Kategorija: Društvo

Rukovodstvo Osnovne škole “Branko Radičević” u Banjaluci raspisalo je nedavno konkurs za prijem sedam novih radnika, a jedan oglas posebno je interesantan.

Naime, među oglasima u kojima škola traži nastavnike sa položenim stručnim ispitom i radnim iskustvom za šest predmeta, što na određeno, što na neodređeno vrijeme, našao se i oglas u kome se navodi da se raspisuje javni konkurs za mjesto pedagoga u školi, na punu normu i na neodređeno vrijeme.

Ali, specifično u oglasu je to što ta osoba ne treba da ima nikakvo radno iskustvo.

“Direktor Javne ustanove Osnovna škola ‘Branko Radičević’ Banjaluka na osnovu člana 122, 125. i 152. stav (3) tačka 16 Zakona o osnovnom vaspitanju i obrazovanju, člana 2. Pravilnika o proceduri prijema, kriterijumima za prijem u radni odnos i načinu bodovanja kandidata u osnovnoj školi i odluke direktora o raspisivanju konkursa za popunu slobodnog radnog mjesta od 14. avgusta 2024. godine,  raspisuje javni konkurs za popunu slobodnog radnog mjesta pedagog, puna norma, neodređeno vrijeme, jedan izvršilac, lice bez radnog iskustva, pripravnik”, piše u oglasu.

“Ovdje nema ništa sporno”, tvrdi “Nezavisnim novinama” Siniša Rendić, direktor Osnovne škole “Branko Radičević” u Banjaluci, koji dalje dodaje:

“Konkurs na neodređeno radno vrijeme i na punu normu može biti raspisan za lice sa radnim iskustvom ili lice bez radnog iskustva, odnosno pripravnika. Pogledajte slobodno u zakonu”, poručuje Rendić.

Kaže da će, nakon što konkurs bude zatvoren, svi koji su se prijavili biti pozvani na testiranje i intervju.

Međutim, iako zakon omogućava da se raspiše ovakav konkurs te zaposli pripravnik na neodređeno vrijeme, ono što se u ovom slučaju može smatrati spornim jeste to da se na oglas mogu prijaviti samo pedagozi bez radnog iskustva, dok oni koji imaju radnog staža i iskustva to neće moći. Time su odmah izgubili šansu da uopšte budu uzeti u obzir za zaposlenje, i to u najvećoj osnovnoj školi u Republici Srpskoj.

Kada je u pitanju konkretno Banjaluka, na ovaj način praktično je otpalo već devet potencijalnih kandidata, koliko ih sa radnim stažom trenutno ima na evidenciji Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske.

“Sa stažom je evidentirano devet lica. Jedna osoba na evidenciji ima manje od jedne godine radnog iskustva u struci, pet lica ima više od jedne godine, dok tri lica po evidenciji imaju više od pet godina iskustva u struci”, pojašnjavaju za “Nezavisne novine” iz Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske.

Pored navedenih devet, prema podacima Biroa, još šest svršenih pedagoga u Banjaluci čeka na posao.

“Na evidenciji JU Zavod za zapošljavanje, biro Banjaluka, evidentirano je ukupno 15 lica sa zanimanjem pedagog. Od ukupnog broja evidentiranih lica pomenutog zanimanja položen stručni ispit ima njih 10”, ističu iz Zavoda za zapošljavanje RS.

Dragan Gnjatić, predsjednik Sindikata obrazovanja, nauke i kulture RS, kaže da direktori škola prilikom raspisivanja konkursa imaju ekskluzivno pravo da postave uslove.

“Nažalost, u ovoj situaciji direktor može da propiše konkurs kako njemu odgovara, da li za pripravnika, da li sa položenim stručnim ispitom, da li za osobe s iskustvom ili ne”, navodi Gnjatić za “Nezavisne novine”.

On dodaje da je sindikat prilikom donošenja Zakona o osnovnom i srednjem obrazovanju RS skretao pažnju da “nije previše školovan onaj ko je položio stručni ispit” i da se u obzir uvijek mora uzeti iskustvo, način rada i slično.

“Mi smo ranije u nekim situacijama ne samo za stručne saradnike, već i za neke nastavnike, govorili o činjenici da neko korektno i kvalitetno radi u nekoj školi 30 godina, a koja je 30 km daleko od nekog mjesta, i da u tom periodu stekne ogromno iskustvo i da može preći negdje drugo da radi, te da će tada ostati njegovo radno mjesto drugima koji tek treba da steknu to iskustvo za posao”, ističe Gnjatić.

Draženko Jorgić, član Društva pedagoga Republike Srpske, poručuje da za konkurse u obrazovnim ustanovama uvijek postoje različite varijacije, odnosno da li prije svega treba ili ne treba radno iskustvo, odnosno da li je položen pripravnički staž ili nije.

“Ovdje, kako je navedeno da treba osoba koja nema radnog iskustva, vjerovatno je data mogućnost da se na konkurs prijavi više ljudi koji su na birou”, ističe on.

Ipak, saglasan je da će dio oglasa “bez radnog iskustva” onemogućiti da se na konkurs za posao prijave svi pedagozi koji čekaju na zaposlenje.

“Time je svakako spuštena rampa onima koji imaju radno iskustvo”, navodi Jorgić za “Nezavisne novine”.

Treba dodati da OŠ “Branko Radičević” zapošljava pedagoga nakon tragične pogibije Milane Koprene, koja je bila dugogodišnji i vrsni pedagog u ovoj školi.

Piše: Mr ph Nataša Milanović, Predsjednik Farmaceutskog Društva Republike Srpske

 

Farmaceut, najdostupniji zdravstveni profesionalac, svakodnevno se suočava s brojnim izazovima u farmaceutskoj praksi, koji se razvijaju zajedno s napretkom medicine i tehnologije. Uloga farmaceuta prelazi okvire tradicionalne apoteke i postaje ključna u pružanju savjeta pacijentima, upravljanju terapijama i prevenciji bolesti. Ovo sveobuhvatno angažovanje zahtijeva neprestano usavršavanje, prilagođavanje novim smjernicama i razvoj vještina u komunikaciji i upravljanju informacijama.

Mi u Republici Srpskoj slijedimo i svjetske standarde i našu tradiciju. FIP je međunarodno udruženje farmaceuta čiji smo mi farmaceuti iz Republike Srpske ravnopravan član. FIP-ove smjernice naglašavaju važnost saradnje između farmaceuta, drugih zdravstvenih profesionalaca i zajednice.

Ove smjernice pružaju okvir za unapređenje farmaceutske prakse, posebno u oblastima kao što su sigurnost pacijenata, racionalna upotreba lijekova i integracija digitalnih alata u svakodnevni rad. U tom kontekstu, farmaceuti imaju priliku i odgovornost da svoj rad prilagode savremenim izazovima i postanu predvodnici u unapređenju zdravstvenog sistema. To je nešto za što mogu reći da moje kolege i ja smjerno primjenjujemo.

Međutim, kako bi farmaceuti mogli efikasno odgovoriti na ove izazove, neophodno je da se uključe i u sve bitne procese koji su ključni za oblikovanje zakonodavnog okvira koji direktno utiče na farmaceutsku praksu, dostupnost lijekova i zaštitu interesa pacijenata.

Samo kroz aktivno učešće u kreiranju svoje struke možemo osigurati da glas farmaceuta bude čuven i da reforme koje sprovodimo zaista odgovaraju potrebama struke i zajednice. S obzirom na sve ove promjene, neophodno je kontinuirano usavršavanje i aktivnost kako bismo, kao farmaceuti, ostali pouzdani izvori informacija i podrška pacijentima u njihovom zdravstvenom putovanju.

Piše; Jasna Milešević, Direktor Republičkog zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasleđa Republike Srpske

Nekropole sa stećcima u Nevesinju, Mrkonjić Gradu, Berkovićima, Crvene stijene na Romaniji, rječica Cvrcka u Kotor Varošu – sve su to dijelovi naše bogate baštine koja svjedoči o trajanju i opstanku generacija na ovim prostorima. Ona predstavlja snagu prošlosti i garant budućnosti. Na nama je da ovu baštinu čuvamo.

Baština nije samo naslijeđe, ona je i ogledalo naše svijesti i savjesti – prema samima sebi, ali i prema svijetu. Postoji svijest o tom blagu, ali se ona mora kontinuirano unapređivati.

Ljepota jednog stećka, vodeničkog kola ili gipsane štukature na staroj fasadi – sve su to odrazi naše duše. Prošlost nam pruža snagu, a budućnost garant. Na nama je da prepoznamo tu silu koja nas vodi.

Pred nama su novi izazovi u očuvanju ovog nasljeđa. Već smo započeli neke projekte, dok se drugi privode kraju. Naša snaga i kapaciteti se ogleda u projektima kao što su završena dokumentacija za obnovu spomenika na Šehitlucima i očekivana obnova Sat kule u Banjaluci. To su činjenice koje nam daju snagu za dalje.

Najveći izazovi leže u slojevitosti projektnih zadataka, koji zavise od stanja objekata ili zaštićenih lokacija, kao i od materijalnih resursa. Međutim, spremni smo suočiti se s tim izazovima. Obnova spomenika na Šehitlucima je u toku, a očekuje se i obnova stare crkve brvnare u Romanovcima kod Gradiške. Poseban fokus bit će na obnovi sakralnog nasljeđa u Hercegovini – u Gomiljanima i Dubljanima.

U kompleksnoj godini iza nas, uspjeli smo proglasiti nepokretnim kulturnim dobrima nekropole sa stećcima, koje su nebrušeni dijamanti naše baštine. To su biseri naše kulture kojima bi trebalo posvetiti još veću pažnju, jer ovaj fenomen je zaštićen i od strane Uneska. Prošle godine, zaštićene su nekropole na Morinama, u opštini Nevesinje, poznata i kao “Svatovsko groblje”, i u Baljvinama, opština Mrkonjić Grad, na Tešanovića Krčevinama, sa jedinstvenom predstavom neobične životinje.

Ovo nas ohrabruje i pokazuje da bdijemo nad baštinom od Trebinja do Novog Grada. Usvojena je odluka o zaštiti srednjovjekovne nekropole stećaka “Radovac” u selu Potkom, opština Berkovići, kao kulturnog dobra od velikog značaja.

Posebna pažnja posvećena je i očuvanju bisera narodnog graditeljstva, poput vodenice porodice Vujičić na Bjelavi, opština Foča. Ovaj dragulj našeg nasljeđa vraća nas u neka mirnija i toplija vremena.

Osim toga, svjesni smo i bogatstva urbanih zona, referentnih tačaka prepoznavanja naših gradova. Zaštićena je zgrada Banske uprave u Banjaluci, te su u toku radnje koje prethode zaštiti Gospodske ulice i zgrade bivše Hipotekarne banke – danas Palata Republike.

U zaštiti prirodne baštine, zaštićene su Crvene stijene na Romaniji, čije markantne konture odražavaju snagu ovog kraja, kao i rječica Cvrcka, koja krasi međe opština Kotor Varoš i Kneževo. Brinuli smo, istraživali i čuvali prirodno nasljeđe poput Neretve, Vitoroga, Rzava i šuma Starčevice.

Kultura čuvanja i zaštite prirodnog i istorijskog nasljeđa ne dolazi sama po sebi. U ovoj misiji sve institucije i poluge društva, od porodice do države, moraju zauzeti ključno mjesto. Ključ za nacionalni ponos i osjećaj pripadnosti leži u edukaciji i znanju. Svi se moramo učiti vrijednostima i potencijalima koje sami imamo, postajući tako najčvršći čuvari i najbolji ambasadori našeg nasljeđa.

Nedostatak ljekara, medicinskih sestara i tehničara već nekoliko godina je gorući problem u Republici Srpskoj.

Naime, kako kažu naši sagovornici, razlog tome što veliki broj medicinskih radnika odlazi u inostranstvo gdje su bolji uslovi rada, dok jedan dio ljekara ide na specijalizacije, ali i u zasluženu penziju.

Nebojša Šešlija, direktor Bolnice “Srbija” Istočno Sarajevo, kazao je u razgovoru za “Nezavisne novine” da oni imaju najozbiljniju situaciju na cijelom području Republike Srpske po pitanju odlaska radnika…

“Mi smo naslonjeni na najveći grad u BiH, gdje je sigurno najveći kanton i oni su spremni da daju svim zdravstvenim radnicima puno bolje uslove nego što je slučaj kod nas”, kazao je Šešlija i dodao da ljekari ne moraju čak ni da napuste državu da bi našli bolje zaposlenje.

“U toku ove godine dva doktora i oko 20 medicinskih tehničara su otišli iz naše ustanove, ali imamo najavu da će nas u narednom periodu napustiti još dva-tri tehničara”, kazao je Šešlija i istakao da je gorući problem što su to obučeni tehničari, koji rade dugi niz godina i koje je teško nadomjestiti.

“Ono što nam pravi problem je i to što na evidenciji Zavoda za zapošljavanje nema medicinskog kadra”, kazao je Šešlija i istakao da manjak kadra pokušavaju da nadomjeste prekvalifikacijom.

“Nekog ko je završio za fizioterapeuta prekvalifikujemo u opšti smjer samo da bismo imali radnika”, kazao je Šešlija.

Kako je rekao, budući da je manjak ljekara postoje i liste čekanja na određenim odjeljenjima kao što je kardiologija.

“U saradnji sa Ministarstvom smo u pregovorima sa UKC Srpske da se nađe najbolje rješenje za ovaj problem”, kazao je Šešlija.

Iz Doma zdravlja Banjaluka kazali su da već dugo alarmiraju nadležne institucije o problemu nedostatka doktora kako u Službi hitne medicinske pomoći, tako i u Službi porodične medicine.

“U prilog tome govore i podaci da smo u više navrata od Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske tražili da nam dostave podatke o broju mladih doktora medicine koji su trenutno nezaposleni te smo dobili odgovor da takvog stručnog kadra nema na birou”, kazali su iz Doma zdravlja Banjaluka.

Ističu da su takve dopise slali više puta, posebno jer od 1. septembra određeni broj doktora kojima je odobrena specijalizacija odlazi na specijalizaciju, što će dodatno smanjiti broj doktora u procesu rada i opteretiti dodatno Službu hitne pomoći i porodične medicine.

“Zabrinjava i podatak da je naša ustanova dva puta u toku tekuće godine raspisivala konkurse za zaposlenje sedam doktora u Službi porodične medicine te da su se na iste prijavila samo dva doktora, od kojih je jedan u međuvremenu odustao”, kažu u DZ Banjaluka.

Ističu da je ove godine Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske odobrilo 10 specijalizacija iz porodične medicine i pet iz urgentne medicine.

“Na ove konkurse za specijalizaciju iz porodične medicine bilo je zainteresovano troje, dok su se za urgentnu medicinu prijavila samo dva doktora. Ovaj podatak nam pokazuje da ćemo u narednom periodu, zbog nedostatka i manje zainteresovanosti mladih doktora za ove grane medicine, imati veliki problem u popunjavanju timova porodične i urgentne medicine”, ističu iz banjalučkog Doma zdravlja.

Mirko Šerbedžija, predsjednik Sindikata medicinskih sestara i tehničara Republike Srpske, ističe u razgovoru za “Nezavisne novine” da dosta njihovih kolega odlazi u zemlje zapadne Evrope, u druge profesije, ali dosta njih odlazi u penziju.

“Imamo mlade kolege koje dolaze da rade da steknu malo iskustva i čim se stvori prilika oni bježe glavom bez obzira, tako da ćemo imati nesagledive posljedice po zdravstveni sistem”, kazao je Šerbedžija i dodao da sadašnji kvalitet, ali i profesionalnost radnika neće moći nadoknaditi te, kako kaže, biće opšte rasulo u zdravstvu.

“Svi naši vapaji da se povećaju plate radnicima, da se uredi struka kroz zakonska rješenja prolaze totalno nezapaženo”, ističe Šerbedžija i dodaje da se stvara slika da se situacija u ovoj oblasti nikad neće popraviti.

“Kolege jednostavno moraju da pobjegnu na bolja mjesta, gdje su im i plate bolje, a posljedica toga biće da nas neće imati ko liječiti”, kazao je Šerbedžija i dodao da dosta njihovih kolega iz Hercegovine čak idu da rade sezonu na Hrvatsko primorje, jer im je bolje plaćeno.

Vlado Đajić, generalni direktor Univerzitetskog kliničkog centra (UKC) Srpske, ističe da ova ustanova nema problem sa manjkom kadra.

“Mi nemamo problem sa nedostatkom ni doktora, ali ni medicinskih sestra i tehničara. Imamo sve po sistematizaciji popunjeno”, kazao je Đajić te istakao da je razlog tome upravo to što su, kako kaže, dobra ustanova, te da imaju dobre uslove rada.

“Ljekari rade na najboljoj opremi, plate su redovne, imamo mogućnost odlaska na razne edukacije pa stoga i ne čudi zbog čega svi žele da rade kod nas”, zaključio je Đajić.

Piše: Dejan Sejmanović, džudo majstor i osvajač brojnih medalja u Republici Srpskoj i Srbiji

Banja Luka ima brojne pozitivne aspekte u oblasti sporta, sa dobro razvijenim školskim sportom koji predstavlja osnovu za uključivanje djece i njihovo usmjeravanje ka profesionalnom sportu. Pitanje sufinansiranja sportskih aktivnosti i rezultata je već uveliko riješeno, što predstavlja značajan korak naprijed. Kroz razne projekte, među kojima su i besplatne školske sekcije, mladima je omogućeno da se aktivno bave sportom bez dodatnog finansijskog opterećenja, čime se stvara šira baza za razvoj budućih sportista.

Međutim, moram naglasiti da je neophodno da Grad Banja Luka izdvaja više sredstava za sportske timove koji se takmiče na najvišem nivou u Bosni i Hercegovini. Klubovi poput BK “Slavija”, RK “Borac”, FK “Borac”, KK “Borac”, ŽRK “Borac” i VK „Banjaluka“ i ostali svojim rezultatima zaslužuju daleko veću podršku i Grada i Republike, jer su oni najbolji ambasadori Banje Luke i Republike Srpske na domaćoj i međunarodnoj sportskoj sceni. Oni ne samo da predstavljaju naš grad i našu Republiku, već svojom predanošću i uspjesima inspirišu generacije koje dolaze.

Banja Luka, kao grad sporta, mora se suočiti sa jednim od svojih najvećih izazova – nedostatkom sportskih objekata. Trenutno, kapaciteti za timske i borilačke sportove su nedovoljni, što ograničava ne samo trenažne procese, već i mogućnost organizovanja zvaničnih međunarodnih sportskih manifestacija. Da bismo postali istinski sportski centar, neophodno je ulagati u izgradnju novih sportskih objekata koji će omogućiti optimalne uslove za treninge, takmičenja i pripreme naših sportista.

Republika Srpska, sa svoje strane, mora prepoznati ključne sportske brendove i osigurati im kontinuiranu finansijsku podršku. Nezamislivo je da klubovi poput FK “Borac” i RK “Borac”, zbog nedostatka sredstava, ne mogu igrati međunarodne utakmice. Kontinuirana podrška je neophodna da ovi klubovi ne bi bili samo epizodisti na velikim takmičenjima, već da iz godine u godinu rastu i postanu ozbiljni konkurenti na međunarodnoj sceni.

Ulaganje u sportsko-rekreativne aktivnosti je također od presudnog značaja za zdravlje nacije. Sport mora biti dostupan svima, bez obzira na materijalno stanje roditelja. Nažalost, svjedoci smo da mnogi talentovani mladi sportisti, zbog loše finansijske situacije, nemaju iste mogućnosti kao njihovi vršnjaci, što je nepravedno i nešto što moramo promijeniti.

Posebno bih istakao važnost džudoa, sporta koji je, prema istraživanjima UNICEF-a, jedan od najboljih za mlade uzrasta od 4 do 21 godine. Džudo ne samo da razvija motoričke sposobnosti, već gradi karakter, samopouzdanje i kognitivne vještine. Zbog toga smatram da bi džudo trebalo implementirati u nastavni proces osnovnog obrazovanja. Redovnim treniranjem džudoa, mladi stiču temeljne vještine koje će im koristiti u svim ostalim sportovima, bez obzira na njihovu složenost.

Konačno, neophodno je da svako dijete ima mogućnost da trenira sport po svom izboru. Samo kroz ovakav inkluzivan pristup, u kojem sport postaje dostupan svima, možemo očekivati da Banja Luka i Republika Srpska postanu istinski sportski centri prepoznati i cijenjeni na međunarodnom nivou. Na nama je da stvorimo takvo okruženje u kojem će sport postati sastavni dio svakodnevnog života svih mladih, bez obzira na njihove finansijske mogućnosti.

Pacijenti širom Srpske u posljednje vrijeme suočavaju se s problemom nedostataka vakcina protiv tetanusa, zbog čega dolazi do komplikacija gdje i na koji način mogu primiti zaštitu.

Naime, do problema dolazi u praksi, jer ljekari pacijente kojima je potrebna ova vakcina šalju iz jedne zdravstvene ustanove u drugu, pa na kraju oni i sami kupuju vakcine kako bi dobili adekvatnu zaštitu.

Kako nam je rekla jedna Banjalučanka, sa ovim problemom suočila se nedavno, kada je nakon povrede trebalo da primi ovu vakcinu, jer su je iz njene ambulante porodične medicine Doma zdravlja uputili na Polikliniku, odnosno u Higijensko-epidemiološku službu.

“Meni su iz moje ambulante rekli da nemaju ovu vakcinu, da bi me nakon toga uputili da odem u Polikliniku, a tamo su opet rekli da se vratim u svoju primarnu ambulantu, tako da sam pola dana provela hodajući od jednih do drugih”, kazala je ona i dodala da je na kraju morala zvati neke poznanike da joj pomognu da nabavi ovu vakcinu kako bi je primila, što je na kraju i uspjela.

Iz Doma zdravlja Banjaluka kazali su da im Institut za javno zdravstvo Republike Srpske isporučuje Ana-te vakcine i priznaju da ih nije bilo dovoljno te da su već početkom avgusta dobili i dodatnih 100 doza.

“U posljednjem periodu količine isporučenih Ana-te vakcina, u odnosu na tražene doze, nisu bile optimalne za Dom zdravlja u Banjaluci. Navedeni problem otklonili smo preraspodjelom vakcina u ambulante u kojima je veća potrošnja, posebno u dežurne ambulante porodične medicine i Službu hitne medicinske pomoći. Na taj način uspjeli smo prevazići ovaj izazov i svim pacijentima sa indikacijama za aplikaciju Ana-te vakcine obezbijedili potreban lijek”, kazali su iz Doma zdravlja Banjaluka za “Nezavisne novine”.

Kako su rekli, krajem sedmog mjeseca, od strane Instituta za javno zdravstvo Srpske njima je isporučeno 200 doza vakcina te da je 6. avgusta isporučeno dodatnih 100 doza.

“Dobijene vakcine su odmah distribuisane u ambulante porodične medicine i Službu hitne medicinske pomoći. U narednom periodu očekuje se dodatna isporuka ovih vakcina, tako da je snabdijevanje redovno”, ističu iz ove zdravstvene ustanove.

Kako su rekli, pacijentima se ne preporučuje da samostalno, bez konsultacije s ljekarom, kupuju Ana-te vakcine.

“Za aplikaciju ove vakcine postoje precizne medicinske indikacije te se primjena ovih vakcina ‘na svoju ruku’ i bez ljekarskog pregleda ne preporučuje”, kazali su iz ove zdravstvene ustanove.

Gordana Savin, pomoćnik direktora za medicinska pitanja Doma zdravlja Bijeljina, kazala je za “Nezavisne novine” da je na području ovog grada u prethodnom periodu bilo nestašice ovih vakcina, ali da je sada situacija pod kontrolom te da trenutno imaju ovih vakcina.

“Pacijenti kojima je bila potrebna vakcina protiv tetanusa kupovali su je u apotekama, tako da im je Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske refundirao troškove”, kazala je Savinova.

Da je Dom zdravlja u Trebinju u sličnim problemima, kaže i Radovan Todorović, pomoćnik direktora Doma zdravlja Trebinje.

“Skoro pa svakodnevno nam se dešavaju problemi u vezi s nestašicom vakcina, ali uvijek se na neki način snađemo, tako da pacijenti ne ostanu uskraćeni za tu vakcinu”, kazao je Todorović.

Iz Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske kažu da imaju dovoljne količine vakcine protiv tetanusa, te da, što se tiče potrošnje, ona je u uobičajenim okvirima.

Iz apoteka širom Srpske kazali su da se ove vakcine mogu kupiti u slobodnoj prodaji, ali samo uz savjet, odnosno preporuku ljekara.

“Jedno vrijeme nismo imali na stanju ovih vakcina, ali sad ih imamo te ih građani mogu kupiti jedino ako ljekar iz doma zdravlja napiše da oni nemaju na stanju ovih vakcina”, kazali su iz jedne apoteke u Banjaluci.