Kategorija: Društvo

Više od trećine poslodavaca u Republici Srpskoj i dalje imaju problem sa obezbjeđivanjem potrebne radne snage, navodi se u istraživanju tržišta rada za 2025/2026. godinu koju je uradio Zavod za zapošljavanje Republike Srpske.

“Rezultati pokazuju da uprkos blagom smanjenju poteškoća pri zapošljavanju u odnosu na 2024. godinu više od trećine poslodavaca i dalje ima problem sa obezbjeđivanjem potrebne radne snage”, navode iz Zavoda i dodaju:

“Kao glavne razloge navode nedostatak radnika sa traženim zanimanjima i vještinama, nezainteresovanost kandidata za pojedina radna mjesta i nedostatak radnog iskustva”.

Regionalne razlike i deficit radne snage

Posebno su, navodi se u istarživanju, izražene regionalne razlike, gdje Istočno Sarajevo i Bijeljina prednjače po poteškoćama pri zapošljavanju, dok Banjaluka, u apsolutnom iznosu, ima najveći broj preduzeća sa deficitom radne snage.

Istraživanje pokazuje da poslodavci sve manje insistiraju na formalnom zvanju, a sve više na praktičnim znanjima i vještinama, što ukazuje na strukturni nesklad između obrazovnog sistema i potreba privrede.

“Kvalitativni odgovori ukazuju i na uticaj sive ekonomije, sezonskih poslova, slabih radnih navika i orijentacije nezaposlenih ka javnom sektoru”, navode se u istraživanju Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske.

Inače, istraživanje je obuhvatilo anketiranje 944 poslodavca sa područja Republike Srpske.

Planovi zapošljavanja i rast optimizma u 2026. godini

Kada je riječ o planovima za 2026. godinu, primjetan je rast optimizma među poslodavcima.

“Polovina anketiranih planira zapošljavanje, a 472 poslodavca iskazala su potrebu za 1.920 novih radnika. Najveća potražnja bilježi se u prerađivačkoj industriji, trgovini i građevinarstvu, dok se čak 80% potreba odnosi na zanimanja sa srednjim stepenom stručne spreme, odnosno na zanatske i uslužne profile”, ističe se u istraživanju.

Da se odnos snaga na tržištu rada mijenja u korist radnika, pokazuje i podatak da više od 72 odsto poslodavaca planira povećanje plata u 2026. godini, iako će kod većine to povećanje biti do 10 odsto i usmjereno prvenstveno na zadržavanje postojeće radne snage.

Spremnost na zapošljavanje ranjivih kategorija i izazovi tržišta rada

Istraživanje pokazuje i visok stepen spremnosti poslodavaca da zapošljavaju ranjive kategorije, prije svega mlade bez radnog iskustva, žene iz ruralnih područja i lica starija od 50 godina, što otvara prostor za ciljane aktivne mjere zapošljavanja.

“Kada je riječ o načinima traženja radnika, i dalje dominiraju neformalni kanali, dok je korišćenje institucionalnih mehanizama ograničeno. Iako poslodavci prepoznaju nedostatak vještina, većina ne planira sistemske obuke, već se osposobljavanje svodi na učenje na radnom mjestu”, naglašava se u istraživanju i zaključuje:

“Ključna poruka istraživanja je da glavni izazov tržišta rada više nije broj radnih mjesta, već nedostatak radnika sa praktičnim znanjima, vještinama i radnim navikama, što zahtijeva snažnije povezivanje obrazovanja i privrede i jačanje aktivnih mjera zapošljavanja”.

Prosječne neto plate u Republici Srpskoj tokom 2025. godine bilježe velike razlike među opštinama i gradovima, a podaci Zavoda za statistiku Republike Srpske pokazuju da se samo tri opštine – Stanari, Ugljevik i Istočna Ilidža – nalaze u najvišem platnom razredu, dok su najniže plate u Tesliću, Kotor Varošu, Rogatici i Kupresu.

Podaci Zavoda za statistiku Republike Srpske potvrđuju da je rast plata izrazito koncentrisan u nekoliko energetskih i administrativnih centara, dok većina opština bilježi znatno niža primanja.

Teritorijalne razlike u platama ostaju izražene i dugoročne, a prosječna plata često više govori o strukturi zaposlenosti nego o ukupnom ekonomskom razvoju lokalne zajednice.

Najveći prosjek
Prema zvaničnim podacima, opštine Stanari, Ugljevik i Istočna Ilidža su jedine lokalne zajednice u Republici Srpskoj sa prosječnom neto platom iznad 1.750 KM.

Visina primanja u ovim opštinama usko je povezana sa energetskim sektorom, kao i sa relativno malim brojem zaposlenih, što značajno utiče na visinu prosjeka. Kada je u pitanju Istočna Ilidža očigledno je da je privredna aktivnost posljedica i svakodnevne povezanosti sa Kantonom Sarajevo u FBiH.

Banjaluka u drugom platnom razredu
U narednoj platnoj grupi, sa prosječnim neto platama od 1.601 do 1.750 KM, nalaze se Banjaluka, Gacko, Foča, Srebrenica i Istočni Drvar, podaci su Zavoda.

Ovu grupu čini najveći administrativni centar, ali i manje opštine sa specifičnom strukturom zaposlenosti, koje bilježe plate u rangu najvećih urbanih sredina.

Posebno se izdvaja Istočni Drvar, koji, iako demografski izuzetno mala opština, ima prosječnu neto platu uporedivu sa najvećim gradovima u Republici Srpskoj što je očigledno posljedica izuzetno malog broja zaposlenih uglavnom u šumarstvu.

Većina opština u srednjem rasponu
Najveći broj opština i gradova u Republici Srpskoj nalazi se u rasponu prosječnih neto plata od 1.300 do 1.600 KM.

Zvornik, Kozarska Dubica, Doboj, Grad Istočno Sarajevo, Trebinje, Nevesinje, Šamac i još neke imaju prosjek veći od 1.451 marku.

U grupi od 1.301 do 1.450 KM su, između ostalih, Bijeljina, Prijedor, Gradiška, Novi Grad, Laktaši, Prnjavor, Derventa, Brod, Modriča, Lopare , Bileća što ukazuje da većina lokalnih zajednica ostaje ispod republičkog prosjeka.

Najniže plate u četiri opštine
Zanimljivo je da su najniže plate, ispod 1.300 maraka u Tesliću, Kotor Varošu, Rogatici i Kupresu RS. Posljednje dvije opštine i nisu toliko iznenađenje, jer su u pitanju manje, privredno slabo razvijene i demografski oslabljene sredine.

Za razliku od njih, loš prosjek u Tesliću, koji ima banjske kapacitete, i Kotor Varošu, koji zapošljava hiljade radnika u obućarskoj industriji, više pokazuje koliko veća zaposlenost ne znači i dobro plaćen rad.

Po osnovu nezaposlenosti kroz oko 9.000 zahtjeva tokom protekle godine građanima u Republici Srpskoj koji su ostali bez posla isplaćeno je 30.324.352 KM, a iz Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske objasnili su za “Nezavisne novine” ko ima pravo na novčanu naknadu nakon dobijanja otkaza.

Najveći isplaćeni iznos 1.404 KM

Prema podacima Zavoda, sem ranije pomenutih novčanih naknada po osnovu nezaposlenosti, u prošloj godini u okviru sredstava isplaćenih po osnovu prava iz nezaposlenosti izdvojeno je i 2.469.763 KM za dokup staža.

“U toku prošle godine najmanji iznos novčane naknade bio je 495 KM, a najveći isplaćen iznos je 1.404 KM”, istakli su oni za “Nezavisne novine”.

BANJALUKA – Po osnovu nezaposlenosti kroz oko 9.000 zahtjeva tokom protekle godine građanima u Republici Srpskoj koji su ostali bez posla isplaćeno je 30.324.352 KM, a iz Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske objasnili su za “Nezavisne novine” ko ima pravo na novčanu naknadu nakon dobijanja otkaza.

Najveći isplaćeni iznos 1.404 KM

Prema podacima Zavoda, sem ranije pomenutih novčanih naknada po osnovu nezaposlenosti, u prošloj godini u okviru sredstava isplaćenih po osnovu prava iz nezaposlenosti izdvojeno je i 2.469.763 KM za dokup staža.

“U toku prošle godine najmanji iznos novčane naknade bio je 495 KM, a najveći isplaćen iznos je 1.404 KM”, istakli su oni za “Nezavisne novine”.

Iz Zavoda za zapošljavanje Srpske podsjećaju da su od 1. januara na snagu stupile i izmjene Zakona o posredovanju u zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti, a koje se odnose na izmjene člana 37, odnosno prava na penzijsko i invalidsko osiguranje u trajanju do tri godine, člana 36, 39 i 47, odnosno uslove za ostvarivanje prava na novčanu naknadu za slučaj nezaposlenosti, visinu i dužinu novčane naknade.

Šta kaže zakon?

“Izmjenama člana 37 Zakona o posredovanju u zapošljavanju propisano je da nezaposlenom licu koje je prijavljeno na evidenciju nezaposlenih lica neprekidno najmanje godinu dana prije podnošenja zahtjeva pripada pravo na penzijsko i invalidsko osiguranje u trajanju do tri godine, ukoliko će sa tim stažom osiguranja i vremenom provedenim u osiguranju steći uslov za starosnu penziju koji se odnose na minimum staža osiguranja i godine života osiguranika. Navedeno pravo traje za vrijeme dok se nezaposleno lice vodi na evidenciji Zavoda u skladu sa Zakonom o posredovanju”, objašnjavaju oni.

Oni dodaju da se izmjena člana 36 Zakona o posredovanju odnosi na uslove ostvarivanja prava na novčanu naknadu nezaposlenih osoba.

“Naime, nezaposleno lice kome je u smislu propisa o radu prestao radni odnos otkazom ugovora o radu od strane poslodavca bez krivice radnika i u slučaju prestanka rada poslodavca u skladu sa zakonom, a koje je provelo više od 12 mjeseci neprekidno ili sa prekidima u osiguranju od nezaposlenosti u posljednjih 18 mjeseci ima pravo na novčanu naknadu, zdravstveno osiguranje i penzijsko i invalidsko osiguranje”, navode oni.

Koliko dugo se može primati naknada?

Kako objašnjavaju iz Zavoda, izmjena člana 39 istog zakona odnosi se na dužinu novčane naknade.

“Pravo na novčanu naknadu ostvaruje se za period u zavisnosti od dužine provedenog vremena u osiguranju od nezaposlenosti i traje od jednog mjeseca do 18 mjeseci”, ističu oni.

Tako u nastavku donosimo ko ima kakva prava u zavisnosti od dužine provedenog vremena u osiguranju od nezaposlenosti:

Preko 12 mjeseci – jedan mjesec;

Od dvije godine do navršene tri godine – dva mjeseca;

Od tri godine do navršenih pet godina – tri mjeseca;

Od pet godina do navršenih 10 godina – šest mjeseci;

Od 10 godina do navršenih 20 godina – devet mjeseci;

Od 20 godina do navršenih 30 godina – 12 mjeseci;

Od 30 godina do navršenih 35 godina – 15 mjeseci;

Preko 35 godina – 18 mjeseci;

Koliki je iznos novčane naknade?

Iznos novčane naknade definisan je članom 47.

“Visina novčane naknade utvrđuje se u  iznosu od 45 odsto prosječne plate koje je nezaposleno lice ostvarilo u posljednjih 12 mjeseci rada za lica koja imaju do 15 godina provedenih u osiguranju od nezaposlenosti, odnosno 50 odsto prosječne plate koje je nezaposleno lice ostvarilo u posljednjih 12 mjeseci rada za lica koja imaju preko 15 godina provedenih u osiguranju od nezaposlenosti. Iznos najniže i najviše isplaćene novčane naknade ostali su nepromijenjeni”, istakli su iz Zavoda za “Nezavisne novine”.

 

BANJALUKA – Po osnovu nezaposlenosti kroz oko 9.000 zahtjeva tokom protekle godine građanima u Republici Srpskoj koji su ostali bez posla isplaćeno je 30.324.352 KM, a iz Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske objasnili su za “Nezavisne novine” ko ima pravo na novčanu naknadu nakon dobijanja otkaza.

Najveći isplaćeni iznos 1.404 KM

Prema podacima Zavoda, sem ranije pomenutih novčanih naknada po osnovu nezaposlenosti, u prošloj godini u okviru sredstava isplaćenih po osnovu prava iz nezaposlenosti izdvojeno je i 2.469.763 KM za dokup staža.

“U toku prošle godine najmanji iznos novčane naknade bio je 495 KM, a najveći isplaćen iznos je 1.404 KM”, istakli su oni za “Nezavisne novine”.

Iz Zavoda za zapošljavanje Srpske podsjećaju da su od 1. januara na snagu stupile i izmjene Zakona o posredovanju u zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti, a koje se odnose na izmjene člana 37, odnosno prava na penzijsko i invalidsko osiguranje u trajanju do tri godine, člana 36, 39 i 47, odnosno uslove za ostvarivanje prava na novčanu naknadu za slučaj nezaposlenosti, visinu i dužinu novčane naknade.

Šta kaže zakon?

“Izmjenama člana 37 Zakona o posredovanju u zapošljavanju propisano je da nezaposlenom licu koje je prijavljeno na evidenciju nezaposlenih lica neprekidno najmanje godinu dana prije podnošenja zahtjeva pripada pravo na penzijsko i invalidsko osiguranje u trajanju do tri godine, ukoliko će sa tim stažom osiguranja i vremenom provedenim u osiguranju steći uslov za starosnu penziju koji se odnose na minimum staža osiguranja i godine života osiguranika. Navedeno pravo traje za vrijeme dok se nezaposleno lice vodi na evidenciji Zavoda u skladu sa Zakonom o posredovanju”, objašnjavaju oni.

Oni dodaju da se izmjena člana 36 Zakona o posredovanju odnosi na uslove ostvarivanja prava na novčanu naknadu nezaposlenih osoba.

“Naime, nezaposleno lice kome je u smislu propisa o radu prestao radni odnos otkazom ugovora o radu od strane poslodavca bez krivice radnika i u slučaju prestanka rada poslodavca u skladu sa zakonom, a koje je provelo više od 12 mjeseci neprekidno ili sa prekidima u osiguranju od nezaposlenosti u posljednjih 18 mjeseci ima pravo na novčanu naknadu, zdravstveno osiguranje i penzijsko i invalidsko osiguranje”, navode oni.

Koliko dugo se može primati naknada?

Kako objašnjavaju iz Zavoda, izmjena člana 39 istog zakona odnosi se na dužinu novčane naknade.

“Pravo na novčanu naknadu ostvaruje se za period u zavisnosti od dužine provedenog vremena u osiguranju od nezaposlenosti i traje od jednog mjeseca do 18 mjeseci”, ističu oni.

Tako u nastavku donosimo ko ima kakva prava u zavisnosti od dužine provedenog vremena u osiguranju od nezaposlenosti:

Preko 12 mjeseci – jedan mjesec;

Od dvije godine do navršene tri godine – dva mjeseca;

Od tri godine do navršenih pet godina – tri mjeseca;

Od pet godina do navršenih 10 godina – šest mjeseci;

Od 10 godina do navršenih 20 godina – devet mjeseci;

Od 20 godina do navršenih 30 godina – 12 mjeseci;

Od 30 godina do navršenih 35 godina – 15 mjeseci;

Preko 35 godina – 18 mjeseci;

Koliki je iznos novčane naknade?

Iznos novčane naknade definisan je članom 47.

“Visina novčane naknade utvrđuje se u  iznosu od 45 odsto prosječne plate koje je nezaposleno lice ostvarilo u posljednjih 12 mjeseci rada za lica koja imaju do 15 godina provedenih u osiguranju od nezaposlenosti, odnosno 50 odsto prosječne plate koje je nezaposleno lice ostvarilo u posljednjih 12 mjeseci rada za lica koja imaju preko 15 godina provedenih u osiguranju od nezaposlenosti. Iznos najniže i najviše isplaćene novčane naknade ostali su nepromijenjeni”, istakli su iz Zavoda za “Nezavisne novine”.

Najveći isplaćeni iznos 1.404 KM

Prema podacima Zavoda, sem ranije pomenutih novčanih naknada po osnovu nezaposlenosti, u prošloj godini u okviru sredstava isplaćenih po osnovu prava iz nezaposlenosti izdvojeno je i 2.469.763 KM za dokup staža.

“U toku prošle godine najmanji iznos novčane naknade bio je 495 KM, a najveći isplaćen iznos je 1.404 KM”, istakli su oni za “Nezavisne novine”.

Iz Zavoda za zapošljavanje Srpske podsjećaju da su od 1. januara na snagu stupile i izmjene Zakona o posredovanju u zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti, a koje se odnose na izmjene člana 37, odnosno prava na penzijsko i invalidsko osiguranje u trajanju do tri godine, člana 36, 39 i 47, odnosno uslove za ostvarivanje prava na novčanu naknadu za slučaj nezaposlenosti, visinu i dužinu novčane naknade.

Šta kaže zakon?

“Izmjenama člana 37 Zakona o posredovanju u zapošljavanju propisano je da nezaposlenom licu koje je prijavljeno na evidenciju nezaposlenih lica neprekidno najmanje godinu dana prije podnošenja zahtjeva pripada pravo na penzijsko i invalidsko osiguranje u trajanju do tri godine, ukoliko će sa tim stažom osiguranja i vremenom provedenim u osiguranju steći uslov za starosnu penziju koji se odnose na minimum staža osiguranja i godine života osiguranika. Navedeno pravo traje za vrijeme dok se nezaposleno lice vodi na evidenciji Zavoda u skladu sa Zakonom o posredovanju”, objašnjavaju oni.

Oni dodaju da se izmjena člana 36 Zakona o posredovanju odnosi na uslove ostvarivanja prava na novčanu naknadu nezaposlenih osoba.

“Naime, nezaposleno lice kome je u smislu propisa o radu prestao radni odnos otkazom ugovora o radu od strane poslodavca bez krivice radnika i u slučaju prestanka rada poslodavca u skladu sa zakonom, a koje je provelo više od 12 mjeseci neprekidno ili sa prekidima u osiguranju od nezaposlenosti u posljednjih 18 mjeseci ima pravo na novčanu naknadu, zdravstveno osiguranje i penzijsko i invalidsko osiguranje”, navode oni.

Koliko dugo se može primati naknada?

Kako objašnjavaju iz Zavoda, izmjena člana 39 istog zakona odnosi se na dužinu novčane naknade.

“Pravo na novčanu naknadu ostvaruje se za period u zavisnosti od dužine provedenog vremena u osiguranju od nezaposlenosti i traje od jednog mjeseca do 18 mjeseci”, ističu oni.

Tako u nastavku donosimo ko ima kakva prava u zavisnosti od dužine provedenog vremena u osiguranju od nezaposlenosti:

Preko 12 mjeseci – jedan mjesec;

Od dvije godine do navršene tri godine – dva mjeseca;

Od tri godine do navršenih pet godina – tri mjeseca;

Od pet godina do navršenih 10 godina – šest mjeseci;

Od 10 godina do navršenih 20 godina – devet mjeseci;

Od 20 godina do navršenih 30 godina – 12 mjeseci;

Od 30 godina do navršenih 35 godina – 15 mjeseci;

Preko 35 godina – 18 mjeseci;

Koliki je iznos novčane naknade?

Iznos novčane naknade definisan je članom 47.

“Visina novčane naknade utvrđuje se u  iznosu od 45 odsto prosječne plate koje je nezaposleno lice ostvarilo u posljednjih 12 mjeseci rada za lica koja imaju do 15 godina provedenih u osiguranju od nezaposlenosti, odnosno 50 odsto prosječne plate koje je nezaposleno lice ostvarilo u posljednjih 12 mjeseci rada za lica koja imaju preko 15 godina provedenih u osiguranju od nezaposlenosti. Iznos najniže i najviše isplaćene novčane naknade ostali su nepromijenjeni”, istakli su iz Zavoda za “Nezavisne novine”.