VRBAS Media

Kategorija: Društvo

  • Nulta marža spušta cijene proizvoda u Srpskoj

    Nulta marža spušta cijene proizvoda u Srpskoj

    Sa polica pojedinih marketa u Srpskoj potrošači će uskoro dio proizvoda kupovati po znatno nižim cijenama jer su domaći proizvođači i trgovci pristali da se odreknu zarade, a lista artikala koje će prodavati sa nula odsto marže biće definisana narednih dana.
    Dogovoreno je to u petak na sastanku predstavnika Vlade RS, proizvođača, trgovaca i dobavljača na opštu radost potrošača jer ova mjera, kako kažu stručnjaci, predstavlja veliko olakšanje za kupce sa tanjim novčanicima.

    Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković najavio je nakon sastanka da će određeni broj proizvoda u narednom periodu imati snižene cijene kako bi se pomoglo građanima u izazovnom vremenu.

    – Imali smo sastanak po ugledu na zemlje okruženja. Većina proizvođača je rekla da će pojedine proizvode dati bez marže, što znači da će ti artikli biti znatno povoljniji nego sada. Razmotrićemo koliko proizvoda će biti obuhvaćeno inicijativom, a na osnovu broja proizvođača koji su se odazvali – rekao je Višković i dodao da su akciju podržali i predstavnici kompanije “Neoplanta” iz Novog Sada.

    On je zahvalio učesnicima sastanka te naglasio da će telefonski biti kontaktirano i sa određenim brojem trgovačkih lanaca, distributera i proizvođača koji nisu bili u mogućnosti da dođu na razgovor.

    Ministar trgovine i turizma Republike Srpske Denis Šulić rekao je da će narednih dana sa proizvođačima biti definisano koji su to artikli na koje će se odreći marže i u kojim će se marketima naći.

    – Jeftiniji proizvodi prodavaće se samo u onim marketima koji su dio kampanje “Društveno odgovorni”. Ostali marketi će imati marže proizvoda koje su imali i u prethodnom periodu – rekao je Šulić i zahvalio svima koji su u petak prisustvovali sastanku.

    Direktor prodaje u kompaniji “Nelt” iz Istočnog Sarajeva Mirsad Bektašević rekao je da je njihova dužnost i obaveza da podrže ovakve aktivnosti te da bi ovakvih akcija trebalo da bude više.

    – Ići ćemo na više od 50 artikala. Za to imate našu podršku – rekao je on, navodi “Glas Srpske”.

    Direktor bijeljinske Prehrambene industrije “Sava Semberija” Stevo Filipović istakao je da će u punom kapacitetu podržati akciju.

    – Odredićemo koji proizvodi će s naše strane biti bez marže i prema kupcima proslijeđeni kroz lance marketa – dodao je Filipović.

    “Z marketi”, koji posluju u sklopu kompanije “Zvorničanka”, već tri mjeseca pružaju podršku građanima kroz kampanju “Društveno odgovorni”.

    – Odlučili smo da podržimo aktivnosti i proširimo broj artikala za krajnje potrošače sa nula odsto marže – rekao je direktor “Zvorničanke” Ninoslav Rašković.

    Sve što je u interesu kupaca podržaće i derventska kompanija “Frukta trejd” i njeni “Kort marketi”.

    – Od potrošača živimo, uvijek smo bili uz njih i prihvatićemo sve što se dogovori Vlada. Ako se proizvođači odreknu marže, isto ćemo uraditi i mi. Označićemo na policama te proizvode kako bi kupci znali koji su to artikli bez marže. Biće tu proizvodi iz mesne industrije, mlijeko i mliječne prerađevine – najavio je vlasnik “Frukta trejda” Duško Reljić.

    Izvršnu direktoricu prijedorskog Udruženja za zaštitu potrošača “Don” Murisu Marić obradovala je vijest o nultoj marži jer su, kako kaže, niže cijene potreba brojnih stanovnika Srpske koje je inflacija dovela u nelagodan položaj.

    – Ako trgovci i proizvođači na dio asortimana stave maržu od nula odsto, to će posebno biti važno za potrošače niže platežne moći. Nadam se da će i ostali trgovački lanci, koji nisu dio kampanje, dati podršku kako bismo u svakom gradu imali trgovine sa nižima cijenama – rekla je Marićeva.

    Kampanja

    Kampanja “Društveno odgovorni” sprovodi se u Srpskoj od juna ove godine na inicijativu Ministarstva trgovine i turizma RS, a kao odgovor na inflaciju i konstantna poskupljenja robe. U akciju su se, između ostalih, uključili “Đurić marketi”, “Zoki komerc”, “Diona”, “Centrum”, banjalučka “Tržnica”, STR “Tea”, “Frukta trejd”, “Zvorničanka” i drugi.

  • Stevandić: Dan Srpskog Jedinstva – ponos srpskog naroda

    Stevandić: Dan Srpskog Jedinstva – ponos srpskog naroda

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić poručio je da je obilježavanje Dana srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave blagodet i ponos srpskog naroda širom svijeta.

    “Srpska zastava će sutra biti na svim kontinentima, istovremeno će biti na svim crkvama i administrativnim predstavništvima Srbije i Srpske, u svim zajednicama gdje naš narod živi i pokazaćemo da je na skoro čitavoj zemaljskoj kugli naša zastava istovremeno istaknuta i da se slavi Dana srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave”, rekao je Stevandić Srni.

    On je napomenuo da su prošli vijekovi prije nego što se došlo u poziciju da se srpska zastava stavi tamo gdje Srbi imaju administrativnu vlast, te da je srpska zastava dio zajedničke kulture.

    “I kada različito mislimo, imamo istu zastavu koja treba da sva naša mišljenja stavi pod sebe i da ih približi, zbog čega je nemjerljive važnosti Dan srpskog jedinstva”, zaključio je Stevandić.

    Vlade Republike Srpske i Srbije odlučile su da Dan srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave zajednički praznuju 15. septembra.

    Ovaj praznik je ustanovljen 2020. godine kao dan sjećanja na Proboj solunskog fronta u Prvom svjetskom ratu.

    Centralno obilježavanje ove godine biće u Nišu.

  • Podrška Dodikovoj inicijativi o snižavanju cijena

    Podrška Dodikovoj inicijativi o snižavanju cijena

    Ministar trgovine i turizma Republike Srpske Denis Šulić podržao je inicijativu predsjednika Srpske Milorad Dodika o akciji snižavanja cijena domaćih proizvoda.

    Do kraja sedmice održaćemo sastanke sa predstavnicima trgovaca, dobavljača i domaćih proizvođača o mogućnostima proširenja obuhvata kampanje “Društveno odgovorno”, koju smo pokrenuli u junu – napisao je Šulić na društvenim mrežama.

    Dodik je rekao da će od ministra trgovine i turizma u Vladi Srpske zatražiti da održi sastanke sa domaćim trgovačkim lancima kako bi pronašli mogućnosti da se i u Srpskoj sprovede akcija snižavanja cijena domaćih proizvoda.

  • Dug za porez na imovinu težak 37,9 miliona KM

    Dug za porez na imovinu težak 37,9 miliona KM

    Neplaćeni računi za porez na nepokretnosti stanovnika Srpske na kraju juna ove godine iznosili su 37,9 miliona KM, a iako je broj za 1,6 miliona manji nego u istom periodu lani, stručnjaci smatraju da su neizmirene obaveze i dalje ogromne te da se ne smije dozvoliti zastarjevanje predmeta i dalje gomilanje.
    U Poreskoj upravi RS kažu da je dug po osnovu poreza na nepokretnosti na kraju prvog polugodišta lani bio težak 39,5 miliona KM, ističući da su dugovanja nastala u periodu od kada je Zakon o porezu na nepokretnosti počeo da se primjenjuje, odnosno od 2012. godine.

    Dodali su da su za šest mjeseci ove godine naplaćena 17,02 miliona KM po osnovu poreza na imovinu, što je za 3,02 miliona KM ili 25 odsto više u odnosu na isti period prošle godine.

    – Kada je u pitanju naplata dugovanja po osnovu poreza na nepokretnosti preduzimamo sve mjere predviđene Zakonom o poreskom postupku poput blokade žiro-računa, obustave iz ličnih primanja obveznika, zapljena gotovine i slično. U tom smislu u prvoj polovini godine pokrenuta su 19.963 postupka prinudne naplate – naveli su u Poreskoj upravi.

    Gradonačelnik Istočnog Sarajeva i predsjednik Saveza opština i gradova Republike Srpske Ljubiša Ćosić kaže za “Glas” da je značaj naplate poreza na nepokretnosti ogroman, jer se radi o prihodu koji ide u budžet jedinica lokalne samouprave.

    – Svaka opština i grad zainteresovana je da se iz godine u godinu bilježi rast, kako po povećanju broja obveznika, tako i po osnovici za obračun poreza na bazi rasta vrijednosti imovine pravnih i fizičkih lica, što se naročito dešava u gradovima koji su razvijeniji i atraktivniji, gdje stanovi, kuće i zemljište bilježe rast vrijednosti i cijena – rekao je Ćosić.

    On je istakao da je dug od skoro 38 miliona KM prevelik te da bi u slučaju naplate prostim dijeljenjem svaka lokalna zajednica dobila po pola miliona maraka, što su, kako navodi, ogromna sredstva.

    – Veoma je bitno da ne dođe do zastarjelosti tih predmeta i da odjeljenja za prostorna planiranja, urbanizam i stambeno-komunalne poslove u opštinama i gradovima stvaraju svoje baze podataka koje u dogovoru sa geodetskom i Poreskom upravom sinhronizuju u kontinuitetu i na taj način povećavaju broj obveznika i “tjeraju” građane da se prijave za porez ako to nisu do sada uradili – dodao je Ćosić.

    On je pojasnio da fokus, kada je u pitanju naplata ovog poreza, nije na građanima koji imaju niže dohotke, već na pravnim i fizičkim licima koja posjeduju brojne nekretnine velikih vrijednosti.

    Izvršna direktorica prijedorskog Udruženja za zaštitu potrošača “Don” Murisa Marić kaže da razlozi zbog kojih građani zanemaruju obavezu plaćanja poreza na imovinu mogu biti različiti, ali da dva preovladavaju.

    – Jedan dio građana nema novca da plati, a drugi ne želi, iako može. Dosta ljudi se i odselilo u inostranstvo, ali zadržalo nekretnine ovdje pa kad dođu ili neće da izmire te obaveze ili zaborave. Nesporno je da je dug impozantan i da treba voditi računa da ne raste, ne treba dozvoliti dalja nagomilavanje obaveza – rekla je Marićeva.

    Prijava

    Ljubiša Ćosić kaže da je prijava za plaćanje poreza na nepokretnosti dobrovoljna za one objekte koji su izrađeni ranije.

    – U slučaju zgrada i kuća koje se tek grade nadležne institucije te prijave vrše po automatizmu – istakao je Ćosić.

  • Osniva se fond za odbranu novinara

    Osniva se fond za odbranu novinara

    Fond za odbranu novinara BiH Udruženja novinara BiH bi od naredne godine trebalo da profunkcioniše, a cilj je da to bude dugoročni i održivi način zaštite novinara tokom obavljanja njihove profesije.

    Osim direktne zaštite novinara, cilj je i da se novinari ohrabre da slobodnije istupaju i da ne postoji strah da bi mogli trpjeti posljedice zbog svog izvještavanja, posebno kada su u pitanju političari i druge javne ličnosti koje imaju veliku moć.

    Marko Divković, predsjednik “BH novinara”, kaže da sva dostupna istraživanja koja su provedena u BiH u proteklom periodu pokazuju da su novinari sve manje pravno i ekonomski zaštićeni, a situacija se, posebno nakon donošenja odredaba o ponovnoj kriminalizaciji klevete u RS, samo pogoršava. On ističe da i sada postoje mehanizmi zaštite novinara kroz linije za pomoć, ali da obim poslova nije omogućio da se svim zahtjevima uvijek na vrijeme izađe u susret.

    “Fond će imati drugačiju strukturu i mnogo veće mogućnosti da pomogne jer se, nažalost, može očekivati da će potrebe samo rasti”, rekao je Divković.

    Borka Rudić, generalna sekretarka Udruženja, kaže da će nacrt budućeg fonda biti usvojen do kraja godine, a da bi naredne godine onda trebalo da radi u punom kapacitetu.

    Objasnila je da je riječ o sveobuhvatnom sistemu pravne zaštite dizajniranom na način da bude dugoročno održiv. On bi, pored pravne pomoći, novinarima trebalo da pruži i mogućnosti za edukaciju. Posebno je naglasila održivost ovog fonda, s obzirom na to da, kako ističe, Udruženje već 20 godina pruža besplatnu pravnu pomoć novinarima u cijeloj BiH. Rudićeva je naglasila da u BiH trenutno postoji više od 300 tužbi za klevetu, a da Udruženje radi s 22 advokata na više od deset odsto tih slučajeva. Osim toga, vode se i 43 slučaja strateških tužbi protiv javnog djelovanja, odnosno u žargonu poznatijih kao “slap tužbe”. Podsjećamo, radi se o vrsti tužbi koju podnose osobe koje se nalaze na poziciji moći ne nužno s ciljem da procese dobiju, nego da novinare zastrašuju kroz sudske procese koji se često mogu provoditi kroz duži period i uz znatne finansijske troškove. Dugoročno, cilj fonda je, kako je rečeno, unapređenje medijskog okruženja i pravnog okvira u BiH.

    Ljiljana Smiljanić, banjalučka novinarka i članica Kluba novinara Banjaluka, rekla nam je da će nakon stupanja odredaba o ponovnoj kriminalizaciji klevete u Krivičnom zakoniku RS posebno važno biti obezbijediti novinarima pravnu pomoć, te da postoji linija za pomoć novinarima koja nudi tu vrstu usluge.

    “Bilo bi važno da imamo fond koji bi obezbijedio i određena novčana sredstva za one koji rade u medijima pod pritiskom vlasnika ili urednika ako trpe pritisak jer žele da istražuju određene teme jer se svi plaše posljedica”, rekla je Smiljanićeva.

    Prema njenim riječima, dugoročan problem je što mladi ljudi nemaju nešto što bi ih moglo motivisati da uđu u profesiju, a takođe, kako je istakla, dio njih nema ispravnu predstavu šta novinarstvo znači.

    “Koliko sam ja uspjela posljednjih godina da upratim, mladi studenti koji se odlučuju da studiraju žurnalistiku žele da budu portparoli, ili da imaju svoju emisiju na televiziji, a novinarstvo je zapravo mnogo više od toga”, rekla je ona.

    Tvrdi da novinari i mediji mogu da promijene dosta toga u društvu, posebno ako se postigne sinergija kada više medija konstantno prati određenu temu.

  • Poruka sindikatu: Nema para, strpite se tri godine

    Poruka sindikatu: Nema para, strpite se tri godine

    Nemamo prostora ove godine za povećanja plata u administraciji, kaže ministarka finansija RS Zora Vidović nakon što su sindikati najavili protestnu šetnju za 29. septembar.

    Ona tvrdi da su ispoštovane sve stavke sporazuma koji su predstavnici pet granskih sindikata potpisali s Vladom RS kao poslodavcem.

    – U junu prošle godine smo povećali 10 odsto platu. Tada je tako i dogovoreno. Od 1. januara, po dogovoru, povećana je plata pet odsto za one koje imaju platu nižu od prosječne republičke plate.

    Onda smo rekli da ćemo se, nakon analiziranja stanja prihoda, rashoda, u ovoj godini dogovarati oko eventualnog povećanja ili nepovećanja plata. Sve zavisi kakav je prihod – rekla je Vidovićeva.

    Navodi da je novac predviđen za usklađivanje plata radnicima u prosvjeti od januara 2024. godine.

    – To ćemo raditi u naredne tri godine – 2024, 2025. i 2026. godine, i oni će u tom momentu dostići plate administracije – poručila je Vidovićeva.

    Podsjećamo, na Saboru pet sindikata donesena je odluka o protestima u Banjaluci zbog nezadovoljstva odnosom Vlade RS kao poslodavca.

    Protest je najavljen za 29. septembar, a organizuju ga sindikati uprave, unutrašnjih poslova, strukovni sindikati medicinskih sestara i tehničara i doktora, te Samostalni sindikat radnika u socijalnoj zaštiti RS, piše Srpskainfo.

  • Sindikat: Dnevnice za službeni put ne pokriju niti jedan obrok

    Sindikat: Dnevnice za službeni put ne pokriju niti jedan obrok

    Savez sindikata policijskih organa u BiH, Uprave za indirektno oporezivanje i Sindikat državnih službenika i zaposlenih u institucijama BiH uputili su Savjetu ministara BiH zahtjeve kojima se traži da se dnevnica za službena putovanja poveća sa 25 na 60 KM, jer se tim novcem trenutno ne može pokriti ni osnovni obrok.

    Pored toga, tri reprezentativna sindikata traže od predsjedavajuće Borjane Krišto i ministara da se poveća osnovica za obračun plate za 2024. godinu sa sadašnjih 600 KM na 650 maraka, te da se što prije krene sa donošenjem kolektivnog ugovora za zaposlene u ovim institucijama, napominjući da je BiH jedina u svijetu koja nema taj sporazum.

    Ana Mrnjavac, predsjednik Sindikata Uprave za indirektno oporezivanje BiH, kaže za “Nezavisne novine” da očekuje brzu reakciju sa institucionalne strane.

    Kada su u pitanju dnevnice za službena putovanja, Mrnjavac naglašava da je trenutna dnevnica od 25 maraka ispod svakog nivoa zaposlenih.

    “Tražimo donošenje odluke o visini dnevnice za službena putovanja u institucijama BiH i odluke o načinu i postupku ostvarivanja prava uposlenih na naknadu na službeno putovanje iz prostog razloga jer je dnevnica od 25 KM na snazi još od 2012. godine i nikada nije korigovana. Bez obzira na inflaciju i na realne troškove koje svaki službenik na putovanju ima, ta dnevnica je toliko minimizirana da ona za vrijeme trajanja samog službenog putovanja ne može pokriti ni one osnovne troškove, čak niti jedan obrok, pogotovo ako uzmemo u obzir da se prilikom isplate tih 25 KM službeniku odbija i topli obrok za taj dan, kao i troškovi putovanja za dolazak na posao i sa posla. Ta dnevnica realno ne iznosi ni deset maraka”, kaže Mrnjavac.

    Ona podsjeća da je ranije dnevnica iznosila 50 KM, te da je zahtjev da to ubuduće iznosi 60 KM realan iznos, kada se u obzir uzmu inflacija i troškovi.

    “To ne bi bilo nikakvo povećanje, već vraćanje na stari iznos”, ističe Mrnjavac.

    Pred Savjet ministara je stigao i zahtjev za usvajanje odluke o visini osnovice za obračun plate za 2024. godinu u iznosu od 650 KM, a ta odluka, prema riječima predstavnika sindikata, mora biti donesena jer je prema odredbama Zakona o platama i naknadama u institucijama BiH njeno usvajanje trebalo da bude završeno najkasnije do 30. juna 2023. godine.

    “I za taj zahtjev imamo iste razloge kao i za dnevnicu, dakle inflacija. Dali smo prijedlog da to ide sa 600 na 650 KM. Ovo ništa nije nerealno, naprotiv”, naglasila je Mrnjavac.

    Ipak, kao ključnu urgenciju koju su uputili pred Savjet ministara BiH sindikalci izdvajaju otvaranje postupka kolektivnog pregovaranja, koji bi, tvrde, riješio sve probleme za zaposlene, uključujući i pomenute dnevnice i platnu osnovicu.

    “Ovo je jedina država u svijetu koja nema nijedan kolektivni ugovor sa državnim institucijama na nivou države BiH. Kada bismo imali to, ne bismo više morali pojedinačno djelovati, regulisalo bi se sve po automatizmu”, poručuje Mrnjavac.

    Predsjednik Samostalnog sindikata državnih službenika i zaposlenika u institucijama BiH Radenko Mirković podsjeća da je i Borjana Krišto u svom ekspozeu kazala da je potpisivanje kolektivnog ugovora neophodno.

    On za “Nezavisne novine” kaže da su sindikati odmah nakon toga formirali komisiju, izradili kolektivni ugovor i predali ga nadležnima, kao i pregovarački tim.

    “Nadam se da će u roku od mjesec ili dva poslodavac formirati podpregovarački tim, kako bi se krenulo u pregovore o ugovoru i nadam se da po nekom svom iskustvu sve bude gotovo do 1. maja”, navodi Mirković.

    Prvi čovjek Sindikata policijskih organa u BiH Dragan Krvavac naglašava da je kolektivni ugovor najbitnija stvar u pregovorima radnika i poslodavaca.

    Na pitanje da li očekuje da će Savjet ministara BiH reagovati i izaći u susret sindikatima, Krvavac kaže da su nadležni dosad radili isključivo po istom principu, a to je da dođu na sastanak kada budu pozvani, ali da sve ostane na tome.

    “Misle da su bogomdani tu, da rade šta hoće”, rekao je Krvavac.

  • Samo četiri lokalne zajednice u RS imaju pozitivan prirodni priraštaj

    Samo četiri lokalne zajednice u RS imaju pozitivan prirodni priraštaj

    Od ukupno 64 lokalne zajednice, 10 gradova i 54 opštine u Republici Srpskoj, svega njih četiri su na kraju prošle godine imale pozitivan prirodni priraštaj, pokazuju procjene Republičkog zavoda za statistiku.

    I ove četiri lokalne zajednice su imale pozitivan prirodni priraštaj koji nije drastično povećan, odnosno broj stanovnika je u odnosu na 2021. godinu malo povećan, negdje i sa samo dva stanovnika.

    Banjaluka, najveći grad u Srpskoj, je 2021. godine imala, prema procjenama Zavoda za statistiku RS, 185.075 stanovnika, a na kraju prošle 185.177, što znači da je Banjaluka za godinu dana dobila 102 stanovnika više.

    Istočno Novo Sarajevo je tokom 2021. godine imalo 12.255 stanovnika, a godinu kasnije 12.552, odnosno 297 stanovnika više.

    Tu se ubraja i opština Stanari, koja za godinu dana ima dva stanovnika više, odnosno 2021. godine je imala 6.986 stanovnika, a 2022. 6.988.

    I Petrovac je imao pozitivan prirodni priraštaj, te je 2021. godine imao 600 stanovnika, a godinu kasnije njih 634.

    Prema procjenama Zavoda, na kraju prošle godine je u Srpskoj bilo 1.120.236 stanovnika, od tog broja su 551.376 muškarci, a 568.860 žene.

    Ipak, u ovim podacima se vidi da se iz godine u godinu smanjuje broj stanovnika Republike Srpske.

    Tako je, prema njihovim procjenama, u Srpskoj 2021. godine živjelo 1.128.309 stanovnika, 2020. godine 1.136.274, 2019. godine 1.142.495 osoba, a 2018. 1.147.902 stanovnika.

    Prošle godine je rođeno 9.118 osoba, od toga 4.648 muškog pola, a 4.470 ženskog pola.

    Ipak, s druge strane u toku prošle godine je u Republici Srpskoj umrlo 16.236 stanovnika.

    Sklopljeno je 5.527 brakova, dok je razvedeno 965 sada već bivših parova.

    Aleksandar Majić sa Katedre za društvenu geografiju i demografiju Prirodno-matematičkog fakulteta u Banjaluci, rekao je za “Nezavisne novine” da se generalno sve statistike koje se vode na ovim prostorima vode na zatvorenom tipu populacije.

    “Dakle, to je sve stanovništvo koje je rođeno i umrlo te kalendarske godine. Međutim, u toj zatvorenoj populaciji nemamo migracionu komponentu te ne znamo koliko stanovništva se iseljava ili doseljava. Procjena da smo za godinu izgubili oko 8.000 stanovnika nije tačna jer poznavajući ovaj prostor i determinante emigracione politike možemo reći da je ona mnogo izraženija u odnosu na podatke koliko je rođeno i umrlo. Ovo znači da je mnogo manji stvarni broj stanovnika u Republici Srpskoj jer nemamo podatke o vanjskoj migraciji”, objašnjava Majić.

    Prema njegovim riječima, uobičajena je pojava u zadnjih 10 godina da godišnje imamo svega nekoliko lokalnih zajednica u kojima je zabilježen pozitivan prirodni priraštaj.

    “Poražavajući je podatak da u većim opštinama, odnosno gradovima kao što su Bijeljina, Doboj ili Prijedor, imamo negativan prirodni priraštaj u posljednjih pet godina. U manjim opštinama je uobičajen slučaj negativnog prirodnog priraštaja unazad 20 godina”, zaključio je Majić.

    Više od 4.500 osoba starijih od 90 godina
    Prema procjenama Zavoda za statistiku RS, u Srpskoj je na kraju ove godine živjelo 4.598 osoba starijih od 90 godina.

    Kako piše u ovim podacima, više je bilo osoba ženskog pola starijih od 90 godina, njih 2.983, dok je muškog bilo 1.615.

  • Doktori, policija, medicinari i uprava u RS izlaze na ulice

    Doktori, policija, medicinari i uprava u RS izlaze na ulice

    Sindikat uprave Republike Srpske, Sindikat radnika unutrašnjih poslova Republike Srpske, Strukovni sindikat doktora medicine Republike Srpske, Strukovni sindikat medicinskih sestara i tehničara Republike Srpske, i Samostalni sindikat radnika u zdravstvu i socijalnoj zaštiti Republike Srpske, najavili su da 29. septembra izlaze na proteste.

    Odluka je donesena na sindikalnom Saboru u Banjaluci, a usvojene su i odluke i zaključci o neispunjavanju Sporazuma o povećanju plata, nedonošenja posebnih kolektivnih ugovora i drugim bitnim temama.

    Pet granskih sindikata ima oko 55.000 članova, a Vladu RS, premijera Radovana VIškovića, ministarku finansija Zoru Vidović, a najviše predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika smatraju najodgovornijim za stanje.

    “Svi mi znamo u kakvoj državi živimo i da će biti pritisaka. Nezadovoljni smo radom Vlade RS kao našeg poslodavca, smatramo da ne rade dobro svoj posao, da nisu ispunili sporazum (potpisao ga Milorad Dodik 2022. godine, op.a.)”, kaže Božo Marić predsjednik Sindikata uprave Republike Srpske.

    Na pitanje “RTRS-a” i “Srne” da li su pojedini sidnikati pozivani iz ambasada kako bi se nudili projekti sindikatima itd., odgovara kontrapitanjem:

    “To je matrica koja ide, već mi je postavila novinarka ‘Srne’, to je bezobrazluk i spinovanje javnosti. Ovih pet sindikata je prije godinu dana pokrenulo ovu pruču i izdržaće. Mi imamo i doktora, pukovnika Ateljevića, koji je časno branio Republiku Srpsku. Preko deset ljudi unutra je sjedilo čiji su roditelji dali život za Srpsku, pa da nas dezerteri danas optužuju da radimo za strane ambasade. To je nisko i pokvareno, neću da se osvrćem na takve spinove.”

    Marić je upitao novinarku “RTRS-a” kako su baš “RTRS” i “Srna” došli do “navodnih informacija”, insinuirajući da su pitanja naručena.

    Inače, većina predstavnika sindikata demantovala je da je ikada imala kontakt sa bilo kojom ambasadom, a jedini koji je potvrdio da je dobio poziv iz američke ambasade je Željko Šukalo iz Samostalnog sindikata radnika u zdravstvu.

    Anica Jondić iz Sindikata MUP-a Republike Srpske zavapila je zbog lošeg položaja radnika u policiji, tvrdi da akcije podržava 80 odsto radnika, čak i rukovodni kadar.

    Za problem smatra to što ne postoji topli obrok i regres, ali i neplaćanje prekovremenih sati.

    “Dan noć rade prekovremeno. To im nije plaćeno. Policijski službenici su postali samo policijski službenici, nisu više ni očevi, ni sinovi, nemaju vrijeme ni za šta… Policijski službenici za šest godina imaju 2.332.940 prekovremenih radnih sati. Za milion i 173.000 prekovremenih sati policijski službenici nisu dobili ni jednu jedinu minutu da se odmore, ne da nisu mogućnost da se odmore, nisu dobili ni jednu jedinu marku za taj prekovremeni rad”, kaže.

    Jondić i ostali članovi sindikata kritikuju Vladu Radovana VIškovića, podsjećaju da su pritiskom i protestima 2012. i 2013.godine oborili Vladu Aleksandra Džombića.

    “Vlada Republike Srpske se ponaša kao uspavana ljepotica”, zaključuje.

    Najavljeni protest održaće se 29. septembra, u pokretu do Vlade Republike Srpske i Plate RS. Okvirno povećanje pojedinčanih plata koje se traži je oko 100 maraka.

    Ministar finansija Republike Srpske, Zora Vidović izjavila je da je vidljiv veoma veliki pritisak međunarodne zajednice na Republiku Srpsku u smislu obezbjeđenja sredstava, navodi “N1”.

    “Naše banke koje imaju strani kapital apsolutno nas ne prate, a pratile su nas uvijek. Imaju mogućnost da nas prate, imaju sredstava, ali jednostavno zbog pritiska međunarodne zajednice to se ne radi”, objasnila je ranije Vidovićeva dio finansijskih problema sa kojima se Republika Srpska suočava.

  • Od danas podnošenje zahtjeva za borački dodatak

    Od danas podnošenje zahtjeva za borački dodatak

    Od danas, svi borci, bez obzira na godine života i kategoriju koju su imali, mogu da podnesu zahtjev za borački dodatak, za šta će u budžetu Srpske za narednu godinu biti obezbijeđeno dodatnih 150 miliona maraka, najavio je predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković.

    Podsjetio je da su do sada borački dodatak primala lica koja su imala 60 godina i bili borci od prve do pete kategorije, a sada će svi moći da ih primaju.