Kategorija: Društvo

Cijene osnovnih životnih namirnica u Srpskoj su povećane ali u velikoj mjeri povoljnije su od onih u Federaciji i u većem broju zemalja u regionu.

To su pokazale i analize. Iz resornog ministarstva najavljuju uredbu kojom bi ograničila cijene bar cijena osnovnog hljeba, a u narednom periodu doraditi uredbe za ostale osnovne životne namirnice, naftu i naftne derivate.

Uporednom analizom cijena osnovnih životnih namirnica, Republika Srpska ima bolje rezultate od Federacije. Tako je kod nas jefitinije mlijeko i hljeb.

Hljeb od brašna tip 500 košta 3,15 KM, dok je u Federaciji 3,82 KM.

Kada govorimo o mliječnim proizvodima, od jogurta pa do mlijeka, u Srpskoj je jeftinije sve osim sira kačkavalja koji je skuplji nego u Federaciji BiH.

Osim razlike u cijenama, postoji i razlika u primanjima, tako je minimalna plata u Republici Srpskoj 900, dok je u Federaciji 619 maraka.

Da su ovo dobri pokazatelji,smatraju i ekonomisti. Ograničavanjem marži, ali i povećanjem minimalne plate, načinjen je dobar korak u borbi protiv inflacije.

• Generalno ako pogledamo, cijene namirnica u najgorem slučaju su jednake cijenama u Federaciji, a u velikom broju slučajeva imamo situaciju da su cijene povoljnije nego u Federaciji. Sama ta činjenica nas stavlja u prednost – rekao je ekonomista Bojan Lučić.

Ekonomski rast Republike Srpske je 2,4 procenta, govorimo o realnim podacima. Nasuprot tome imamo podatke koji dolaze iz EU gdje oni nemaju uopšte ekonomski rast.

Građani kažu da se Vlada treba fokusirati na namirnice koje se kupuju najviše i svakodnevno.

Znaju to i u resornom ministarstvu koje priprema uredbe kojim bi se ograničile cijene osnovnih životnih namirnica. Pokušava se naći model i za cijene mesa.

• Cijena mesa kao proizvoda u Republici Srpskoj po kilogramu već su jeftinije od Federacije, recimo od 80 pfeninga, do 2,3 marke u zavisnosti od vrste mesa. Takođe, dosta mesa dolazi iz uvoza. Pokušavamo da nađemo neke mehanizme – kaže Denis Šulić.

Ipak ono na šta upozoravaju građani ali i Udruženja potrišača jesu potreba većih kontrola trgovaca jer pojedinci djeluju potpuno neodgovorno ne poštujući nikakva pravila pa i uprkos kaznama. I zato se i tu hitno mora naći pravi model rješenja problema.

• Dobro je što je ministarstvo pokrenulo tu aktivnost, međutim ono što nije dobro, opet trgovci rade neke stvari koje možda ne bi trebalo, a to je pojeftinjenje od 0,05 pfeninga i to je pomalo izrugivanje akciji – dodala je Snežana Šešlija iz Udruženje građana “Toper” Doboj.

I zato se mora brže djelovati kako bi se ostvario osnovni cilj – zaštita životnog standarda građana.

Hljeb u Banjaluci skuplji je i do 70 feninga u odnosu na ostale krajeve Republike Srpske. Nastavićemo pregovore sa pekarima, ali uporedo idemo u donošenje dvije uredbe da bismo uveli red u cijene osnovnih životnih namirnica.

Rekao je ovo ministar trgovine i turizma RS Denis Šulić.

Pojasnio je da će uskoro, i to u prvoj polovini marta, donijeti uredbu kojom će ograničiti cijenu osnovnog hljeba, ali i da planiraju izmjene propisa kada je riječ o ostalim osnovnim životnim namirnicama.

– Ta uredba će biti dorađena, odnosno na listi će se naći još neki artikli na koje je marža ograničena – rekao je Šulić. Komentarišući ponašenje pekara koji nisu pristali na dogovor o cijeni hljeba, rekao je da će nastaviti da pregovaraju sa predstavnicima pekarske industrije.

–Cijena hljeba u Banjaluci i banjalučkoj regiji je 60-70 feninga viša u odnosu na druge krajeve Srpske. Nastavićemo da radimo ono što je u našoj nadležnosti, ali ne odustajemo ni od razgovora. Nadam se da ćemo u narednim sedmicama ponovo razgovarati da bismo našli neko kompromisno rješenje – istakao je Šulić.

Govoreći o uredbi koja se tiče tiče ograničavanja marže na osnovne životne namirnice, Šulić je rekao da će ona dorađena sa još nekim artiklima, a dodatno će pojasniti i koji su tačno artikli obuhvaćeni.
-Na primjer za ulje, znaće se tačno koje ulje pripada uredbi, jer do sada je bilo konfuzije na terenu kad je u pitanju primjena same uredbe. Na taj način želimo dodatno da pojasnimo sve te stvari. Pokušavamo da nađemo i način da se u tu uredbu, na zahtjev potrošača, ubacimo i meso. Velike količine mesa se, nažalost, u BiH i Srpsku i dalje uvozi sa strane, tako da postoji tu dosta proceduralnih grešaka i prostora za manipulaciju. Ali, pokušaćemo. Ono što je definitivno i što treba često da ističemo jeste to da je Srpska i sa ovim cijenama, bez dodatnih aktivnosti Vlade, najjeftinija. I u BiH, i u regionu – rekao je Šulić za Glas Srpske.

Izvoz električne energije, proizvoda koji smo prošle godine najviše plasirali u inostranstvo, drastično pada, dok je investiranje u nove elektrane skoro nikakvo.

Edhem Bičakčić, predsjednik Regionalnog ogranka Međunarodnog savjeta za velike električne sisteme (SEERC), kazao je za “Nezavisne novine” da izvoz više nije tako atraktivan kao što je bio prošle godine.

“Berzanske cijene su sada oko 60 evra po megavatu električne energije. Trenutno je izvoz moguć i poželjan, ali ne daje takve efekte kao što su bili prošle godine. U 2023. godini bila je solidna zarada od električne energije, bile su visoke cijene i to je bio prelazni period”, naveo je Bičakčić.

Na pitanje da li gubimo korak zbog manjeg izvoza, Bičakčić odgovara da gubimo i da se očekuje da će BiH zbog manje proizvodnje biti primorana da više uvozi električnu energiju.

“Korak gubimo jer nemamo investicija unutar elektroprivreda u Trebinju, Sarajevu i Mostaru, koje ne prave nove proizvodne objekte. U Mostaru su, doduše, krenuli i vjerujem da ćemo uskoro imati veliki solarni park i vjetropark u pogonu. Mora se što prije ići ka dekarbonizaciji. Neke su procjene da mi moramo praviti 120 megavata godišnje da bismo do 2035. godine samo pratili ono smanjenje emisije CO2 što smo potpisali sa Energetskom zajednicom, a mi smo još daleko od tog cilja. Ipak, privatni sektor pokazuje zavidnu živost i mislim da će oni u tome uspjeti. Ono što je još problem jeste da ne znamo kako će se pojedine lokalne zajednice grijati u narednom periodu, kao što su Tuzla i Lukavac. Oni se griju na otpadnu toplotu od Termoelektrane Tuzla. Kada pogasimo te blokove, kao što smo rekli da hoćemo, čime će se grijati ti centralni sistemi koji su masovni i dobro razvijeni? Neka alternativa se mora napraviti”, naglasio je Bičakčić.

Da je došlo do drastičnog pada izvoza električne energije pokazuju i podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH za prvi mjesec ove godine.

Tako se u ovim podacima vidi da je u januaru ove godine izvezeno električne energije za 74.244.782 KM, dok je u istom periodu prošle godine izvezeno struje za 158.631.267 KM.

Amer Jerlagić, stručnjak za energetiku, istakao je da se nije desio planirani investicijski ciklus u barem dvije od tri elektroprivrede u BiH.

“‘Elektroprivreda BiH’ i ‘Elektroprivreda RS’ su veoma malo, pa gotovo neznatno ulagale u nove objekte. Radi se nešto, ali velikih, kapitalnih projekata nije bilo. ‘Elektroprivreda HZ HB’ izgradila je vjetropark Mesihovinu i hidroelektrane Mostarsko blato i Peć Mlini, tako da su to već neki značajniji projekti koji su se desili u ovoj elektroprivredi. U posljednjih 20 godina se nije desio investicijski ciklus koji se trebao desiti, i to prije svega u ‘EP BiH’ izgradnjom Bloka 7 u Tuzli i Bloka 8 u Kaknju, hidroelektrana Vranduk, Janjići, Mustikolina. Kada je u pitanju ‘Elektroprivreda Republike Srpske’, nijedan projekat na rijeci Drini nije realiziran. Mislim da su ovo osnovni problemi koji su zadesili BiH. Oprema, odnosno stari blokovi su bili pri kraju životnog vijeka. Nije se desila modernizacija, odnosno rekonstrukcija i sada trpimo posljedice te situacije da, osim Stanara, nemamo nijednog velikog kapitalnog projekta u BiH”, objasnio je Jerlagić.

On ističe da je proizvodnja električne energije iz uglja u BiH veća od 70 odsto, da se preko noći ne možemo odreći ove sirovine, te da će proces dekarbonizacije ići nekim svojim tokom.

“Kako se budu gasili termokapaciteti, tako će obnovljivi izvori energije nadomjestiti tu karbonsku proizvodnju električne energije iz termoelektrana, ali je evidentno da ćemo uvoziti dosta električne energije već ove godine, te se ne možemo tako olako odreći ni termokapaciteta. Iako je potrebno da se dekarbonizacija smanji do 2035. godine, uvjeren sam da će termokapaciteta u Bosni i Hercegovini biti i poslije 2040. godine”, zaključio je Jerlagić.

Predstavnici mlinarsko-pekarskog sektora i ministar trgovine i turizma Srpske Denis Šulić ni danas nisu dogovorili niže cijene hljeba.

Da od dogovora još nema ništa potvrdio je i sam ministar.

“Očekivao sam da će u narednih sedam dana koje smo imali između dva sastanka pekarska industrija izaći pred Vladu, odnosno pred Ministarstvo trgovine i turizma sa nekim rješenjem iza kojeg oni mogu stati a vezano za cijenu osnovnog hljeba”, rekao je Šulić.

Istakao je da cijena tog hljeba varira širom Srpske, a prijedlog ministarstva je 1,90 KM.

Prema njegovim riječima u narednim danima će ministarstvo predložiti način rješavanja ovog problema. Podsjećamo, zbog iste teme za stolom su se i prije sedam dana našli ministar Šulić i predstavnici mlinsko-pekarskog sektora, međutim ni tada nisu došli do konkretnog rješenja.

Takođe, ministar trgovine i turizma tada se sastao i sa predstavnicima Udruženja građana za zaštitu potrošača.

Ministarstvo energetike i rudarstva Republike Srpske odobrilo je upotrebu rudarskog objekta na ležištu “Bistrica” kod Prijedora privrednom društvu “Drvo eksport” iz Teslića.
Upotrebna dozvola je izdata nakon što je koncesionar pribavio svu potrebnu dokumentaciju propisanu zakonom, dobio vodnu i ekološku dozvolu i nakon što mu je odobrena projektna dokumentacija, saopšteno je iz resornog ministarstva.

Koncesionar tek sada može da eksploatiše ugalj u komercijalne svrhe i da uplaćuje koncesionu naknadu za eksploataciju u visini od 2,6 KM po toni eksploatisanog uglja.

Ovaj iznos predstavlja prihod budžeta Republike Srpske i budžeta lokalne zajednice, kojoj se uplaćuje 70 odsto prikupljenih sredstava.

U Ministarstvu energetike i rudarstva Republike Srpske podsjećaju da je koncesioni ugovor za eksploataciju uglja na ovoj lokaciji zaključen krajem septembra prošle godine.

Koncesionar je od tada pripremao svu potrebnu dokumentaciju te je, u skladu sa zakonskim propisima koji regulišu ovu oblast, u međuvremenu vršio probni rad, dodaje se u saopštenju.