VRBAS Media

Kategorija: Društvo

  • Hoće li mladići iz BiH u zatvor ako služe vojsku u Hrvatskoj?

    Hoće li mladići iz BiH u zatvor ako služe vojsku u Hrvatskoj?

    Novi Zakon o odbrani Hrvatske, kojim je definisano da će kod njih vojni rok morati služiti i mladići iz BiH sa dvojnim, odnosno njihovim državljanstvom, otvorio je niz pitanja, jer, recimo, Krivični zakon BiH onemogućava građanima BiH učestvovanje u stranim vojnim formacijama i za to je zaprijećen zatvor.

    Suština je u tome da su osobe koje imaju državljanstvo Hrvatske, nebitno u kojoj državi se nalaze, vojni obveznici, što znači da će i državljani BiH koji ga posjeduju morati odslužiti vojni rok ili odraditi civilno služenje, a biće oslobođeni samo ako su u drugoj državi odradili obavezni vojni rok ili civilnu službu.

    Šta nije dozvoljeno
    Međutim, u Krivičnom zakonu BiH je navedeno da ko se na bilo koji način pridruži stranoj vojnoj, stranoj paravojnoj ili stranoj parapolicijskoj formaciji će biti kažnjen zatvorom od najmanje tri godine. Ali to nije sve…

    “Po Zakonu o odbrani BiH, svako angažovanje u tuđoj vojsci državljanina BiH, neovisno imaju li ili nemaju državljanstvo druge države, zabranjeno je i kažnjivo. Prema tome, onaj ko se odluči da se na bilo koji način angažuje u hrvatskoj vojsci, biće kažnjen i biće mu oduzeto bosanskohercegovačko državljanstvo”, kaže za “Nezavisne novine” Ðuro Kozar, vojnopolitički analitičar.

    Govoreći o novom zakonu u Hrvatskoj, on ističe da se ne može na ovaj način raditi asimilacija stanovništva koje ne živi u toj zemlji.

    “Onaj ko živi u BiH, te ima ovdje prebivalište, koristi ovdje sva prava. Ne može on biti izjednačen sa ljudima koji žive u Hrvatskoj i tamo ostvaruju sva prava. U njihovim putovnicama tačno piše gdje je prebivalište i onaj ko, recimo, ima prebivalište u BiH, ne može biti izjednačen sa državljaninom koji živi u Hrvatskoj. I mislim da će se taj Zakon o odbrani Hrvatske morati mijenjati”, ističe Kozar.

    Složen pravni izazov
    Vojni analitičar Dean Džebić kaže da se radi o vrlo složenom pravnom izazovu, koji se, ocjenjuje, mora riješiti.

    “Koliko mi je poznato, prema Nacrtu koji su objavili hrvatski mediji, državljani Republike Hrvatske koji imaju prebivalište u BiH će biti vojni obveznici. Od institucija BiH moramo imati jasno obrazloženje da li građani BiH mogu služiti vojni rok u nekoj od susjednih država ako imaju dvojno državljanstvo”, kaže Džebić za “Nezavisne novine”.

    Na naš upit odgovorili su nam iz Ministarstva odbrane BiH te pojasnili kakva su pravila.

    “Državljanima Bosne i Hercegovine čije je prebivalište na području Bosne i Hercegovine, uključujući i one s dvojnim državljanstvom, zabranjeno je služiti vojni rok i obučavati se u svojstvu regruta u oružanim snagama drugih država”, rečeno je za “Nezavisne novine” iz Ministarstva odbrane BiH.

    Advokat: Dopuniti zakon
    Advokat Bakir Hećimović, koji je pred Sudom BiH branio nekoliko bh. državljana optuženih da su ratovali u Siriji, kaže da, ako bi naši državljani pristupali stranoj vojnoj formaciji, konkretno hrvatskoj vojsci, tu bi trebalo da se tumače i odredbe koje se odnose na dvojno državljanstvo.

    “Državljani koje bi Hrvatska pozivala jesu i njihovi državljani. Ja, kao branilac, kada bih bio angažovan u jednom takvom predmetu, išao bih na to da su oni i državljani države u kojoj služe vojni rok, gdje imaju i prava i obaveze”, kaže Hećimović za “Nezavisne novine”.

    Smatra da će ovo pitanje biti riješeno na političkom nivou, ali bi, ocjenjuje, trebalo dopuniti i član Krivičnog zakona BiH kojim je tretirano pridruživanje drugim vojnim formacijama na način da se od ovog člana izuzmu ljudi sa dvojnim državljanstvom.

    “Svakako, vaše pitanje jeste na mjestu – oni su i državljani Hrvatske i imaju obavezu prema Hrvatskoj, dok ovdje, po našem zakonu, oni pristupaju stranoj vojnoj formaciji, te bi o tome moglo da se raspravlja”, pojašnjava Hećimović.

    Roditelj: Iznenađeni smo
    Roditelji mladića koji žive u BiH, a koji imaju i državljanstvo Hrvatske, kažu da su iznenađeni. Ističu da na mnoga pitanja koja donosi novi zakon u Hrvatskoj još ne postoje odgovori, što je zbunjujuće.

    “Iznenadila me je vijest da će svi koji imaju hrvatsko državljanstvo, pa i državljani BiH, morati služiti obavezni vojni rok u Hrvatskoj. Imam dva sina koji imaju hrvatsko državljanstvo. Pričao sam sa njima na tu temu. Obojica su saglasni da ne idu da služe vojni rok jer u BiH, gdje žive, to nije obavezno. Samo je jedan, kroz šalu, rekao da bi jedini razlog zbog kojeg bi išao 1.000 evra, koliko se dobije za mjesec dana. Kaže, time bi popravio budžet”, kaže za “Nezavisne novine” otac dvojice mladića koji imaju bh. pasoš, ali i hrvatsku putovnicu, odnosno dvojno državljanstvo.

    S druge strane, kako je saopšteno iz Ministarstva odbrane Republike Hrvatske (MORH), prema novom Zakonu o odbrani, vojna obaveza je dužnost svih za to sposobnih državljana Hrvatske, a nastaje u kalendarskoj godini u kojoj državljanin Hrvatske navršava 18 godina života.

    Šta piše u zakonu
    “Što se tiče onih koji su hrvatsko državljanstvo stekli po roditeljima ili uz hrvatsko imaju i neko drugo državljanstvo, vojnog roka će biti oslobođeni samo ako su u drugoj državi odradili obavezni vojni rok ili civilnu službu”, jasni su u MORH-u.

    Temeljnog vojnog osposobljavanja (TVO), između ostalog, oslobađa se regrut koji je stekao hrvatsko državljanstvo naturalizacijom ili prirođenjem ako je u državi čiji je bio državljanin regulisao obavezu vojnog osposobljavanja (u toj je državi, dakle, odslužio obavezu vojnog osposobljavanja) ili civilnu službu.

    “Takođe, TVO oslobađa se regrut koji osim hrvatskog ima i strano državljanstvo, a regulisao je obavezu vojnog osposobljavanja (u toj državi, dakle, odslužio obavezu vojnog osposobljavanja) ili civilnu službu”, kažu u MORH-u.

    Dodaju da vojna obaveza nastaje u kalendarskoj godini u kojoj državljanin Hrvatske navršava 18 godina života i traje do stupanja na TVO ili civilnu službu, odnosno isteka 30 godina života ili do prestanka vojne obaveze u skladu s odredbama zakona.

    Drugim riječima, svi koji žive van Hrvatske, imaju hrvatsko državljanstvo i nisu odslužili vojni rok u toj državi moraće se javiti u hrvatsku ambasadu.

    “Regrut koji boravi u inostranstvu od rođenja ili je s roditeljima otišao boraviti u inostranstvo prije nastanka vojne obaveze dužan je u kalendarskoj godini u kojoj navršava 18 godina života prijaviti se diplomatskoj misiji ili konzularnom uredu Hrvatske radi uvođenja u vojnu evidenciju. Regrut koji boravi u inostranstvu i koji iz bilo kojeg razloga nije uveden u vojnu evidenciju u Hrvatskoj dužan je prijaviti se nadležnoj diplomatskoj misiji, odnosno konzularnom uredu Hrvatske najkasnije do navršenih 29 godina života”, poručuju iz MORH-a.

    Kazne do 1.320 evra
    U MORH-u, međutim, ne pojašnjavaju kako će natjerati one koji žive u inostranstvu da se prijave ambasadama. Ali, po tom pitanju njihov zakon je jasan.

    “Novčanom kaznom od 250 do 1.320 evra kazniće se za prekršaj osoba ako se bez opravdanog razloga ne odazove pozivu za učestvovanje u vojnoj obavezi, pozivu za učestvovanje u TVO ili ako bez opravdanog razloga ne dođe na obavljanje civilne službe te ako je bez opravdanog razloga napusti”, stoji u zakonu u Hrvatskoj.

    Međutim, Zakon o odbrani BiH je takođe jasan.

    “Državljanima BiH, čije je prebivalište na području BiH, uključujući one s dvojnim državljanstvom, zabranjeno je služiti vojni rok i obučavati se u svojstvu regruta u oružanim snagama drugih država”, navedeno je u Zakonu o odbrani BiH.

  • Odlaze medicinari, inženjeri, kuvari, samo jedan “kadar” ostaje

    Odlaze medicinari, inženjeri, kuvari, samo jedan “kadar” ostaje

    SARAJEVO – Možete li se sjetiti ijednog političara koji je u posljednje tri decenije napustio BiH? Ako vam to ne polazi za rukom, nije do vas – ogromne su šanse da takav ne postoji.

    Trbuhom za kruhom iz BiH odlaze medicinari, inženjeri, kuvari, konobari, građevinari i mnogi drugi profili naših radnika, te, najčešće u članicama Evropske unije lako pronalaze posao.

    Samir Kurtović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH, kaže da nema informaciju da je iz BiH otišao ijedan političar.

    “Oni su zadovoljni, a radnici nisu. Radnici su nezadovoljni platama, ali i troškovima života. Svaki dan rastu cijene, od voća, povrća i tako dalje. Čak su u Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj cijene faktički iste, a plate su tamo tri puta veće”, kaže Kurtović za “Nezavisne novine”.

    “Pa gdje će političar”?
    Adnan Smailbegović, član Ekonomsko-socijalnog savjeta BiH, daje slikovit odgovor na pitanje može li se sjetiti ijednog političara koji je napustio BiH.

    “Pa gdje će političar? Vidite, ja sam imao jednu diskusiju ne samo za političare, nego za javni sektor. Bio je komentar: ‘Znate, u privatnom sektoru su male plate i zbog toga radnici odlaze vani, a u javnom su dobre i ljudi neće da idu.’ Moj komentar je glasio: ‘Ne, nego su radnici u realnom sektoru radna snaga koja treba Evropi.’ Kome treba jedan službenik iz opštine? Hajde da budemo otvoreni. Vidite, kod nas je, nažalost, politika postala ozbiljno zanimanje i profesija od koje se može lijepo živjeti. Sve dok je to tako, ja mislim da ovo društvo neće ići značajno naprijed”, kaže Smailbegović u izjavi za “Nezavisne novine”.

    Politička analitičarka Tanja Topić ističe da su političari u BiH zaštićena vrsta, te da je prvo pitanje koje se postavlja – šta bi oni mogli raditi u inostranstvu, jer malo ko od njih govori strani jezik.

    “Logično je da se neće odreći privilegija i života koji je udobniji od 90 odsto stanovnika u BiH da bi radili na gradilištima fizičke poslove, gdje ne bi imali lične vozače, obezbjeđenje, neograničeno telefoniranje na račun poreskih obveznika, pristup javnim resursima kao da su njihova privatna svojina”, kaže Topićeva za “Nezavisne novine”.

    Odlaze oni koji su potplaćeni
    Odavde, dodaje ona, odlaze oni koji su potplaćeni, čiji rad nije cijenjen, a obrazovani su.

    “Zašto bi išli oni kojima je politika obezbijedila život kao bubregu u loju”, pita Topićeva u izjavi za “Nezavisne novine”.

    Procjene pokazuju da na godišnjem nivou BiH samo po osnovu onih koji je napuste ostane bez 25.000 ljudi. Najviše nam odlaze mladi i kvalifikovani radnici, a to povećava nedostatak radne snage i predstavlja prepreku ekonomskom rastu i produktivnosti u BiH.

    Smanjenje broja radno sposobnog stanovništva
    Struka poručuje da iseljavanje, radne migracije, te starenje stanovništva, kao i nizak natalitet, doprinose smanjenju broja radno sposobnog stanovništva. Prema predviđanjima, radno sposobno stanovništvo će pasti sa 68 odsto u 2020. na 58 odsto do 2050. godine.

    U ovom momentu niko ne zna tačan broj građana BiH u iseljeništvu. Postoji jedino procjena koja pokazuje da je u iseljeništvu 2023. godine živjelo 2,2 miliona građana koji vode porijeklo iz BiH.

    Međutim, mnogi osporavaju relevantnost ove procjene, te podsjećaju da nije poznato ni koliko građana živi trenutno u BiH, jer popis nije urađen od 2013. godine.

  • Šta će donijeti zakon o zaštiti potrošača: Poštenije tržište, više reda među trgovcima

    Šta će donijeti zakon o zaštiti potrošača: Poštenije tržište, više reda među trgovcima

    “Odzvonilo” je lažnim sniženjima. U Republici Srpskoj biće uvedeno niz novih prava kroz Prijedlog zakona o zaštiti potrošača, koji je usvojila Vlada. Cilj je poštenije tržište, više reda među trgovcima, ali i veća zaštita potrošača.

    Naizgled sniženo, ali ne i stvarno jeftinije. To je praksa koju bi novi Zakon o zaštiti potrošača trebalo da zaustavi. Trgovci će morati da prikažu kolika je cijena bila mjesec dana prije popusta. Cilj je jasnija ponuda i pošteniji odnos prema kupcima.

    Posebna pažnja posvećena je internet i elektronskoj kupovini, s obzirom na to da se sve više građana odlučuje za ovaj oblik trgovine. Aktom je uveden i pojam “ugroženog potrošača”, a i izbačena dosadašnja obaveza da se reklamirani proizvod vraća u originalnoj ambalaži.

    – Često su određeni poslodavci, poslovni subjekti pri promociji određenog proizvoda koristili komercijalnu garanciju kao neki benefit. Ovim zakonom, prijedlogom zakona, komercijalna garancija se ne može koristiti kao benefit pri promociji određenog proizvoda. Komercijalna garancija samog proizvoda je nešto što sastavni proizod taj ima. I ne može se koristiti da je taj termin da bi se zavarao jedan potrošač. To će biti kažnjivo i zabranjeno – naglasio je Denis Šulić, ministar trgovine i turizma Republike Srpske.
    30-ak sekundi

    Iz kompanije “Tropik” navode da u potpunosti podržavaju nastojanje Vlade da uredi oblast zaštite potrašača. Ističu da novi zakon donosi brojne koristi i veću sigurnost kupcima, ali da će pojedina rješenja u praksi zahtijevati dodatno usklađivanje, posebno kada je riječ o rokovima za povrat novca. Ovo je važan korak ka poštenijem tržištu, poruka je predstavnika potrošača. Spriječiće brojne prevare i zaštititi građane od raznih manipulacija.

    – Јedna od novina je recimo za usluge gdje je vrijednost same usluge preko 100 KM moraće da se izda određeni predračun. Tako da nećemo imati onu situaciju kada odvezemo auto kod automehaničara – da nam prvo kaže da popravak košta 250 KM i vi odete po auto i on kaže nije 250 KM nego 300 KM – kaže Dragan Јošić, iz Udruženja za zaštitu potrošača “Reakcija”.

    Ali o tome koliko su potrošači upoznati sa svojim pravima – mišljenja su podijeljena.

    Po prijavi građana reaguje i republička tržišna inspekcija, ali i sprovodi i redovne provjere, kojih je godišnje više od pet hiljada. U trećini slučajeva utvrdi li su nepravilnosti.

    – Na godišnjem nivou imamo oko 200 konkretnih reklamacija. To su slučajevi gdje se potrošači direktno po svom konkretnom pitanju obraćaju tržišnoj inspekciji. A u 90 odsto slučajeva te reklamacije i budu opravdane i mi ih rješavamo u korist potrošača – naglasila je Duška Nikolić, portparol Inspektorata Republike Srpske.

    Novi Zakon trebalo bi uskoro pred poslanike. Njegova primjena, kažu u Ministarstvu trgovine, značiće više reda u trgovinama, manje manipulacija i jasnija prava za svakog kupca u Srpskoj. A od naredne školske godine, u saradnji s Ministarstvom prosvjete i kulture, u škole Srpske biti uvedena edukacija o pravima potrošača.

  • Fond PIO Srpske upozorava: Ko do 25. novembra ne dostavi ovu potvrdu – ostaje bez penzije

    Fond PIO Srpske upozorava: Ko do 25. novembra ne dostavi ovu potvrdu – ostaje bez penzije

    Fond za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske produžio je rok za dostavljanje potvrde o redovnom školovanju studentima koji studiraju u Srbiji do 25. novembra, saopšteno je iz Fonda.

    Odluka je donesena zbog okolnosti koje su otežale dostavljanje potvrda za studente, korisnike porodične penzije, a odnosi se na 322 njih koji do danas nisu dostavili potvrdu.

     

     

    Fond podsjeća da su potvrde obavezne za sve korisnike porodične penzije, studente uzrasne dobi od 19 do 26 godina, te da ih je potrebno dostaviti blagovremeno u najbližu poslovnicu Fonda za korisnike u Republici Srpskoj.

    Za korisnike sa prebivalištem van Republike Srpske potvrda se dostavlja u nadležnu filijalu Fonda, kako bi se isplata porodične penzije mogla vršiti redovno i bez prekida.

    Nedostavljanjem potvrde o redovnom školovanju u predviđenim rokovima smatraće se da dijete koje je korisnik porodične penzije više nije na redovnom školovanju, nakon čega će se izvršiti obustava isplate porodične penzije.

    Za dostavljene potvrde Fond, u okviru zakonskog postupanja, zadržava pravo da izvrši provjeru njihove ispravnosti kod škole ili fakulteta kao izdavaoca dokumenta.

     

     

     

  • Republika Srpska bi do 2050. godine mogla da izgubi još 250.000 – 300.000 ljudi

    Republika Srpska bi do 2050. godine mogla da izgubi još 250.000 – 300.000 ljudi

    Negativni prirodni priraštaj, starenje stanovništva, odgađanje roditeljstva i masovna iseljavanja prijete da ozbiljno ugroze ekonomski i društveni razvoj.

    Prema procjenama stručnjaka, Bosna i Hercegovina je od 1991. godine do kraja 2024. izgubila više od trećine svog stanovništva, što je pad koji je najdrastičniji među svim evropskim zemljama. Negativni prirodni priraštaj, starenje stanovništva, odgađanje roditeljstva i masovna iseljavanja prijete da ozbiljno ugroze ekonomski i društveni razvoj, a trenutne mjere i strategije, kako upozoravaju stručnjaci, nisu dovoljne niti adekvatne da bi preokrenule ove trendove.

    Iz razgovora sa demografskim stručnjacima iz Republike Srpske i FBIH, profesorom demografije i demografskim ekspertom Stevom Pašalićem i analitičorem demografskih kretanja Adnanom Fehratbegovićem, jasno je da je demografska situacija alarmantna, a projekcije ukazuju na još veće izazove ukoliko se postojeći trendovi nastave.

    Demografski vrhunac

    Uoči rata, BiH je brojala 4.377.033 stanovnika, dostigavši svoj demografski vrhunac. Nešto više od dvije decenije kasnije, popis iz 2013. pokazao je da u zemlji živi 3.531.159 ljudi, dok procjene za 2024. godinu govore o svega 2.865.656 stanovnika. To je smanjenje od gotovo 35 posto u odnosu na prijeratni period.

    Stručnjaci upozoravaju da je teško precizno prognozirati broj stanovnika, jer u BiH od 2013. godine nije proveden novi popis. Zbog toga napominju da su svi aktuelni podaci o broju stanovnika samo procjene, a ne zvanične brojke.

    Do tih procjena, prema Pašaliću, dolazi se uz pomoć metodološki utemeljene demografske računice poznate kao “jednačina ravnoteže”, koja uzima u obzir broj rođenih, umrlih i migracije stanovništva.

    Tako je broj stanovnika u Federaciji BiH pao na 1.802.376 u 2024. u odnosu na 1991. kada je bilo 2.731.019, dok se u Distriktu Brčko u istom vremenskom periodu smanjio sa 87.627 na 68.173 stanovnika.

    Broj stanovnika, kako kaže demografski analitičar Adnan Fehratbegović, može se indirektno procijeniti i na osnovu “vitalne statistike”, odnosno broja novorođenih koji je poznat, te uzimajući u obzir broj stanovnika/broj novorođenih u zemljama u regionu, koje imaju slične društvene i ekonomske uslove.

    U razgovoru za Fenu ističe da je, od ukupnog broja stanovnika važnija starosna struktura stanovništva, koja je bitna za projekcije, ali i za ukupna kretanja, između ostalog, u oblasti radne snage, broja učenika i studenata i penzionera.

    “Prema popisu stanovništva iz 1991. godine prosječna starost stanovništva BiH bila je 30 godina, dok je prema popisu iz 2013. u Federaciji BiH prosječna starost iznosila 39, a u Republici Srpskoj oko 40 godina. Imajući u vidu ogroman negativni migracijski saldo od više od 300.000 ljudi u zadnjih deset godina, možemo reći da je prosječna starost u BiH sada oko 43 godine”, navodi Fehratbegović.

    Kada je riječ o projekcijama broja stanovnika i starosne strukture stanovništva, demografska slika u FBiH prema podacima Federalnog zavoda za statistiku za period 2019. – 2070., kako ističe analitičar, djeluje prilično sumorno.

    “Do 2050. godine u Federaciji BiH od procijenjenih 1.522.418 stanovnika, čak 37 posto moglo bi činiti osobe starije od 65 godina. Istovremeno, udio radno sposobne populacije od 15 do 64 godina mogao bi pasti sa oko 1.530.000 stanovnika, koliko je bilo u 2019. godini, na samo 797.000 stanovnika u 2050., odnosno sa 70 na svega 52 posto”, objašnjava Fehratbegović.

    Prosječna starost

    Dodaje da je situacija slična sa Republikom Srpskom, pa čak i teža, zbog veće prosječne starosti stanovništva.

    Fehratbegović upozorava da će ubrzano starenje stanovništva, u kombinaciji s depopulacijom, predstavljati ogroman izazov za BiH.

    “Takvi trendovi ozbiljno će ugroziti funkcionisanje države, od penzionih fondova, preko nedostatka radne snage do ogromnog pritiska na finansiranje zdravstvenih i obrazovnih sistema te izgradnje infrastrukture”, ističe.

    Dok bi se, prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, broj radno sposobnih građana koji svojim doprinosima održavaju penzione fondove i finansiraju ključne javne sisteme mogao prepoloviti, populacija starija od 65 godina će porasti sa 335.000, koliko je bilo 2019. godine, na 564.000 u 2050.

    “Možemo slobodno reći da je demografski problem najteži i najozbiljniji izazov s kojim se BiH suočava u svojoj novijoj istoriji”, naglašava demografski stručnjak.

    Kada je riječ o politikama i mjerama koje bi trebalo da odgovore na sve navedene izazove, Fehratbegović otvoreno priznaje da stanje nije ohrabrujuće.

    “Nažalost, ni izbliza nisam zadovoljan onim što se trenutno radi. Osnovni problem je što je su konsultacije sa stručnjacima izostale”, ističe.

    Kao primjer navodi naučnu konferenciju organizovanu 2023. godine na Prirodno-matematičkom fakultetu u Sarajevu, na kojoj, kaže, nije prisustvovao niko iz izvršne vlasti.

    “Sve ili bar većina takozvanih mjera koje se donose su zapravo ad hoc potezi, često populističkog karaktera, bez adekvatnog stručnog i naučnog utemeljenja”, smatra Fehratbegović.

    Stoga ističe da je hitno potrebno uključiti stručnu javnost u kreiranje demografske i razvojne politike.

    “Pomenuta naučna konferencija nudila je upravo to, najveći stručnjaci i naučnici iz zemlje i regiona su adresa na koju se treba obratiti”, kaže on.

    Stabilizacija prilika

    Takođe, naglašava da je neophodno učiniti sve da bi mladi ljudi željeli da ostanu u BiH i grade svoju budućnost.

    “To podrazumijeva stabilizaciju političkih prilika, reformu obrazovanja i zdravstvenog sistema te kreiranje uslova za dolazak stranih investicija, što bi poboljšalo poslovne prilike i povećalo broj radnih mjesta. Takođe, važna je i izgradnja infrastrukture, jer strani investitori ne žele da posluju u zemlji gdje transport roba i usluga traje čitavu vječnost. Osim toga, neophodna je i depolitizacija javnog sektora, odnosno odmicanje političkih partija od upravljanja javnim preduzećima”, zaključuje Fehratbegović.

    Zabrinjavajuća demografska slika prisutna je i u Republici Srpskoj.

    U razgovoru za Fenu, profesor demografije i demografski ekspert Stevo Pašalić procjenjuje da je Republika Srpska od 1991. godine pa do 2024. izgubila čak 36 posto stanovništva, odnosno da je sa 1.558.387, broj stanovnika pao na 995.107.

    Napominje da zvanični podaci Republičkog zavoda za statistiku Republike Srpskr govore o 1.110.496 stanovnika, ali da zvanična statistika ne uključuje spoljnu migraciju, koja se u BiH, kao ni u zemljama regiona, ne evidentira sistematski.

    Kada je riječ o dugoročnim demografskim projekcijama, profesor Pašalić ističe da je potreban oprez jer su predviđanja u ovoj oblasti često nezahvalna zbog određenih cikličnih kretanja stanovništva te su stoga su moguće određene promjene.

    Ukoliko bi se, ipak, trenutni trendovi nastavili bez većih odstupanja, uz negativan prirodni priraštaj i stalni odlazak stanovništva, ocjenjuje da je realno očekivati da bi Republika Srpska do 2050. godine mogla da izgubi još 250.000 – 300.000 ljudi.

    “To znači da bi Republika Srpska do sredine vijeka mogla imati nešto više od 600.000 stanovnika”, navodi Pašalić i dodaje da ipak ovakve projekcije treba uzimati s rezervom.

    Komentarišući negativni prirodni priraštaj, ističe da je on u Republici Srpskoj od 2002. godine u kontinuitetu negativan, uz određene oscilacije. Nakon popisa 2013. godine Srpska je zbog negativnog prirodnog priraštaja izgubio 64.995 stanovnika.

    “Sasvim je izvjesno da će se taj trend i nastaviti”, upozorava Pašalić.

    Govoreći o natalitetu i promjenama u reproduktivnim navikama žena u Republici Srpskoj, profesor demografije ukazuje na zabrinjavajuće podatke.

    Sada su “srednje godine rađanja” u Srpskoj 33,8 godina, što je daleko iznad srednjih godina rađanja 1990-tih, kada je ta granica bila oko 27 godina. Osim toga, tokom posljednjih 30 godina, broj djece po ženi smanjen je na oko 0,5”, ističe Pašalić.

    Da bi Republika Srpska imala uslove za prostu reprodukciju, godišnji broj novorođene djece trebalo bi da bude blizu 20.000, što je, kako kaže, u postojećim demografskim uslovima nedostižno.

    Demografski ekspert takođe naglašava da jedna četvrtina žena u Srpskoj starosti 35 godina nema djecu, te da se uglavnom radi o ženama koje žive u urbanim sredinama i koje imaju više ili visoko obrazovanje.

    “Odloženo rađanje, kasni brakovi i sve duže čekanje sa zasnivanjem porodice predstavljaju važne uzroke niskog fertiliteta sa kojim se danas suočava Srpska”, kaže Pašalić.

    On upozorava i na dodatne probleme.

    “U jednoj generaciji žena od 30-35 godina, one još uvijek nemaju djecu, iako se još nalaze u plodnom periodu. Međutim, tu se može pretpostaviti da je već prisutno smanjenje fiziološke plodnosti, sekundarni infertilitet, veća psihološka cijena braka i rađanje djece u starijim godinama, što znači da više neće moći da imaju željeni broj djece. Odlaganje rađanja za kasnije životno doba nosi i brojne rizike za nepovoljan tok i ishod trudnoće”, pojašnjava.

    Statistika kao potvrda

    Statistika dodatno potvrđuje trend odlaganja roditeljstva u Republici Srpskoj.

    “Više od 80 posto žena starosti 20-24 godine nema djecu, iako su upravo tada najplodnije, čak njih 93 posto. U dobi od 25-29 bez djece je oko dvije trećine žena, a bez potomstva ostaje i oko trećina žena starosti 30-34 godine”, kaže Pašalić.

    Navodi da se slična situacija bilježi i na nivou cijele BiH. Godine 1990. rođeno je 67.000 djece, dok sada taj broj iznosi oko 25.000.

    Pašalić takođe ističe da migracije donose najveće demografske gubitke u cijeloj BiH, pa tako i u Republici Srpskoj.

    “Republiku Srpsku je u posljednjih desetak godina napustilo 110.240 ljudi. BiH je istorijski emigraciona zemlja i odlazak ljudi će se nastaviti sve dok razvijenost naših prostora ne bude približna, na primjer, zemljama EU. Evidentno je da će se proces iseljavanja nastaviti, možda različitim intenzitetom, zavisno od naših ekonomskih i drugih kretanja”, ističe.

    Sagovornik Fene napominje da u rješavanju demografskih problema nema jednostavnih ni brzih rješenja te da trenutne mjere koje se provode nisu dovoljno sistemske niti dugoročno održive.

    “Ne postoje mjere populacione politike koje donose čarobna rješenja. Mjere koje danas imamo uglavnom sadrže elemente socijalne politike, što znači da još uvijek nemamo jasno definisanu populacionu politiku. U zemljama u svijetu najveći efekti te politike donose najviše do deset posto. Naslabije rezultate daju novčana davanja, koja kod nas trenutno prednjače među pronatalitetnim mjerama”, ističe Pašalić.

    Dodaje da se ovaj problem više ne može rješavati samo demografskim, već i širim “nedemografskim” mjerama, prije svega ekonomskim.

    Takođe navodi i primjer koji pokazuje koliko je teško postići vidljive ekonomske efekte kroz povećanje nataliteta.

    “Kada bi se broj rođene djece u jednoj godini povećao za 10 posto, to bi moglo da utiče na rast BDP-a za oko 0,69 posto. Međutim, do takvog rezultata je teško doći. U Republici Srpskoj, to bi to značilo da broj rođenih treba da porsste sa sadašnjih 9.227 na nešto više od 10.000 beba te da da tako povećamo BDP za 0,69 posto u narednoj godini, što je zahtjevan cilj”, objašnjava Pašalić.

    On upozorava da, iako postoje brojni strateški dokumenti koji se bave demografskim pitanjima, njihova primjena u praksi gotovo ne postoji.

    “Imamo brojne strategije, ali one su uglavnom “mrtvo slovo na papiru”. Slična je situacija u cijeloj BiH, na to smo ukazali još prije godinu dana u Akademiji nauka i umjetnosti BiH. Čak i kada te strategije obuhvataju demografska pitanja, to je najčešće vrlo šturo i neprecizno definisano”, kaže Pašalić.

    Naglašava da je stanovništvo ključni pokretač razvoja i da se najefikasnije demografske mjere zapravo zasnivaju na ekonomskom rastu.

    “Najbolje mjere su razvoj ekonomije i zapošljavanje, posebno mladih i bračnih parova, uz cilj da svaki posao bude siguran i dobro plaćen. Ogroman značaj imaju i obrazovanje i kvalitet radne snage, jer obrazovana populacija donosi veću produktivnost i kvalitet. Kvantitet bar djelimično možemo nadoknaditi kvalitetom”, zaključuje Pašalić i dodaje da je “ljudski kapital ključan za razvoj i opstanak svakog društva”.

    Demografski problemi nisu jedinstveni samo za Bosnu i Hercegovinu. Slične trendove bilježe i zemlje regiona, Srbija, Hrvatska i Sjeverna Makedonija već godinama se suočavaju s padom nataliteta, iseljavanjem mladih i ubrzanim starenjem stanovništva.

    Kako poručuju sagovornici Fene, rješenje ne leži samo u novčanim davanjima, već u stvaranju društva u kojem mladi žele ostati, zasnivati porodice i graditi budućnost. To znači stabilnost, sigurnost, zapošljavanje, efikasne institucije i, iznad svega, dugoročnu strategiju.

  • Kako se škole u Srpskoj bore sa mobilnim telefonima?

    Kako se škole u Srpskoj bore sa mobilnim telefonima?

    Nakon što je najavljeno da će Hrvatska da uvede potpunu zabranu korištenja mobilnih telefona u osnovnim školama i za vrijeme odmora, direktori obrazovnih ustanova u Republici Srpskoj ističu da je ova praksa već zaživjela u nekim osnovnim školama.

    Prema prijedlogu hrvatskih nadležnih institucija, izmijeniće se Pravilnik o kriterijumima za izricanje pedagoških mjera, gdje će se korištenje telefona na nastavi i izvan nje postrožiti na način da će se tretirati kao neprihvatljivo ponašanje.

     

     

    Stanje s korištenjem mobilnih telefona u školama širom Republike Srpske je šaroliko. No, većina direktora je za to da se takođe uvede strože tretiranje korištenja telefona u obrazovnim ustanovama i oko njih.

    Kako je za “Nezavisne novine” rekao Ljubiša Blagojević, predsjednik Aktiva direktora osnovnih škola dobojske regije i direktor OŠ “Vuk Stefanović Karadžić”, i oni su tražili da se usvoji potpuna zabrana upotrebe telefona.

    “Mi smo donijeli internu odluku, a na prijedlog Savjeta roditelja, školski odbor usvojio je da ide potpuna zabrana upotrebe mobilnog telefona, mada djeca to teško usvajaju”, kazao  je Blagojević.

    Kako je rekao, ako đaci u školi koriste telefon, odmah im bude oduzet.

     

    “Meni se donosi kao direktoru, te  roditelj mora lično da dođe da preuzme telefon, a pritom se učeniku izriče i vaspitno-disciplinska mjera”, kazao je Blagojević.

    Kako je rekao, nije samo problem upotreba telefona u školi te i kod roditelja treba da se razvije svijest da i oni moraju da kontrolišu kako djeca i u kojoj mjeri koriste mobilni telefon.

    Pojasnio je da na današnju djecu ni sankcije, ali ni nagrade ne  utiču previše.

    Kako je rekao, na odluku o potpunoj zabrani mobilnih telefona odlučili su se nakon što su krajem prošle godine među osnovcima vladali opasni  TikTok izazovi.

     

     

    “Nadam se da će se u nekom narednom periodu usvojiti neki zakon o potpunoj zabrani telefona u školama”, zaključio je Blagojević.

    I Zdravko Budimir, predsjednik Aktiva direktora osnovnih škola regije Prijedor i direktor OŠ “Desanka Maksimović”, ističe da oni unazad nekoliko godina imaju potpunu zabranu korištenja mobilnih telefona.

    “Prilikom dolaska učenika u školu uzimaju se telefoni od đaka i stavljaju se u ormariće i djeci se daju kad se završi posljednji čas za taj dan”, kazao je Budimir i istakao da djeca tokom odmora nemaju pristup mobilnim telefonima.

    Miroslav Popržen, predsjednik Aktiva direktora osnovnih škola banjalučke regije i direktor  OŠ “Sveti Sava”, ističe da je svaka škola napravila  interni pravilnik u kojem  je  precizirano korištenje mobilnih telefona.

    “Što se tiče naše škole, učenici ne mogu da koriste telefon na nastavi, ali mogu za vrijeme odmora”, kazao Popržen i istakao da niko ne može zabraniti upotrebu korištenja mobilnih telefona.

    Da li potpuna zabrana ima efekta, komentarisao je i sociolog Vladimir Vasić, koji kaže da djeci treba razgraničiti slobodno vrijeme od obaveza, cijeneći da potpune zabrane nisu efikasne.

    “A to je da se mobilni telefoni ne bi smjeli koristiti tokom nastave, ali tokom odmora i njihovih slobodnih aktivnosti sigurno da da”, kazao je Vasić i istakao da je poenata na koji način se koriste mobilni telefoni.

    “Mobilne telefone ne treba da koriste u svrhu destruktivnog ponašanja, nego da ih koriste primjereno njihovom uzrastu”, kazao je Vasić.

    Kako je rekao, težište problema treba tražiti u porodici.

    “Roditelji su ti koji djeci kupuju mobilne telefone, oni su ti koji vrše ili ne vrše nadzor nad upotrebom mobilnog telefona”, kazao je Vasić.

    I Samostalni sindikat osnovnog obrazovanja i odgoja Federacije BiH i Kantonalni odbor u KS ponovo su zatražili od nadležnih da uvedu zabrane korištenja telefona u školama.

    Kako je navedeno, Samostalni sindikat osnovnog obrazovanja i odgoja KS u prethodnom periodu više puta se obraćao s inicijativom zabrane upotrebe mobilnih uređaja tokom trajanja redovne nastave, ali taj cilj do danas nije ostvaren.

    Sugerišu i da izuzetak od zabrane mogu biti samo situacije kada je upotreba mobilnog telefona neophodna iz zdravstvenih, edukativnih i drugih opravdanih razloga.

    “Mnoge zemlje donijele su propis kojim se zabranjuje upotreba mobilnih telefona u školama, ovim putem podnosimo inicijativu i pozivamo vas da zajednički radimo i djelujemo za dobrobit djece/učenika i da ih na ovaj način sačuvamo od negativnih utjecaja moderne tehnologije”, zaključuje se u pismu Sindikata koje je upućeno Nihadu Uku, premijeru Kantona Sarajevo.

  • „Plate rastu, ali narod od toga nema koristi“

    „Plate rastu, ali narod od toga nema koristi“

    Povećanje najniže plate u Republici Srpskoj, koje će važiti od početka naredne godine, izazvalo je burne reakcije u privrednim krugovima. Dok Vlada tvrdi da je riječ o koraku ka poboljšanju životnog standarda, poslodavci upozoravaju da će stvarne posljedice biti suprotne – novi talas poskupljenja i dodatni pritisak na privredu.

    Direktor fabrike obuće „Bema“ Marinko Umičević smatra da radnici od povećanja plata nemaju nikakvu korist, jer, kako kaže, sve odlazi na rast cijena u trgovinama. „Ovi ministri kao da ne idu u trgovine i ne vide cijene, sem Šeranića koga sretnem u kupovini. Ove druge ministre kao da cijene i ne zanimaju, ma sigurno i ne znaju koliko šta košta“, izjavio je Umičević za BL portal.

    Prema njegovim riječima, narod se više i ne raduje povećanju minimalne plate, jer „šta vrijedi plata od 1.000 maraka kada cijene divljaju“. Naglašava da poslodavci već duže vrijeme nude veće iznose kako bi zadržali radnike, ali da su troškovi života postali neizdrživi. „Kad ti treba 100 maraka za jednu vrećicu u trgovini, to znači da nisu problem samo plate. Suština je u cijenama koje za svakog normalnog čovjeka nisu više ni za preživljavanje“, poručuje on.

    Umičević ocjenjuje i da je najavljena najniža plata za fakultetski obrazovane radnike od 1.450 KM „ponižavanje struke“. Dodaje da u „Bemi“ gotovo niko ne radi za minimalac, ali da je najveći problem pad kupovne moći građana. „Nema narod za hljeba, pa neće mijenjati obuću svaki dan bez prijeke potrebe. Zbog toga država jednom treba da odgovori na pitanje – kako Italija i Njemačka imaju jeftiniju hranu nego mi u Banjaluci“, rekao je Umičević.

    Potpredsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske i vlasnik kompanije „Krajina klas“ Saša Trivić dijeli sličan stav. On ističe da svako povećanje plate neminovno dovodi do rasta cijena i da upravo to podstiče inflaciju. „Svaki rast plate prate i poskupljenja. Upravo taj minimalac nas je i doveo u ovu inflaciju, ali tako politika odlučuje“, rekao je Trivić za BL portal.

    Dodaje da poslodavci moraju poštovati odluke vlasti, ali da rast zarada mora imati uporište u realnim ekonomskim parametrima. „Svjesni smo da plate moraju rasti, ali ne baš da idu preko ekonomskih parametara. Kad god je plata veća od produktivnosti, dobijemo probleme u privredi“, objašnjava Trivić.

    Prema njegovoj ocjeni, s novim povećanjem najniže plate od Nove godine može se očekivati još jedan talas poskupljenja. „Političari imaju želju da plata raste, ali ne mogu oni diktirati visinu iznosa, jer neki sektori privrede ne mogu to ispratiti. Ja izvoz robe ne mogu poskupiti, tačnije, ne mogu to naplatiti, i šta onda?“, rekao je Trivić.

    Na pitanje zašto je dogovor o povećanju minimalca ove godine postignut brže nego ranije, Trivić kroz šalu odgovara: „Kako ode Ranka iz Sindikata, tako se promijenila klima, pa se lakše i dogovorimo.“

    Zaključujući, privrednici poručuju da povećanje najniže plate bez kontrole cijena i rasta produktivnosti ne donosi stvarno poboljšanje životnog standarda, već dodatno pogoršava ekonomske prilike i ubrzava odlazak radne snage iz Republike Srpske.

  • Osuđenici otkupili više od 100 godina zatvora, za četiri miliona maraka

    Osuđenici otkupili više od 100 godina zatvora, za četiri miliona maraka

    Osuđenici u Republici Srpskoj plaćaju skoro četiri miliona maraka da noći ne provode u ustajalim zatvorskim ćelijama, već u svojim domovima!

    Mogućnost zamjene zatvorske za novčanu kaznu iskoristilo je 311 osoba, prije nego što je Ustavni sud Republike Srpske neustavnim proglasio odredbu Krivičnog zakonika RS kojom je to pitanje regulisano.

    Podaci Visokog sudskog i tužilačog savjeta Bosne i Hercegovine ukazuju da je od početka primjene neustavne odredbe člana 46a. stav 3. Krivičnog zakonika RS, koju je Narodna skupština RS usvojila 2021. godine, osuđenima u 306 predmeta odobreno da plate ukupno 3.983.990 maraka da ne idu zatvor. Dan zatvora iznosi 100 KM, što znači da su osuđenici otkupili više od 100 godina zatvora.

    Zatvor izbjegli osuđeni za obljubu djeteta

    Među njima su se našle tri osobe koje su pravosnažno osuđene za krivično djelo obljube djeteta mlađeg od 15 godina. Oni su zatvor zamijenili za novčane kazne u rasponu od 9.000 do 18.250 KM. Parama su zatvor izbjegli i osuđeni za proizvodnju i posjedovanje dječije pornografije (18.250 KM), iskorištavanje djece za pornografiju (18.250 KM i 6.000 KM) i upoznavanje djece s pornografijom (6.000 KM).

    Otkup kazne sudovi su odobrili za 18 osuđenih za zloupotrebu službenog položaja ili ovlašćenja, 10 osuđenika za pranje novca, šest osuđenih za primanje mita, kao i 16 osuđenih za prevare.

    Tri puta osuđen, kazne pretvorio u novčanu

    Blagodeti neustavne zakonske odredbe pojedini osuđenici su koristili više puta. Tako je Osnovni sud u Kozarskoj Dubici jednom osuđeniku u 2023. godini u tri navrata zatvorske kazne zamijenio novčanim. Za izazivanje opšte opasnosti kazna je zamijenjena za 7.500 KM, za nasilje u porodici 18.000 KM i za falsifikovanje isprave 9.000 KM.

    Osnovni sud u Bijeljini 2021. godine je jednom osuđeniku odobrio da zatvor za tešku krađu plati 11.950 KM, a 2023. godine za krađu 41.600 KM. Osuđeniku za tjelesne povrede sudovi u Doboju i Tesliću su odobrili plaćanje 16.400 KM u 2022. godini i 15.000 KM u 2023. godini. Za ista djela drugi osuđenik je platio 16.400 KM i 9.000 KM. Okružni sud u Doboju zatvorsku kaznu osuđeniku za omogućavanje uživanja droge zamijenio je za 18.250 KM, da bi mu naredne godine i Osnovni sud odobrio da za krađu plati 7.500.

    Formirana Radna grupa za izmjenu sporne odredbe

    Podsjetimo, Ustavni sud Republike Srpske u oktobru je utvrdio da odredba kojom se određuje otkup zatvorske kazne, koja ne prelazi godinu dana zatvora, nije u saglasnosti sa Ustavom RS. U suštini sporna odredba sudovima nije ostavljala mogućnost da odlučuju o tome da li će i u kojem slučaju prihvatiti zamjenu kazne, već je to po automatizmu moralo biti odobreno svakom osuđeniku koji to zatraži. Takođe, sama odredba je u privilegovaniji položaj stavljala osuđenike boljeg imovinskog stanja, što nije u saglasnosti sa ustavnim načelom ravnopravnosti i jednakosti građana pred zakonom.

    Poslije odluke Ustavnog suda Ministarstvo pravde Republike Srpske formiralo je radnu grupu koja će hitno raditi na izmjeni sporne odredbe.

     

     

  • Veći minimalac još će podići cijene svega, slijede otkazi u Srpskoj

    Veći minimalac još će podići cijene svega, slijede otkazi u Srpskoj

    Nakon što je u ponedjeljak donesena odluka o povećanju minimalne plate za narednu godinu, naši sagovornici ističu da nakon ove odluke građane Srpske očekuju više cijene svih proizvoda i usluga, ali sigurno je da će u nekim firmama doći i do otkaza.

     

    Naime, Danijel Egić, ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske, rekao je nakon sastanka Socijalno-ekonomskog savjeta RS da će najniža neto plata od naredne godine za nekvalifikovane radnike iznositi 1.000 KM.

    “Najniža neto plata sa trogodišnjom srednjom stručnom spremom iznosiće 1.050 KM, četvorogodišnja srednja stručna sprema 1.100 KM, viša stručna sprema iznosiće 1.350 KM, dok je najniža plata za visoku stručnu spremu predviđena u iznosu od 1.450 KM”, rekao je Egić.

    Istakao je da je dogovoreno da za dvije najniže minimalne plate, od 1.000 i 1.050 KM, poslodavci prilikom isplata plata imaju olakšice od 50 KM na koje neće plaćati poreze i doprinose.

    Ekonomista Milenko Stanić ističe u razgovoru za “Nezavisne novine” da će podizanje minimalne plate imati brojne negativne posljedice.

    “Prvo će to značajno povećati troškove proizvodnje, tako da možemo očekivati rast cijena”, kazao je Stanić.

    Dodao je da što se tiče firmi koje su izvozno orijentisane sigurno je da će to ugroziti njihovo poslovanje, gdje će, kako kaže, imati gubitak tržišta, ali i posla.

    “A vjerovatno će to uticati i na smanjenje broja zaposlenih radnika”, kazao je Stanić i dodao da će se i dio firmi u Republici Srpskoj sigurno zatvoriti.

    “Sami radnici neće mnogo dobiti povećanjem, jer će izgubiti dio prihoda kupujući skuplju robu i usluge”, kazao je Stanić.

    Da će rast minimalne plate negativno uticati na privredu Srpske koja je već u jako lošoj situaciji kaže i Radovan Pazurević, vlasnik kompanije “Sanino” iz Dervente.

    “Mislim da povećanje minimale plate za 10 odsto nije dobro, jer privreda je u jako lošoj situaciji te ionako loše poslujemo u ovoj godini. Partneri se okreću onim tržištima koja imaju jeftiniju radnu snagu”, kazao je Pazurević.

    I Goran Kurtinović, član Upravnog odbora Udruženja poslodavaca ugostiteljstva i turizma Republike Srpske “Horeca”, ističe da svako pomjeranje u troškovima poslovanja utiče na cijene, a rast minimalne plate i te kako utiče.

    “Vjerovatno će u ugostiteljskim objektima morati doći do poskupljenja”, kazao je Kurtinović i istakao da je životni standard građana jako nizak pa sa višim cijenama još više upadaju u težak period.

    Zoran Škrebić, predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske, napomenuo je da su poslodavci imali prijedlog o najnižoj plati sa nešto nižim ciframa nego što je to postignuto, ali da su prihvatili ponuđeni prijedlog, međutim da “nije bilo jednostavno”.

    Kada je riječ o nekvalifikovanoj radnoj snazi i onoj koja ima završenu srednju trogodišnju školu, Škrebić je naveo da će po 50 KM biti bez poreza i doprinosa.

    “To znači sa 900 KM nekvalifikovani radnik ide na 1.000 KM, ali je 50 KM bez poreza i doprinosa, isto to važi za kvalifikovanog, sa 950 KM ide na 1.050 KM, ali je 50 KM bez poreza i doprinosa. Sve ostale kategorije se plaćaju puni porezi i doprinosi, srednja, viša i visoka stručna sprema”, rekao je Škrebić.

    Goran Stanković, predsjednik Saveza sindikata Republike Srpske, rekao je da će najniže plate biti povećane u rasponu od 10 do 11,5 odsto i da je za Sindikat važno što su razdvojene viša i visoka stručna sprema.

    “Na visokoj stručnoj spremi smo imali neko najveće povećanje plata. Za Savez sindikata je važno naglasiti da ovi iznosi u svakom slučaju nisu dovoljni i da se treba konstantno raditi na povećanju svih plata ukoliko želimo da sačuvamo radnike i da povećamo standard građana”, naveo je Stanković.

    Podsjetimo, kako su “Nezavisne novine” ranije pisale, nakon rasta minimalne plate na udaru će se ponovo naći prvenstveno penzioneri, koji su najugroženija kategorija i već su na ivici siromaštva, jer rast plata ne prati rast penzija.

    “Oni su najugroženija kategorija jer imaju najniža primanja i po pravilu njihova primanja daleko zaostaju za rastom primanja zaposlenih”, kazao je Stanić.

    Inače, Republika Srpska ima ubjedljivo najnepovoljniju strukturu kada je riječ o odnosu broja radnika i penzionera, jer na 100 penzionera u Republici Srpskoj dolazi svega 99 radnika.

    Prema zvaničnim statističkim podacima, u Republici Srpskoj zaposleno je 289.328 radnika, dok je u avgustu bilo 292.114 penzionera.

    Dakle, statistički podaci kažu da na 100 penzionera u Republici Srpskoj ima 99 radnika, dok je u regionu situacija bolja, ali opet daleko od idealne.

    Da će rast minimalca, kao i ranijih godina, dovesti do većih cijena osnovnih namirnica kaže i Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja građana DON Prijedor. Ona ističe da će to ipak najviše pogoditi same penzionere, čija su primanja najmanja.

    “Da li oni sa penzijom od 390 maraka mogu da prežive jedan mjesec sa svakodnevnim rastom cijena, veliko je pitanje”, kazala je Marićeva.

  • Zbog neusvajanja budžeta, Cvijanović i Amidžić predložili: Zaposlenima u institucijama BiH isplatiti 1.000 maraka pomoći

    Zbog neusvajanja budžeta, Cvijanović i Amidžić predložili: Zaposlenima u institucijama BiH isplatiti 1.000 maraka pomoći

    Nepostojanje budžeta BiH samo je još jedna od kriza koja otežava njeno funkcionisanje, istakli su srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović i ministar finansija i trezora u Savjetu ministara Srđan Amidžić. Kako bi se ublažile posljedice, a BH budžet vratio u ustavne i zakonske okvire predlažu da zaposleni u zajedničkim institucija dijelom budu obeštećeni za izostanak povećanja plata, i to na način da im bude isplaćena jednokratna novčana pomoć od hiljadu maraka.Ovu inicijativu pozdravili su sindikati SIPE i državnih službenika i zaposlenika BiH.

    Godina pred izmakom, a BiH još bez budžeta. Kako bi se budžet napokon vratio u zakonske okvire, a radnicima u zajedničkim institucijama isplatile zarađene i uvećane plate, kao prelazno rješenje srpski član Predsjedništva Željaka Cvijanović predlažila je jednokratnu novčanu pomoć od 1000 maraka. Mogućnost finansiranja ovog prijedloga već postoji.

    – Da se prema svim radnicima za ovaj period, za koji smatramo da su oštećeni ide sa jednokratnom pomoći koja bi mogla da sanira nešto od te štete i ona bi iznosila oko 1.000 KM, a onda po usvajanju budžeta idemo normalno redovno finansiranje koje bi podrazumjevalo uključenost tih njihovih povećanja – istakla je Cvijanovićeva.

    Ministar Srđan Amidžić kaže da postoje sredstva za realizovanje ovog prijedloga. Sa porezima i doprinosima, to bi iznosilo oko 40 miliona maraka.

    – Opredjeljenje nas unutar SNSD-a jeste da su to sredstva koja treba da se usmjere ka toj kategoriji ljudi. Mi moramo da razumijemo, jer ja ne vidim gdje je tu logika da mi plaćamo radnike institucija kulture, ili BHRT-a, a da ne dajemo onima koji su to zaradili – naglasio je Srđan Amidžić, ministar finansija i trezora u Savjetu ministara.

    Ovakav prijedlog pozdravili su u sindikatu SIPE. Iako su tražili jednokratnu pomoć od 2.000 maraka ovo vide kao korak naprijed u rješavanju problema. Zadovoljni i u Samostalnom sindikatu državnih službenka i zaposlenika BiH.

    – Mi zaista pozdravljamo tu inicijativu i želimo da se zahvalimo, ali mi kao Sindikat ćemo vjerovatno tražiti još malo više novca iz tog razloga što 1.000 KM kada obračunamo doprinose, to je malo veći iznos –  rekao je Radenko Mirković, predsjednik Samostalnog sindikata državnih službenika i zaposlenika BiH.

    Cvijanović kaže da su kadrovi SNSD u Ministarstvu finansija već pripremili zakonit i ustavan prijedlog budžeta, dodajući da nije sigurna da li će ga druga dva člana Predsjedništva prihvatiti.

    – Ministar je već na tragu toga da takav budžet može da se vrlo brzo predloži. Ostaje da se riješi pitanje šta učiniti sa ovim neustavnim stvarima sa kojima smo suočeni – dodala je Cvijanović.

    Uz neustavno finansiranje tzv. institucija kulture BiH, izdvajanje dodatnih 30 miliona maraka za Oružane snage jedna od stavki na kojoj uporno insistiraju bošnjački predstavnici. To, kaže Amidžić, neće proći.

    – U ovoj godini Oružanim snagama BiH će ostati 25 miliona KM i sada oni koji se žele pokazati kao veliki Bošnjaci žele dodati još 30 miliona KM, pa da na računu imaju 55 miliona KM, što je ludost – naglasio je Amidžić.

    Da li će 29.oktobra na novoj hitnoj sjednici Predstavničkog doma predloženi budžet biti vraćen na doradu ili će se sporne stavke rješavati amandmanima i Cvijanović i Amidžić kažu da nije važno. Јedino je važno da budžet bude u ustavnim i zakonskim okvirima i da pokušaji uvođenja finansiranja tzv. institucija kulture BiH budu izbačeni, jer je to, ističu, prenos nadležnosti.