VRBAS Media

Kategorija: Društvo

  • Niko ne zna kad će popis u BiH

    Niko ne zna kad će popis u BiH

    Kad bude izvjesno da neće biti nikakvih problema možemo pristupiti popisu stanovništva, kazala je nedavno Borjana Krišto, predsjedavajuća Savjeta ministara BiH, odgovarajući na pitanje jednog od delegata u Domu naroda BiH. A kada će biti izvjesno da neće biti nikakvih problema da se krene u popis – niko u BiH sa sigurnošću ne može da kaže.

    Budžet i datum su dva ključna elementa, ali kada se u obzir uzmu pripremni elementi koji moraju biti riješeni, jasno je da popisa nema ne samo 2023. godine, već vrlo vjerovatno ni 2024. jer je dosadašnja praksa pokazala da pripreme za popis traju čak i do dvije godine.

    Popisna pitanja, iznos finansiranja, mapa popisnih krugova, metodološka i organizaciona dokumenta, nabavka opreme, kao i pilot-projekat za testiranje predloženih rješenja su elementi koje BiH mora da usaglasi i riješi kako bi se “krenulo po kućama”.

    Što se tiče tekuće godine, poznate su dvije činjenice… Prva je da u državnom budžetu nije predviđen novac za ovu namjenu.

    “Sredstva za popis stanovništva nisu tražena kroz budžetski zahtjev, te time nisu uključena u budžet institucija BiH za 2023. godinu”, kazali su još početkom godine iz Ministarstva finansija i trezora BiH.

    Druga stvar koja je poznata jeste da je radna grupa pripremila prijedlog teksta zakona o popisu stanovništva. Ali, i iz tri agencije za statistiku (BiH, Republike Srpske i Federacije BiH) iznijeli su mišljenje da se prijedlog zakona ne može finalizirati bez jasno utvrđenih ključnih elemenata i drugih bitnih pojedinosti.

    “Čekaju se nadležni” glasi obrazloženje iz statističkih zavoda u BiH, a poruka koju su iz Agencije za statistiku BiH poslali medijima tokom ove godine glasila je da će Agencija postupiti u skladu sa članom 8. Zakona o statistici BiH.

    “Kada državni organi budu smatrali neophodnim Agencija će koordinisati planiranje, vođenje i objavljivanje rezultata popisa stanovništva i domaćinstava BiH, u skladu s Općim okvirnim sporazumom za mir u BiH, uključujući i anekse 7 i 10 ovog sporazuma”, kazali su iz Agencije.

    Dakle, niko ne zna kad će popis, pa ni demografi, koji kažu da je BiH već probila rok od 10 godina za popis stanovništva, koji se prema praksi i pravilima pravi ili posljednje godine jedne dekade, ili prve godine naredne dekade.

    Prema tome, popis u BiH je trebalo da bude obavljen ili 2020. ili 2021. godine, ali na “sreću” nadležnih to pitanje se nije pokrenulo zbog korone… A neće ni 2023.

    Prethodni popis, podsjećanja radi, održan je 2013. godine… Rezultati su objavljeni tri godine kasnije, a koštao je više od 22 miliona evra.

    “Što se tiče priprema za popis, ljudi koji to rade znaju da kažu da čim se završi prethodni popis, kreću pripreme za naredni”, kaže za “Nezavisne novine” demograf Aleksandar Čavić.

    Nesprovođenje popisa, nastavlja on, imaće negativne posljedice za BiH, prije svega jer se bez adekvatnih podataka ne mogu pripremiti adekvatne javne politike i socijalne mjere prema građanima.

    “Demografi su zagovornici da se ovaj popis iskoristi da se nađe šire rješenje i uspostave registri stanovništva u skladu s ustavnim nadležnostima te oblasti. Registar bi trebalo da sadržava dva oblika. Prvi bi bio uobičajen popis stanovništva, a drugi bi se odnosio na popis iseljeništva zbog činjenice da imamo brojno stanovništvo izvan države. Oni bi služili kao tekuća baza podataka o broju svih struktura stanovništva, te ne bismo u toj mjeri zavisili od popisa jer je desetogodišnji period jako dugačak, pogotovo kod nas kad ovako pređe više od 10 godina”, pojašnjava Čavić.

    Ističe da se uopšte ne može govoriti o tačnom datumu obavljanja popisa, ali da se obično to radi na proljeće ili jesen kad je najmanje godišnje kretanje stanovništva.

    “Preambiciozno je misliti da bi to moglo biti naredno proljeće”, kaže Čavić.

    Treba istaći i da je Evropska komisija zatražila od BiH da uz realizaciju 14 prioriteta na putu ka Evropskoj uniji (EU) preduzme korake na pripremi za popis stanovništva.

    A i procjene globalnih organizacija koje se bave pitanjem stanovništva nimalo nisu optimistične za BiH. Tako podaci Populacijskog fonda UN govore da bi do 2070. godine broj onih koji žive u BiH mogao biti svega 1,56 miliona. Još gore su dalje procjene da bi više od 40 odsto stanovništva činile osobe starije od 65 godina.

  • Novim mostom na Savi kod Gradiške u Hrvatsku od narednog ljeta

    Novim mostom na Savi kod Gradiške u Hrvatsku od narednog ljeta

    Dio brze ceste na dionici Novi Varoš – granica BiH kod novoizgrađenog mosta na Savi kod Gradiške, koji spaja auto-put Banjaluka – Gradiška s autoputom Zagreb – Beograd, trebalo bi da bude završen do ljeta naredne godine.

    To znači da će nakon otvaranja dionice putnici iz Banjaluke, umjesto kroz Gradišku preko starog graničnog prelaza, put ka Zagrebu ili Beogradu kod Čatrnje nastaviti direktno postojećim auto-putem iz Banjaluke prema graničnom prelazu i novoizgrađenom mostu. Putnici će onda preći most na Savi, proći kroz granični prelaz na hrvatskoj strani, a onda će se u nastavku puta na petlji kod Novog Varoša uključiti na postojeći put ka Okučanima. Naknadno će, u drugom dijelu projekta, brza cesta biti produžena direktno do auto-puta Zagreb – Beograd.

    Prvi dio dionice dug je oko četiri kilometra, a ukupna dionica će biti duga oko sedam kilometara i koštaće oko 70 miliona evra.

    Iako je prvobitni rok za završetak radova bio kraj februara 2024. godine, zbog obilnih padavina i neuobičajeno lošeg vremena došlo je do manjeg pomjeranja konačnih rokova, ali investitori u “Hrvatskim cestama” i izvođač preduzeće “Integral inženjering” vjeruju da je najizazovniji period već prošao, s obzirom na to da su radovi “izašli iz zemlje” i većina se odvija visoko na nasipima i stubovima.

    Ozren Gverić, voditelj projekta u “Hrvatskim cestama”, koji nas je s Damjanom Kraljem, direktorom Podružnice “Integral inženjeringa” a.d. Zabok i predstavnikom izvođača radova, proveo kroz gradilište i pokazao u kojoj fazi se radovi nalaze, rekao je za “Nezavisne novine” da je zadovoljan dinamikom.

    “Ispred ‘Hrvatskih cesta’ mogu pohvaliti dosadašnju vrlo dobru suradnju i koordiniranost svih uključenih. Pohvalio bih izvođača glede angažiranosti i ekipiranosti. Tu mislim na ljudstvo i korištenje resursa na način da bismo cijeli investicijski i građevinski projekt uspješno završili”, naglasio je on.

    Gverić je rekao da očekuje da će završetak svih radova na cesti biti do ljeta 2024. godine.

    Dionica je izazovna jer se na njoj nalaze čak dva mosta, od kojih je jedan za skoro sto metara duži od izgrađenog mosta preko Save.

    Gverić kaže da su trenutno intenzivni radovi na izgradnji mosta Rukavac – Strug.

    “Izveden je čitav donji ustroj mosta te su započeli radovi na naguravanju čelične rasponske konstrukcije desnog objekta, mosta Rukavac – Strug. Most je ukupne duljine 169,4 metara. Montažu elemenata rasponske konstrukcije izvodi tvrtka ‘Delta MM Steelix’ iz Siska”, rekao je on.

    Dodao je da se u narednom periodu planira izgradnja armiranobetonske konstrukcije cestovne površine.

    Na gradilište je, kako je istakao, dopremljena i montirana krletka za čeličnu konstrukciju, a istakao je da će konstrukciju za cestu na mostu izvoditi “Integral” betonom dovezenim iz Klašnica.

    Inače, prošle godine veliki problem, osim lošeg vremena, predstavljala je nemogućnost da izvođač koristi novoizgrađeni most na Savi radi lakšeg i bržeg pristupa gradilištu, ali je i taj problem u međuvremenu riješen, i već nekoliko mjeseci “Integralovi” kamioni mogu građevinski materijal dovoziti mnogo brže i jednostavnije.

    Što se tiče drugog mosta, koji je dugačak 523 metara, Gverić kaže da je od 16 stubova do sada izgrađeno sedam.

    “Započeta je doprema čeličnih rasponskih nosača na gradilište za lijevu stranu mosta iz firme ‘Metaling’ iz Jajca. U Jajce smo dopremili već 61 odsto potrebnog čelika za proizvodnju 3.800 tona čelične konstrukcije, a materijal za čitavu konstrukciju u cijelosti je naručen”, rekao je Gverić.

    Kralj je rekao da će puštanje u saobraćaj dionice zavisiti i od dinamike izgradnje graničnog prelaza, koji treba da gradi Ministarstvo finansija Hrvatske.

    “‘Integral inženjering’, zajedno s svojim dobavljačima i podizvođačima, nastavlja dobru praksu i dobar rad kojem nas je naučio Slobodan Stanković. Naravno, imamo veliku pomoć i odličnu saradnju s investitorom ‘Hrvatskim cestama'”, rekao je Kralj.

    Dodao je da će “Integral” uložiti maksimalni napor da se dionica što prije završi i zahvalio hrvatskim i bh. institucijama što su omogućile korištenje privremenog graničnog prelaza i novog mosta na Savi, u okviru njega, za potrebe ovog projekta.

    “Trenutno na gradilištu radi oko 240 radnika, u zavisnosti od potrebe i aktivnosti. Većina radne snage je iz ‘Integral inženjeringa’, osim prevoznika, od kojih je većina iz Brodsko-posavske županije. Tu su i 77 radnika ‘Metalinga’ koji rade na proizvodnji čelične konstrukcije u Jajcu i 23 radnika iz ‘Delte MM Steelix’ na montaži konstrukcije. Uposlili smo i deset odsto lokalne radne snage iz okolnih obližnjih sela. Imamo vrlo dobre odnose s lokalnom zajednicom i općinama Stara Gradiška i Okučani”, rekao nam je on.

    Naglasio je da je rast cijena građevinskog materijala i energenata donio povećanje troškova, a da problem predstavljaju i špekulacije na svjetskim građevinskim berzama te manjak radne snage.

    “Međutim, svi zajedno iznalazimo rješenja da se radovi odvijaju planiranom dinamikom”, rekao je on.

  • FK Naprijed pokrenuo akciju za budućnost kluba

    FK Naprijed pokrenuo akciju za budućnost kluba

    FK Naprijed pokreće akciju prikupljanja novčanih sredstava za kupovinu stolica na tribinama koje bi trebale da stadion u budućnosti.

    – Nakon izgradnje novog klupskog objekta vrijeme je da naš klub krene u novu akciju. Cilj ove akcije je da prikupimo sredstva za 300 novih stolica na novoj tribini koja će krasiti naš stadionski kompleks u budućnosti. Na inicijativu uprave kluba i brojnih simpatizera, ovim putem pozivamo navijače i poštovaoce našeg kluba da pomognu svojim donacijama – saopštili su iz FK Naprijed.

    Cijena jedne stolice za tribinu sa naslonom je 25 KM i to je minimalan novčani prilog za donaciju, a pozivaju sve one koji imaju želju i mogućnost da doniraju sredstva i za veći broj stolica.

    Akcija prikupljanja sredstava trajaće od 5.8.2023. sve do 5.10.2023. godine.

    – Sva uplaćena sredstva biće javno objavljena na našim mrežama radi potpune transparentnosti sa imenom i prezimenom svakog donatora. Ukoliko neko od donatora želi da ostane anoniman njegovo ime neće biti objavljeno na zahtjev istoga – kažu iz ovog banjalučkog fudbalskog kluba kluba.

    Pozvali su sve navijače, pojedince, privredna društva, institucije, kao i prijatelje i simpatizere kluba u gradu, regiji, dijaspori, da pomognu Naprijedu u ovoj akciji za budućnost kluba.

    Uplate i donacije je moguće izvršiti na nekoliko načina:

    1. Ličnim putem kod sekretara Aleksandra Ljubičića (mob.tel 065591999) u prostorijama kluba,
    2. Uplatama prilloga i donacija na žiro račun kluba uz napomenu “Tvoj klub, tvoja stolica, tvoja tribina” :

    555 – 09 – 000 – 555 – 24 – 810 kod Nove banke a.d. Banja Luka.

    1. Uplate iz inostranstva možete izvršiti uplatama na sljedeći način:
      Field 56A (INTERMEDIARY)
      SWIFT: RZBAATWWXXX
      Raiffeisen Zentralbank Oesterreich
      Field 57A (Account with inst.)
      Nova Banka A.D Banja Luka
      SWIFT:NOBIBA22
      Field 59 (Beneficiary)
      BA3955500000055524952
      FK NAPRIJED 1951 BANJA LUKA
      GAVRILA PRINCIPA BROJ 27
      BANJA LUKA
  • Pojačane mjere bezbjednosti na području Banjaluke, Gradiške i Prijedora

    Pojačane mjere bezbjednosti na području Banjaluke, Gradiške i Prijedora

    Ministarstvo unutrašnjih poslova /MUP/ Republike Srpske sutra i u petak, 4. avgusta, pojačaće mjere bezbjednosti na području Banjaluke, Gradiške i Prijedora povodom predstojećeg obilježavanja Dana sjećanja na stradale i prognane Srbe u Pogromu “Oluja”, koje će biti održano u Prijedoru.
    Iz MUP-a su naveli da će obilježavanju prisustvovati najviši politički zvaničnici Republike Srpske i Srbije, kao i najviši vjerski predstavnici Srpske pravoslavne crkve, te je savjetovano građanima da u petak, 4. avgusta, u Prijedoru izbjegavaju gužve, ne nose ruksake i torbe, ne nose opasne predmete i da poštuju naredbe policije na terenu.

    Savjetuju građanima, koji u petak budu u Prijedoru u 19.00 časova, da poštuju naredbe policijaca na teren, da sa sobom ne nose pirotehnička sredstva i druge opasne predmete, te da uz sebe imaju neki identifikacioni dokument.

    Iz MUP-a dodaju da ugostiteljski lokali, zanatske i trgovačke radnje koje se nalaze u užem centru Prijedora neće raditi u petak od 14.00 do 22.00 časa.

    S ciljem preduzimanja bezbjednosnih mjera ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske izdao je naredbu o zabrani saobraćaja za teretna vozila i naredbu o zabrani prevoza eksplozivnih materija.

    U saopštenju se navodi da Ministarstvo u sjedištu, policijske uprave i policijske stanice, 4. avgusta neće izdavati odobrenja za prevoz eksplozivnih materija.

    Iz MUP-a podsjećaju predstavnike medijskih kuća, druge subjekte i građane da je s ciljem bezbjednosti učesnika skupa u petak na području Prijedora zabranjena upotreba dronova, osim onima koji imaju odobrenje Ministarstva.

    Predstavnici medijskih kuća koji su se akreditovali za praćenje ovog događaja treba da na sebi imaju jasno istaknutu akreditaciju.

  • Zdravstveno u Srpskoj od 1. avgusta samo za građane sa redovnim doprinosima

    Zdravstveno u Srpskoj od 1. avgusta samo za građane sa redovnim doprinosima

    Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske od sutra, 1. avgusta, finansira zdravstvenu zaštitu za građane koji su na jedan od zakonom predviđenih osnova prijavljeni na osiguranje i za koje se redovno uplaćuju doprinosi – bez izuzetka, naveli su iz Fonda danas.

    ATV
    Naime, podsjećaju da odluka Vlade Republike Srpske, po kojoj je omogućeno da svi građani imaju zdravstveno osiguranje bez obzira na uplatu doprinosa, ističe danas, 31. jula.

    Tako da FZO Republike Srpske od sutra, u skladu sa Zakonom o obaveznom zdravstvenom osiguranju, može da finansira zdravstvenu zaštitu samo za građane za koje se redovno uplaćuju doprinosi.

    Poslodavci tražili kontrole: Radnici na bolovanju, a mogli da rade
    Poslodavci tražili kontrole: Radnici na bolovanju, a mogli da rade
    „Ovo je prilika da ponovo pozovemo građene koji još nemaju zdravstveno osiguranje, poput nezaposlenih, da posjete nadležne poslovnice Fonda i regulišu svoj status. Takođe, budući da je Vlada dala rok od dva mjeseca, vjerujemo da su poslodavaci ovu priliku shvatili krajnje ozbiljno i da su provjerili stanje svojih obaveza u Poreskoj upravi, izmirili dugovanja ili eventualno napravili po potrebi reprograme dugovanja sa Poreskom upravom i slično, a kako ne bismo ponovo došli u situaciju da na desetine hiljada građana ostane bez osiguranja“, rekli su u FZO Republike Srpske.

    Pored apela koje su javno upućivali putem medija, svim poslodavcima Fond je poslao i dopis u kojem su ih upozorili na ozbiljnost situacije i pozvali da izvršavaju svoje zakonske obaveze.

    Neplaćanjem doprinosa ne uskraćuju se samo radnici za prava iz zdravstvenog osiguranja, već se dovodi u pitanje kompletan zdravstveni sistem i funkcionisanje svih zdravstvenih ustanova u Republici Srpskoj, poručuju iz Fonda.


    „Napominjemo da FZO Srpske kada se uplate doprinosi tu uplatu u sistemu vidi dan ili dva nakon uplate, zbog čega je važno da se doprinosi plaćaju pravovremeno, odnosno kako je predviđeno zakonom, a ne u zadnji čas. Važno je da osiguranici znaju da kada se uplate doprinosi, Fond ‘pušta’ osiguranje na period od dva mjeseca. Prema tome, poslodavci imaju dovoljno vremena da obaveze izmiruju na vrijeme, kako bi osigurana lica imala u kontinuitetu osiguranje. U slučaju eventualnih problema, osiguranici, kao i poslodavci, mogu da se jave i u naše poslovnice“, saopšteno je iz Fonda zdravstvenog osiguranja.

    Inače, poslodavci koji imaju reprograme, potrebno je da redovno izmiruju obaveze po osnovu reprograma, ali i svoje tekuće obaveze da bi radnici imali zdravstveno osiguranje. Kada je riječ o zdravstvenim ustanovama, Vlada Republike Srpske je donijela zaključak po kojem zdravstvene ustanove mogu da pokrenu postupak kod Ministarstva finansija i Poreske uprave Republike Srpske za odgađanje plaćanje poreskog duga, jednokratno na period od 12 mjeseci.


    „U skladu sa ovim zaključkom, zdravstvene ustanove su dužne da upute zahtjev nadležnom ministarstvu i kada dobiju rješenje o odgodi plaćanja poreskog duga, potrebno je da ga dostave nadležnoj poslovnici Fonda. Oni koji to učine, radnici tih zdravstvenih ustanova imaće pravo na zdravstveno osiguranje i nakon 31. jula“, pojašnjavaju.

    Isto tako, građani koji još nemaju zdravstveno osiguranje, potrebno je da posjete nadležne poslovnice Fonda i regulišu svoj status, budući da je zakon dao brojne mogućnosti prijave na osiguranje o kojima smo kontinuirano informisali javnost.

  • Na tržištu rada nedostaje ljekara i građevinskih radnika

    Na tržištu rada nedostaje ljekara i građevinskih radnika

    Ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Danijel Egić rekao je da i pored rekordnog broja zaposlenih u Srpskoj – više od 290.000 ljudi – na tržištu rada nedostaje građevinskih radnika, ljekara i vozača teških motornih vozila.

    Egić je rekao da rekordan broj zaposlenih u Srpskoj nije slučajno zabilježen, već je rezultat kontinuiranog rada, praćenja stanja na tržištu i u oblasti kapitala, te smišljenih mjera i strategija.

    • Vlada Republike Srpske je preko resornog ministarstva u stalnom kontaktu sa sindikatima i Unijom udruženja poslodavaca, osluškuje stanje na tržištu rada i zajednički kreira određene mjere što dovodi do ovakvog dobrog rezultata – rekao je Egić za ATV.

    Govoreći o dolasku stranih radnika u Srpsku, Egić je rekao da odobrena kvota ove godine za “uvoz strane radne snage” iznosi 1.400 radnika i još nije ispunjena.

    On je naveo da poslodavci predviđaju da iduće godine neće biti nekog drastičnog povećanja potražnje za stranom radnom snagom u Republici Srpskoj.

    Kada je riječ o kulturi sjećanja, Egić kaže da su u kalendaru istorijskih događaja od republičkog značaja evidentirana 32 događaja i da, nažalost, za većinu zločina počinjenih nad Srbima još niko nije odgovarao i pored brojnih dokaza i svjedoka.

    • Tužilaštvo i Sud BiH na to ne reaguju – rekao je Egić i ukazao na slučaj Nasera Orića za čije zločine i brutalnosti postoje svjedoci.

    On je istakao da Republika Srpska mora njegovati kulturu sjećanja i da nikada ne smije zaboraviti zločine počinjene nad srpskim narodom.

    • Nadamo se da će zločinci nad Srbima nekada morati da odgovaraju – rekao je Egić i dodao da pravosuđe BiH, ako i izrekne neku kaznu za zločine počinjene nad Srbima, one budu minimalne, dok nasuprot tome srpskim vojnicima i oficirima izriče draktonske kazne.

    Govoreći o položaju boračkih kategorija u Republici Srpskoj, Egić je rekao da resorno ministarstvo radi na zahtjevima Boračke organizacije Republike Srpske koji se odnose na zapošljavanje djece pogunulih boraca, povećanje procenta lične i porodične invalidnine i povećanje boračkog dodatka.

    • Ušli smo u proceduru izmjene zakona, odnosno pravljenja nove uredbe – istakao je Egić i dodao da su neki zahtjevi BORS-a malo ishitreni.

    Egić je rekao da se stambeno zbrinjavanje boračkih kategorija može okončati putem dodjele nepovratnih novčanih sredstava i izgradnjom stambenih jedinica sa manje novčanih sredstava.

    On je rekao da niko u Republici Srpskoj nije zadovoljan radom Instituta za nestala lica BiH kada je riječ o procesu traženja nestalih lica srpske nacionalnosti, ali da resorno ministarstvo nema uticaja na njegov rad.

    Egić je najavio da će Ministarstvo rada i boračko-invalidske zaštite pomoći sanaciju tri spomen kosturnice u Republici Srpskoj u Banjaluci, Nevesinju i Istočnom Sarajevu.

  • Koliko građana Republike Srpske će ostati bez zdravstvenog osiguranja

    Koliko građana Republike Srpske će ostati bez zdravstvenog osiguranja

    Još samo do kraja mjeseca svi građani Srpske imaće pravo na zdravstveno osiguranje, bez obzira na to da li im poslodavac redovno uplaćuje doprinose.
    Naime, za dva dana prestaje da važi odluka Vlade RS po kojoj je svim građanima omogućeno zdravstveno osiguranje, a bez kojeg je dio ljudi ostao ukidanjem vanredne situacije u Srpskoj.

    Tih dana građani koji su iznenada saznali da nemaju osiguranje, trudnice, čak i djeca, morali su da plaćaju punu cijenu zdravstvenih usluga ako su išli kod doktora.

    U problemu 52.000 građana

    Poslodavcima je zato ostavljen prelazni period od dva mjeseca, do 31. jula, da izmire doprinose za radnike.

    – Vlada Republike Srpske je donijela odluku da se za građane koji su ukidanjem vanredne situacije ostali bez zdravstvenog osiguranja obezbijedi finansiranje zdravstvene zaštite do 31. jula 2023. godine. Isto tako, ovom odlukom je propisano i da su građani i uplatioci doprinosa dužni da u navedenom periodu regulišu status u obaveznom zdravstvenom osiguranju po pitanju osnova osiguranja i uplata doprinosa – precizirali su ranije iz Fonda zdravstvenog osiguranja RS, iz kojeg su i uputili apel poslodavcima da izmire svoje obaveze, prenosi SrpskaInfo.

    Ukidanjem vanredne situacije otkriveno je da čak 52.000 građana Srpske nema zdravstvenu zaštitu, od čega 48.000 radnika kojima nisu uplaćivani doprinosi.

    Najveći broj radnika je, ironično, iz zdravstvenog sektora, jer su upravno javne zdravstvene ustanove najveći poreski dužnici. Sindikalci su nedavno rekli da imaju obećanja nadležnih da će njihov problem biti riješen, ali kako – ne znaju.

    Djeca

    Prema Zakonu o obaveznom zdravstvenom osiguranju, uslov za korišćenje prava na zdravstvenu zaštitu na teret obaveznog zdravstvenog osiguranja jeste redovna uplata doprinosa, bez izuzetaka.

    Podsjetimo, djeca se na zdravstveno osiguranje prijavljuju preko roditelja. Ako se za jednog zaposlenog roditelja ne plaća doprinos, dijete može da se prijavi preko drugog roditelja za kojeg se doprinosi plaćaju. Dijete se može prijaviti na osiguranje po osnovu svojih godina, samo ako ne postoji drugi osnov, na primjer, ako su oba roditelja nezaposlena.

    – Ukoliko se za roditelje ne plaća doprinos, to ne znači da dijete može da se prijavi po osnovu godina života. Isto se odnosi i na trudnice koje, sve dok su zaposlene ili imaju osnov osiguranja preko zaposlenog supruga, ne mogu biti prijavljene na osiguranje po osnovu trudnoće, bez obzira da li se plaćaju doprinosi, jer je uplata doprinosa zakonska obaveza – pojasnili su ranije iz Fonda.

  • “Afrička kuga svinja tema broj jedan za zajedničku sjednicu Vlada Srbije i Srpske”

    “Afrička kuga svinja tema broj jedan za zajedničku sjednicu Vlada Srbije i Srpske”

    Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske Savo Minić izjavio je da je afrička kuga svinja tema broj jedan i za resorno ministarstvo trenutno najaktuelnije pitanje koje će biti razmatrano na zajedničkoj sjednici Vlada Srbije i Republike Srpske kako bi “bolest pokušali što bolje kanalisati u smislu zajedničkih aktivnosti i mjera”.

    “Apsolutno je teško kontrolisati širenje bolesti. U Srbiji su zbog pojave afričke kuge svinja angažovani vojska i vojni veterinari i važno nam je sve što u ovom momentu može pomoći kao pozitivna praksa ili bilo kakav drugi vid pomoći da se sa ovom pošasti borimo, da pokušamo sačuvati stočni fond i svinjogojstvo u Republici Srpskoj”, rekao je Minić.


    On je dodao da je Srbija neko ko je ozbiljan u svakom pogledu, pa i kada je u pitanju bolest afričke kuge svinja.

    “Sve što je vezano za Ministarstvo poljoprivrede mi sa Srbijom imamo gotovo na dnevnom nivou izuzetno dobru saradnju i razmjenjujemo informacije”, istakao je Minić.

    Prema njegovim riječima, zajednički projekti odnose se i na protivgradnu preventivu i sredstava koja su realizovana u Podrinju i pretežno završena kada je u pitanju odbrana od gradonosnih oblaka.


    “U resoru koji predvodim biće sigurno i dodatnih tema i mi se pripremamo za zajedničku sjednicu i razmjenjujemo informacije”, naveo je Minić.

    Zajednička sjednica vlada Republike Srpske i Srbije trebalo bi da bude održana 4. avgusta u Banjaluci.

  • Stanovnici Srpske za pola godine popili lijekove u vrijednosti 33,6 miliona KM

    Stanovnici Srpske za pola godine popili lijekove u vrijednosti 33,6 miliona KM

    Stanovnici Srpske su u prvih pola godine popili lijekove u vrijednosti 33,6 miliona KM, a ljekari, koji su u prosjeku dnevno izdavali oko 15.500 recepata, kažu da su potrebe za medikamentima još veće jer je stanovništvo sve starije.
    Podaci Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske pokazuju da je za šest mjeseci ove godine izdato više recepata nego u istom periodu lani kada je ispisano 2,73 miliona recepata za lijekove vrijedne ukupno 31,3 miliona KM.

    – Od 2,82 miliona recepata koji su ispisani u proteklih šest mjeseci najčešće je ispisan metformin, medikament koji se koristi u liječenju dijabetes melitusa tipa dva – istakli su u Fondu.

    Iz Fonda ističu da se lista lijekova ažurira kontinuirano u skladu sa potrebama i finansijskim mogućnostima.

    – Za lijekove koji se nalaze na listi A osiguranici plaćaju participaciju, ukoliko nisu oslobođeni plaćanja te obaveze, dok za lijekove sa liste B sva osigurana lica plaćaju 50 odsto cijene tih lijekova – podsjetili su u Fondu.

    Doktorica porodične medicine iz Banjaluke Milijana Stanković istakla je za “Glas Srpske” da bi trebalo uraditi reviziju postojeće liste lijekova koji se izdaju na recept i analizirati budžet za te namjene, imajući u vidu da se stalno povećava broj pacijenata, a samim tim i troškovi rastu.

    – U posljednje vrijeme na listu dolaze sve moderniji lijekovi, koji su i skuplji te samim tim iziskuju veće troškove kako Fondu, tako i pacijentima. Nerijetko nam dolaze pacijenti kojima su propisani savremeniji lijekovi i traže neku jeftiniju varijantu. Malo ko, primjera radi, od penzionera može da izdvoji više od 100 KM mjesečno za neki lijek koji nije na listi, koliko god on bio efikasan – kazala je Stankovićeva.

    Dodala je da na listi lijekova Fonda zdravstva ima i onih koji koštaju po tri, četiri ili pet maraka, što je prihvatljivo za pacijente.

    – Međutim, van liste postoje lijekovi koji su bolji i učinkovitiji, oni koštaju dosta više, a ljekari ih zbog efikasnosti masovno propisuju – rekla je Stankovićeva.

    Prema njenim riječima, ograničenja u izdavanju recepata za lijekove poput antibiotika, leksilijuma i bensedina, koju su u narodu vrlo popularni, stavilo je pod kontrolu upotrebu ovih medikamenata.

    – Nažalost, kod nas je i dalje mnogo lijekova koji se vode kao dodaci prehrani i dostupni su svim stanovnicima. Međutim, dešava se da pacijenti gledaju reklame i uzimaju te lijekove na svoju ruku, za koje se ispostavi da nisu efikasni pa onda dolaze kod nas po savjet – rekla je Stankovićeva, dodajući da većina tih lijekova ne šteti, ali pacijenti novac troše uzalud.

    Direktor Doma zdravlja Doboj Vladimir Marković kazao je da je i u ovoj zdravstvenoj ustanovi evidentan veći broj ispisanih recepata ove godine u odnosu na isti period lani.

    – Trošak za te namjene ove godine je veći za 20.000 u odnosu na lani, a otprilike tolika razlika je bila i prošle godine u odnosu na 2021. – kazao je Marković i dodao da je nacija sve starija, zbog čega je i potreba za lijekovima sve veća.

    Lista

    Iz Fonda zdravstva podsjećaju da je oboljelima od rijetkih bolesti od juna omogućeno da na recept dobijaju hranu za posebne medicinske namjene jer je počela sa primjenom izmijenjena lista lijekova koji se izdaju na recept.

    Dodali su da je i u februaru ove godine uvršteno 12 lijekova na listu A1 lijekova koji se izdaju na recept, takođe, za oboljele od rijetkih bolesti i pojedina druga teška oboljenja.

  • Opština Mrkonjić Grad dodijelila sredstva za samozapošljavanje

    Opština Mrkonjić Grad dodijelila sredstva za samozapošljavanje

    Načelnik opštine Mrkonjić Grad Dragan Vođević potpisao je ugovore sa 19 korisnika o dobijanju sredstava za samozapošljavanje, u ukupnom iznosu od 79.000 maraka.

    Riječ je o 11 preduzetnika, koji će dobiti po 5.000 maraka za samozapošljavanje u preduzetničkoj djelatnosti.

    Osam korisnika, koji su registrovani kao komercijalna poljopoprivredna domaćinstva dobiće po 3.000 marka, kaoi sredstva za plaćanje dvije godine penzionog osiguranja.