VRBAS Media

Kategorija: Društvo

  • Šta se predviđa zabranom pušenja u zatvorenom u Republici Srpskoj?

    Šta se predviđa zabranom pušenja u zatvorenom u Republici Srpskoj?

    Prijedlog zakona o zaštiti zdravlja stanovništva od duvanskih i ostalih proizvoda za pušenje izazvao je veliko interesovanje javnosti u Srpskoj, a ništa manje zanimljivo nije u Narodnoj skupštini Republike Srpske gdje se trenutno o njemu raspravlja.

     

    A u narednim redovima donosimo ključne pojedinosti ovog zakona.

    Gdje se predlaže zabrana pušenja?

    Inače, prema prijedlogu, zabranjeno je pušenje duvana, duvanskih i ostalih proizvoda za pušenje u zajedničkim prostorijama u stambenim zgradama, u svim prostorima u kojima su smještene javne institucije, ustanove i preduzeća, u svim prostorijama u objektima u kojima se obavlja privredna i druga djelatnost, u svim prostorima u objektima u kojima se obavljaju djelatnosti iz oblasti zdravstva i socijalne zaštite, vaspitanja i obrazovanja, sporta, rekreacije, kulture, umjetnosti i nauke.

    Pored toga, zabranjeno je pušenje u objektima u kojima se obavljaju djelatnosti ugostiteljstva i prostorima iz oblasti igara na sreću, kao i turizma, te prodajni objekti u kojima se obavlja djelatnost trgovine, javni toaleti, javne garaže, kao i prostori za sajmove i izložbe.

    Zabranjeno je pušenje u vozilima javnog prevoza, u skladu sa propisima kojima se uređuje oblast saobraćaja i službena vozila, te prostorima vjerskog, političkog i građanskog okupljanja, u dvoranama i drugim prostorijama u kojim se vrše javna okupljanja, javne priredbe i drugi javni skupovi, kulturne i sportske manifestacije, takmičenja, rekreativne ili zabavne aktivnosti.

    Zabrana prodaje maloljetnim osobama

    Zakonom se predviđa zabrana prodavanja i poklanjanja duvana i duvanskih i drugih proizvoda za pušenje i uređaje za konzumaciju grijanog duvanskog proizvoda osobama mlađim od 18 godina.

    Pored toga, zabranjeno je angažovanje odoba mlađih od 18 godina da prodaju ili poklanjaju duvan i duvanske proizvode.

    Izuzeci od zabrane pušenja u zatvorenim javnim prostorima

    Postoji i niz izuzetaka od zabrane pušenja u zatvorenim javnim prostorima.

    Prvi je da se osobama sa smetnjama u mentalnom zdravlju može dozvoliti pušenje u posebnim prostorijama namijenjenim za pušenje, u zdravstvenim ustanovama na sekundarnom i tercirajnom nivou (oblast psihijatrije i forezničke psihijatrije) i osobama koje su korisnici palijativne njege.

    Pročitajte još:

    Da li će biti zabranjeno pušenje u zatvorenom u Republici Srpskoj?

    Drugi izuzetak je u kazneno-popravnim ustanovama.

    Zatvori

    Naime, pušenje osobama u KPZ može se dozvoliti samo u prostoriji namijenjenoj za pušenje.

    Treći izuzetak su hoteli, a pušenje može biti dozvoljeno u sobama, ali u takvim sobama mora biti istaknuta oznaka o dozvoli pušenja i koje čine manje od 50 odsto ukupnog broja soba.

    Nadalje, izuzetak broj četiri odnosi se na prostoriju, namjenski zatvoreni prostor, sa posebnom ventilacijom kojom se u potpunosti obezbjeđuje zaštita nepušača od izloženosti duvanskom dimu i emisijama, te u potpunosti fizički odvojen od drugih zatvorenih prostora objekta.

    Na mjestima gdje postoje dozvole za pušenje, moraju biti postavljena vidljiva upozorenja koja se sastoje od grafičkog znaka dozvole pušenja.

    Ističe se da će Ministar zdravlja i socijalne zaštite donijeti pravilnik o uslovima koji se odnose na prostorije namijenjene za pušenje i prostora u kojem je dozvoljeno pušenje.

    Zabranjeno je, između ostalog, poklanjanje duvana, duvanskih i ostalih proizvoda za pušenje i konzumaciju grijanog duvanskog proizvoda od strane proizvođača, uvoznika ili trgovca, kao i nuđenje ili davanje bonusa, premija, popusta na kupovinu, prava na učešće u bilo kojoj igri, lutriji, takmičenju, ili događaju..

    Članom 23, zabranjuje se instaliranje, postavljanje ili korišćenje automata za prodaju duvana, duvanskih i ostalih proizvoda za pušenje i konzumaciju grijanog duvanskog proizvoda na javnim mjestima, te prodaja duvana i ovih proizvoda na pokretnom stolu, stalku ili sličnom improvizovanom objektu putem automata, polica supermarketa, samoposluga i drugih trgovinskih objekata u kojim kupci slobodno mogu uzeti robu.

    Ističe se i da duvan, duvanski i ostali proizvodi za pušenje i uređaji za konzumaciju grijanog duvanskog proizvoda u prodajnom objektu ne smiju biti direktno vidno izloženi.

    Drakonske kazne

    U ovom zakonu su predviđene drakonske kazne.

    Tako se članom 34, predviđa da će se novčanom kaznom od 1.000 KM do 2.000 KM kazniti fizičko lice ako puši duvan, duvanske i ostale proizvode za pušenje u zatvorenom javnom prostoru.

    Članom 35, predviđeno je da će se pravno lice kazniti od 3.000 KM do 6.000 KM ako u zatvorenom javnom prostoru u kojima je zabranjeno pušenje ne postavi vidno upozorenje o zabrani pušenja. Zatim, ako se postave pepeljare i druge posude namijenjene za odlaganje pepela u javnom prostoru gdje je po zakonu pušenje zabranjeno, ili ako prostoriju za pušenje odredi suprotno zakonu i pravilniku.

    Kazna za pravno lice uslijediće i ako na prodajnom mjestu ne postavi vidno upozorenje o zabrani prodaje duvana, duvanskih proizvoda i ostalih proizvoda za pušenje mlađima od 18 godina.

  • U BiH bi se do 2070. mogao izjednačiti broj migranata i domaćeg stanovništva

    U BiH bi se do 2070. mogao izjednačiti broj migranata i domaćeg stanovništva

    Ako se trend negativnog prirodnog priraštaja nastavi i u narednim decenijama, uz konstantno pakovanje kofera i odlazak odavde, do 2070. godine Srbi, Hrvati i Bošnjaci mogli bi biti manjina u BiH.

     

    Upozoravaju na ovo demografi komentarišući sve češće hvalisanje nadležnih u BiH da smo bogatiji za toliko i toliko djece iz sedmice u sedmicu, a u stvari ne žele da javnosti prezentuju problem koji je jači od svih sa kojima se suočava BiH: sve manje rođenih, a sve više umrlih.

    Nastavak takvog trenda nedvosmisleno će, naglašavaju, dovesti do toga da za manje od pola vijeka nećemo imati dovoljno radne snage, te da će radna mjesta tada popunjavati migranti iz svih krajeva svijeta, nerijetko sa kompletnim porodicama.

    “Mi bježimo od stvarnosti na način da godišnje gubimo u prosjeku 5.000 građana, a smatra se da to toliko nije strašno. Međutim, to je samo na osnovu negativnog prirodnog priraštaja. Kad se on ukombinuje sa gubitkom koji bilježimo u pogledu negativnog migracionog salda, mi dolazimo do poražavajućeg podatka i činjenice da će građani BiH 2070, ako gledamo najnižu projekciju koju su radili iz Populacionog fonda Ujedinjenih nacija (UN), biti manjina u sopstvenoj državi”, kaže Aleksandar Čavić, demograf.

    On navodi da bi aktuelni trendovi koji se tiču demografske slike BiH mogli dovesti do toga da 2070. godine u BiH živi 1.200.000 Srba, Bošnjaka, Hrvata i ostalih, a isto toliko, ili čak i više onih koji su se doselili u BiH, a ne pripadaju nikome od pomenutih.

    “Problem postoji u održivosti penzionog sistema, održivosti ukupnog javnog sektora, obrazovnog i zdravstvenog sistema, iz razloga što broj stanovnika i njegova struktura utiču na obim i strukturu radne snage, a radna snaga je ta iz koje se angažuje zaposleno stanovništvo. Dakle, ako vi imate ukupan obim radne snage, tj. ako imate između 18 i 65 godina oko 300.000 građana, vi ne možete imati 500.000 zaposlenih. Kada smanjujete obim radnog kontingenta, vi smanjujete maksimalan obim radne snage, a bez doprinosa i poreza vi ne možete da punite dva najznačajnija fonda, a to su penzijsko-invalidski i fond zdravstvenog osiguranja, i dovodite održivost ukupnog sistema u pitanje”, upozorava Čavić.

    Prema njegovim riječima, održivost postojećeg sistema u BiH iziskuje između 900.000-1.200.000 zaposlenih, što bi u budućnosti mogao biti nenadoknadiv problem.

    “Projekcije koje je Populacioni fond UN radio su u tri varijante… Srednja varijanta kaže da će u BiH 2070. godine biti 1,5 miliona stanovnika. Najniža varijanta, kojoj sam ja sklon, jeste da će taj broj biti 1,2 miliona. Od tog broja minimalno 42 odsto će biti starije od 65 godina, a to je više od 500.000. Dalje, imaćete mlađih od 18 godina oko 170.000-180.000, što znači da ostaje da će ukupan obim radne snage biti oko 520.000”, dodaje Čavić.

    No, tu ni izbliza nije kraj jer stvarna slika tek onda dolazi na vidjelo.

    “Od tog obima radne snage, dakle oko 520.000, morate da isključite one koji studiraju, i to je 70.000-80.000, zatim imaćete oko 70.000 osoba koje zbog invaliditeta ili bolesti ne mogu raditi, 30.000-40.000 onih koji su pod njegom članova porodice, kao i 15.000-20.000 osoba koje su tzv. voljna nezaposlenost. Dakle, ukupan kontingent za rad biće 350.000-370.000 stanovnika, a prema onome što imamo sada, nama treba između 900.000 i 1,2 miliona onih koji treba da rade da sistem bude održiv. Dakle, nama će faliti 600.000 radnika. Onda će nam dolaziti kompletne porodice sa strane. Neka su oboje zaposleni i neka samo dovedu, eto, po minimalno dvoje djece, što je optimistično ako uzmemo u obzir koje su zemlje izvor migranata na naše područje, mi ćemo ovdje imati 600.000 parova plus njihova djeca i minimalno 1.200.000 stranaca… A toliko će i nas biti”, kaže Čavić za “Nezavisne”.

    Da se stvari u BiH sa naglaskom na Republiku Srpsku gledaju potpuno kratkoročno, te da tek ponekad može da se čuje upozorenje da demografija mora da bude prioritet, dokaz su i poruke pojedinih u Srpskoj koji se javno hvale kako je za sedam dana rođeno 120 beba.

    Čavić navodi da ako bi taj broj rođenih bio npr. tokom svake sedmice u 2025. godini, to znači da bi broj rođenih u Srpskoj na kraju ove godine mogao biti tek 6.240, što je višestruko manje nego godinama unazad, kada se u prosjeku rađalo 9.300 beba.

    Da bi 2025. godina mogla biti rekordna u negativnom smislu vidjelo se početkom jula, kada su iz Zavoda za statistiku Republike Srpske saopštili da je od januara do kraja juna rođeno 3.618 beba. Kakva je statistika na kraju godine znaće se nakon podataka Zavoda.

    Sociolog Mirjana Čeko smatra da javne institucije sedmičnim ili mjesečnim podacima samo selektivno uokviruju stvarnost, što se sociološki razumije kao napor da se unutar kompleksne i često nepovoljne društvene slike kreira prostor za afirmativan narativ. “Naglašavanje sedmičnog broja rođenih nije nužno dezinformacija u tehničkom smislu, ali jeste pokušaj konstrukcije socijalnog optimizma kroz izolovan podatak. Ovo potenciranje mikrovijesti služi kao mehanizam ublažavanja spoznaje o demografskoj tranziciji. U društvima koja se suočavaju sa strukturnim smanjenjem broja stanovnika javlja se prirodna potreba za informacijama koje sugerišu suprotan trend, čak i kada su one na nivou statističkog izuzetka ili prosjeka koji ne mijenja opštu sliku. To je pokušaj da se utiče na kolektivnu svijest i percepciju budućnosti, jer društvo koje sebe vidi kao nestajuće gubi unutrašnju pokretačku snagu”, pojašnjava Čeko za “Nezavisne”.

    Uzevši u obzir BiH u cjelini, stručnjaci iz oblasti demografije pretpostavljaju da je samo između dva popisa, onog 1991. te posljednjeg 2013, BiH izgubila oko 20 odsto stanovništva.

    Broj živorođenih u Republici Srpskoj

    2024. godina: 9.227

    2023. godina: 9.309

    2022. godina: 9.118

    2021. godina: 9.274

  • Šta koči 13. platu?

    Šta koči 13. platu?

    Nedovoljna produktivnost, slabljenje pojedinih privrednih grana, ali i nepovoljni poreski tretman samo su neki od razloga zbog kojih je 13. plata i dalje misaona imenica u Srpskoj.

    I poslodavci i sindikati saglasni su da želja za uvođenjem ovakvog vida nagrađivanja radnika postoji, ali da trenutni uslovi na tržištu rada i u privredi ne omogućavaju njenu širu primjenu.

    Stručni saradnik za ekonomska pitanja u Savezu sindikata Republike Srpske Božana Radomir navela je da, iako postoje pozitivni primjeri prakse, oni ostaju izuzetak, a ne pravilo.

    – Nakon pandemije virusa korona sve je manje poslodavaca koji isplaćuju trinaestu platu. Ipak, takav vid nagrađivanja predstavlja podsticaj radnicima za bolje rezultate, veću motivaciju i lojalnost – kazala je Radomirova za “Glas”.

    Glavni razlog za rijetke isplate, kako je kazala, je poreski tretman, jer se 13. plata oporezuje kao i svako drugo primanje, što dodatno povećava troškove poslodavaca.

    – Savez sindikata već duže vrijeme inicira razgovore da ovaj vid isplate bude zakonski uređen i uvedene poreske olakšice, po uzoru na pojedine evropske zemlje – ističe Radomirova.

    Prema njenim riječima, kroz socijalni dijalog potrebno je pronaći model koji bi bio prihvatljiv i za radnike i za poslodavce.

    – U narednom periodu ćemo insistirati na tome da, uz razumijevanje poslodavaca i Vlade kao trećeg socijalnog partnera, budu pronađena zakonska rješenja koja bi omogućila da 13. plata bude djelimično ili u potpunosti oslobođena poreza i doprinosa – kazala je Radomirova i dodala da bi to značajno poboljšalo ekonomsko-socijalni položaj radnika i doprinijelo njihovom zadržavanju u zemlji.

    Sličan stav ima i predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske Zoran Škrebić, koji ističe da je isplata 13. plate u razvijenim zemljama zapadne Evrope postala praksa, dok Srpska za ovakav vid nagrade radniku još nije dostigla nivo ekonomskog razvoja.

    – Velika je želja i Unije da dođemo u situaciju da 13. plata bude nešto uobičajeno, ali je prije toga neophodno podići produktivnost rada kroz tehnološki razvoj, da bi plate uopšte mogle da rastu – rekao je Škrebić za “Glas“.

    Prema njegovim riječima, dodatni problem za isplatu 13. plate je i način na koji se ona trenutno oporezuje.

    – Ovakav vid nagrade nema neoporezivi dio, što predstavlja značajno finansijsko opterećenje za poslodavce – kazao je Škrebić i dodao da posebno zabrinjava činjenica da prerađivačka industrija u posljednje tri godine bilježi konstantan pad.

    On ističe da u takvim uslovima svako dodatno povećanje troškova, bilo da je riječ o platama ili drugim davanjima, predstavlja ozbiljan izazov za poslovanje.

    OBRAČUN

    Božana Radomir je rekla da se prilikom isplate 13. plate obračunava oko 31 odsto doprinosa i osam odsto poreza.

    To, kako kaže, značajno povećava troškove poslodavaca i utiče na njihovu odluku da se rjeđe opredjeljuju za ovaj vid nagrade radnicima.

  • Egić: Izmjenama Zakona o pravima boraca i RVI unaprijediti status boraca

    Egić: Izmjenama Zakona o pravima boraca i RVI unaprijediti status boraca

    Izmjene i dopune Zakona o pravima boraca i ratnih vojnih invalida i porodica poginulih boraca su završene i njima ćemo unaprijediti status boraca i učesnika Odrambeno-otadžbiskog rata, rekao je za Јutarnji program RTRS, Danijel Egić, ministar rada i boračko-invalidske zaštite.

    – Radna grupa je vrijedno radila sa ljudima iz ministarstva. Mislim da će zadovoljiti borce. Ne mislim samo na povećanje primanja već i ćemo unaprijediti status boraca i učesnika Odbrambeno-otadžbinskog rata rata – navodi Egić.

    Komentarišući reagovanja iz Sarajeva, Egić isitče da je boračka populacija u Republici Srpskoj više uvažena nego borci tzv. Armije BiH.

    Egić ističe da je borački dodatak porastao za 100 odsto za manje od dvije godine.

    – Osnovica za borački dodatak od početka iduće godine biće povećana na četiri KM, a sa donošenjem novog zakona iznosiće 4,5 KM – rekao je Egić.

    On je naveo da će odluka o povećanju osnovice na četiri marke biti donesena početkom 2026. godine.

    Kada je riječ o zapošljavanju djece poginulih boraca, Egić je istakao da je ta akcija pokrenuta na nivou ministarstva, da je prije oko mjesec i po dana raspisan javni poziv da se sva djeca poginulih boraca jave direktno Ministarstvu, nikako više na evidenciju Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske.

    – Potrebno je da se jave i popune određeni upitnik. Naša ideja je da sagledamo tačan broj nezaposlene djece poginulih boraca. Trenutno imamo prijavljeno 435 lica. Prioritet pri zapošljavanju imaju oni koji su duži period u procesu zapošljavanja – kaže Egić.

    Podsjetimo, navršilo se stotinu dana rada nove Vlade Republike Srpske. Svako od ministarstava bilo je zaduženo da u predviđenom roku predstavi rezultate rada.

  • Od bolesti respiratornog sistema lani u Republici Srpskoj umrlo 667 osoba

    Od bolesti respiratornog sistema lani u Republici Srpskoj umrlo 667 osoba

    Od bolesti respiratornog sistema lani je u Republici Srpskoj preminulo 667 osoba.

    Kako navode, to je 4,7 odsto od ukupno preminulih 14.136 osoba.

    “Od 667 osoba preminulih od bolesti respiratornog sistema, 400 je muškog, a 267 ženskog pola”, naveli su iz Republičkog zavoda za statistiku.

    Podsjećamo, tokom prethodnih dana u mnogim gradovima BiH, pa tako i Republike Srpske, vazduh je često nezdrav.

    Stručnjaci sa kojima smo razgovarali tokom prethodnih dana najavili su da čistiji vazduh možemo očekivati s promjenom vremena koju najavljuju meteorolozi.

    Sladić: Prodisaćemo
    Nedim Sladić, meteorolog, najavio je da se od utorka očekuje promjena vremena, te da bi od 25. decembra kvalitet vazduha mogao biti bolji, zbog čega će mnogi prodisati.

    “Od utorka poslijepodne, te naročito prema večernjim satima utorka, očekujemo utjecaj promjene vremena koja će se očitovati kroz padavine, a potom i kroz postepeno jačanje sjevernog i sjevernoistočnog vjetra što bi za posljedicu imalo da od Božića, a naročito, poslije Božića, odnosno sve do kraja godine imamo promjenjiviju, nestabilniju, a samim tim i nešto turbulentiniju atmosferu koja će pogodovati pročišćenju zraka u značajnijoj mjeri”, naveo je on.

    Kako je dodao, od Božića pa na dalje vazduh će biti bolji.

    “Odnosno kvaliteta zraka bi se trebala poboljšati. A svakako mnogi od nas će i prodisati”, rekao je on.

    Iz Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske izdali su preporuke.

    Savjeti za osjetljive grupe
    “Preporuke za osjetljive grupe stanovništva: izbjegavati naporne fizičke aktivnosti na otvorenom (aktivnosti praćene ubrzanim i dubokim disanjem) i skratiti boravak u spoljašnjoj sredini. Osobama sa akutnim i hroničnim oboljenjima savjetuje se redovno uzimanje terapije, a u slučaju pogoršanja osnovnog oboljenja preporučuje se javljanje porodičnom ljekaru”, naveli su oni.

    Savjeti za opštu populaciju
    “Skraćivati trajanje i smanjivati intenzitet napornih aktivnosti na otvorenom uz češće pauze. Izbjegavati izlazak i boravak na otvorenom u ranim jutarnjim i večernjim časovima. Izbjegavati dodatnu izloženost zagađujućim materijama iz drugih izvora, kao što su pušenje i korišćenje različitih hemijskih sredstava (sredstva za čišćenje, ljepila, boje i lakovi). Izbjegavati provjetravanje prostorija u ranim jutarnjim i večernjim časovima. Koristiti javni gradski prevoz radi smanjenja zagađenja vazduha iz saobraćaja. Kad god je moguće, smanjiti ili izbjegavati korišćenje čvrstih goriva za grijanje”, ističu iz IZJZ.

  • Opasni virus je počeo da se širi prije slava i praznika

    Opasni virus je počeo da se širi prije slava i praznika

    ​Sezona praznika tek je počela, a norovirus, čest uzročnik naglog povraćanja i dijareje, već pokazuje neuobičajeno rani porast. Stručnjaci upozoravaju da bi ovogodišnja sezona mogla biti jedna od najintenzivnijih do sada, naročito zbog pojave novog soja koji se brže širi i dovodi do većeg broja oboljelih.

    Prema podacima Centara za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), pozitivni testovi na norovirus već su sredinom novembra pokazali natprosječno visoke vrijednosti.

    U jednoj sedmici, zaključno sa 15. novembrom, gotovo 14 procenata testova bilo je pozitivno, dok je prošle godine u istom periodu taj udio iznosio oko 10 procenata.

    Stručnjaci smatraju da bi ova sezona mogla nadmašiti prethodnu, koja je već bila jedna od najgorih. Profesor Donald Šafner, stručnjak za prehrambenu mikrobiologiju sa Univerziteta Rutgers, za “Everyday Health” ističe da trenutni trendovi ukazuju na mogućnost još intenzivnijeg talasa obolijevanja.

    Zašto se norovirus naziva “zimskom bolešću povraćanja”

    Iako se norovirus može pojaviti tokom cijele godine, najveći broj slučajeva bilježi se od decembra do marta. Prošle godine je pozitivnost testova u decembru dostigla rekordnih 25 procenata, navodi CDC.

    Početak rasta obolijevanja u novembru nije neuobičajen, ali su ovogodišnje brojke znatno više nego ranijih godina, što može značiti da će sezonu obilježiti veći broj epidemija.

    Stručnjaci napominju da nema razloga za paniku, ali preporučuju pojačan oprez, naročito u školama, vrtićima, domovima za stare i ustanovama koje rade sa hranom.

    Novi soj mogao bi biti razlog bržeg širenja

    Pojava novog soja norovirusa, označenog kao GII.17, vjerovatno doprinosi porastu broja slučajeva. Godinama je najzastupljeniji bio soj GII.4, ali ove sezone GII.17 čini oko 75 procenata svih epidemija, u poređenju sa oko 10 procenata prije dvije godine.

    S obzirom na to da se virus brzo mijenja, populacija još nema razvijen imunitet na novije varijante, zbog čega se infekcije lakše šire i pogađaju veći broj ljudi.

    Simptomi norovirusa

    Norovirus može izazvati sljedeće simptome:

    – mučninu

    – povraćanje

    – bol ili grčeve u stomaku

    – vodenu ili kašastu stolicu

    – opšti osjećaj slabosti

    – blago povišenu tjelesnu temperaturu

    – bolove u mišićima

    Simptomi se najčešće javljaju 12 do 48 sati nakon izlaganja i traju jedan do tri dana. Ipak, osoba može izlučivati virus stolicom i nedjeljama nakon prestanka simptoma, što dodatno olakšava njegovo širenje.

    Kako se norovirus širi

    Norovirus je izuzetno zarazan i prenosi se na sljedeće načine.

    – Kontaminiranom hranom

    – Kada zaražena osoba rukuje hranom neopranih ruku ili kada čestice povraćanja ili stolice dospiju na površine za pripremu hrane.

    – Kontaminiranom vodom

    – Do infekcije može doći ako otpadne vode dospiju u bunare ili bazene, kao i ako zaražena osoba povraća ili obavlja nuždu u vodi.

    – Kontaminiranim površinama

    Sitne čestice mogu se proširiti vazduhom tokom povraćanja i potom pasti na površine ili u neposrednu blizinu druge osobe.

    Do infekcije dolazi kada mikroskopske čestice fekalija ili povraćanja dospiju u usta, što se može dogoditi mnogo lakše nego što mislimo.

    Šta učiniti ako se razbolite

    Za norovirus ne postoji specifičan lijek. Infekcija mora da prođe sama od sebe. Preporučuje se:

    – unos dovoljne količine tečnosti kako bi se spriječila dehidratacija

    – odmor

    – laka i mekana hrana

    Ljekaru se treba javiti ako ne možete da pijete ili jedete, ako imate znake teške dehidratacije ili ako simptomi traju duže od tri dana.

    Kako spriječiti širenje norovirusa

    Nemojte pripremati hranu niti brinuti o drugima najmanje 48 sati nakon prestanka simptoma. Perite ruke sapunom i vodom najmanje 20 sekundi, naročito nakon korištenja toaleta, mijenjanja pelena, prije jela i prije rukovanja hranom ili lijekovima. Redovno čistite i dezinfikujte površine, posebno u kuhinji i kupatilu, prenosi “Nova”.

  • Maske ponovo preporučene: Zagađenje vazduha pogoršava stanje kod mališana

    Maske ponovo preporučene: Zagađenje vazduha pogoršava stanje kod mališana

    Ovo jeste period virusa, ali ne pamtim kad smo u kući bukvalno svi bili ovako bolesni, priča za BL portal Dragana Dragičević. Majka dvoje djece dodaje da je ozbiljno uplašena podacima o zagađenju vazduha u Banjaluci i da, zbog toga, mališane rijetko pušta vani.

    Da je opasno – jeste, potvrđuje za BL portal i poznati banjalučki pedijatar i alergolog Branisalv Lolić, koji podsjeća da su u najrizičnoj kategoriji djeca sa bronhitosom i hroničnim respiratornim smetnjama.

     

     

    “Imamo porast broja djece u amabulantama u posljednjih nekoliko sedmica, ali zasad ne vlada epidemija i ne treba dizati paniku. I inače u ovom periodu ima više djece sa respiratnim oboljenjima, pa je teško reći da je to posljedica aerozagađenja ali ono sasvim sigurno doprinosi i nepovoljno utiče. Posebno je opasno kod djece koje imaju bronhitis ili druga respiratorna oboljenja, kod njih su smetnje i napadi sve češći. Ovo je sigurno situacija koja jako loše utiče na dječije zdravlje“, objašnjava  Lolić.

    Podsjeća i na već zaboravljene i ne baš omiljene maske, kao jedan od načina zaštite mališana.

    „Svi koju su primijetili da im smeta ovo zagađenje, da ih peckaju oči ili nos, neka obavezno stave masku. Preporučio bih da se svakom djetetu obezbijedi maska, znam da ju je teško nositi duži period, ali to je sad neophodno. Moramo koliko-toliko smanjiti zagađenje, pa makar pročišćivačem vazduha ili da se razmisli o uvođenju sistema parnih i neparnih brojeva u vožnji“, kaže Lolić.

    Roditeljima u ovim danima savjetuje da kada god imaju vremena odu bar na brda oko Banjaluke, da im se pluća odmore i saniraju, ali i da obavezno izbace upotrebu cigareta u kućnom prostoru i na taj način makar malo zaštite djecu.

  • Egić: Kada se uspostavi sistem obračuna slijedi povećanje boračkog dodatka

    Egić: Kada se uspostavi sistem obračuna slijedi povećanje boračkog dodatka

    Ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Danijel Egić rekao je kada se od 2027. godine uspostavi sistem obračuna boračkog dodatka – slijedi povećanje na pet KM.

    Egić je u Narodnoj skupštini tokom aktuelnog časa rekao da radna grupa aktivno radi kada je riječ o reviziji i pravima boraca.

    On je naveo da će se sprovesti jedan vid revizije.

    “Od marta kada se krene sa punjenjem budžeta, tada se kreće sa povećanjem osnovice boračkog dodatka na četiri KM, nakon toga 4,5 KM, a 2027. godine, kada se uspostavi sistem obračuna boračkog dodatka – onda će biti pet KM”, rekao je Egić.

  • Ima li rizika od širenja gube u Bosni i Hercegovini?

    Ima li rizika od širenja gube u Bosni i Hercegovini?

    Nakon što se u susjednoj Hrvatskoj pojavila zarazna bolest guba, lepra, zdravstveni radnici iz BiH ističu da je to bolest koja postoji, ali da nema mjesta panici, te da nema rizika od širenja.

    Mladen Grujičić, epidemiolog u Domu zdravlja Bijeljina, kazao je za “Nezavisne novine” da je guba bolest koja je nekada postojala i na našim prostorima.

    “To trenutno nije prisutno u našim krajevima, ali se može pojaviti u vidu nekog importovanog slučaja. Rizik od širenja ove bolesti je izuzetno mali”, kazao je Grujičić.

    Dodao je da za ovo oboljenja postoji adekvatna terapija i liječenje.

    Ednan Drljević, infektolog iz Sarajeva, istakao je da su to bolesti koje i dalje postoje, ali su izuzetno rijetke.

    “Da bi se guba ispoljila, nekada je potrebno i do 18 godina, a da bi se neko zarazio, potreban je dugotrajan i blizak porodični kontakt”, kazao je Drljević, naglašavajući da se bolest vrlo rijetko javlja i da sa epidemiološkog aspekta nije značajna.

    S druge strane, guba se liječi, odnosno postoje lijekovi, ali je liječenje dugotrajno, slično kao kod tuberkuloze.

    “Ali nema mjesta panici i ne postoji rizik od širenja”, kazao je Drljević.

    Podsjetimo, guba (lepra) potvrđena je 13. decembra u Hrvatskoj kod stranog radnika iz Nepala, objavili su zagrebački mediji, navodeći da se ova bolest pojavila u toj zemlji nakon više od 30 godina.

    Iz Ministarstva zdravlja Hrvatske su potvrdili da je riječ o radniku koji već dvije godine sa porodicom živi u Hrvatskoj, kao i da nema razloga za paniku.

    Šef Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Bernard Kaić rekao je da se pacijent sa simptomima lepre javio splitskim epidemiolozima prije desetak dana.

    “Čovjek se liječi, a njegovi bliski kontakti su dobili terapiju, oni čak nisu ni zaraženi. Daje se profilaksa i prate se. Stvar je pod kontrolom”, izjavio je Kaić.

    Guba je hronična zarazna bolest koju uzrokuje acidorezistentni, štapićasti bacil Mycobacterium leprae. Naziva se još i lepra te Hansenova bolest.

    “Bolest je prepoznata još u drevnim civilizacijama Kine, Egipta i Indije, a prvi pisani zapis potiče iz 600. godine prije Hrista.

    Bacil lepre se jako sporo razmnožava u ljudskom tijelu te je vrijeme inkubacije dugo, oko pet godina, iako ima podataka da može trajati čak do 20 godina.

    Bolest uglavnom zahvata kožu, periferne živce, sluznicu gornjeg respiratornog trakta kao i oči. Nije visoko zarazna, a prenosi se kapljičnim putem u bliskom kontaktu s neliječenom osobom.

    Dijagnoza se postavlja klinički zbog simptoma kao što su karakteristični kožni osipi koji ne nestaju, gubitak osjeta te izobličenja nastala zbog mišićne slabosti, a potvrđuje se mikroskopskim pregledom uzoraka zaražene kože.

    Lepra je izlječiva bolest. Liječenje u ranim stadijumima infekcije sprečava invalidnost. Terapija se provodi kombinacijom lijekova u trajanju od šest do 12 mjeseci, te je visoko efikasna, ima malo nuspojava i nema registrovane rezistencije.

    Terapija višestrukim lijekovima je dostupna besplatno preko Svjetske zdravstvene organizacije.

  • Koliko je u Republici Srpskoj rođeno djece prošle godine?

    Koliko je u Republici Srpskoj rođeno djece prošle godine?

    U Republici Srpskoj prošle godine rođeno je 9.227 djece, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku.

    “Od ukupnog broja novorođenih, 4.732 su dječaci, dok je 4.495 djevojčica”, kazali su iz Zavoda, dodajući da je u porodilištima tokom prošle godine radilo 110 doktora i specijalista.

    Prema istim podacima, u porodilištima su bile zaposlene 122 medicinske sestre, dok je ukupan broj bolničkih kreveta iznosio 391.