Kategorija: Društvo

Prava bitka za indekse juče se odigrala u amfiteatrima medicinskog, ekonomskog, ali i elektrotehničkog fakulteta, gdje je broj prijavljenih kandidata znatno premašio predviđene upisne kvote, a zahvaljujući dobroj promociji visokoškolskih ustanova veliko interesovanje vladalo je i za nove i inovirane studijske programe poput geografije, što prethodnih godina nije bio slučaj.
Na javnim univerzitetima u Srpskoj juče su održani prijemni ispiti, a na fakultetima u okviru Univerziteta u Banjaluci za upis na prvom roku stiglo je oko 2.100 prijava.

Prema riječima portparola banjalučkog Univerziteta Darija Stankovića najveće interesovanje kandidati su pokazali tradicionalno za Medicinski fakultet, ne računajući strane studente koji do početka jula imaju mogućnost da se prijave.

“Veliki broj prijava stigao je i za Akademiju umjetnosti, Arhitektonsko-građevinsko-geodetski fakultet, Ekonomski i Pravni fakultet te za studijske programe kao što su psihologija i predškolsko vaspitanje na Filozofskom fakultetu, kao i za srpski i ruski jezik. Takođe za inovirani studijski program geografija prethodnih dana je stiglo više prijava nego što je prošle godine upisano brucoša”, rekao je Stanković i dodao da je najmanje kandidata polagalo prijemni na Rudarskom i Poljoprivrednom fakultetu.

Dekan Medicinskog fakulteta u Banjaluci Ranko Škrbić kazao je da je, kao i prethodnih godina, zadovoljan interesovanjem kandidata koji su uglavnom završili srednju medicinsku školu i gimnaziju.

“Najveće interesovanje je za smjer medicina, zatim dentalna medicina, a imamo i dovoljan broj prijavljenih za farmaciju. Takođe veliki odziv je za i fizioterapiju i radiološku tehnologiju”, kazao je Škrbić.

Najviše upražnjenih mjesta, dodao je on, ostalo je za sanitarnu hemiju, sestrinstvo i babištvo.

“Iz ranijih godina znamo da ćemo ova upražnjena mjesta popuniti već na drugom upisnom roku. Tako da vjerujem da ćemo ići sa proširenjem lista studenata u prvoj godini, kao što je to bilo i ranije. Novina ove godine je to što sad imamo značajan priliv stranih studenata koji će studirati na nekim od studijskih programa na engleskom jeziku”, istakao je Škrbić.

Odzivom kandidata u prvom roku zadovoljni su i na Prirodno-matematičkom fakultetu u Banjaluci, posebno ako se uzmu u obzir novi i inovirani studijski programi, za koje su, kako je istakao dekan Goran Trbić, prilično kasno dobili licencu.

“Veoma veliko interesovanje ove godine imamo i za biologiju te prostorno planiranje. Generalno gledajući, prijavljeno je više studenata u prvom roku nego lani, a sve zahvaljujući dobroj promociji naših studijskih programa”, kazao je Trbić.

Informaciju o broju kandidata koji su juče polagali primjeni ispit na fakultetima u okviru Univerziteta u Istočnom Sarajevu nismo dobili, ali dekan Medicinskog fakulteta u Foči Dejan Bokonjić za “Glas” kaže da je već izvjesno da će zbog velikog interesovanja tražiti proširenje liste za studijski program medicine, baš kao i prethodnih godina.

“Na provjeri znanja bila su 163 kandidata koja su konkurisala za studij medicine, a mjesta ima za njih 110. U toku je selekcija, ali sudeći prema preliminarnim rezultatima djeca su dobro uradila testove i palo ih je svega petnaestak. Među prijavljenim kandidatima su mladi iz cijele Srpske, a posebno nam je drago što je 35 odsto djece iz Crne Gore i Srbije”, rekao je Bokonjić. Dodao je da će danas prijemni ispit polagati oko 100 kandidata koji su konkurisali za druge studijske programe.

“I tu očekujemo da popunimo mjesta na defektologiji i stomatologiji u prvom upisnom roku, dok će kada je riječ o zdravstvenoj njezi vjerovatno ostati nekoliko mjesta za drugi upisni rok”,naveo je Bokonjić i istakao da će strani studenti prijemni ispit polagati u julu i septembru.

Drugi upisni rok
Drugi upisni rok biće organizovan krajem avgusta na fakultetima koji u prvom roku ne upišu planiran broj studenata. Po potrebi fakulteti u Srpskoj, kao i prethodnih godina, organizovaće i treći upisni rok. Upis na drugi i treći ciklus studija, za koji je predaja dokumenata počela 19. juna, trajaće do 6. oktobra.

Sa ministrom zdravlja smo razgovarali i o problemu neuplaćenih doprinosa za zaposlene u zdravstvu i rečeno nam je da će to biti riješeno u ova dva mjeseca.

Ovo za Srpskainfo kaže Nikola Crnčević, predsjednik Sindikata zdravstva i socijalne zaštite RS.

– Na sjednici Republičkog odbora Sindikata bilo je riječi i ovom problemu koji je eskalirao poslije ukidanja vanredne situacije. Rečeno nam je da će to biti riješeno da li reprogramom poreskih obaveza ili na neki drugi način. Malo je vjerovatno da će Poreska uprava otpisati dugove javnim zdravstvenim ustanovama – navodi Crnčević.

On kaže da je i sindikalcima nepoznat podatak koliki je ukupan poreski dug javnih zdravstvenih ustanova, ali znaju da je veoma mali broj ovih ustanova čiji zaposleni nisu imali problem u ostvarivanju prava na zdravstveno osiguranje.

Poznato je da zaposleni u UKC nisu imali zdravstveno osiguranje, a ni radnici Doma zdravlja Banjaluka – kaže predsjednik Sindikata zdravstva i socijalne zaštite RS.

Za vrijeme vanredne situacije uzrokovane virusom korona u Republici Srpskoj svi građani Srpske su imali zdravstveno osiguranje. Troškove liječenja snosio je Fond zdravstvenog osiguranja RS i za one koji nisu osigurani. Kada je ukinuta vanredna situacija prošlog mjeseca prestala je ova mogućnost.

Tada se saznalo i da za 48.000 radnika ove godine nisu uplaćivani doprinosi, a koji nisu imali pravo na zdravstveno osiguranje. Vlada RS dala je rok od 60 dana za prelazno rješenje.

Institut za javno zdravstvo Republike Srpske raspolaže dovoljnom količinom seruma koji se koristi protiv zmijskog otrova (antivipernum) i dostavlja ga zdravstvenim ustanovama prema njihovim zahtjevima i potrebama, rečeno je Srni u Institutu.

UInstitutu su naveli da redovno nabavljaju vakcine i serume, prema planu i potrebama, kako Instituta, tako i domova zdravlja.

Kasno proljeće i nastupajući ljetni period vrijeme je intenzivnog boravka u prirodi – obavljanje poljoprivrednih radova, izleti, planinarenja i slično, što uslovljava povećanu izloženost zmijskim ujedima.

Prema riječima stručnjaka, na ovom području živi nekoliko vrsta zmija, od kojih su tri otrovnice i to šarka ili riđovka, balkanski šargan i poskok.

Na Katedri za zoologiju, evoluciju i genetiku Prirodno-matematičkog fakulteta (PMF) u Banjaluci kažu da zmije napadaju čovjeka iz straha i samo ukoliko se nagaze ili isprovociraju u samoodbrani.

Zmije su veoma opasne i u sezoni parenja ili dok njeguju mladunce, ali i tada, ako nema naglih pokreta, neće napasti. Ukoliko se zmija nagazi ona će se instiktivno okrenuti i ujesti za nogu.

– Otrovne zmije se u brzini teško razlikuju od neotrovnih, ali osnovno je to da otrovnice imaju izraženu trouglastu glavu (kod neotrovnih je ona više jajolika) i dosta sužen vrat, dok kod neotrovnih to nije slučaj – navode iz PMF.

Otrovne zmije imaju jedan do dva šuplja zuba vezana sa kesicom punom otrova. Taj otrov luči žlijezda povezana sa kesicom. Čim zmija zarije svoje zube u meso žrtve, iz kesice se izluči izvjesna količina otrova u ranu.

Iz Katedre za zoologiju navode da u zmijskom otrovu postoje dvije vrste otrova – jedan djeluje razorno na nervni sistem, a drugi deluje na krv i krvarenje.

Prema navodima ljekara, na mjestu zmijskog ujeda vide se dvije male ubodne ranice koje ne krvare, iako je moguće da postoji i jedna ranica ili samo ogrebotina. Ubrzo na tom mjestu nastane crveni prsten koji postaje plavičast, odnosno rana pomodri i pojavi se otok. Nešto kasnije, na tom dijelu tijela javlja se obamrlost i otok limfnih čvorova.

Prilikom ujeda, preko zuba zmija ispušta otrov koji ulazi u krv, koji se raznosi po cijelom tijelu, nakon čega se javlja slabost, drhtavica, vrtoglavica, bljedilo, ubrzavan puls i otežano disanje.

Ljekari upozoravaju da nakon toga može doći do prestanka zgrušavanja krvi, zatim pojave povraćanja, dijareje i gubitka svijesti, a kasnije se javljaju grčevi i potpuna neosetljivost (koma).

Pojava neuroloških ispada (delirijum, smetenost, grčevi) su znaci krvarenja u mozgu koje je najčešći neposredni uzrok smrti. Ukoliko se ne reaguje blagovremeno, nastupa paraliza centra za disanje, a malo zatim i prestanka rada srca, kažu ljekari.

Za razvoj simptoma vrlo je važno mjesto ujeda, a najopasniji ujedi su na glavi ili vratu, ili ako je zmija ubrizgala otrov direktno u krvni sud.

Nakon transporta do zdravstvene ustanove, na osnovu procjene težine kliničke slike, daje se serum protiv zmijskog otrova /antiviperinum/ intramuskularno ili intravenski, prema protokolu.

Serum antiviperinum djelotvoran je protiv poluotrovnih i otrovnih zmija koje se javljaju u Evropi.

Preporuke za prevenciju zmijskog ujeda
U Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske ističu da neke zmijske ujede, poput onih kada osoba slučajno stane na zmiju, gotovo je nemoguće spriječiti.

– Međutim, postoje mjere predostrožnosti kojih se treba pridržavati i koje mogu znatno umanjiti mogućnost ujeda zmija, a to je da zmiju ne treba dirati. Vrlo često ugriz zmije se desi pri pokušaju da se zmija ubije. Zmije najčešće pobjegnu, a samo izuzetno napadaju -ukazuju u Insttutu.

Preporuka je i izbjegavati kretanje kroz visoku travu, šiblje i korov bez prikladne odjeće i obuće (čizme), boraviti na pokošenim dijelovima, a kretati po pokošenim stazama i postojećim putićima.

U Institutu navode da ruke ne treba stavljati na mjesta koja nisu pregledna, zavlačiti se u grmove, podizati kamenje, brati šumske plodove i slično. Poseban oprez, kako navode u Institutu, potreban je pri penjanju po stijenama.

Prvi dan upisa u srednje četvorogodišnje škole, koji je juče počeo širom Srpske, obilježile su velike gužve, a mjesta na medicini popunjena su za svega nekoliko sati, dok su veliko interesovanje odlikaši pokazali i za ekonomsku struku i gimnaziju.

Iako svršeni osnovci sa 60 i više bodova i danas mogu predati dokumenta, većina njih, u strahu da ih neko ne preduhitri, pohrlila je juče da se upiše na školovanje za željeno zanimanje.

Jedna od onih koji su požurili je i vukovac M. J. iz Banjaluke, koja je vidno uzbuđena za “Glas Srpske” ispričala da je odabrala medicinu zbog plemenitosti zanimanja, ali i velike mogućnosti zaposlenja.

• Dvoumila sam se između gimnazije i srednje medicinske škole jer želim da budem ljekar. To je moja želja još iz djetinjstva. Smatram da je to divan poziv i moja misija će biti da pomažem ljudima u nevolji. Uvjerena sam da ću po završetku studija sigurno dobiti posao, što je bio još jedan motiv da izaberem medicinsku struku – rekla je ova buduća srednjoškolka.

Da se trendovi i želje svršenih osnovaca ne mijenjaju, potvrdio je i direktor Medicinske škole Banjaluka Mirko Jović koji je istakao da su već do 11 časova ispunili plan upisa.

• Papire je predalo 230 učenika, koliko i imamo mjesta. Očekujemo da i danas dođe određeni broj đaka i to će biti to. Interesovanje je tradicionalno veliko, a razlog je odlična osnova za fakultet, ali djeca vrlo brzo mogu dobiti posao u zdravstvenim ustanovama ako ne žele da nastave obrazovanje – naveo je Jović.

Gužva je bila i u hodnicima Srednjoškolskog centra u Prijedoru.

• Tačan broj prijavljenih ne znam, kolege sumiraju rezultate, ali smo veoma zadovoljni odzivom kada je u pitanju struka zdravstva, gdje ćemo upisati tri odjeljenja. Trend interesovanja ne jenjava, što nas posebno raduje. Zadovoljni smo i interesovanjem đaka za struku geodezije i građevinarstva iako nije kao za medicinu – rekla je v.d. direktora Srednjoškolskog centra Prijedor Bojana Vučenović.

I direktorica Ekonomske škole u Doboju Tijana Vasiljević Stokić kaže za “Glas” da je zadovoljna iskazanim interesovanjem đaka.

• Dokumenta je predalo 55 učenika, što je pola od prijedloga plana upisa. U narednim danima vidjećemo šta nas čeka, ali ako se po jutru dan poznaje, biće odlično – navela je Vasiljević Stokić.

Direktorica banjalučke Gimnazije Vita Malešević kaže da u njihovoj školi odavno nije zabilježena gužva kao juče.

• Po broju predatih dokumenata mislim da smo popunili upisnu kvotu. Međutim, ne znači da sva ta djeca koja su se prijavila ispunjavaju uslove. Razlog ovolike navale je što su, uvjerena sam, roditelji i đaci shvatili da gimnazija nudi najbolje obrazovanje i podlogu za fakultet – kazala je Maleševićeva.

U Ministarstvu prosvjete i kulture RS rekli su da u školskoj 2023/2024. godini mjesta ima za 10.089 učenika te da se upis obavlja u dva upisna roka, junskom koji će trajati do 30. juna, i julskom koji je planiran od 3. do 14. jula.

Naveli su da je upis najvećeg broj učenika predviđen za struke mašinstvo i obrada metala, 16 odsto njih, zatim ekonomija, pravo i trgovina 15 odsto učenika, elektrotehnika 14 odsto, te za zdravstvo deset odsto. U gimnazije je predviđen upis takođe 16 odsto đaka.

Fakulteti
I na fakultetima dva javna univerziteta u Srpskoj juče je počelo prijavljivanje kandidata na prvi ciklus studija u akademskoj 2023/2024. godini i trajaće do petka. Univerzitet u Istočnom Sarajevu planira da upiše 1.847 brucoša, od čega 1.212 na budžet, 244 samofinansirajuća, 252 strana državljanina i 139 vanrednih. Kada je u pitanju Univerzitet u Banjaluci, mjesta ima za 2.770 studenata, od čega njih 1.936 može biti upisano na budžet, 402 na samofinansiranje, te 351 strani i 81 vanredni student.

Prilikom uvoza hrane u Republiku Srpsku ona mora biti pregledana od strane nadležnog inspektora, rekao je Slaviša Vukojević, v.d. glavnog republičkog inspektora za hranu.
Hrana iz uvoza prolazi strogu inspekcijsku kontrolu, a ukoliko hrana nije pozitivno ovjerena vraća se pošiljaocu, kaže Vukojević.

Kada je riječ o kontroli hrane, Vukojević ističe da odgovorno da tvrdi da prilikom uvoza hrane u Republiku Srpsku, ona mora biti pregledana od strane nadležnog inspektora, te da mora da ima sve sertifikate ovlaštenih institucija za kontrolu kvaliteta.

– Ako se i utvrdi da je hrana neodgovarajućeg kvaliteta, ista ne može da uđe u Srpsku, te da dođe na tržište. Hrana se uvozi i kontroliše na graničnim prelazima. Obzirom da hrana uđe, inspektori pregledaju hranu. Možemo i napomenuti da se hrana pregleda i na osnovu godišnjeg doba, te ukoliko imamo i informaciju o kvalitetu iz regiona – dodaje Vukojević.

Ističe da je ove godine obavljeno preko 25.000 pregleda pošiljki od kojih su samo dvije vraćene pošiljaocu.

– Hrana koja ulazi u Srpsku je apsolutno bezbjedna i ispravna za ljudsku upotrebu – navodi Vukojević, piše RTRS.

I u Bosni i Hercegovini dolazi do sporadične nestašice lijekova, što predstavlja veliki problem za građane koji moraju uzimati redovnu terapiju.

Banjalučanin koji injekciju mora primiti svakog mjeseca nedavno se našao u dramatičnoj situaciji pošto je shvatio da će se pomučiti da nabavi ampulu.

“Otišao sam u jednu od apoteka, nije je bilo. Apotekarka je bila susretljiva te je provjerila kroz sistem sve poslovnice te apoteke i nigdje nije našla ono što mi treba. Potom sam ampulu tražio u desetak apoteka u Banjaluci, obilazio, zvao telefonom. Potraga je bila uzaludna. Na kraju sam je uspio pronaći u jednoj apoteci u FBiH. Ali, ne znam šta ću ako za koji mjesec nestane i u toj apoteci”, priča on u izjavi za “Nezavisne novine”.

Rade Dujaković, specijalista interne medicine iz Banjaluke, takođe nam je potvrdio da dolazi do sporadičnih, privremenih, nestašica lijekova.

“Da iskren budem, ne znam šta je uzrok. Uglavnom, imamo nestašice nekih lijekova, i to čak bih neke nazvao i esencijalnim, odnosno lijekovima koji su jako bitni”, kaže Dujaković za “Nezavisne novine”.

Prema njegovim riječima, u takvim situacijama je nekim pacijentima teško objasniti da postoje takozvane zamjene.

“Ako su navikli na jedan lijek, nisu spremni da prihvate paralelu, nepovjerljivi su”, rekao je Dujaković.

Iz Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske (FZO RS) kažu da nisu nadležni po pitanju snabdjevenosti lijekova tržištem, niti za registraciju lijekova na tržištu BiH.

“Ali, svakako na rad Fonda, ali i na naše pacijente kojima su neophodni lijekovi u velikoj mjeri utiče svaki eventualni poremećaj tržišta po pitanju lijekova. Tako da se dešavaju sporadične nestašice, a najveći izazov za fondove u BiH je nabavka neregistrovanih lijekova koji su potrebni pacijentima, ali još nisu registrovani u Agenciji za lijekove i medicinska sredstva BiH”, poručuju iz FZO RS.

Podsjećaju da su često ukazivali na to da proizvođači lijekova nisu zainteresovani za tržište BiH koje je malo i neatraktivno, te nemaju interes da se registruju u BiH, pa se često dešava da se za lijekove koje nabavljaju putem javnih nabavki niko ne javi na tender ili se moraju nabavljati interventnim uvozom, jer potrebni lijekovi nisu registrovani u BiH.

“Što se tiče lijekova koji se izdaju na recept, konkretno je postojao problem sa lijekom semaglutid, koji se izdaje na recept, a nabavlja se procedurom javnih nabavki. Kako nabavljamo navedeni lijek u tri doze, jedan period je bila globalna nestašica doze od 0,5 mg, a trenutno je nestašica doze od 1 mg. Osigurana lica nisu uskraćena jer im se propisuje i izdaje ova manja doza. Prema uvjerenjima ugovorenog dobavljača, doza od 1 mg će biti dostupna krajem ovog mjeseca”, navode iz FZO RS.

Takođe, kako dodaju, deficitarni su i lijekovi koji se nalaze na listi A1 – neregistrovani lijekovi (najčešće za rijetke bolesti), ali kako se nalaze na listi lijekova, osigurana lica imaju pravo na refundaciju troškova ovih lijekova ako ih sami kupe negdje u zemljama okruženja ili inostranstvu.

“Dakle, dešavaju se sporadične nestašice lijekova na tržištu na koje FZO RS ne može da utiče, jer se npr. dešavaju defekture na svjetskom tržištu, zastoji u proizvodnji nekog lijeka, problemi prilikom uvoza, kontrole i sl. Ono što je najvažnije, za lijekove koji se nalaze na listama lijekova FZO RS je omogućio refundaciju troškova ukoliko pacijenti sami kupe lijekove ako ih nije bilo u bolnici ili apoteci, izuzev za lijekove koji se nalaze u Programu lijekova i koji su dostupni u ograničenim količinama”, poručuju iz FZO RS.

Iz Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH su takođe potvrdili da proizvođači sporadično i blagovremeno najavljuju nestašice određenih lijekova u BiH.

“BiH na svom tržištu ima dosta paralela (isti lijek od više proizvođača) te zasad ne postoji rizik od poremećaja u snabdjevenosti lijekovima – BiH nije u situaciji u kojoj se trenutno nalaze države Evropske unije. Razlozi nestašica su različiti, ali se proizvođači najčešće žale na poteškoće u nabavljanju aktivnih supstanci, ambalaže, ostalih repromaterijala potrebnih za proizvodnju lijekova”, kažu iz Agencije za “Nezavisne novine”.

Podsjetimo, pojedine evropske zemlje imaju ogromne probleme. Recimo, nestašica se u Francuskoj pogoršala alarmantnom brzinom u posljednjih pet godina, sa oko 800 problematičnih medikamenata u 2018. na oko 3.000 sada. Nestašica lijekova prisutna je i u drugim evropskim zemljama, poput Italije, koja je zimus prijavila ograničenja u snabdijevanju za više od 3.000 lijekova.

Danas je počeo upis i u srednje škole za skoro 10.000 maturanata osnovnih škola. Deficitarna zanimanja biće i ove godine stipendirana od lokalnih zajednica i Vlade.

I na dva javna univerziteta u Republici Srpskoj počinje prijavljivanje kandidata na prvi ciklus studija.

Za narednu akademsku godinu, na Banjalučkom univerzitetu predviđeno je 2.770 mjesta za upis studenata na prvi ciklus studija, od kojih će najveći broj biti upisan na budžet.

Prijemni ispiti biće održani 26. juna.