Kategorija: Društvo

Uprkos pozivima i stalnim upozorenjima određeni broj roditelja u Srpskoj i dalje izbjegava vakcinaciju djece, zbog čega je inspekcija u proteklih osam mjeseci protiv njih izdala 57 prekršajnih mjera, za 11 više nego što je to bilo tokom cijele prošle godine.

U Inspektoratu RS ističu da je zbog odbijanja vakcinacije u predviđenom roku od navršenih 12, odnosno 15 mjeseci života, lani izrečeno 46 prekršajnih mjera.

Podsjetili su da je Zakonom o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti i Pravilnikom o imunizaciji i hemoprofilaksi protiv zaraznih bolesti definisano da obavezna imunizacija, između ostalog, obuhvata sistematsku imunizaciju djece i omladine određenog uzrasta.

S obzirom na to da inspekcija primarno ne raspolaže podacima o sprovođenju imunizacije, jer u skladu sa svojim nadležnostima ni ne učestvuje u njoj, u slučaju da zdravstvena ustanova dostavi podatke o roditelju koji odbija vakcinaciju, dalji postupak podrazumijeva službeno pozivanje roditelja da se izjasni da li i dalje odbija vakcinaciju, pri čemu se još jednom ukazuje na rizik od nevakcinisanja, kao i na novčane kazne koje zakon predviđa – objasnili su u Inspektoratu.

Dodali su da zdravstvena ustanova, ukoliko roditelj ili staratelj odbije da izvrši sistematsku imunizaciju, ima obavezu da o tome obavijesti zdravstvenu inspekciju.

Vakcinacija, prema riječima ljekara, predstavlja jednu od najznačajnijih mjera u prevenciji zaraznih bolesti, poput velikog kašlja i morbila, koje proteklih mjeseci haraju Srpskom i regionom.

Načelnica Higijensko-epidemiološke službe Doma zdravlja u Banjaluci Mirjana Miljković istakla je da je u proteklih pola godine na području ovog grada registrovano 34 oboljelih od morbila.

– Oboljeli su uglavnom nevakcinisani ili nepotpuno vakcinisani. Najbolja prevencija ove bolesti je vakcinacija MRP vakcinom u dvije doze. Prema Kalendaru vakcinacije u Srpskoj, prva doza se daje sa 12 mjeseci života, a druga doza u šestoj godini života. Ukupan procenat vakcinisanih MRP vakcinom, koja pruža zaštitu od morbila, zauški i rubeole, lani je iznosio 56 odsto, a revakcinisanih, odnosno onih koji su primili drugu dozu ove vakcine je iznosio 59 odsto – istakla je Miljkovićeva.

Prema podacima kojima raspolažu za 2023. godinu, procenat vakcinisanih petovalentnom vakcinom koja pruža zaštitu od difterije, tetanusa, velikog kašlja, dječije paralize i infekcija uzrokovanih hemofilusom influenzae tip B je, naglasila je ona, iznosi 85 odsto, a revakcinisanih 53 odsto, prenosi Glas.

– U toku prve polovine ove godine broj vakcinisanih ovim vakcinama je isti kao za cijelu proteklu godinu – kazala je Miljkovićeva.

Načelnica ambulante za specijalističke konsultacije iz pedijatrije Doma zdravlja Bijeljina Stojanka Škorić kazala je za „Glas Srpske” da je broj oboljelih od morbila u padu, dok je prognoze za nadolazeći period teško dati s obzirom na to da su se djeca vratila u škole i vrtiće.

– Naši pozivi i apeli su dali rezultate. Trenutno imamo povećan broj vakcinisane djece u odnosu na prethodne godine – rekla je Škorićeva.

Prema podacima Instituta za javno zdravstvo RS, do sada je registrovano 308 slučajeva obolijevanja od morbila. Epidemiju su prijavili Bijeljina, Banjaluka, Istočno Sarajevo i Modriča.

– Obuhvat vakcinacijom za prvu dozu MRP vakcine u Srpskoj za 2023. godinu iznosi 62,70 odsto, a za drugu dozu 76,03 odsto. Ovaj obuhvat je daleko od zadovoljavajućeg s obzirom na to da je neophodno da on iznosi oko 95 odsto da bi se spriječila pojava epidemija – objasnili su u Institutu dodajući da će podatke o obuhvatu za ovu godinu imati tek iduće.

Kazne

U Inspektoratu RS naglašavaju da je zakonom definisano da novčana kazna za roditelja koji odbije da vakciniše dijete vakcinom iz programa sistematske imunizacije iznosi od 100 do 1.000 maraka.

Međutim, inspektor ima ovlašćenje da izda samo najnižu zakonom propisanu kaznu.

Poslanik PDP-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Tanja Vukomanović spremila je inicijativu za izmjenu Zakona o radu, koja bi obavezala poslodavca da ženi koja ostane trudna mora da produži ugovor do isteka njenog porodiljskog odsustva, a koju su podržali i poslodavci i sindikat.

Naime, prema njenim riječima, inicijativa bi pred poslanicima Narodne skupštine RS trebalo da se nađe već na prvoj narednoj sjednici.

“Mnoge žene odgađaju trudnoću jer nemaju sigurne izvore finansiranja, mnoge kriju trudnoću od poslodavca upravo da ne bi ostale bez posla, jer za one koje nemaju ugovor zastalno nema garancije da će ugovor biti produžen. S obzirom na to da je ostati bez posla u trudnoći po zakonu, krajnje je vrijeme da taj zakon promijenimo”, kazala je Vukomanovićeva.

Prema njenim riječima, iz primjera je jasno da žene zbog trudnoće najčešće ostaju bez posla.

“Kada žena saopšti poslodavcu da je trudna, ona, ako nema ugovor na neodređeno, ostaje bez posla odmah nakon isteka tog ugovora, iako je potrebna tom poslodavcu, a onda dolazimo u situaciju da se na njeno radno mjesto zaposli neko drugi”, kazala je Vukomanovićeva.

Kako je dodala, još jedan od problema je upravo taj što se ženama isplaćuje 400 maraka za nezaposlene majke, međutim, žena mora da bude nezaposlena šest mjeseci.

“Ako neko dobije otkaz neposredno pred porod, bukvalno ostaje bez svih primanja. Takođe, sa druge strane imamo mnogo žena, a i sama sam bila jedna od njih, koje odgađaju i potomstvo i trudnoću čekajući siguran posao, čekajući taj ugovor zastalno”, kazala je Vukomanovićeva.

Kako je dodala, ovu inicijativu podržali su i poslodavci i sindikat.

“Podršku za ovu inicijativu dobili smo od sindikata, poslodavaca, ali i mnogih nevladinih organizacija, koji su nam pomogli u izradi same inicijative. Ova inicijativa se odnosi na izmjenu određenog člana zakona, prema kojem bi se ženi koja nema ugovor zastalno, a poslodavcu donese doznaku o trudnoći, ako ima više od dva mjeseca radnog staža, on obavezao da joj produži ugovor do kraja porodiljskog odsustva”, kazala je Vukomanovićeva za “Nezavisne novine”.

Kako je rekla, ova inicijativa ne može našteti nikome, a može pomoći nama kao državi generalno, jer je konkretna pronatalitetna mjera.

Goran Stanković, generalni sekretar Saveza sindikata RS, ističe za “Nezavisne” da bi u vrijeme pronatalitetne politike svi trebalo da podrže jednu takvu inicijativu.

“Trudničko bolovanje je plaćeno 100 odsto, kao i porodiljsko odsustvo, međutim, ono što je neriješeno pitanje i što se često dešava jeste da se vrše određene zloupotrebe, upravo kod ugovora o radu na određeno vrijeme, jer kada

radnica ostane u drugom stanju, nažalost, taj ugovor se ne produžava”, kazao je Stanković.

Kako je rekao, predloženu inicijativu su podržali, jer smatraju da je to pitanje ostalo neriješeno.

“Mi smo dali podršku, naravno, i spremni smo da se uključimo u rješavanje tih problema. Ono što smo mi predložili i što mislimo da je jedan od načina jeste to da je za radnicu koja radi duže od tri mjeseca po zakonu o radu predviđen probni rad. Ako je neko zadovoljio na probnom radu, poslije toga bi automatski trebalo da dobije ugovor o radu na neodređeno vrijeme. Da se ne bi dešavala ovakva situacija kakvu imamo”, kazao je Stanković.

Zoran Škrebić, predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske, ističe za “Nezavisne novine” da će Unija poslodavca podržati sve zakonska rješenja koje idu u korist trudnica, odnosno zaštite trudnica dok su na porodiljskom bolovanju.

“Ukoliko je ova inicijativa dobro zakonsko rješenje, naravno ako je dobro postavljena, mi smo spremni da podržimo svaku zaštitu porodilja”, kazao je Škrebić.

Pacijent zaražen HIV virusom u Ženevi navodno je izliječen, nakon što virus kod nije otkriven u njegovom tijelu u posljednja 32 mjeseca, saopšteno je danas iz Univerzitetske bolnice u Ženevi (HUG).

Pacijent je prethodno dobio transplantaciju koštane srži u Ženevi, a smatra se da je samo sedmoro ljudi u cijelom svijetu navodno izliječeno nakon takvog tretmana, prenosi Svis info.

U svim tim slučajevima, transplantovana je koštana srž donatora sa retkom mutacijom gena CCP5 delta 32, za koju je poznato da čini ćelije prirodno otpornim na virus HIV, ali pacijent liječen u HUG-u nije dobio koštanu srž od donatora sa tom mutacijom.

Kako se navodi, i pored toga, virus nije otkriven u njegovom tijelu u posljednja 32 meseca. Istraživači detaljno istražuju period oporavka pacijenta, u nadi da će steći nove uvide kad je riječ o tretmanima za HIV.

Piše: Dijana Grujić, politikolog

Interpersonalna komunikacija jedno je od čovjekovih najvećih dostignuća, a ipak smo često svjedoci tome kako loše sročene poruke ili pogrešno interpretirane informacije mogu imati negativne posljedice po učesnike u komunikacionom kanalu. U savremenom društvenom kontekstu, jedan od najvažnijih elemenata dobrih odnosa jeste komunikacija.

Važnost ispravne komunikacije u poslovanju
Poslovni svijet na poseban način pokazuje koliko je važno pažljivo upravljati komunikacijom, koja je je temelj svake organizacije, posebno u kriznim situacijama. Bilo da se radi o malom preduzeću,velikoj korporaciji ili bilo kakvoj organizaciji društvenog karaktera, sposobnost da se jasno i efektivno prenose poruke ključna je za izgradnju povjerenja, motivaciju saradnika i održavanje lojalnosti klijenata i svih učesnika u procesu rada. Ispravna komunikacija može unaprijediti poslovne odnose, poboljšati reputaciju kompanije i poslužiti kao alat za prevazilaženje izazova.

Komunikacija kao ključ uspjeha u poslovnom svijetu
Moj profesionalni put kao novinara, komunikologa i politikologa, od rada u korisničkom servisu do trenutne pozicije izvršnog direktora za prodaju i marketing, omogućio mi je da iz prve ruke spoznam koliko je važno uspostaviti jasne i transparentne komunikacione kanale. U svom radu često se susrećem s izazovima koje donosi savremeni poslovni svijet – od konkurencije na tržištu do stalne mpotrebe za inovacijama i prilagođavanjem novim trendovima.

Jedan od najvažnijih savjeta koji bih ponudila svima onima koji se u svakodnevnom radu susreću sa ljudima, jeste da razvijaju vještinu komunikacije, kako unutar svog tima, tako i prema klijentima i partnerima. Transparentnost, dosljednost, ali i iskrenost – ključni su elementi uspješne komunikacione strategije.

Savremeni svijet zahtijeva od nas da budemo brži, efikasniji i precizniji u komunikaciji. Greške nas mogu dovesti do nesporazuma, gubitka povjerenja, a potom i do finansijskih gubitaka. Efikasna komunikacija, kao jedna od važnih menadžerskih veština, je osnova uspješne poslovne saradnje, ali i opšteg razumijevanja i dobrog odnosa među ljudima. Dobra komunikacija je i osnova zadovoljne porodice. U suprotnom, loša komunikacija može izazvati stres, konflikt, anksioznost, frustraciju i neusklađena očekivanja kako na poslu, tako i u privatnom životu.

U komunikaciji je važno ne samo šta kažemo, već i kako kažemo. Nastojmo da uvijek budemo jasni, iskreni i konstruktivni, kako bismo razumijevanjem gradili bolje društvo za sve nas.

Skoro 45.000 radnika ili oko 15,5 odsto od ukupnog broja zaposlenih u Republici Srpskoj u prvoj polovini godine nisu bili zdravstveno osigurani, jer poslodavci ni za jedan mjesec nisu uplaćivali doprinose.

Zoran Škrebić, predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske, kazao je za “Nezavisne novine” da je jako bitno ustanoviti iz kojih oblasti, odnosno privrednih grana dolazi taj broj neosiguranih radnika.

“Poreska uprava Republike Srpske u svakom momentu ima pristup tim podacima i njima može da alarmira i Inspektorat Republike Srpske, kao i poreske inspektore da obiđu takve firme i utvrde zbog čega je došlo do neuplaćivanja poreza i doprinosa, odnosno zbog čega je došlo do toga da radnici nemaju zdravstveno osiguranje”, kazao je Škrebić.

Kako je rekao, postavlja se pitanja zbog čega nije došlo do uplate poreza i doprinosa.

“Ali i tu ima rješenje, mnogo puta se u ranijem periodu dešavalo da privrednici traže reprogramiranje poreza i doprinosa, zbog toga što su nastale negativne ekonomske situacije”, kazao je Škrebić.

Božana Radomir, viši stručni saradnik za ekonomska pitanja u Savezu sindikata Republike Srpske, kazala je da je zakonska obaveza svakog poslodavca da prilikom isplate plata izvrši uplatu poreza i doprinosa na tu platu.

“Nažalost, značajni broj radnika još ima neosiguranu knjižicu, odnosno tek kad odu kod ljekara i zatraže zdravstvenu pomoć onda im se tek u sistemu vidi da nisu uplaćeni porezi i doprinosi”, kazala je Radomirova.

Dodala je da postoji određen broj poslodavaca koji su nesavjesni, te ne žele da uplate, ali i poslodavci koji naprave propuste.

“Ali ima i pozitivnih primjera, gdje poslodavci imaju poteškoće u poslovanju, pa postepeno uplaćuju koliko imaju priliva sredstava”, kazala je ona.

U Fondu zdravstvenog osiguranja RS za Fenu su naveli da su ovo posljednji podaci kojima raspolažu, pa ne mogu da kažu da li je u međuvremenu došlo do promjene.

“Procijenjeni gubitak prihoda Fonda po osnovu neuplaćivanja doprinosa u prvom polugodištu 2024. godine iznosi oko 67,5 miliona KM. Napominjemo da prihodi od zaposlenih čine više od 80 odsto ukupnih prihoda Fonda od doprinosa, što dovoljno govori o tome koliko je važna svaka uplata doprinosa, jer se od njih finansira i kompletan zdravstveni sistem”, navode u FZO RS.

Istovremeno, 1.236 osiguranika u Srpskoj uplaćuju sami sebi doprinos za zdravstveno osiguranje po ličnom osnovu.

“Jedan od osnova za prijavu na zdravstveno osiguranje jeste i takozvani lični osnov kada građani nemaju drugi osnov osiguranja (nisu zaposleni i sl.), oni mogu da se prijave po ovom osnovu i da sami uplaćuju doprinos za zdravstveno osiguranje u skladu sa važećom stopom doprinosa, kako je propisano Zakonom o doprinosima. Ovi osiguranici mjesečno uplaćuju oko 90 КM po osnovu doprinosa za zdravstvo”, kazali su iz FZO RS.

Podsjećaju da je Zakon o obaveznom zdravstvenom osiguranju predvidio i brojne druge osnove osiguranja, kako bi osiguranjem bile obuhvaćene najosjetljivije kategorije osiguranika poput djece do 18 godina, osobe bez prihoda, trudnice i porodilje, osobe koje boluju od malignih i drugih teških oboljenja itd.

Međutim, po ovim osnovama mogu da se prijave samo ukoliko nemaju drugi osnov osiguranja.

“Primjera radi, trudnica po osnovu svog stanja može da se prijavi na osiguranje samo ako je nezaposlena, jer su poslodavci dužni da plaćaju doprinose za zaposlene trudnice i oni ne mogu da se prijave po nekom drugom osnovu”, objašnjavaju u FZO RS.

U svijetu koji se rapidno mijenja, važno je osvrnuti se na bogatu istoriju inovacija koje su oblikovale našu zajednicu. Banja Luka je oduvijek bila grad u kojem su inovacije i tehnološki napredak zauzimali centralno mjesto, zahvaljujući predanom radu njenih inovatora. Kroz različite fabrike i institucije, od kojih je najpoznatija Rudi Čajavec, banjalučki inovatori su ostavili neizbrisiv trag, kontinuirano njegujući duh inovacije i stvaralaštva. Danas, Ana Lojić, predsjednica Udruženja inovatora Grada Banja Luka i osoba koja čvrsto vjeruje u intelektualni potencijal naših ljudi, govori za Vrbas Media o tome kako spaja slavnu prošlost sa budućnošću. U ovom intervjuu, razgovaramo o njenoj motivaciji, projektima i planovima za budućnost inovacija u Banjoj Luci.

VM: Ana, spomenuli ste da je Banja Luka oduvijek bila mjesto gdje su inovacije i tehnološki napredak igrali ključnu ulogu. Kako su Vas nasljeđe naših inovatora i njihov rad u različitim fabrikama, uključujući Rudi Čajavec, inspirisali u Vašem radu i viziji za budućnost?

Lojić: Inovatori iz Banje Luke su kroz decenije postavljali temelje za tehnološki napredak, radeći u mnogim fabrikama koje su bile srce našeg industrijskog razvoja. Ta povezanost s prošlošću pokazuje našu sposobnost da budemo lideri i kreatori u tehnološkom svijetu. Smatram da je važno spojiti tu bogatu tradiciju sa savremenim tehnologijama kako bismo stvorili nove prilike za naš grad i njegove ljude. Digitalizacija i tehnološke inovacije pružaju nam priliku da stvorimo centar za razvoj ideja koje će svijet ponovo prepoznati kao plod našeg talenta.

VM: Da li smatrate da postoji kolektivna svijest o tome koliko su naši inovatori i inženjeri doprinijeli globalnom napretku? Kako možemo tu svijest dodatno probuditi?

Lojić: Vjerujem da su mnogi svjesni naših doprinosa, ali ta svijest nije dovoljno izražena. Naši inovatori su oblikovali mnoge industrije na globalnom nivou, ali nažalost, često se desi da ti uspjesi ostanu u sjeni. Trebamo konstantno naglašavati da mi možemo stvoriti brojna tehnološka rješenja i inovacije, i to smo već mnogo puta dokazali. Moramo podsticati priče o našim velikanima i omogućiti mladim ljudima da vide kako je moguće postići velike stvari kada se vjeruje u vlastite ideje i sposobnosti. Na ovaj način bismo usmjerili pažnju mladih ljudi na istinske vrijednosti.

VM: Imali ste priliku da radite kao profesor u srednjoj školi gdje ste ujedno i bili mentor mladim ljudima. Kako Vas je to iskustvo oblikovalo i motivisalo u Vašem radu na inovacijama?

Lojić: Rad sa mladima je bio presudan u oblikovanju mog pogleda na inovacije. Kao profesor u Srednjoj ekonomskoj školi, imala sam priliku svakodnevno se susretati s briljantnim idejama i energijom mladih ljudi. Njihova želja za učenjem i inoviranjem bila je i ostala moja inspiracija. Kada vidite koliko potencijala postoji u našim mladima, jednostavno morate vjerovati da oni mogu promijeniti svijet. To me motivisalo da nastavim raditi u IT industriji, pružajući prilike ljudima sa kvalitetnim idejama da iskažu svoj inovativni potencijal.

VM: Godinama uspješno organizujete Međunarodni sajam inovacija Inost mladih. Šta smatrate ključem tog uspjeha?

Lojić: Ključ uspjeha leži u vjeri u mlade ljude i njihov potencijal. Banja Luka već 25 godina u kontinuitetu predstavlja mjesto spajanja inovatora iz zemlje i regiona kroz Međunarodni sajam ideja, inovacija i stvaralaštva Inost mladih, na kojem svi mladi imaju podjednaku šansu da predstave svoje ideje iz brojnih oblasti. Inost mladih je rezultat zajedničkog rada, entuzijazma i posvećenosti. Cilj svih nas koji aktivno radimo na organizaciji ovog sajma je da omogućimo priliku da naši inovatori pokažu svijetu šta mogu, a rezultati govore da je vjerovanje da možemo puno ispravan stav.

VM: Danas govorite o Vašoj viziji kroz Digitalnu platformu inovacija Saveza inovatora Republike Srpske. Kako vidite taj projekat u kontekstu kvalitetne budućnosti Banje Luke i Republike Srpske?

Lojić: Digitalna platforma inovacija Saveza inovatora Republike Srpske je rezultat mog desetogodišnjeg rada u prepoznavanju potreba inovatora i investitora, vjere i podrške predstavnika Saveza inovatora Republike Srpske, podrške svih članova Udruženja inovatora Grada Banja Luka, kao i kontinuiranog ulaganja u obrazovanje, uključujući i doktorsku disertaciju koja se bavi stvaranjem prediktivnih modela i algoritama. Ova platforma ima za cilj da povezuje inovatore s investitorima na način koji će omogućiti globalnu povezanost i pristup međunarodnim tržištima. Ne pričamo samo o tehnološkom rješenju, već o mjestu gdje će mladi talenti i inovatori iz različitih oblasti imati priliku da promovišu svoje ideje i projekte i tako ostanu u Republici Srpskoj i Banjoj Luci, a ne traže ovakve prilike u inostranstvu.

Rudi Čajavec je ispisao istoriju kao simbol inovacije i tehnološkog napretka, ali sada je vrijeme da gradimo budućnost kroz ovu platformu, kako bismo osigurali da naši mladi ostanu ovdje i doprinesu razvoju našeg društva.

VM: Da li Vas je to što ste majka troje djece dodatno motivisalo na ovako uspješan rad i stvaranje prilike da i Vaša djeca pronađu ostvarenje svog potencijala u našem gradu?

Lojić: Apsolutno. Kao majka, osjećam duboku odgovornost da stvorim svijet u kojem će moja djeca, i sva djeca ove zemlje, imati priliku da ostvare svoje snove ovdje, a ne da odlaze u potrazi za boljim mogućnostima. Moja misija je da kroz inovacije i obrazovanje omogućim mladima da ostanu ovdje, da se razvijaju i da budu ponosni na ono što stvaraju u svojoj zemlji. Zato radim na projektima koji će im omogućiti upravo to – priliku da ostvare svoje ideje i snove ovdje, u Banjoj Luci.

VM: Na kraju, koji su Vaši sledeći koraci u realizaciji vaše vizije i kako možemo kao zajednica podržati ove inicijative?

Lojić: Sledeći koraci uključuju dalju izgradnju i promociju Digitalne platforme inovacija. Planiram intenzivno raditi na uspostavljanju partnerstava sa lokalnim i međunarodnim organizacijama, kako bismo osigurali što veći broj prilika za naše inovatore. Takođe, važno mi je da se ova platforma koristi kao alat za edukaciju i povezivanje mladih talenata sa mentorima i investitorima, kako bi njihove ideje mogle da se razvijaju i ostvare svoj puni potencijal.
Podrška zajednice je ključna u ovoj fazi. Potrebno je da se što više lokalnih institucija, kompanija i pojedinaca uključi u ovaj proces. To može biti kroz direktno učešće u platformi, pružanje mentorske podrške, finansiranje projekata ili jednostavno kroz širenje svijesti o značaju inovacija za našu zajednicu. Zajedničkim snagama možemo osigurati da naši mladi ostanu ovdje, da imaju priliku da svoje ideje realizuju upravo u Republici Srpskoj i Banjoj Luci, te da ponosno pokažu svijetu koliko je naše nasljeđe bogato i koliko još toga imamo da ponudimo.

Digitalizacija u sektoru obaveznog osiguranja bi donijela brojne benefite, kako korisnicima obaveznog osiguranja, tako i javnom interesu, te bi prekinula velike gužve i čekanja prilikom registracije vozila.

Stručnjaci za osiguravajuća društva koji su upoznati sa ovom temom smatraju da više od 20 godina, sa manje ili više uspjeha, društva za osiguranje u Republici Srpskoj pokušavaju da otklone rizik poslovanja koji proističe zbog visokih troškova sprovođenja osiguranja.

“Rezultati dosadašnjih aktivnosti su bili ograničenog kapaciteta i vremena trajanja i nisu u potpunosti otklonili operativni rizik proistekao iz visokih TSO”, navode stručnjaci.

Ističu da bi centralna elektronska evidencija u Zaštitnom fondu trebalo da se odnosi na direktnu korist koju će obični ljudi imati digitalizacijom sektora obaveznih osiguranja.

“Promjenom ambijenta stvaraju se uslovi da građani i privreda poslove u vezi s registracijom vozila obavljaju jednostavnije i brže, uz smanjenje obima neophodne dokumentacije. Oštećena lica će na jednostavniji i transparentniji način ostvarivati svoje pravo na naknadu štete nastale u vezi s obaveznim osiguranjem u saobraćaju”, pojašnjavaju stručnjaci.

Prema njihovim riječima, upotreba tehnologije u sektoru obaveznog osiguranja više nije stvar izbora, već potrebe i zdravog razuma.

“Javni interes u pogledu digitalizacije u sektoru obaveznog osiguranja je nesumnjiv, naročito ukoliko se imaju u vidu sva pozitivna iskustva iz okruženja, naročito iz Srbije. Javni interes je da ovaj postupak sprovedemo po uzoru na zemlje okruženja (najpozitivnija iskustva su iz Srbije), kako bismo izbjegli sve eventualne negativnosti koje se u tom poslu mogu javiti. Digitalizacija je prisutna u svim sferama društva, samo još nije u sektoru obaveznog osiguranja”, kazali su oni.

Naveli su da je javni interes da sektor osiguranja ima značajnije mjesto u finansijskom poslovanju Republike Srpske i bruto domaćem proizvodu.

“Da bi se ostvario ovaj javni interes, potrebno je postići veću razvijenost tržišta osiguranja i izvršiti preusmjeravanje sredstava osiguravajućih društava sa finansiranja nedozvoljenih praksi (sive zone) na finansijsko tržište Republike Srpske (institucije sistema). Preduslov za otklanjanje rizika kojem su izložena društva za osiguranje usljed visokih TSO je sagledavanje objektivnog stanja na tržištu. Potrebno je da se učine transparentnim svi procesi i poslovni odnosi u koje stupaju osiguravajuća društva tokom preuzimanja osiguranja AO. Transparentnost svih procesa će omogućiti da se objektivno sagleda stanje i donesu mjere čiji će se efekti moći pratiti u realnom vremenu, a ne post festum, koje će smanjiti izloženost društava zbog povećanih TSO.

Nemogućnost uvida u podatke o štetnim događajima i štetnicima u realnom vremenu onemogućava osiguravajuća društva da pravovremeno reaguju kod fingirane štete i spriječe zloupotrebu sredstava namijenjenih za naknadu štete.

Nedvosmislena je potreba svih da se proces naknade štete učini transparentnim u realnom vremenu zarad potpune naknade štete, jedinstvene primjene premijskog sistema i adekvatnosti rezervacija za štetu.

“Interes društava je da budu obezbijeđene tačnost i sveobuhvatnost podataka, dostupnost i pouzdanost tokom upotrebe IS zaštita podataka i kontinuitet poslovanja”, objašnjavaju oni.

Kažu da će se osiguranim licima omogućiti pojednostavljen pristup tokom izvršavanja obaveza ugovaranja obaveznog osiguranja, jedinstvena primjena cjenovnika ne teritoriji RS, te da na transparentniji i jednostavniji način ostvare svoje pravo na naknadu štete proistekle po osnovu obaveznog osiguranja.

Piše: Vesna Vipotnik, predsjednik Komisije za suzbijanje zloupotrebe opojnih droga u Republici Srpskoj

Pablo Eskobar poznatiji kao „El Patron“, sin siromašnog farmera, do svoje 35. godine bio je jedan od najbogatijih ljudi na svijetu, sa nedjeljnom zaradom od 420 miliona dolara.  Da li ste znali da je mjesečno trošio 2.500 dolara na gumene trake koje su mu bile potrebne da se hrpe novčanica drže zajedno?

Problemi povezani sa drogama, na globalnom nivou, imaju višestruke posljedice utičući na živote miliona ljudi širom svijeta, polazeći od pojedinaca koji se suočavaju sa bolestima zavisnosti, do zajednica koje se bore sa posljedicama krijumčarenja i organizovanog kriminala koji je povezan sa drogama. Upotreba droga se širi, posebno u zemljama u razvoju, podstaknuta mnoštvom faktora, kao što su urbanizacija, demografske promjene i socioekonomske nejednakosti.

Smanjenje ponude droge postalo je izazovnije, jer tržišta ilegalnih droga postaju složenija. Tradicionalnim drogama pridružile su se stotine sintetičkih droga, od kojih mnoge nisu pod međunarodnom kontrolom, što predstavlja nove izazove za sisteme javnog zdravlja ali i za službenike u domeni sprovođenja zakona. Došlo je do naglog porasta nemedicinske upotrebe farmaceutskih lijekova, te negativnih posljedica po zdravlje koje iz toga proističu. Način suočavanja sa navedenim izazovima je primjena naučno zasnovanog pristupa koji je usmjeren na prevenciju i tretman.

Republika Srpska, kao i mnoge zemlje svijeta, suočavaju se sa složenim izazovima u oblasti borbe protiv zloupotrebe opojnih droga. Vlada Republike Srpske je 2008. godine imenovala Komisiju za suzbijanje zloupotrebe opojnih droga u Republici Srpskoj, koja broji trinaest članova – predstavnici ministarstava, tužilaštva, odbora Narodne skupštine Republike Srpske, inspekcije i nevladinih organizacija.

Veoma je važan strateški fokus u ovoj oblasti, nakon definisanih slabosti i prednosti, prilika i prijetnji, kako na republičkom nivou, tako još važnije na nivou svake lokalne zajednice.

Svaka lokalna zajednica mora da radi prvenstveno na smanjenju potražnje opojnih droga, tako što će razvijati programe koji su usmjereni na razvoj socijalnih vještina, koje će osim prevencije imati za cilj ranu intervenciju u slučaju pojave eksperimentisanja sa drogama.

Takođe, neophodno je razvijati preventivne programe za djecu i mlade, ali i za porodice koje predstavljaju prvi zaštitni i vaspitni faktor kod mladih ljudi. Ovi programi se razvijaju ne samo sa ciljem smanjenja potražnje opojnih droga, nego i radi važnosti za zdravlje i rješavanje drugih negativnih navika prisutnih u našem društvu, poput konzumiranja alkohola, upotrebe duvana i duvanskih proizvoda, a pogotovo nemedicinsko korištenje lijekova sa opojnim ili psihoaktivnim djelovanjem.

Poznato je da se zavisnici, vrlo često, nakon završenog liječenja, ne mogu uspješno uklopiti u društvenu sredinu zbog postojanja više razloga, a jedan od njih je i javno mišljenje o njima, koje cijelu zavisničku populaciju marginalizuje i stigmatizuje. Zato je važno uključivanje lokalne zajednice koja će sprovoditi uspješne programe i projekte resocijalizacije koji bi doprinijeli destigmatizaciji liječenih zavisnika, smanjenju recidiva nakon završenog tretmana u terapijskim zajednicama, te većoj senzibilizaciji cjelokupne, a posebno stručne javnosti za rad na problemu socijalne reintegracije liječenih zavisnika.

Kao predsjednik Komisije za suzbijanje zloupotrebe opojnih droga odgovorno tvrdim da je naša posvećenost ovoj borbi neupitna, jer shvatamo da je ovo pitanje koje zahtijeva sveobuhvatan pristup, od prevencije i obrazovanja, do pravosudnih i zdravstvenih mjera.