Kategorija: Društvo

Udruženje građana “Mozaik prijateljstva” priprema svečani vaskršnji ručak za sugrađane, koji će biti održan u nedjelju, 12. aprila.

Miroslav Subašić, sekretar Udruženja, ističe da je cilj obroka da svi prisutni osjete radost praznika, ali i da kući ponesu osnovne namirnice.

Poseban ručak

“Borimo se i pripremamo da ovaj ručak bude poseban i da ljudi budu srećni. Već smo pripremili pite, kolače, a još prikupljamo meso. Podršku nam pružaju građani, ali i društveno odgovorne kompanije”, rekao je Subašić.

Ručak je planiran za 400 do 500 osoba, a Subašić naglašava da će svi prisutni bez obzira na vjeru i nacionalnost dobiti jednaku pažnju.

“Biće sarma, supa, meso, razne čorbe, kolači i pite, a ljudi će moći ponijeti i osnovne namirnice kući. U današnje vrijeme ovo je više nego značajno”, dodao je on.

Atmosfera zajedništva i solidarnosti

On je objasnio da se trud uložen u organizaciju događaja ne ogleda samo u hrani, već i u stvaranju atmosfere zajedništva i solidarnosti. “Svi koji dođu mogu osjetiti da je neko tu da im pomogne, da ih poštuje i da praznik bude pravičan za sve. Humanost ne poznaje granice, svi smo zajedno”, rekao je Subašić.

Humanitarni broj

Takođe, on je apelovao na građane da podrže rad kuhinje “Mozaika prijateljstva” putem humanitarnog broja 1401.

“Važno je da kuhinja ima svoj dom, da se troškovi vode i struje pokriju, i da može da pomaže ljudima onako kako zaslužuju. Svaka donacija znači da ćemo moći pripremiti više obroka i pomoći većem broju porodica”, istakao je Subašić.

Udruženje je prethodnog vikenda organizovalo i uskršnji ručak, koji je protekao uspješno i okupio veliki broj sugrađana, potvrđujući da solidarnost i humanost u Banjaluci i dalje žive.

“Ovo je prilika da pokažemo zajedništvo i da svi oni kojima je pomoć potrebna osjete prazničnu radost. Nadamo se da će i ovaj vaskršnji ručak proći u lijepoj atmosferi, kao i prethodni”, zaključio je Subašić.

Podsjećamo, Udruženje građana “Mozaik prijateljstva” i Javna kuhinja tokom marta, aprila i maja omogućili su građanima da pozivom na humanitarni broj 1401 pomognu prikupljanje sredstava za nastavak rada, ali i obezbjeđivanje trajnog prostora kako bi pomoć najugroženijima bila dugoročno osigurana.

Naime, oni se suočavaju sa ozbiljnim problemom jer je zgradi u kojoj se godinama dijele obroci istekao rok važenja upotrebne dozvole.

Zbog toga je Udruženje odlučilo da u naredna tri mjeseca pokrene humanitarni broj kako bi prikupilo sredstva za dalje funkcionisanje.

Preduzeće “Željeznice Republike Srpske” danas, u petak, 10.aprila, je ponovo uspostavilo saobraćaj na relaciji Doboj – Banjaluka, koji je bio obustavljen usljed oštećenja infrastrukture zbog klizišta.

Željeznički saobraćaj krenuo je u 11.15 časova, saopšteno je iz ovog preduzeća.

Radovi na osposobljavanju infrastrukture oštećene klizištem na dionici pruge između stanica Ukrina i Šnjegotina trajali su pet dana.

Iz “Željeznica” zahvaljuju angažovanim radnicima i korisnicima na razumjevanju.

Zbog deformacije kolosijeka usljed klizišta dionica pruge između Šnjegotine i Ukrine, na relaciji Doboj – Banjaluka – Doboj, bila je zatvorena za saobraćanje vozova od 4. aprila, prenosi Srna.

U Republici Srpskoj i FBiH sutra će biti pretežno oblačno vrijeme sa sunčanim intervalima, uz temperaturu vazduha do 22 stepena Celzijusova.

Јutro će biti oblačno i toplije nego danas, a tokom dana u višim predjelima od zapada ka istoku može biti slabe kiše, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Јutarnja temperatura vazduha biće od tri do sedam, na jugu do 10, a najviša dnevna od 15 do 22, u višim predjelima od 11 stepeni Celzijusovih.

Duvaće slab do umjeren vjetar, sjevernog i sjeveroistočnog smjera.

Na izlazu iz Republike Srpske, odnosno na graničnim prelazima sa Hrvatskom danas, 10. aprila, oko 12 časova evidentne su velike gužve.

Gužve na granicama sa Hrvatskom

Tako se kolone vozila, prema snimcima Auto-moto saveza Republike Srpske (AMS RS), mogu vidjeti na graničnim prelazima Gradiška, Gradini, Kozarska Dubica i Kostajnica.

Osim toga, kako se može vidjeti na stranici AMS RS, kolone vozila su i na graničnim prelazima sa Srbijom, odnosno na ulazu u Republiku Srpsku na GP Pavlovića most, Šepak i Karakaj.

Novi EES sistem donosi zadržavanja

Prethodno su upozorili da se od danas na granicama sa EU u popunosti implementira “Entry/Exit system” za građane trećih zemalja.

“Sistem će biti 24 sata aktivan, zbog čega se mogu očekivati duža zadržavanja na graničnim relazima sa Hrvatskom”, naveli su iz AMS RS.

Jutros su saopštili i da je pojačana frekvencija vozila na izlazu iz BiH na graničnim prelazima Izačić, Velika Kladuša, Kozarska Dubica, Gradina, Gradiška i Orašje.

Preporuke za putnike

Građanima se preporučuje da putovanja planiraju unaprijed i, kad god je moguće, koriste manje opterećene granične prelaze i termine izvan vršnih opterećenja, rečeno je juče, 9. aprila za “Nezavisne novine” iz MUP-a Hrvatske, povodom potpune primjene sistema ulaska/izlaska – EES (Entry/Exit System).

Podsjetimo, od danas, države članice Evropske unije započinju s potpunom primjenom EES, čime završava njegovo postepeno uvođenje i prelazi se na isključivo digitalno evidentiranje prelazaka spoljnih granica šengenskog prostora, što znači da se građanima BiH u pasoše više neće udarati pečati.

“Od tog datuma prestaje pečatiranje putnih isprava državljana trećih zemalja, a svi podaci o ulascima i izlascima bilježiće se elektronski u EES sistemu”, saopšteno je iz MUP-a Hrvatske.

Kako funkcioniše novi sistem

Oni su pozvali putnike da se pravovremeno informišu o novom načinu evidentiranja prelazaka granice, kao i putem službene stranice EES sistema, te da prilikom putovanja imaju potrebnu dokumentaciju i postupaju u skladu sa uputstvima policijskih službenika kako bi se granična kontrola odvijala što brže i učinkovitije.

Inače, sistem automatski evidentira datum i mjesto ulaska i izlaska, trajanje dopuštenog boravka te eventualna odbijanja ulaska. Trajanje dopuštenog boravka precizno se računa putem integrisanog automatizovanog kalkulatora.

U BiH danas, 10. aprila, nakon pretežno vedrog i hladnog jutra, tokom dana očekuje se naoblačenje sa sjevera koje će ponegdje donijeti slabe padavine – kišu, a na višim planinama i pokoju pahulju snijega.

Biće malo toplije nego juče, uz dnevne temperature od 12 do 18 stepeni Celzijusa, a na jugu do 22 stepena. Sjeverni vjetar će oslabiti tokom dana i promijeniti smjer, navodi BH meteo na svojoj Facebook stranici.

Za dane vikenda, 11. i 12. aprila, prognozira se umjereno do pretežno oblačno vrijeme i dodatno zatopljenje, naročito u nedjelju. Uglavnom će biti bez padavina, uz rijetku mogućnost kratkotrajne slabe kiše. Jutarnjeg mraza neće biti, a jutarnje temperature  biće se između 3 i 10 stepeni. Dnevna temperatura u subotu biće slična kao u petak, dok će u nedjelju biti znatno toplije, uz vrijednosti oko ili malo iznad 20 stepeni.

Od ponedjeljka, 13. aprila, približavanjem ciklona sa zapada Sredozemlja, očekuje se pretežno oblačno vrijeme uz povremenu kišu i pljuskove. Takve vremenske prilike mogle bi potrajati veći dio, a možda i cijelu narednu sedmicu, pa je preporučljivo uvijek imati kišobran pri ruci.

Kiša koja se očekuje od ponedjeljka biće tzv “prljava”, zbog prisustva čestica saharskog pijeska i prašine u zraku.

U ponedjeljak će i dalje biti toplo, dok se od utorka (14.04.) očekuje blago zahlađenje.

U danu tišine i molitve, okrećemo se našoj baštini. Kako su naši stari obilježavali Veliki petak i šta nam danas poručuju običaji koje čuvamo vijekovima?

Veliki petak spada u najtužnije dane u hrišćanstvu, dan kada je Isus Hristos svoj život dao da bismo mi živjeli. Zato je Veliki petak najtužniji dan u godini.

Tog dana se ne jede, ne veseli, već se samo moli za oproštaj grijehova.

Za Veliki petak se vezuje više običaja kojih se treba pridržavati na ovaj dan. Ovaj dan se posti strogo. Јede se samo hljeb i pije se voda.

Vjerovanje u narodu je da se na ovaj dan ne jede kopriva, ali ni riba.

Veliki petak je dan posvećen preispitivanju, a domaćice ne kuvaju. Taj dan je rezervisan za mir, tugovanje, molitvu i farbanje jaja.

Јaja se farbaju cijeli dan, u što šarenije boje, a prvo ofarbano jaje se naziva “Čuvarkuća”. To jaje se boji u crvenu boju i ostavlja na izdvojeno mjesto godinu dana, da čuva kuću.

Na Veliki petak se ne služi liturgija u crkvama, osim ako se poklopi sa Blagovijestima.

Od velikog četvrtka do Vaskrsa ne oglašavaju se zvona na crkvama, jer su ona u pravoslavnoj crkvi znak radosti. Plaštanica se postavlja na posebno ukrašen sto (grob Hristov), ispred oltara.

U nekim našim krajevima, običaj je da se vjernici poslije cjelivanja plaštanice, provlače ispod stola na koji je položena plaštanica.

Po narodnom vjerovanju prilikom provlačenja, treba se pomoliti Bogu i pomisliti neku lijepu želju, i ta želja će biti ispunjena.

Stariji ljudi kažu – ako na Veliki petak pada kiša, neće biti šljiva, a ako je toplo i sunčano, očekuje se veliki rod voća.

Srpska pravoslavna crkva obilježava Veliki petak – dan Hristovog stradanja, najtužniji dan za hrišćane, kada je Isus Hristos osuđen i razapet na Golgoti, žrtvujući se za sve ljude i spasenje svijeta.

Na Veliki petak ne služi se liturgija već Carski časovi, a u poslijepodnevnim satima služi se večernje sa iznošenjem Plaštanice, koja simbolizuje platno u koje je Isus Hristos bio umotan nakon skidanja sa krsta i na kojoj je predstavljeno Hristovo polaganje u grob.

Bogosluženja su, prema drevnoj tradiciji, u skladu sa tugom Velikog Petka, koji je i dan najstrožeg posta, kada zvona ne zvone, već se umjesto njih oglašavaju klepala.

U Republici Srpskoj i FBiH danas će prije podne biti pretežno sunčano vrijeme, nakon čega će doći do naoblačenja prema svim krajevima, uglavnom bez padavina.

U toku noći doći će do postepenog razvedravanja, dok će na zapadu biti oblačnije, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Duvaće slab do umjeren vjetar, povremeno i pojačan sjevernih smjerova, a na jugu umjerena, tokom jutra na udare i jaka bura.

Dnevna temperatura vazduha od 12 do 20, u višim predjelima od osam stepeni Celzijusovih.

U toku je postupak obnove ekološke dozvole za hidroelektranu “Ulog”, a tim povodom je Centar za životnu sredinu u četvrtak u Banjaluci predstavio rezultate istraživanja koji ukazuju da je pomor ribe u rijeci Neretvi u septembru 2025. godine direktno uzrokovan radom ovog postrojenja.

Kako je istakla Jelena Ivanić iz Centra za životnu sredinu, oni su Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS dali predloge kako da se u narednom periodu pokuša smanjiti uticaj ove hidroelektrane na ekosistem Neretve.

“Mi smo godinama ukazivali na problematiku izgradnje ovakvog projekta na netaknutom dijelu gornjeg toka Neretve. Nažalost, hidroelektrana je izgrađena i sve što možemo učiniti je da ublažimo njen uticaj. Gornji tok rijeke Neretve je iznad hidroelektrane Ulog planiran kao zaštićeno područje, a mi smo 2021. godine pokrenuli proces zaštite te smo sve dostavili Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju i tu sada sve stoji”, pojasnila je Ivanićeva.

Proglašenjem gornjeg toka rijeke Neretve zaštićenim bi se, ističe, spriječila izgradnja još sedam malih hidroelektrana koje su planirane na ovom području.

Gabriel Singer, profesor sa Univerziteta u Inzbruku, koji je radio niz istraživanja na rijeci Neretvi, prezentovao je istraživanje koje je sa timom stručnjaka uradio nakon što se dogodio veliki pomor ribe na Neretvi u septembru prošle godine.

Pojasnio je da su prvi podaci o pomoru stigli od lokalnih ribara, nakon čega su sprovedena mjerenja na više lokacija duž rijeke. Istraživanja su pokazala da je došlo do izražene temperaturne stratifikacije u akumulaciji, sa većim sadržajem kiseonika u površinskim slojevima i značajno nižim na dnu.

“Za opstanak, ribe zahtijevaju visok nivo rastvorenog kiseonika. U jednom trenutku izmjerene vrijednosti su bile ispod četiri miligrama po litru, što nije dovoljno za njihov opstanak”, objasnio je Singer te dodao da podaci sa mjernih stanica nizvodno ukazuju na nagle promjene vodostaja, izazvane iznenadnim ispuštanjem vode iz akumulacije, i to u periodu kada je zabilježen pomor ribe.

Naglasio je da je kombinacija ispuštanja vode sa niskim sadržajem kiseonika i talasnog puštanja vode, uz pojačane padavine, dovela do ekološke katastrofe.

“HE ‘Ulog’ je uzrok pomora ribe, zbog ispuštanja vode sa malom količinom kiseonika u toku vršnog rada. Ovakva katastrofa će se ponoviti  ukoliko se ne promijeni način upravljanja HE”, istakao je Singer.

Kao moguća rješenja ovog problema naveo je ukidanje vršnog režima rada, striktno poštovanje uslova iz ekološke dozvole, te uspostavljanje transparentnog sistema monitoringa uzvodno i nizvodno, koji bi uključivao kontinuirano mjerenje kiseonika, temperature i vodostaja.

I Ulrih Ajhelman, direktor međunarodne organizacije “Riverwatch”, koja koordiniše kampanju Sačuvajmo “Plavo srce Evrope”, se osvrnuo na ovo istraživanje, navodeći da rezultati jasno pokazuju da je rad hidroelektrane doveo do pomora.

“To će se ponavljati ukoliko se nešto ne promijeni”, poručio je Eichelman i dodao da postojeća ekološka dozvola definiše ovo postrojenje kao protočnu hidroelektranu, što podrazumijeva da voda koja uđe u sistem treba odmah biti ispuštena.

“Sve ukazuje da se ne radi u skladu sa dozvolom. Početkom jula ove godine očekuje se izdavanje nove dozvole, a postoji bojazan da će investitor pokušati da ozvaniči vršni režim rada zbog ekonomske dobiti, odnosno proizvodnje električne energije u periodima kada je cijena najviša”, naveo je Ajhelman te dodao da je ključno da Ministarstvo ne mijenja postojeće uslove rada, te da pojača kontrolu.

“Nije dovoljno vjerovati da će investitor poštovati pravila, nadzor mora biti kontinuiran i efikasan. Takođe, neophodna je saradnja oba entiteta kako bi monitoring bio adekvatan”, zaključio je on.