluge banke. Ako se gasi jedna po jedna institucija, kako onda da očekujemo da ljudi ostaju ovdje? Ja mislim da nikome nije u interesu da ljudi odlaze, tako da se mora nešto uraditi na ovom pitanju”, naglasio je Kovačević.

Dodao je da nemaju uspostavljenu autobusku liniju za Ribnik, koji je udaljen oko 60 kilometara, a koji je najbliža lokalna zajednica koja ima banku.

“Ljudi se odlučuju onda da odu do Banjaluke, koja je od Drinića udaljena nekih 120 kilometara. Pošto nemamo autobuske linije, penzioneri moraju iznajmiti taksi, a odlazak do Banjaluke ih košta gotovo pola njihove penzije, što je veliki problem”, naveo je Kovačević.

Slično priča i Nenad Abramović, načelnik opštine Berkovići, koji kaže da već 10-ak godina nemaju poslovnicu banke, što dodatno otežava život mještanima ove hercegovačke lokalne zajednice.

“Imamo poslovnicu pošte, ali tu građani mogu da podignu penzije, plaćaju račune i ostalo. Ipak, nekako je najveći problem privrednicima koji svakodnevno polažu pazare, a to u pošti ne mogu. Banka je zaista potrebna, kako za privrednike, tako i za sve ostale mještane. Mi smo nudili subvencije i besplatan prostor, razgovarali sa bankama, ali nismo dobili pozitivan odgovor”, istakao je Abramović.

Naveo je da bi mobilna ekspozitura bila privremeno rješenje, da bi najbolje bilo otvaranje poslovnice, ali da je za mještane “bolje išta, nego ništa”.

“Nismo obaviješteni o takvoj inicijativi i mogućnosti, ali ipak mogu reći da bi i to na neki način riješilo problem nedostatka bankarskih usluga u našoj opštini”, zaključio je Abramović.