VRBAS Media

Kategorija: Društvo

  • Dopune Zakona o igrama na sreću otvaraju pitanje efekata i kontrole

    Dopune Zakona o igrama na sreću otvaraju pitanje efekata i kontrole

    Sutra počinje 17. redovna sjednica Narodne skupštine Republike Srpske, na kojoj će se, između ostalog, razmatrati dopune Zakona o igrama na sreću. Predložene izmjene predviđaju zabranu priređivanja igara na sreću u krugu od 500 metara od osnovnih i srednjih škola.

    Iz Udruženja priređivača igara na sreću u Republici Srpskoj upozoravaju da se zakonska rješenja ne bi smjela donositi ishitreno. Izvršni direktor Udruženja Milko Grmuša ističe da na potrebu izmjena ukazuju već godinama, ali da je važno sagledati širi kontekst.

    – Činjenica je da maloljetnim licima zabranjeno da igraju na sreću u kockarnicama. Međutim, postoji problem klađenje maloljetnika preko telefona, i to ovaj novi zakon neće obuhvatati. Važno je da u ovim promjenama ne oslabimo našu ekonomiju. Ako smo pametni treba da vidimo kako ćemo popuniti budžet i iskoristiti sve benifite ove grane privrede – istakao je Grmuša.

    On navodi da iskustva drugih zemalja pokazuju da potpune zabrane mogu imati neželjene posljedice, te kao primjer ističe Albaniju, gdje je ova djelatnost zabranjena i, kako kaže, opstaje isključivo u sivoj zoni.

    – Bojimo se da ćemo imati invaziju onlajn kladionica, jer tih 500 metara zabrane od škole postaje u tom slučaju besmisleno. Ova djelatnost donosi 10 odsto budžetu Republike Srpske i treba biti pametan u cijelom procesu i ništa ne raditi na prečac, da bi udovoljili nekom populizmu – dodao je Grmuša.

    Sa druge strane, stručnjaci koji se bave problemom zavisnosti upozoravaju na lakoću pristupa igrama na sreću, posebno među mladima. Porodični psihoterapeut Maja Tomanić iz Centra za savjetovanje, prevenciju i oporavak od zavisnosti u Banjaluci navodi da ne postoji precizna granica potrošenog novca koja definiše zavisnost.

    – Imamo jako veliki broj kladionica, ali mnogo veći problem su kafići, lokali, čak i pumpe, gdje djeca ulaze najnormalnije i na aparatima se klade i ostavljaju novac. Poražavajuća okolnost je što to niko ne kontroliše, jer oni veliki dio vremena provode upravo na tim aparatima. Klađenje kreće iz porodice, djeca se upoznaju sa tim svjetom preko roditelja ili rodbine – kaže Tomanićeva.

    Ona dodaje da se Centru najčešće obraćaju članovi porodice osoba koje imaju problem sa kockanjem, uključujući roditelje i partnere.

    – To su pacijenti koji prolaze ambulatni tretman, a onda se uključuju u naš grupni tretman u slučaju da se razvila patološka zavisnost od kockanja. Proces mora da bude dugotrajan, jer oni nisu u svijet kockanja ušli preko noći. Upravo ljudi koji su nakon tri-četiri godine izašli iz tog svijeta najveći su motivatori i podrška onima koji kreću u proces rehabilitacije.

  • U Republici Srpskoj u ovoj godini više bolovanja nego lani

    U Republici Srpskoj u ovoj godini više bolovanja nego lani

    Radnici u Republici Srpskoj tokom ove godine češće su odlazili na bolovanje nego godinu prije, što potvrđuju podaci Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske.

    Najčešći uzroci bolovanja su bolesti ili komplikacije u trudnoći, povrede, tumori, bolesti mišićno-koštanog sistema, bolesti nervnog sistema, bolesti sistema krvotoka, duševni poremećaji.

    Kako navode iz Fonda, za devet mjeseci ove godine evidentirano je mjesečno u prosjeku oko 13.030 slučajeva bolovanja u trajanju do 30 dana, odnosno bolovanja koja idu na teret poslodavca.

    “Slučaj ne predstavlja broj radnika jer jedan radnik može više puta u toku mjeseca/godine da bude na bolovanju i svaki put se to evidentira kao jedan slučaj bolovanja. U istom periodu ove godine na bolovanju koje je duže od 30 dana i koje ide na teret Fonda zdravstvenog osiguranja evidentirana su u prosjeku 4.854 slučaja mjesečno”, kazali su iz Fonda.

    Dodali su da je za devet mjeseci lani evidentirano mjesečno u prosjeku oko 12.826 slučajeva bolovanja u trajanju do 30 dana, odnosno bolovanja koja idu na teret poslodavca.

    “U istom periodu prošle godine na bolovanju koje je duže od 30 dana i koje ide na teret Fonda zdravstvenog osiguranja evidentiran je u prosjeku 4.441 slučaj mjesečno”, pojašnjavaju iz Fonda.

    Pojašnjavaju da je zakon dao i veća prava kada je riječ o određenim kategorijama koje su na bolovanju, evidentno je i da su troškovi FZO RS za neto platu za bolovanja duža od 30 dana takođe veći.

    “Naime, za devet mjeseci ove godine trošak za bolovanja koja idu na teret Fonda iznosio je 29,9 miliona KM, dok je trošak za bolovanja u istom periodu lani iznosio 23,3 miliona KM. Najveće povećanje troškova, kada je riječ o bolovanjima dužim od 30 dana, evidentirano je na stavci bolest ili komplikacije u vezi sa održavanjem trudnoće (za oko tri miliona KM), dok se na uzroku maligne bolesti bilježi rast troškova za bolovanja za oko jedan milion maraka. Naglašavamo da bolovanja zbog komplikacija trudnoće i malignih bolesti u ukupnim troškovima bolovanja u 2025. godini učestvuju sa 60 odsto, odnosno oko 18,2 miliona KM”, ističu iz Fonda zdravstvenog osiguranja.

    Dodaju da je Pravilnikom, ali i Zakonom o obaveznom zdravstvenom osiguranju, precizirano da je obaveza osiguranika koji se nalazi na bolovanju da se svakih 15 dana javlja svom porodičnom doktoru radi obavljanja kontrolnih pregled, izuzev osiguranika koji se nalaze na bolničkom liječenju.

    “Ukoliko se osiguranik ne javi na kontrolni pregled, odnosno ne opravda svoj izostanak, porodični doktor može da ocijeni da je osiguranik sposoban za rad”, zaključuju iz Fonda.

    Zoran Škrebić, predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske, kazao je za “Nezavisne novine” da je veliki broj ljudi koji su bili na bolovanju.

    “Ne mora da znači da nisu svi bolesni i da nisu opravdano bili na bolovanju”, kazao je Škrebić.

    Pojasnio je da je u ovoj godini bilo i zloupotreba, te da je od strane poslodavaca bilo prijava prema Fondu.

    “Mislim da je u toku ove godine bilo oko 180 prijava, od kojih se za skoro polovinu utvrdilo da je bila zloupotreba bolovanja”, kazao je Škrebić.

    Istakao je da je u privatnom sektoru primjetno da je manji broj zloupotreba bolovanja u odnosu na javni sektor.

  • Šeranić: Novi zakon o zabrani pušenja u zatvorenim prostorima – veliki pomak u zaštiti javnog zdravlja

    Šeranić: Novi zakon o zabrani pušenja u zatvorenim prostorima – veliki pomak u zaštiti javnog zdravlja

    Prijedlog zakona o zaštiti zdravlja stanovništva od duvanskih i ostalih proizvoda za pušenje, a kojim se predviđa, između ostalog, zabrana pušenja u zatvorenim prostorima, naći će se pred poslanicima u Narodnoj skupštini Republike Srpske 16. decembra. I trebalo bi to da bude jedan od najvažnijih pomaka, u smislu zaštite javnog zdravlja, naglasio je ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske, Alen Šeranić, gostujući na RTRS u Јutarnjem programu.

    – Ugostitelji su shvatili ozbiljnost zakona i podržali ga, što samo pokazuje svijest da je zdravlje važnije od svega. 400 do 600 miliona KM godišnji su troškovi za liječenje osoba koje puše i koje su oboljele. Mi treba da u sistemu pronađemo tolika sredstva, koja zaista nisu mala. Tri četvrtine stanovništva podržava ovaj zakon koji je u pripremi – istakao je Šeranić.

     

     

    Stav struke jeste da nije zdrava ni elektrosnka cigareta.

    – To jeste dostupan i legalan proizovd, ali nije zdrav, jer da jeste, prodavao bi se u apotekama. Oko 11 odsto izdvajaju pušači za cigarete kada se uzme prosječna plata u Srpskoj, što zaista nije malo – dodao je Šeranić.

    Ako zakon prođe proceduru, počeće se primjenjivati od 1. avgusta 2026. godine.

    Dragan Gligorić, prodekan za naučno-istraživački rad i međunarodnu saradnju i šef Katedre za međunarodne ekonomske odnose Ekonomskog fakulteta UNI Banjaluka, naglašava da su posljednja istraživanja pokazala da 43 odsto odraslih puši, i to su stalni ili povremeni pušači.

     

    – To je ogroman procenat u odnosu na našu populaciju. Učešće crnog tržišta cigaretama se smanjilo sa 18 odsto na svega sedam odsto, i to pokazuje da su inspekcije radile dobar posao. Ovaj zakon bi trebao da zaštiti prije svega pasivne pušače, dakle one koji su direktno izloženi pušačima – rekao je Gligorić.

  • Nasilnike štite roditelji, rukovodstvo škole i dalje ćuti

    Nasilnike štite roditelji, rukovodstvo škole i dalje ćuti

    Roditelji djece žrtava vršnjačkog nasilja u Osnovnoj školi “Ivan Goran Kovačić” u Mrkonjić Gradu tvrde da rukovodstvo škole nije reagovalo na vrijeme niti je sarađivalo s njima s ciljem rješavanja ovog problema. Tvrde i da roditelji nasilnika štite svoju djecu, a kako nezvanično saznajemo, jedan roditelj je brisao snimke zlostavljanja.

    Roditelji zlostavljane djece su se jutros okupili ispred škole, u koju je došla Republička prosvjetna inspekcija kako bi ispitala navode o nasilju. Djecu nisu poslali na nastavu i neće, kako kažu, dok god se ovaj slučaj ne rasvijetli.

    Otac zlostavljanog djeteta Momir Sladojević rekao je da ih direktorka škole nije kontaktirala, a da su sinoć imali roditeljski sastanak koji je, kaže, bio sve osim roditeljskog.

    – Došli smo da riješimo slučaj nasilja, a ona se uporno smijala. Јedan roditelj je opomenuo za ponašanje, ali je ona uporno negirala i tvrdila da se nasilje nije desilo. Mi imamo dokaze da jeste, imamo medicinsku dokumentaciju, moje dijete je jutros dalo izjavu u Centru za socijalni rad – rekao je Sladojević.

    On kaže da djecu koja su pretrpjela zlostavljanje, nakon što je priča dobila medijski odjek, više ne proganjaju nasilni vršnjaci, već rukovodstvo škole.

    – Moje dijete više ne proganjaju nasilnici, već psiholog i direktor, jer je pokrenuo lavinu koja je zataškavana. Galame na njega kada ga sretnu na hodniku, a on ne želi da ide u školu jer trpi veliki pritisak, izgubljen je, nema želju da uđe u šklu. Zamolio sam ih sinoć da ne galame, rekli su da neće više, da je to bilo slučajno, jer su pod pritiskom i nervozom – rekao je Sladojević.

    On je rekao da čitava priča traje godinu i po dana, ali da zlostavljana djeca, vjerovatno zbog straha, nisu smjela da progovore, te da su nasilje otkrile djevojčice iz ove škole.

    – Tukli su ih, oduzimali im novac, oni su trpili i ćutali dok djevojčice nisu otkrile. Imali su propusnice da uđu u školu, a ako ne bi dobili propusnicu, išli bi na batinjanje – naveo je Sladojević.

    On je dodao da je sinoćnjem roditeljskom sastanku prisustvovao i otac jednog od zlostavljača koji ga je, tvrdi, provocirao kako bi izazvao reakciju.

    – On tvrdi da će sve da se zataška, jer ima ljude i da će sve ovo da propadne. Umjesto da smo sjeli i porazgovarali, niko od tih roditelja nije htio nama da se javi. Rekao sam im “pravite nove `Velje Nevolje` ako nastavite da ih podržavate” – naglasio je Sladojević.

    Stevo Јarić, otac zlostavljanog djeteta, tvrdi da rukovodstvo škole nije reagovalo na vrijeme, ali se nada da će biti utvrđen razlog.

    – Moj sin nije išao juče u školu, neće ni danas, a ni do daljnjeg dok god se ovo ne riješi. I on je rekao da hoće da ispriča kroz šta je prošao – rekao je Јarić.

    Danijel Đurđević, takođe otac zlostavljanog djeteta, rekao je da policija u Mrkonjić Gradu ignoriše ovaj slučaj i da su se obratili Okružnom javnom tužilaštvu u Banjaluci.

  • Programeri više nisu broj 1

    Programeri više nisu broj 1

    Iako je moderno vrijeme iznjedrilo mnogo novih zanimanja, poput menadžera za sve i svašta, IT stručnjaka… ipak, svijet još uvijek takoreći počiva na rukama i radu zanatlija.

    Prema najnovijim podacima Nacionalne službe za zapošljavanje, u Srbiji su armirači, tesari, zidari, vozači… traženiji od programera. Ipak, da li zbog odlaska u velike gradove ili nečeg drugog, u Moravičkom okrugu deficitarni su i inženjeri.

    „U Moravičkom okrugu deficitarna su zanimanja kao što su diplomirani građevinski inženjeri, mašinski inženjeri, saobraćajni inženjeri. Nema lekara, nema farmaceuta na evidenciji, nema bravara, nema zavarivača. U gotovo svim delatnostima proizvodne industrije fali nam radna snaga“, rekao je za Agenciju RINA Saša Obradović iz NSZ.

    Nacionalna služba za zapošljavanje nudi mogućnost prekvalifikacije. Kakva je zainteresovanost i koliko su ljudi spremni da budu dio te prekvalifikacije i rade nešto drugo za šta nemaju školu?

    „Mi smo tokom ove, 2025. godine, sprovodili obuke, takozvano sticanje praktičnih znanja za nekvalifikovane radnike i ispunili smo tu kvotu. Mi se uvek krećemo u okvirima raspoloživih novčanih sredstava, tako da smo svu tu kvotu ispunili. To su uglavnom bile obuke za šivače, za manipulativne poslove, radnike u industriji, za nekvalifikovane radnike, i imali smo par obuka za dugoročno nezaposlene osobe sa četvrtim stepenom stručne spreme. Zatim smo imali obuke na zahtev poslodavaca, to se uglavnom odnosilo na CNC mašine, obuke za rad na CNC mašinama. Četrnaest poslodavaca je podnelo zahteve za 28 lica i to smo uspeli ove godine da realizujemo“, dodaje Obradović.

    Čačak ne zaostaje za Srbijom kada je riječ o potrebama za radnicima kao što su vozači, ali sa druge strane – ima dovoljno informatičara.

    „Za razliku od drugih delova Srbije, mi imamo na evidenciji dovoljan broj informatičara da zadovoljimo potrebe privrede. Međutim, u poslednjih šest meseci bilo je malo poziva, odnosno malo oglašavanja od strane poslodavaca koji su imali potrebe za zapošljavanjem informatičara. Na primer, ja pamtim i vreme socijalizma kada je bilo: završi školu, završi fakultet. Danas imate takvu situaciju da je sasvim dovoljno i da sa određenim zanatskim zanimanjima možete sasvim pristojno da živite“, naglašava Obradović.

    Na teritoriji Moravičkog okruga, ukupno nezaposlenih je 6.700 lica. Od toga, najveći broj nezaposlenih nalazi se u opštini Ivanjica, zatim dolazi grad Čačak. U Ivanjici je 2.700, u gradu Čačku 2.500 nezaposlenih, od ukupnog broja 6.700.

  • Institucije reaguju nakon prijava roditelja o nasilju u mrkonjićkoj školi

    Institucije reaguju nakon prijava roditelja o nasilju u mrkonjićkoj školi

    U Osnovnoj školi „Ivan Goran Kovačić“ u Mrkonjić Gradu roditelji su prijavili da njihova djeca trpe vršnjačko nasilje više od godinu i po dana. Prema njihovim tvrdnjama, najmanje petoro učenika bilo je izloženo fizičkom i psihičkom zlostavljanju, uključujući udaranje kaišem, nogama i rukama, prisilno šamaranje, kao i maltretiranje u toaletima i salama za presvlačenje.

    Roditelji su tvrdnje podnijeli Okružnom javnom tužilaštvu u Banjaluci, koje je formiralo predmet i radi na utvrđivanju osnovanosti prijave. Policijska uprava Mrkonjić Grad potvrdila je da nisu zaprimili prijavu od škole ni roditelja, ali da su 3. decembra registrovali incident u kojem su dvije odrasle osobe fizički nasrnule na maloljetna lica.

    Na roditeljskom sastanku održanom 1. decembra, roditelji su saznali detalje o nasilju. „Kad god je fizičko, ili ih vode u toalet, pa ih tuku ili vode u salu za presvlačenje, dvojica dežuraju a jednog po jednog uvode, tuku, batinaju kaišem, nogama, rukama, svakako ih tuku i maltretiraju“, naveo je otac jednog od zlostavljanih učenika. Drugi roditelji ističu da su primijetili promjene u ponašanju i modrice kod djece, koje su ih vodili ljekaru.

    Direktorka škole Suzana Milić nije željela davati izjave za medije, ali je škola saopštila da postupa po Protokolu za zaštitu djece od nasilja i prikuplja sve relevantne informacije za dalja postupanja. Republički inspektorat za prosvjetu najavio je vanrednu kontrolu kako bi se utvrdilo da li je škola preduzela sve propisane mjere.

    Psiholozi upozoravaju da djeca koja doživljavaju vršnjačko nasilje ne trpe samo fizičke povrede, već i strah, stres, gubitak povjerenja i traume koje se mogu reflektovati na njihovo odrastanje. Tatjana Marković, psiholog, naglašava da su roditeljska i stručna podrška od suštinskog značaja, kako za žrtve, tako i za djecu koja su zlostavljači.

    Ombudsman za djecu Republike Srpske, Gordana Rajić, izrazila je duboku zabrinutost i pozvala nadležne institucije da preduzmu hitne mjere, ispitujući ne samo pojedinačne slučajeve, već i eventualno dugotrajnije ili sistematsko nasilje. „Djeca moraju znati da imaju pravo da budu zaštićena, saslušana i da im se vjeruje. Roditelji imaju pravo na jasne i tačne informacije, a institucije obavezu da reaguju profesionalno i odgovorno“, naglasila je Rajićeva.

    Načelnik opštine Mrkonjić Grad, Dragan Vođević, podržao je roditelje i pozvao institucije da utvrde činjenice. „Naravno, svaki vid nasilja apsolutno osuđujem i kao načelnik i kao roditelj. Nema mjesta vršnjačkom nasilju u školama“, poručio je Vođević.

    Roditelji učenika ističu da žele da se slučaj rasvijetli i da škola ostane sigurno mjesto za sve učenike, tražeći da nadležni ispituju sve okolnosti događaja.

  • Stručnjaci protiv platnih razreda, privreda traži rasterećenje plata

    Stručnjaci protiv platnih razreda, privreda traži rasterećenje plata

    Prijedlog Saveza samostalnih sindikata BiH o tri nivoa minimalne plate prema stepenu obrazovanja izazvao je različite reakcije socijalnih partnera.

    Ekonomisti su protiv ovakvog prijedloga, iako su stava da je potrebno povećati minimalne plate, dok privreda, između ostalog, traži rasterećenje.

    Tako su iz Udruženja malih i srednjih privrednika FBiH naveli da je inicijativa za povećanje minimalne plate ponovo pokrenuta bez ikakvog rasterećenja privrede, bez procjene posljedica i bez uključivanja svih relevantnih aktera.

    Podsjećamo, Samir Kurtović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH, kazao je kako je njihov prijedlog da minimalna plata bude 1.200 KM za one sa osnovnom školom, 1.400 KM za one sa srednjom školom, te 1.600 KM za one sa fakultetom.

    On je nakon sjednice Ekonomsko-socijalnog vijeća rekao da je iznos za koji su umanjeni doprinosi trebao biti dodat na plate radnika, a ne da određeni poslodavci to zadrže za sebe.

    “Zbog toga očekujemo da Vlada FBiH na narednoj sjednici dostavi spisak poslodavaca koji su tako postupili”, naveo je Kurtović.

    Sa druge strane, iz Udruženja malih i srednjih privrednika FBiH saopštili su da su zvanično podnijeli zahtjev Vladi FBiH da prisustvuju sjednici Ekonomsko-socijalnog vijeća, na kojoj bi se raspravljalo o minimalnoj plati, te da još nisu dobili odgovor.

    “Smatramo da je nedostatak komunikacije sa sektorom koji zapošljava najveći broj radnika i stvara najveći dio prihoda – neprihvatljiv i neodgovoran. Podsjećamo javnost da je Vlada FBiH sama najavila dodatno smanjenje doprinosa od 1. januara 2026. godine, ali sada tvrdi da to “ne može uraditi, jer nema dovoljno sredstava u budžetu”. Istovremeno, prema dostupnim podacima, samo ove godine je od privrede prikupljeno dodatnih 400-500 miliona KM, što otvara legitimno pitanje: Kako je moguće da se sredstva mogu uzimati od privrede, ali se istovremeno tvrdi da nema prostora za rasterećenje privrede”, naveli su iz Udruženja malih i srednjih privrednika FBiH.

    Admir Čavalić, ekonomista i predsjednik Odbora za ekonomsku i finansijsku politiku Predstavničkog doma Parlamenta FBiH, istakao je za “Nezavisne novine” da diferencijacija ovog tipa nužno vodi ka diskriminaciji na tržištu rada.

    “Ovo je zadnje što nam je potrebno u ovom momentu tako da Vlada FBiH ne bi trebala podržavati neke diskriminatorne modele samo na bazi stručne spreme. Jasno je da je ovo model funkcionisanja u javnom sektoru, ali taj model se ne može preslikati u realni sektor, gdje se vrijednost kreira na bazi znanja, na bazi iskustva, komplikovanosti posla i drugog, a ne samo inicijalne diplome sa kojom dolazite na tu radnu poziciju. Da treba povećati minimalnu platu, naravno da treba, ali po jasnoj formuli i u interesu svih”, naglasio je Čavalić.

    Aziz Šunje, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, rekao je za federalne medije da se protivi ovom prijedlogu.

    “Ja sam protivnik takve vrste platnih razreda. Poslodavac je taj koji odlučuje koliko mu neki radnik sa visokom školom doprinosi. Ako ima pravog radnika, on će ga znati zadržati. Problem je i kvaliteta diplomanata na tržištu. Šta znači visoka stručna sprema? Imamo kupovne diplome i veliki broj ljudi koji su potpuno nekompetentni”, naglasio je Šunje.

    Safudin Čengić, predsjednik Ekonomsko-socijalnog vijeća Federacije Bosne i Hercegovine, rekao je da će u sedmici od 15. do 20. decembra biti održana sjednica kako bi se dala podrška onome što budu predložili, ili eventualno ukoliko to ne bude, kako bi donijeli zaključak u kojem pravcu dalje ići.

    “Na kraju, odluka je na Vladi FBiH, koja će imati finalnu riječ o visini minimalne plate i eventualnim promjenama postojećeg iznosa. Niko ne treba mene da plaća kao osobu sa visokom stručnom spremom, nego kao osobu koja obavlja poslove za koje je angažovana. Razlike u platama nisu rezultat stručne spreme, već složenosti i obima poslova koje uposlenici obavljaju”, zaključio je Čengić.

  • Savez sindikata: Omogućiti svim radnicima pravo na obavezan sistematski pregled

    Savez sindikata: Omogućiti svim radnicima pravo na obavezan sistematski pregled

    Savez sindikata pokrenuo je inicijativu da svi radnici u Srpskoj imaju pravo na periodične preventivne preglede.

    Obavezni sistematski pregledi bi, smatraju, trebalo da bude stavljeno u zakonski okvir, jer zdrav radnik je, kažu, najefikasniji radnik. Saglasni su s tim i poslodavci.

    U resornom ministarstvu, kažu, ovo je tema za dijalog socijalnih partnera da bi se došlo do rješenja koje će unaprijediti zdravlje radnika.

    Sistematski pregledi obavezni su za radnike sa povećanim rizikom i radnike u vaspitno-obrazovnom procesu. To je preporuka, koja proističe iz Akta o procjeni rizika na radu.

    Savez sindikata želi to da promijeni – da svaki radnik u Srpskoj ima pravo na obavezne zdravstvene preglede, što za sada ne prepoznaje zakonska regulativa u Srpskoj.

    – Tražimo da se u što kraćem roku, izmjene zakonske odredbe vezano za ljekarske preglede i da svi radnici jednako imaju pravo da ih poslodavac upućuje na obavezne ljekarske preglede, s obzirom na to da postoje procedure koje su komplikovane da bi obavili osnovne zdravstvene preglede koji su nam svima potrebni – istakla je Aleksandra Јakšić, stručni saradnik za zaštitu zdravlja na radu u Savezu sindikata Republike Srpske.

    Znamo da je prevencija najbolji lijek. Cilj periodičnih preventivnih pregleda i jeste da se bolesti otkrivaju u ranoj fazi kako bi liječenje počelo na vrijeme. U Zavodu za medicinu rada i sporta saglasni sa sindikatom – periodične preglede radnika bez povećanog rizika, staviti u zakon.

    – Prošle godine u kompaniji sa 300 radnike bez povećanog rizika radili smo preglede, utvrdili smo dva novootkrivena tumorska oboljenja, upućivali na dalje pretrage – naveo je Vladimir Šormaz, načelnik Službe medicine rada u Zavodu za medicinu rada i sporta Republike Srpske.

    U cilju očuvanja zdravlja radnika u kompaniji koja ih ima više od 2000 zaposlenih, Mtelu, provode više vrsta preventivnih pregleda. A omogućili su blagovremeno otkrivanje zdravstvenih problema, uključujući i teža oboljenja.

    – Ljekarski pregledi za radna mjesta sa povećanim rizikom obavljaju se svake godine, u skladu sa zakonskim obavezama. Specijalistički pregledi za žene, usmjereni na prevenciju i rano otkrivanje oboljenja, obavljaju se svake godine, dok se opšti sistematski pregledi za sve zaposlene organizuju svake tri godine, prema preporukama iz Akta o procjeni rizika. Pored toga, zaposlenima su dostupni i prošireni specijalistički pregledi, koji dodatno unapređuju preventivnu zaštitu zdravlja – ukazao je Stefan Ličina iz kompanije Mtel.

    Inicijativa Saveza sindikata ima i podršku poslodavaca. Kažu, u sve treba uključiti i Fond zdravstvenog osiguranja, a potrebno je, ističu, i jačati svijest o značaju sistematskih pregleda radnika.

    – Zaista je dobra inicijativa jer je zdravlje radnika preduslov za uspješno funkcinisanje preduzeća i za efikasnost radnika – istakao je Zoran Škrebić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske

    Pitanje koje je pokrenuo Savez sindikata Republike Srpske, ističu u Ministarstvu rada, tema je za dijalog socijalnih partnera, kako bi došli do najboljeg mogućeg rješenja.

    – Ministarstvo rada i boračko invalidske zaštite Republike Srpske i Vlada Republike Srpske će podržati sva rješenja koja će očuvati i unaprijediti zdravlje radnika u Republici Srpskoj, a koja su rezultat socijalnog dijaloga – naveli su iz Ministarstva rada i boračko invalidske zaštite.

    Zaštita na radu je osnovno pravo svakog radnika, zagarantovano ustavom i nadležnim zakonskim aktima – pitanje je samo da li će u te akte biti uspisan i obavezan sistematski pregled za svakog radnika, svake godine.

  • Penzije rastu 6,25%: penzioneri poručuju – To je premalo za život

    Penzije rastu 6,25%: penzioneri poručuju – To je premalo za život

    U Republici Srpskoj od početka iduće godine biće primijenjeno novo usklađivanje penzija, koje iznosi 6,25%. Ovu korekciju najavio je lider SNSD-a Milorad Dodik, a ubrzo zatim i zvanično potvrdio direktor Fonda PIO, Mladen Milić.

    Milić je pojasnio da je riječ o redovnom usklađivanju koje se vrši prema rastu troškova života, kretanju plata i standardu stanovništva. Prema tim parametrima, minimalna penzija trebalo bi da poraste za oko 20 KM, dok će se primanja korisnika sa prosječnom penzijom povećati za oko 40 KM.

    Prosječna penzija za puni staž od 40 godina trenutno iznosi 981 KM i njen rast bi u januaru 2026. godine trebalo da bude približno 60 KM. Najviša penzija, koja sada iznosi 3.547 KM, biće veća za oko 220 KM.

    Od ukupno 294.000 penzionera u Srpskoj, čak četvrtina – oko 75.000 ljudi – prima penziju između 330 i 460 KM, što obuhvata pet različitih nivoa najnižih penzija. Najniži iznos, 330 KM, dobija oko 19.000 korisnika. Direktor Fonda potvrđuje i da najveći broj penzionera zapravo prima prosječnu penziju od oko 650 KM.

    Kada se povećanja prevedu u svakodnevne potrebe, jasno je da prostor za poboljšanje standarda ostaje veoma skroman. Penzionerima sa minimalnom penzijom dodatnih 20 KM dovoljan je tek za skroman paket osnovnih namirnica – nešto mesa, malo jaja, brašna, voća i krompira. Oni koji primaju prosječnu penziju, uvećanjem od četrdesetak maraka, mogu priuštiti tek nekoliko artikala više, poput kilogram svinjetine ili malo suhomesnatog i kafe.

    Mnogi penzioneri zato poručuju da im ovakva povećanja ne rješavaju svakodnevne probleme.

    „Ne postoji penzioner koji može biti zadovoljan kada mu penzija raste tri ili šest odsto. Većina nas već preživljava na rubu, a ta povećanja su zanemarljiva. Novca ima, samo ne za nas. Kada vidimo kako žive oni koji vode državu – putovanja, luksuz, uživanje – jasno je da se ne dijelimo isto“, kaže Vidosav K. iz Banjaluke. Dodaje da penzioneri danas moraju brojati svaku marku kako ne bi ostali gladni i poručuje vlastima da „ne brinu o najstarijima na ovakav način“.

  • Za 11 mjeseci poginulo 118 osoba

    Za 11 mjeseci poginulo 118 osoba

    Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske, u prvih 11 mjeseci ove godine u saobraćajnim nesrećama poginulo je 118 osoba na licu mjesta, dok je prošle godine u istom periodu smrtno stradalo 88 ljudi.

    Milija Radović iz Agencije za bezbjednost saobraćaja Republike Srpske kazao je za “Nezavisne novine” da je riječ o značajnom porastu broja poginulih u odnosu na prethodnu godinu.“Kada su u pitanju saobraćajne nesreće sa poginulim licima, na prvom mjestu uzrok je brzina. Do čak 40 odsto nesreća uzrokovano je nepropisnom ili neprilagođenom brzinom”, naveo je Radović i dodao da su sa većom brzinom i posljedice teže.

    Dodao je da na saobraćajne nesreće utiče i vožnja pod dejstvom alkohola, kao i upotreba mobilnog telefona.

    “Vrlo je teško dati jasan odgovor zbog čega je ove godine došlo do ovako značajnog povećanja broja poginulih. Osim toga, povećan je i broj neplaćenih kazni za prekršaje u saobraćaju”, pojasnio je Radović i istakao da je jako teško utvrditi šta bi mogao biti uzrok povećanom broju nezgoda, ali i šta uraditi da se ovaj negativni trend zaustavi.

    Da bi vozači poštovali saobraćajne propise potrebno je hitno donošenje novog Zakona o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima u BiH jer, kako kaže Radović, postojeće kazne ne mogu odvratiti od činjenja prekršaja.

    “Kaznena politika je na veoma niskom nivou. Ne može kazna za 0,3 do 0,8 promila alkohola biti 50 KM, odnosno 25 KM uz plaćanje u roku. Isto tako, kazna za 0,8 do 1,5 promila ne može biti 100 KM, odnosno 50 KM ako se plati u roku. To nikoga neće odvratiti od prekršaja. U Sloveniji je za takav prekršaj kazna 300 do 600 evra”, kazao je Radović.

    Kako je rekao, neophodno je povećati kazne za alkohol, ali i za korištenje mobilnog telefona.

    Istakao je da je i dalje prisutan nizak stepen korištenja bezbjednosnog pojasa.

    “Prošle godine Agencija je radila mjerenje indikatora bezbjednosti saobraćaja i ustanovili smo da je upotreba pojasa na prednjim sjedištima pala sa 76 na 67 odsto. To je poražavajući podatak. Procjenjujemo da najmanje 10 života godišnje bude izgubljeno zbog nekorištenja pojasa”, rekao je Radović.

    Kao uzrok nesreća naveo je i alkohol te korištenje mobilnog telefona, iako se upotreba telefona teško može dokazati u statističkim evidencijama.

    “Svjedoci smo ‘eksplozije’ korištenja mobilnog telefona od strane vozača sa 6,6 na 12,6 odsto. U Banjaluci skoro 20 odsto vozača koristi telefon, što znači da svaki peti vozač drži telefon u ruci”, rekao je Radović.

    Pojašnjava da svi subjekti u saobraćaju, uključujući i upravljače puteva, moraju preuzeti svoj dio odgovornosti kako bi se podigla bezbjednost na viši nivo.

    “Potrebna su veća sredstva za finansiranje kampanja i jaču kontrolu vozača”, zaključio je Radović.