Kategorija: Društvo

U analizi 157 zemalja, Bosna i Hercegovina zauzela je 18. mjesto i ocijenjena je kao najgora u regionu.

BiH je ocijenjeno kao osamnaesta u svijetu prema Hankeovom godišnjem indeksu simomaštva.

– Ta je lista nastala na osnovu više faktora, osnov jeste ekonomija, ali da je politika produktivnija mi bi u ekonomskom smislu bili daleko bolji i imali bi bolje blagostanje i život i standard. Poslije rata još se nismo stabilizovali , a nemamo ni kulturu rada. Nas politička situacija opterećuje – kaže ekonomista Željko Šain.

Ovaj indeks formira se na osnovu odnosa nezaposlenosti, inflacije, kamatnih stopa i rasta BDP-a, a za BiH se navodi da je nezaposlenost najznačajniji faktor bijede.

Lošim ekonomskim parametrima kumovali su korupcija, neznanje i odlazak mladih, kažu u nevladinom sektoru.

– BiH je zemlja gdje ste siromašni i ako radite i ako ne radite, prema tome jedna organizacija od strane nesposobne vlasti je takva da je to naša sadašnjost, a bojim se i naša budućnost – ističe Branko Todorović iz Helsinškog odbora za ljudska prava.

– U ekonomiji kažu da veći broj ljudi pravi veći proizvod, a mi imamo tu nesreću da imamo sve manje ljudi i da uskoro nećemo moći proizvesti ni osnovno za naše potrebe, odnosno za potrebe našeg stanovništva – navodi Danijel Malić, ekspert za međunarodne projekte.

Za građane ova neslavna statistika nije nikakvo iznenađenje.

– Kako mi da dovedemo investiture, kako neko da ulaže u državu u kojoj se konstantno priča o ratu o prošlosti, kada dovodimo mir u pitanje i to su uzročno posljedične veze zašto smo lideri Evrope u negativnom smislu – ističe sociolog Vladimir Vasić za BHRT.

Što se tiče susjednih zemalja, Hrvatska je najbolje rangirana i zauzima 98, Srbija 54, Crna Gora 34. mjesto.

Predviđanja za naredni period nisu ništa bolja.

Nakon masakra u beogradskoj Osnovnoj školi “Vladislav Ribnikar” i pucnjave u Lukavcu, kada je 13-godišnji đak teško ranio nastavnika, mnogi se pitaju šta je sledeće.
Svi su svjesni da se nešto mora reduzeti, ali mjere koje predlaže Miroslav Popržen, direktor jedne od najvećih osnovnih škola u Srpskoj i predsjednik Aktiva direktora osnovnih škola Banjaluke, mnoge će iznenaditi.

“Učiteljima i razrednim starješinama roditelji treba da daju saglasnost, kako bi oni imali pravo da pregledaju sadržaj školske torbe i opeme učenika”, rekao je Popržen za Srpskainfo.

On je precizirao da bi ovakvu saglasnost roditelji trebalo da potpišu pri upisu učenika u prvi razred i da bi ona trebalo da vrijedi do kraja osnovne škole.

Popržen predlaže i apsolutnu zabranu korištenja mobilnih telefona u školi.

“U osnovnoj školi “Sveti Sava” u Banjaluci , mi smo takvu mjeru već uveli i ona daje rezultate”, kaže Popržen.

On smatra da bi školska dvorišta trebalo da budu zatvorena nakon završetka nastave u drugoj smjeni, ili bar u periodu od 20 časova do tri ujutru.

“Neophodno je i smanjenje broja učenika u odjeljenjima i povećanje broja stručnih saradnika, dakle psihologa, pedagoga i socijalnih radnika, pogotovo u velikim školama sa nekoliko stotina đaka”, kaže Popržen.

Predlaže i da direktori, stručni saradnici i nastavno osoblje imaju status službenih lica.

Mnogi stručnjaci za obrazovanje, a pogotovo zagovornici dječjih prava, ovakve mjere bi smatrali krajnje rigidnim, jer bi škole, ustrojene po ovakvim pravilima, ličile na kasarne.

“Ko god ima prigovora, neka dođe u školu i provede bar jedan radni dan na nastavi i u školskom dvorištu, pa će mu biti jasno o čemu govorim”, kaže Popržen.

On naglašava da se red mora znati, kako bi se obezbijedili elementarni uslovi za vaspitavanje i obrazovanje đaka.

“Da budemo jasni, velika većina đaka, rekao bi bar 95 odsto njih, su lijepo vaspitana i pristojna djeca. Ali, ne smijemo dozvoliti da pet odsto onih drugih ometa normalan nastavni proces i prijeti nasiljem”, kaže Miroslav Popržen.

Pola miliona KM za pomoć osumnjičenim i optuženim za ratne zločine, zapošljavanje djece poginulih boraca, povećanje lične i porodične invalidnine za deset odsto i uvođenje jedinstvenog boračkog dodatka za sve borce u Republici Srpskoj.

To su ključni zaključci koje su predstavnici Boračke organizacije Republike Srpske dogovorili sa ministrom rada i boračko-invalidske zaštite Danijelom Egićem, a koji bi, kako su najavile obje strane trebali biti realizovani od septembra pa do kraja ove godine.

Moderne tehnologije i pristup internetu 24 časa omogućavaju građanima da kockaju non-stop, bez obzira na to gdje se nalazili, što je uticalo na porast patoloških kockara, a stručnjaci tvrde da zavisnika sve više ima i među djecom koja iz kuće prokockaju na desetine hiljada maraka.

Dugogodišnji borac protiv patološkog kockanja i prvi čovjek novosadskog centra za edukaciju i odvikavanje od kocke “Herc tajm” Dejan Stanković kaže za “Glas Srpske” da mlade generacije tragajući za instant rješenjima koja bi ih preko noći učinila bogatim sve češće posežu za kockarskim igrama. On ističe da mu se za pomoć obraćaju mnogobrojni građani Srpske, navodeći da je najmlađa osoba imala 15 godina.

“Mnogo mladića zatraži pomoć u 18. godini, a kada ih pitam koliko dugo kockaju, vrlo čest odgovor bude pet i više godina, što je porazno. Zbog poremećenih vrijednosti i sistema u kojem se cijeni samo materijalno, oni kockaju da bi imali više para, a dostupnost telefona i interneta im omogućava da to rade non-stop. Ranije si fizički morao otići do kazina ili u kladionicu, sada sve to može iz kuće, što je ubrzalo razvoj patologije. Imamo roditelje čija su djeca napravila dug i po 30.000 KM kockajući iz svoje sobe”, priča Stanković.

Upozorava da nove generacije već sa 15 godina zapadaju u problem patologije.

“Prosječan iznos koji su ljudi prokockali i koji nam se obraćaju za pomoć je između 100.000 i 300.000 evra. A imao sam slučaj momka iz Srpske koji je iz firme svog strica uzeo 50.000 KM, sve prokockao, zbog čega je htio da se ubije, jer nije vidio izlaz”, priča Stanković.

Zbog velikog interesovanja građana iz Srpske koji su mu se obraćali za pomoć Stanković kaže da se od prošlog mjeseca u okviru banjalučkog Edukativno-razvojnog centra “Nika” izvodi njegov “Herc” program odvikavanja od patološkog kockanja.

Psiholog u pomenutom centru Danijela Jokanović ističe da ih građani već pozivaju, interesuju se kako izgleda program, kako teče proces odvikavanja i koliko traje.

“Svijest ljudi o problemu patološkog kockanja je na niskom nivou i mi nastojimo da ljudima objasnimo da patološko kockanje nije bezobrazluk, nije faza, hir, niti egocentrizam i zabava, nego bolest iz spektra poremećaja impulse – ponašanja, klasifikovana od strane Svjetske zdravstvene organizacije. Roditelji treba da znaju da se starosna granica spušta, da sve više mladih i djece ima problemom te da je zavisnost sve jača i eksplozivnija, sa ogromnim rušilačkim dejstvom”, kaže Jokanovićeva dodavši da se na sajtu “ulog.ba” i društvenim mrežama “Herc tajm Banjaluka” mogu pronaći korisne informacije o problemu kockanja.

Da je kocka sve ozbiljniji problem u društvu smatra i banjalučki psiholog u Psihološkom savjetovalištu “Ipostasis” Branislava Popović, gdje takođe pružaju podršku patološkim kockarima.

Zatražena smjena direktorice Narodnog pozorišta zbog skidanja zastave Srpske
Zatražena smjena direktorice Narodnog pozorišta zbog skidanja zastave Srpske
“Iako nemam objektivne pokazatelje, iz prakse je vidljivo da već duže vrijeme postoji veliki broj zavisnika i velika potreba za podrškom, kako mlađim tako i starijim građanima. Moj utisak je da za ovu vrstu problema nema dovoljno podrške u našem društvu. Fali nam specijalizovani centar, ustanova ili možda neko udruženje koje bi se bavilo isključivo tom problematikom gdje bi podrška bila kompletna, sa određenim programima”, rekla je Popovićeva za “Glas” i dodala da su njeni najmlađi klijenti mahom srednjoškolci, dok ozbiljne, kompleksne probleme uglavnom imaju zreli ljudi, u pedesetim godinama života.

Razorene porodice
Dejan Stanković navodi da kocka razara mnoge porodice u daleko većem broju nego što javnost može da zamisli.

“Kocka sa sobom nosi nasilje u psihičkom, fizičkom, ali i ekonomskom smislu. Mnogi prodaju stan, kuću, sve što imaju, a pomoć zatraže tek kada budu na rubu siromaštva”, kaže on.

Ukupno 356 osnovaca iz Republike Srpske ispisalo se iz škole u godini dana zbog odlaska u inostranstvo.
Ovo je posljednji podatak Zavoda za statistiku Republike Srpske i odnosi se na period od 1. septembra 2021. godine do 31. avgusta 2022. godine.

Budući da jedno odjeljenje u osnovnim školama u Republici Srpskoj broji 18 đaka, to znači da je Srpska ostala bez gotovo 20 đačkih odjeljenja samo po osnovu odlaska u inostranstvo.

Na početku školske 2022/23 godine u osnovnu školu upisano je ukupno 84.197 đaka, što je 5.433 učenika manje nego prije četiri godine, prenosi Srpskainfo.

U tom periodu Srpska je ostala i bez 26 školskih objekata. Ukupno ima 188 osnovnih škola, a 638 školskih objekata.

Prije par godina bili smo heroji, a sada ne možemo liječiti svoje kolege. Poruka je to medicinara na apsurdnu situaciju u kojoj su se našli zdravstveni radnici u Srpskoj.

Oni su, naime, kao i mnogi zaposleni, nakon ukidanja vanredne situacije u RS ostali bez zdravstvenog osiguranja jer im nisu redovno uplaćivani doprinosi.

Nakon što su problemi isplivali na površinu, Vlada RS je ostavila rok od 60 dana, tačnije do 31. jula, poslodavcima da izmire doprinose, a građanima će do tada biti obezbijeđena zdravstvena zaštita. Međutim, radnici postavljaju pitanje – šta poslije toga.

Upravo su javne bolnice među najvećim dužnicima za poreze i doprinose u Srpskoj.

– Imamo samo rok od 60 dana, ne vjerujem da će ijedna ustanova moći da izmiri dug. Ta saga će se vjerovatno protezati do sljedeće godine – smatra predsjednik Strukovnog sindikata medicinskih sestara i tehničara RS, Mirko Šerbedžija.

Pitanje je, kaže, i šta će biti sa kolegama koje su morale da plaćaju participaciju i preglede u vrijeme kada nisu bili osigurani. Ko će da im refundira ta sredstva?

Dugovi javnih zdravstvenih ustanova za poreze i doprinose sežu i 10 godina unazad.

Prema podacima iz marta, na prva četiri mjesta nalaze se Univerzitetski klinički centar RS sa dugom od 50,3 miliona KM, Bolnica Istočno Sarajevo – 43,8 miliona KM, Bolnica „Sveti apostol Luka“ iz Doboja – 29,3 miliona KM, Univerzitetska bolnica Foča – 16,4 miliona KM.

Problem nije od juče. Kako su se medicinari snalazili prije pandemije virusa korona?

– Za radnike koji nisu imali osiguranje mi smo kao sindikat reagovali prema bolnicama, koje su na neki način uspijevale davati potvrde o uplaćenim doprinosima za te ljude koji su trebali da se liječe i tako smo rješavali. Ali, od 2019. su počeli redovno sa uplatom doprinosa i nismo imali problema sa osiguranjem, sve do ovog sada kada je ukinuta vanredna situacija – priča Šerbdežija.

Iz Strukovnog sindikata doktora medicine podsjećaju da su još ranije tužili direktore dvadesetak ustanova koji nisu uplaćivali doprinose.

– Međutim, od Tužilaštva smo dobili odgovor da je naša tužba neosnovana!? Koga mi sada da tužimo, te tužioce, ministarstvo, Fond, koga – upitao je predsjednik Strukovnog sindikata doktora medicine Jovica Mišić.

Tokom vanredne situacije u RS, više od tri godine Fond zdravstvenog osiguranja RS finansirao je zdravstvene usluge za sve građane. Iz FZO RS u petak su ponovo pozvali poslodavce da iskoriste prelazni rok i izmire doprinose za svoje radnike.

Iz UKC RS nedavno su saopštili da od marta 2017. godine redovno isplaćuju poreze i doprinose. Kako kažu, dug datira iz perioda od 1. avgusta 2012. godine do 28. februara 2017. godine, a tvrde da će se riješiti u narednom periodu dogovorom osnivača, Vlade Republike Srpske i Fonda zdravstvenog osiguranja Srpske.

Iz Bolnice “Srbija” su za BHT rekli kako njihov dug datira iz perioda od 2011. do 2019. godine, te da od tada redovno izmiruju obaveze prema zaposlenim i svim fondovima.