VRBAS Media

Kategorija: Društvo

  • 17116 za Petra: Borba za zdravije djetinjstvo

    17116 za Petra: Borba za zdravije djetinjstvo

    Pozivom na humanitarni broj 17116 građani mogu donirati 2 KM za nastavak liječenja četverogodišnjeg Petra Topreka iz Banjaluke, dječaka koji od samog rođenja vodi tešku zdravstvenu borbu.

    Kako je saopštilo Humanitarno udruženje „Mali Anđeo“, Petar je rođen iz blizanačke trudnoće u 32. sedmici, a tokom boravka na intenzivnoj njezi pretrpio je hipoksiju, odnosno nedostatak kiseonika. Nakon izlaska iz bolnice suočio se s nizom dodatnih zdravstvenih problema, uključujući i višestruke hernije, zbog čega je proces rehabilitacije u više navrata morao biti odgađan.

    Nakon neophodnih operativnih zahvata i perioda oporavka, Petar je započeo kontinuirane fizikalne terapije, koje su dovele do vidljivog napretka. Kako navode iz udruženja, dječak je kognitivno stabilan, samostalno se hrani i ne koristi pelene, ali su mu svakodnevni terapijski tretmani neophodni kako bi se napredak nastavio.

    Najbolji rezultati, prema dosadašnjim iskustvima, postignuti su na terapijama u Tuzli i Zagrebu, međutim riječ je o privatnim tretmanima koji zahtijevaju velika finansijska sredstva, posebno zbog potrebe za dugoročnim i neprekidnim terapijama.

    Iz Humanitarnog udruženja „Mali Anđeo“ pozvali su sve građane koji su u mogućnosti da se uključe u akciju i pomognu Petru da dobije šansu za kvalitetniji i zdraviji život. Oni koji žele ostvariti direktan kontakt s porodicom mogu to učiniti putem privatne poruke na zvaničnoj stranici udruženja.

    Humanitarni broj 17116 važi za sve tri mobilne mreže u Bosni i Hercegovini.

    Donacije su moguće i putem bankovnih računa:

    Broj računa: 5520002009328582
    Banka: Adiko banka
    Primalac: Humanitarno udruženje „Mali Anđeo“, Novaka Pivaševića bb, 78000 Banja Luka
    Svrha uplate: Za Petra

    Uplate iz inostranstva:
    IBAN: BA395520002062114139
    SWIFT: HAABBA2B
    Primalac: Humanitarno udruženje „Mali Anđeo“, Novaka Pivaševića bb, 78000 Banja Luka
    Svrha uplate: Za Petra

  • Koliko je skočila participacija po danu ležanja u bolnici

    Koliko je skočila participacija po danu ležanja u bolnici

    Od početka ove godine, participacija za dan ležanja u bolnici košta 25 maraka, a u UKC 30 KM.

    Prije ovog poskupljenja, bolnički dan koštao je 9 maraka, a u UKC 11 KM.

    Na ovo upozoravaju iz udruženja potrošača, naglasivši da su  zdravstvene usluge u Srpskoj od 1. januara ove godine, za pojedine kategorije, poskupjele i preko 170%.

    – Novim cjenovnikom zdravstvenih usluga povećane su participacije koje se sada u apsolutnom iznosu iskazuju za preglede doktora medicine, specijaliste i supsbecijaliste, bolničke dane na sekundarnom i tercijarnom nivou zdravstvene zaštite, kao i za usluge radiološke dijagnostike, poput kompjuterizovane tomografije i magnetne rezonance“, saopštili su iz prijedorskog Udruženja za zaštitu potrošača „Don“.

    Iz FZO Srpske poručuju da se iznosi participacije u sistemu obaveznog zdravstvenog osiguranja nisu mijenjani od 2011, iako su, kako ističu, u proteklih 15 godina troškovi zdravstvenih usluga značajno porasli.

    – Do rasta je došlo zbog poskupljenja medicinskog i nemedicinskog materijala, lijekova, energenata, usluga održavanja medicinske opreme, kao i povećanja troškova rada. U takvim okolnostima, Aktiv direktora zdravstvenih ustanova koje pružaju bolničku zdravstvenu zaštitu inicirao je izmjene Pravilnika o participaciji, što je Upravni odbor FZO, uz saglasnost resornog ministarstva, prihvatio, vodeći računa o održivosti zdravstvenog sistema – naglašavaju u ovom fondu.

    Kako kažu, izmjene u visini participacije, koje za pojedine zdravstvene usluge podrazumijevaju povećanje ličnog učešća, neće osjetiti najugroženije kategorije osiguranika.

    Ističu da je više od 50 odsto osiguranih lica po nekom osnovu oslobođeno plaćanja participacije.

    – Promjene se odnose prvenstveno na sekundarnu i tercijarnu zdravstvenu zaštitu i na usluge u službama hitne pomoći za nehitna stanja, a uvedeni su i jasni zaštitni mehanizmi za osiguranike. Tako je detaljnije preciziran tačan broj dana za koliko se plaća participacija za vrijeme bolničkog ležanja, kao i maksimalni iznos participacije u iznosu od 370 KM – istču iz FZO.

    Objašnjavaju da se participacija za bolničko liječenje plaća najviše za 14 dana i iznosi 25 KM po danu, odnosno 12 dana u UKC i plaća se 30 KM po danu.

  • Zašto BiH ne uspijeva da suzbije ilegalni duvan

    Zašto BiH ne uspijeva da suzbije ilegalni duvan

    Iskustvo Hrvatske pokazuje da se ilegalna trgovina duvanskim proizvodima može suzbiti, ali samo ako država vodi stabilnu trošarinsku politiku i dosljedno sprovodi zakon. Dok Hrvatska posljednjih godina bilježi snažan pad crnog tržišta, Bosna i Hercegovina se i dalje suočava sa izraženim problemom, posebno kada je riječ o rezanom duvanu, koji je gotovo u potpunosti izvan legalnih tokova.

    Prema istraživanju agencije Ipsos iz novembra 2025. godine, ukupna potrošnja neoporezovanih duvanskih proizvoda u Hrvatskoj pala je na 9,4 odsto, što je više nego dvostruko manje u odnosu na 2019. godinu. Posebno je zanimljiv segment rezanog duvana, gdje je udio ilegalne potrošnje sveden na oko šest odsto ukupnog tržišta, što je trend koji traje već godinama i pokazuje kontinuitet.

    Slične nalaze potvrđuje i analiza konsultantske kuće KPMG iz juna 2025. godine, prema kojoj je potrošnja neoporezovanih cigareta u Hrvatskoj u posljednjih pet godina smanjena za više od 30 odsto i sada iznosi 4,9 odsto tržišta. To ukazuje da pad ilegalne prodaje nije rezultat jedne akcije, već posljedica dugoročne politike i stalnog nadzora.

    Iz Hrvatske udruženja poslodavaca poručuju da su ovi pomaci direktna posljedica koordinacije institucija, prije svega Ministarstva finansija, Carinske uprave i Ministarstva unutrašnjih poslova. Ključna uloga pripisana je predvidivoj trošarinskoj politici, jačanju kontrola i zapljena, kao i uvođenju sistema sljedivosti duvanskih proizvoda. Glavni ekonomista udruženja Hrvoje Stojić upozorava da poreska politika direktno utiče na cijene legalnih proizvoda i ponašanje potrošača. Naglašava da nagle promjene brzo guraju tržište u ilegalne tokove koje je kasnije teško vratiti pod kontrolu.

    Da stabilan sistem donosi rezultate pokazuje i fiskalni efekat. Prihodi državnog budžeta Hrvatske od trošarina na duvanske proizvode u 2024. godini prvi put su premašili milijardu evra, uz rast u odnosu na godinu ranije, dok su uz porez na dodatu vrijednost ukupni prihodi prešli 1,3 milijarde evra. U Hrvatskoj duvanska industrija zapošljava oko 10.000 ljudi, ostvaruje izvoz od približno 400 miliona evra, a oko 300 poljoprivrednih proizvođača učestvuje u lancu proizvodnje uz stabilan otkup.

    Za razliku od toga, Bosna i Hercegovina i dalje bilježi visok udio ilegalnih proizvoda. Prema Ipsosovom istraživanju za BiH iz 2025. godine, iako je kod ilegalnih cigareta zabilježen blagi pad, rezani duvan je gotovo potpuno izvan kontrole. Čak 94 odsto potrošača kupuje ilegalni rezani duvan, a godišnja potrošnja procjenjuje se na više od 2.000 tona. Ekonomski analitičar Faruk Hadžić upozorava da se ovaj problem sve više pretvara u duboko ukorijenjen društveno-ekonomski fenomen, jer dio društva ilegalnu trgovinu ne doživljava kao ozbiljnu prijetnju.

    Hadžić ističe da su pojačane aktivnosti institucija poput Uprave za indirektno oporezivanje, Državne agencije za istrage i zaštitu i Granične policije doprinijele određenim pomacima, ali da bez jasne strategije i kontinuiteta ti rezultati mogu ostati kratkoročni. Zaključak je jasan: hrvatski primjer pokazuje da je smanjenje ilegalnog tržišta moguće, ali zahtijeva dugoročnu politiku, stabilne trošarine i dosljednu primjenu zakona, posebno u segmentu rezanog duvana, gdje je Bosna i Hercegovina trenutno u najvećem problemu.

     

     

     

     

  • Vakcinu protiv HPV primilo 6.904 djece mlađe od 18 godina

    Vakcinu protiv HPV primilo 6.904 djece mlađe od 18 godina

    U Republici Srpskoj je od početka vakcinisanja protiv humanog papiloma virusa primijenjeno ukupno 6.904 vakcina kod djece mlađe od 18 godina, rečeno je u Institutu za javno zdravstvo Srpske.

    – Od toga je 4.091 primilo prvu dozu, a 2.813 drugu dozu – precizirali su iz Instituta i dodali da su vakcinu protiv HPV-a primile 4.882 djevojčice, a 2.022 dječaka.

    – Što se tiče komercijalne vakcine 1.292 starijih od 18 godina primilo je HPV vakcinu. Prvu dozu dobile su 752 osobe, a drugu njih 540. Od tog broja, 1.142 su bile žene, a 150 muškarci – naveli su iz Instituta za javno zadrvstvo Republike Srpske.

    Za starije od 17 godina vakcinacija protiv humanog papiloma virusa obavlja se u Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske. Na raspolaganju je devetovalentna HPV vakcina “gardasil 9”, proizvođača MSD. Vakcinacija se obavlja od 8.00 do 14.00 časova i nije potrebno zakazivanje termina.

    Vakcinacija protiv humanog papiloma virusa počela je u martu 2023. godine i besplatna je za uzrast od devet do 18 godina, dok je ranije bila besplatna do 14. godine.

    Cijena jedne doze komercijalne vakcine je 210 KM, a kompletna vakcinacija podrazumijeva dvije doze, sa preporučenim razmakom između doza od godinu dana.

    Prva HPV vakcina u svijetu uvedena je 2006. godine u Australiji, a prva zemlja u Evropi bila je Velika Britanija 2008.

    Karcinom grlića materice je jedan od rijetkih tumora za koje se zna uzrok, jer je on u gotovo 100 odsto slučajeva uzrokovan HPV-om. Vakcinacija je, kako navode iz Instituta, apsolutna prevencija protiv te bolesti.

  • Mljekari širom RS izašli na ulice: Upozorili na teško stanje

    Mljekari širom RS izašli na ulice: Upozorili na teško stanje

    Mljekari u osam opština i gradova širom Republike Srpske danas, 5. januara, mirnom vožnjom traktorima iskazali su svoje nezadovoljstvo i ukazali na teško stanje u poljoprivrednoj proizvodnji, ali i proizvodnji mlijeka.

    Oni su naveli da je od 1. januara ove godine najveći otkupljivač u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini smanjio otkupne količine za najmanje 10 odsto, a otkupne cijene za 0,05 KM. “I druge mljekare po BiH smanjuju cijenu, isključuju proizvođače iz oktupa”, navode oni i dodaju da su otkupne cijene u Srpskoj i BiH već više od godinu dana među najnižim u Evropi.

    Mljekari ističu da oni investiraju ogromna sredstva, plaćaju PDV, radnike, da kupuju mašino, gorivo, hranu za stoku…

    Oni su poslali i poruku sa protesta, a ona je – “Stop uništavanju sela”.

    “Riječ je o velikom broju problema sa kojima se naše selo suočava. Od stalnih nestanaka struje, loših puteva, nedostatka osnovne infrastrukture. Čim zagrmi, nema struje… Pa sramota. A elektroprivrede, elektrane pretrpane radnicima. Pogledajte u koliko sela nema vode ljeti. Kako napojiti stoku?  Pa i naša djeca trebaju trotoar kada idu u školu. Nije nam jasno ko su ti inženjeri koju projektuju puteve kroz sela, pa napravi osam metara širine asfalta za auta, ne može metar za pješake? Koji je ovo vijek? Ko je njima diplomu dao?”, pitaju se mljekari koji su izašli na ulice u Prnjavoru, Bijeljini, Pelagićevu, Derventi, Gradišci, Prijedoru, Kozarskoj Dubici i Novom Gradu.

    Oni su ukazali i na probleme u saradnji sa Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, te dodali da ministrica Anđelka Kuzmanović ima razumijevanja.

    “Premija za mlijeko u Republici Srpskoj je već duži niz godina najniža u regionu i iznosi 0,28 KM, u Srbiji 0,33 u FBiH 0,42. Dodatno ove godine su nam umanjili broj grla sa nekih 32.000 na 25.000, zato što su premiju po grlu, u suštini plaćali po teletu. A višak para okrenuli drugu stranu. A rekli su da će sve biti isplaćeno mljekarima. Na žalost, nakon nekoliko godina razlika u premijama, to nas je dovelo da stagnacije, gubitka tržišta i generalno zaostajanja u odnosu na glavne konkurente”, ističu mljekari.

    Oni navode i da Savjet ministara BiH radi samo za uvoznike.

    “Bili smo svjedoci nedavno da su otvorene kvote za uvoznike zamrznutog mesa, koje je kao trebalo ići samo za preradu, a evo prema informacijama iz medija ide i na police marketa… Znači samo udari po našem. A kada treba zaštiti domaću proizvodnju, kada treba uvesti prelevmane, zbog prekomjernog uvoza, zbog dampiških cijena uvoznih proizvoda… nema ih nigdje?”, navode oni.

    Oni ističu da je dosta ignorisanja i da je vrijeme za razgovor.

    “U zadnjih pet mjeseci Ministarstvu poljoprivrede obratili smo se sa tri ozbiljna dopisa sa setom mjera za unapređenje stanja u poljoprivredi i mljekarstvu. Nula bodova. Slično je i sa nivoom BiH. Ni tamo glasa ni bilo čega. Kao da su to privatne institucije. A nama trebaju strukturne promjene. Trebaju nam dugoročna rješenja. Dosta nam je ‘mejk ap’ izjava, poluproizvoda, polukadrova. Nekada su imali ad hok rješenja, više ni to”, ističu mljekari.

  • Poziv studentima na školovanje u Rusiji – Prijave otvorene do 15. januara

    Poziv studentima na školovanje u Rusiji – Prijave otvorene do 15. januara

    Јoš nekoliko dana traje konkurs Ministarstva nauke i visokog obrazovanja Rusije za prijem državljana BiH, Srbije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije na studije u školskoj 2026/2027. na visokoobrazovne ustanove Ruske Federacije o trošku federalnog budžeta. Prijave su otvorene do 15. januara.

    Georgi Engelhardt viši savjetnik u Ruskom centru za nauku i kulturu “Ruski Dom” u Beogradu, za Јutarnji program RTSR-a, rekao je da ovaj konkurs obuhvata veomo široku lepezu obrazovnih programa i to u tri akademska ciklusa studija, osnovni studiji, master studiji i doktorski studij.

    – Isto tako široka je lepeza obrazovanja, od kraćih programa od dve sedmice do jedne akademske godine. Prije svega to su ljetne i zimske škole ruskog jezika, ali ne samo to. Za osnovni studiji može da se prijaviti osoba sa završenim srednjim obrazovanjem ili maturanti, učenici na posljednjoj godini srednjeg školovanja – rekao je Engelhardt.

    Za master studije mogu se prijaviti svršeni studenti osnovnih studija te studenti završne godine osnovnog studija. A za doktorski studij osobe završne godine mastera ili oni koji već imaju taj master i imaju interesovanje za doktorski studij.

    – Što se tiče uslova prijavljivanja, prevashodno je potrebna želja. Čak ni znanje ruskog jezika nije obavezan preduslov za upis. Za one koji nemaju dobro znanje ruskog jezika u okveru stipendije postoji mogućnost učenja jezika. Naša osnovna stipendija obuhvata pokriće troškova obrazovanog programa, troškove nastave, sa nastavnim materijalom, kao i pokriće studentskog doma. Što se tiče lepeze obrazovanja, ona obuhvata oko 600 državnih univerziteta širom Ruske Federacije, od Kaliningrada na zapadu, do Astrahanija, Rostova, Krasnodara na jugu. Svaki od tih državnih univerziteta ima više od 10 fakulteta, što je više od 10.000 obrazovanih programa u svim sferama nauke i zanimanja – rekao je Engelhardt.

    Što se tiče selekcije kandidata, uslov za upis je uspjeh prethodnog obrazovanja. Postupak se vodi elektronski.

    Engelhardt je rekao da su studenti sa ovih prostora vrijedni a njihova iskustva su pozitivna. On je pozvao sve zainteresovanje studente da se prijave i ne čekaju posljednji rok jer je ovo dragocjeno iskustvo za njih, bilo da žele da ostanu u Rusiji ili da se vrate u svoju zemlju.

  • Sindikalna potrošačka korpa za novembar 2.805 KM

    Sindikalna potrošačka korpa za novembar 2.805 KM

    Sindikalna potrošačka korpa za mjesec novembar 2025. godine iznosi 2.805 KM i prosječna neto plata je pokriva sa 55,72 odsto, navodi se u saopštenju Saveza sindikata Republike Srpske.

    Sindikalna potrošačka korpa sadrži troškove za: prehranu, stanovanje i komunalne usluge, tekuće održavanje domaćinstva, odjeću i obuću, higijenu i njegu zdravlja, prevoz, obrazovanje i kulturu.

    – Porodice u Republici Srpskoj su najviše novca trošile na prehranu 1.290 KM. Za stanovanje i komunalne usluge bilo je potrebno izdvojiti 685 KM, za prevoz 226 KM, nabavka odjeće i obuće koštala je 233 KM, dok je za tekuće održavanje domaćinstva u novembru mjesecu bilo potrebno izdvojiti 163 KM – navodi se u saopštenju.

    Iz Sindikata navode da je prosječna neto plata u Republici Srpskoj isplaćena u mjesecu novembru 2025. godine iznosi 1.563 KM i veća je za 4,00 KM u odnosu na prosječnu neto platu isplaćenu u oktobru 2025. godine.

    – Najveća prosječna plata isplaćena je u oblasti finansijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja i iznosi 1.951 KM, a najmanja prosječna plata isplaćena je u oblasti poslovanje nekretninama i iznosi 1.166 KM – navode iz Sindikata.

  • Cijene u BiH rastu, praznični trošak se osjeti mjesecima

    Cijene u BiH rastu, praznični trošak se osjeti mjesecima

    Prednovogodišnji period tradicionalno donosi pojačanu potrošnju, ali i dodatni pritisak na kućne budžete građana u BiH.

    Iako statistike pokazuju da se u decembru troši više nego tokom ostatka godine, stvarnost za veliki broj građana ostaje nepromijenjena, želje su znatno veće od mogućnosti.

    Praznična šoping groznica, uz dva Božića, dvije Nove godine, slave i druge proslave, za mnoge traje gotovo do sredine februara, a novčanici se prazne znatno brže nego što se pune.

    Iz udruženja potrošača upozoravaju da je decembar mjesec najveće potrošnje, dok januar često ostavlja gorak finansijski okus.

    – Najave ranije isplate penzija mogu zavesti potrošače, pa se desi da u drugoj polovini januara vrlo teško sastavljaju kraj s krajem. Situacija je objektivno teška – izjavio je Jovan Vasilić iz Udruženja potrošača “Zvono” iz Bijeljine.

    Stručnjaci podsjećaju da nakon praznika građane prvo čekaju redovni računi, koji su u zimskom periodu posebno visoki, dok se iza prazničnih lampica i blještavila krije sumorna realnost, prenosi Radiosarajevo.

    – Većina građana ove praznike dočekuje isto kao i prethodnih godina, u siromaštvu i neimaštini. Nažalost, za veliki broj ljudi ništa se ne mijenja ni dugoročno – kazao je Branko Todorović iz Helsinškog odbora za ljudska prava u BiH za BHRT.

    Potrošačka groznica u decembru, poručuju sagovornici, kratko traje, dok posljedice po kućne budžete osjećaju se još mjesecima nakon praznika.

  • Pao dogovor sa Minićem: Radnicima će se moći neoporezivo isplatiti do 2.500 KM

    Pao dogovor sa Minićem: Radnicima će se moći neoporezivo isplatiti do 2.500 KM

    Predsjednik Privredne komore RS Goran Račić izjavio je da je sa predsjednikom Vlade RS Savom Minićem danas, 24. decembra, dogovoreno da Vlada donese uredbu kojom bi od naredne godine privrednici mogli radnicima isplaćivati pomoć bez fiskalnih opterećenja.

    “U vremenu kada imamo velike migracije, kada radnici odlaze, takvo rješenje je neophodno. Tako nešto ima i u Federaciji BiH”, rekao je Račić i dodao:

    “A, radi se o tome da se radnicima godišnje može isplatiti 2.000 – 2.500 KM neoporezivo”.

    Račić je nakon razgovora sa premijerom RS rekao da privrednicima od 1. januara neće biti veća cijena električne energije.

    Ali, kako ističe, očekuju zahtjev za povećanje od 20 odsto u taku naredne godine, prenosi Fena.

    “To je za nas neprihvatljivo”, istakao je Račičić i nastavio:

    “Moraju se tražiti uštede u racionalizaciji sistema ‘Elektroprivrede RS'”.

  • Šeranić: Nikome se ne brani pušenje, već ograničava ponašanje pušača

    Šeranić: Nikome se ne brani pušenje, već ograničava ponašanje pušača

    Alen Šeranić, ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske, kazao je da se u prijedlogu zabrane pušenja u zatvorenim javnim prostorima ne radi ni o kakvoj diskriminaciji pušača već o ograničavanju određenog ponašanja, poput stavljanja pojasa u automobili.

     

    “Ovdje se ne govori o pravu pušača na pušenje, već ponašanju. Ovdje se ne zabranjuje pravo na pušenje nego ograničava ponašanje pušača”, rekao je Šeranić u Narodnoj skupštini u toku rasprave o Prijedlogu zakona o zaštiti zdravlja stanovništva od duvanskih i ostalih proizvoda za pušenje u Republici Srpskoj.

    Istakao je da je ovaj zakon čisto zakon Republike Srpske, a ne Evrope ili bilo koga drugog, da ima ima poveznice sa FBiH u dijelu tržišta, ali da Srpska pravi svoje nadležnosti.

    Naglasio je da su rađena precizna istraživanja o tome da li građani podržavaju zabranu pušenja u zatvorenim javnim prostorima, javnim skupovima i na javnom mjestu i da je 72 odsto kazalo da podržava zabranu pušenja na tim prostorima.

    “Lično bih ja volio da je zakon rigorozniji, ali to je moj lični, stav, profesionalni je nešto drugo i to je u ovom slučaju”, naveo je Šeranić.

    Komentarišući diskusije poslanika, naveo je da će vjerovatno zakon ostati kako je predložen upskos amandmanima, ali da će odlučiti o tome prije glasanja, te da mu je najvažnije da se usvoji svaka inicijativa koja se tiče zaštite zdravlja građana.

    “Dostupan sam svima mimo ove diskusije. Hvala timu koju je na ovom zakonu radio godinu dana, a da se on priprema još od 2017. Pred nama predstoje promocije mjera i izrada pravilnika i zato zakon ima neke vrste odgode za pojedine vrste mjera”, zaključio je Šeranić.