Kategorija: Društvo

Trend rasta plata u privatnom sektoru u Srpskoj će se nastaviti, ali u manjem obimu nego do sada.

Ovo su očekivanja predsjednika Privredne komore Republike Srpske, Pere Ćorića, koji ističe da je plata od prošle godine u prosjeku porasla za 130 maraka, i to uglavnom u privredi.

– Poslodavci će u skladu sa poslovanjem, pozicijom na tržištu, ponudom radne snage sigurno ići ka povećanju plate u narednom periodu, ali mislim da u ovako visokim procentima to neće biti moguće. Ponuda i potražnja radne snage odrediće i visinu plata u zavisnosti od djelatnosti, pozicije na tržištu, proizvodnog programa – precizirao je Ćorić za Srpskainfo.

Prema statističkim podacima, prosječna neto plata u maju u Srpskoj je bila 1.280 maraka, dok je lani iznosila 1.144 marke.

Najveća prosječna plata isplaćena je u oblasti vađenja ruda i kamena i iznosi 1.737 KM, a najnižu platu od 943 KM dobili su radnici u građevinarstvu. Radnici u ugostiteljstvu plaćeni su u prosjeku 1.028 KM.

Istovremeno, sindikalna potrošačka korpa iznosi 2.457 KM i prosječna plata je pokriva sa 52 odsto.

Ćorić poručuje da treba dobro analizirati i visinu najniže plate za iduću godinu, kako se neke firme ne bi dovele u poziciju da ne mogu raditi.

– Najnižu platu ne treba donositi na bazi želja i toga koliko iznosi visina potrošačke korpe. To može biti dio analize – kaže on.

Minimalac sada iznosi 700 KM.

Iako je ljeto, građani u Srpskoj na vrijeme su odlučili da krenu sa kupovinom ogreva za zimu, a prema riječima naših sagovornika, ljeti su cijene uvijek niže nego u jesen, te je bolje ogrev obezbijediti na vrijeme.
U Banjaluci, ali i okolnim gradovima, veliki je broj prodavaca koji nude usluge prodaje, cijepanja, kao i dovoza samog ogreva na kućnu adresu.

Jedan od banjalučkih prodavaca ističe da je za pet metara cijepanih drva potrebno izdvojiti 600 KM.

“Pet metara iscijepanih drva jasena, bora ili bukve košta 600 KM, ali ovo je samo za područje Banjaluke”, navodi on.

Cijena iscijepanih drva u paletama kreće se od 220 do 250 KM.

“Mlada grabovina u metricama košta 110 KM, dok je jelovina 150”, navodi jedan od prodavaca, prenose Nezavisne.

Na području Teslića moguće je kupiti jelovinu, a prema riječima prodavaca, riječ je o jelovini koja je pogodna za centralno grijanje i to po cijeni od 150 KM po kubnom metru.

Takođe, veliki broj prodavaca na području Banjaluke i Laktaša nudi usluge cijepanja drva po cijeni od 10 KM po metru.

U Brčkom je moguće kupiti drva za ogrev po cijeni od 120 KM po kubiku. Takođe, građani se sve više odlučuju i na opciju kupovine drva u vrećama, a cijene se kreću od deset do 15 KM po vreći.

Zbog cijene struje veliki broj građana odlučio je da se grije na drva, te su zbog toga odlučili da ih na vrijeme kupe, po što boljoj cijeni, jer, kako kažu, boje se da bi cijena na jesen mogla biti veoma visoka.

Jedan od njih je Anđelko S. iz Kozarske Dubice, koji ističe da je drva naručio prije 15 dana.

“Znam da je ljeto i da je rano, ali bitno je da sam na vrijeme nabavio drva. Ja sam za sada kupio dvije palete iscijepanih drva po cijeni od 240 KM po jednoj”, rekao je Anđelko.

Da je bitno na vrijeme kupiti ogrev za zimu potvrdio je Banjalučanin Igor S., koji kaže da je drva naručio prije nekoliko sedmica.

“Pošto imam svoje dvorište i živim van grada, odlučio sam da kupim drva u metricama, odnosno naručio sam pet metara drva, koje ću sam da cijepam”, rekao je on i dodao da je pred njim dugo ljeto, te da će do jeseni sve biti spremno.

Prema njegovim riječima, za sada nisu visoke cijene, ali, kako kaže, do jeseni će prodavci sigurno korigovati svoj cjenovnik.

“Jeftinije je da sada kupim ogrev i budem spreman za zimu, jer će u septembru svakako biti gužva, te je i pitanje hoće li prodavci imati dovoljno drva”, rekao je ovaj Banjalučanin i dodao da vjeruje da će kasnije prodavci podići cijene, jer je to jek sezone.

Gotovo polovinu para neophodnih za život u Republici Srpskoj svako domaćinstvo izdvaja samo na hranu i režije.
vo pokazuju podaci Zavoda za statistiku RS, koji je objavio rezultate Ankete o potrošnji u RS za 2022. godinu.

Prosječna mjesečna potrošnja domaćinstva u Srpskoj je 1.800 KM, od čega se na hranu odnosi 558,55 КМ ili 29,7 odsto, dok se za stanovanje, vodu, plin i druge energente izdvaja 23,6 odsto novca od ukupne potrošnje.

Procijenjen broj domaćinstava u Republici Srpskoj iznosi 401.173, a u ovom istraživanju Zavoda za statistiku RS anketirano je 2.797 domaćinstava.

Prosječan broj članova u domaćinstvu je 2,8.

Osim hrane i režija, najviše para još se daje na prevoz, i to 14,2 odsto od ukupne potrošnje.

Najmanje novca izdvaja se na kulturu i rekreaciju, i to svega 1,2 odsto od ukupne potrošnje. Drugim riječima, domaćinstvo od tri člana u prosjeku mjesečno za kulturu i rekreaciju izdvaja 21,6 KM. Pod uslovom da su u Banjaluci, za taj novac može, recimo, samo jedan roditelj sa djetetom da ode u bioskop da pogledaju film i počaste se kokicama. Za ovaj prosječan iznos ne mogu se kupiti dvije karte za pozorišnu predstavu. Ali može knjiga.

Za obrazovanje dajemo još manje, a po računici Zavoda za statistiku, to je 0,4 odsto od ukupne mjesečne potrošnje ili 7,2 KM.

U kafanama i restoranima ostavimo više para nego zajedno u knjižarama i pozorištima. Po ovoj računici, prosječno domaćinstvo za ugostiteljske usluge svakog mjeseca daje oko 43 KM, što je za samo jednu marku manje u odnosu na iznos koji se svaki mjesec izdvaja na duvan.

NA SELU TROŠE MANJE PARA

Građani Republike Srpske koji žive u gradskim odnosno urbanim područjima troše znatno više novca od sugrađana koji su nastanjeni na selu. Tako je, po podacima Zavoda za statistiku, prosječno domaćinstvo u urbanoj zoni od 2,74 člana tokom prošle godine imalo prosječnu mjesečnu potrošnju od 1.872,86 КM, dok prosječna mjesečna potrošnja u negradskim domaćinstvima iznosi 1.747,86 КM, prenosi “SrpskaInfo“.

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, prosječna plata u Republici Srpskoj u maju ove godine bila je 1.280 maraka, dok je u junu 2019. godine iznosila 910 maraka. Vidljiv rast primanja u Srpskoj uglavnom je rezultat praćenja rasta inflacije i cijena u BiH, koji su uslovljeni epidemijom virusa korona i sukobom u Ukrajini, ali je dobra vijest što bi, i mimo tih faktora, plate i dalje mogle da rastu.
Tako za BL portal kažu ekonomisti i poslodavci, naglašavajući da taj rast zavisi od nekoliko faktora. Sa druge strane, rast inflacije i cijena, prema analizi Centralne banke BiH, ove godine dostigao je vrhunac, i u drugoj polovini doći će do njihovog stabilizovanja i pada. Profesor na Ekonomskom fakultetu u Banjaluci Goran Radivojac smatra da inflacija, ipak, u ovom slučaju nije presudan faktor, već je u pitanju odnos ponude i potražnje za radnom snagom.

„Kvalifikovana radna snaga se traži kako u EU tako i kod nas, i plate će rasti sve dok se ne uravnoteži životni standard tamo i ovdje za te radnike. Kad kažem ne uravnoteži, mislim u principu kada radnici saberu koliko tamo zarade, a koliko plate stan i hranu i koliko im ostane na kraju mjeseca. Ako im ovdje ostane isto novca, onda tek tada neće imati motive da idu tamo“, kaže Radivojac za BL portal.

U momentu kada zarada u BiH bude veća od troškova u inostranstvu staće odliv radne snage iz BiH, jer, kako kaže Radivojac, ljudi tada neće imati ekonomski motiv za odlaskom.

Pored odlaska radne snage, BiH je sa zemljama Evropske unije usko vezana i na druge načine. Tako naš sagovornik rast plata u Srpskoj veže za stanje njemačke ekonomije u budućnosti.

“Teško je govoriti o konkretnom rastu plata. Naročito sa aspekta našeg okruženja, jer se, recimo, u Njemačkoj privredi stvara klima recesionih očekivanja, samim tim i obim narudžbi za radnicima ovdje i koliko će biti posla zavisi od toga“, ističe on i dodaje da ako Njemačka uspije da izbjegne recesiju, u Srpskoj možemo očekivati rast plata od najmanje 20 odsto.

Trend rasta plata i u budućnosti, u razgovoru za BL portal potvrdio je i Saša Trivić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske, koji ističe da je prosječna plata u Srpskoj porasla za 50 odsto u proteklih nekoliko godina.

„Znači da imamo trend rasta plata kod nas, puno veći nego što je u inostranstvu i mislim da polako stižemo te plate u Evropskoj uniji i da će se taj trend nastaviti sve do trenutka kada ugrozimo privredu. Mislim u smislu da poslodavci taj rast plate više ne mogu naplatiti kada postanu nekonkurentni. Tada će stati rast plata“, tvrdi Trivić i objašnjava na koji način poredi plate kod nas i u inostranstvu.

“U tom poređenju ne mislim na apsolutni iznos nego podrazumijevam i troškove života. Evidentno je da se smanjuju razlike u zaradama na kraju mjeseca ovdje i u inostranstvu, a takođe evidentno je da ima ljudi koji se vraćaju zato što su se ovdje popravili uslovi“, kaže Trivić.

Kada je riječ o konkretnom procentu mogućeg rasta prosječne plate, Trivić smatra da bi to moglo biti do deset odsto, ali naglašava da postoje sektori u kojima će rasti i više.

„Evidentno je da imamo već u nekim granama ozbiljne plate u odnosu na protekli period, imate, na primjer, u metalskom sektoru operatere na CNC mašinama i varioce, plate su im dvije i po, do tri hiljade maraka, što nije zanemarljivo“, tvrdi on.

Na nastavak povećanja plata u Srpskoj, saglasni su naši sagovornici, neće mnogo uticati ni sve veći dolazak stranih radnika na domaće tržište. Prema njihovim riječima, radnici iz Turske, Bangladeša i Filipina u Srpsku dolaze da rade poslove za koje radnici ovdje nisu zainteresovani. Tako ovi ljudi popunjavaju prazan prostor u građevinskom sektoru, određenim uslužnim i kurirskim djelatnostima, a najbolji primjer ovakve situacije je, kako kažu, susjedna Hrvatska.