Kategorija: Društvo

U Republici Srpskoj za vikend će biti sunčano i prijatno toplo vrijeme, a u subotu, 25. aprila, očekuje se i do 26 stepeni Celzijusovih.

Јutra će i u subotu i u nedjelju biti svježija, a tokom dana sunčano i toplo.

Maksimalna temperatura vazduha u subotu će biti od 20 do 26, u višim predjelima od 15 stepeni, a u nedjelju od 17 do 25, u višim predjelima od 13 stepeni Celzijusovih, podaci su Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Meterolozi za ponedjeljak , 27. aprila, najavljuju promjenljivo oblačno vrijeme uz sunčane periode i razvoj oblačnosti koji donosi kratkotrajne pljuskove u drugom dijelu dana, od zapada ka jugu.

Maksimalna temperatura vazduha od 15 do 23, u višim predjelima od 12 stepeni Celzijusovih.

Ministarstvo unutrašnjih poslova pozvalo je sve građane da blagovremeno provjere rok važenja svojih ličnih dokumenata (lična karta, putna isprava, vozačka dozvola) i da na vrijeme podnesu zahtjeve za izdavanje novih.

– Podsjećamo da je pravovremeno planiranje ključno kako bi se izbjegle nepotrebne gužve i čekanja, posebno u periodima povećanog interesovanja, kao što su sezona godišnjih odmora i praznici – saopštio je MUP Srpske.

Građanima je na raspolaganju i platforma elektronskih usluga Ministarstva unutrašnjih poslova, koja omogućava jednostavnije i efikasnije ostvarivanje prava.

Putem e-usluga moguće je izvršiti elektronsko zakazivanje termina za podnošenje zahtjeva za izdavanje putne isprave, kao i zakazati termin za preuzimanje gotovog dokumenta.

– Pozivamo građane da koriste dostupne elektronske servise, racionalno planiraju svoje vrijeme i na taj način doprinesu efikasnijem radu službi i boljoj usluzi za sve – zaključili su iz MUP-a Srpske.

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH danas će biti pretežno sunčano i malo toplije, ali vjetrovito, uz prolaznu umjerenu oblačnost koja će se premještati od sjevera ka jugu.

Uveče pretežno vedro i hladnije, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Maksimalna temperatura vazduha biće od 14 do 20, u višim predjelima od devet stepeni Celzijusovih.

Duvaće umjeren do jak vjetar sjevernih smjerova, u Hercegovini jaka bura.

Јutro je u centralnim i istočnim krajevima je oblačno, a po kotlinama i uz riječne tokove ima niske oblačnosti ili magle.

U Republici Srpskoj u protekla 24 časa rođena je 31 beba, 18 dječaka i 13 djevojčica.

Trinaest beba rođeno je u Banjaluci, četiri u Istočnom Sarajevu, tri u Doboju, po dvije u Bijeljini, Zvorniku, Foči i Gradišci, a po jedna u Prijedoru, Trebinju i Nevesinju.

U Banjaluci je rođeno devet dječaka i četiri djevojčice, u Istočnom Sarajevu tri dječaka i djevojčica, u Doboju tri djevojčice, u Bijeljini dva dječaka, u Zvorniku dvije djevojčice, u Foči i Gradišci po jedna djevojčica i po jedan dječak, u Prijedoru i Trebinju po jedan dječak, a u Nevesinju jedna djevojčica.

Koliko Vam znači porodica i koliko ste pored poslovnih obaveza posvećeni porodici?

Kao i svakom čovjeku, i meni je najveći oslonac moja porodica. Supruga Milica, kćerka Katarina i sin Miloš, roditelji, brat i njegova porodica.

Koji su Vam najradosniji događaji u životu?

Najradosniji događaj u životu čovjeka smatram da je rođenje djeteta. Tako je i sa mnom. Prvo je na svijet došla Kaća, i to su zaista događaji u životu kada shvatiš da dobijaš jednu novu ulogu i u ruke uzimaš malo biće i život o kojem moraš i treba da brineš. Ta neopisiva sreća, to uzdizanje, taj ponos, to je nešto što je teško riječima opisati. Nakon Kaće, došao je Miloš. Djeca su u mojem i Miličinom životu dala jednu novu dimenziju. To su dva događaja u životu za koja mogu reći da su najradosniji jer oni to i jesu.

Koji Vam je najtužniji događaj?

Svima nama su najteži događaji i momenti oni koje život donosi prirodno i nenadano, a koji se odnose na gubitke dragih osoba.

Kako provodite slobodno vrijeme?

Slobodno vrijeme kojeg imam jako malo koristim da provedem sa porodicom. Popodnevne šetnje sa porodicom, igra sa djecom, boravak u prirodi su nešto čemu težim i trudim se da to ne propuštam. Pored toga, kada obaveze dozvoljavaju, volim sa prijateljima da igram stoni tenis.

Imate li hobi?

Ja sam dijete koje je odraslo pored rijeke. Sve lijepe stvari, dječački nestašluci, doživljaji vezani su za rijeku Lim. Sve što se odnosi na rijeku, ja i danas volim. Kao dječak pecao sam na Limu. Kada sam upisao fakultet, a potom i započeo profesionalnu karijeru, za pecanje je bilo sve manje vremena. Sada vrlo rijetko uzmem štap. Kad dugoročno posmatram život, plan mi je definitivno da se vratim pecanju.  Ribolov nije bijeg od stvarnosti i života, to je povratak životu, sebi i prirodi.  Pored pecanja u planu mi je i da se posvetim planinarenju generalno više vremena da provodim u prirodi.

Koje jezike govorite?

Engleski.

Da li ste trenirali neki sport i koje sportove pratite?

Kada je sport u pitanju, tu je ona muška klasika. Pratim fudbal, nekada sam mnogo više imao vremena za Ligu šampiona i lige petice, a sada je to mnogo manje vremena. Navijam za Crvenu zvezdu i Reprezentaciju Srbije. Volim da ispratim i druge sportove kada su nastupi reprezenatcije Srbije u pitanju. Profesionalno se nisam bavio sportom, sve je to bilo u domenu rekreacije.

Koju muziku slušate?

Mnogo vremena provodim u automobilu, na putu. To su trenuci kada možda i najviše slušam muziku. Volim da pronađem neku radio-stanicu sa dobrom muzikom. To me opušta. Kao i većina moje generacije volim da slušam Šobića i Zabranjeno pušenje. U kafani, kada su neke prilike i druženja, volim staru dobru narodnu muziku. Neku posebnu pjesmu ne bih izdvajao generalno ima ih više i različitih žanrova. Za razliku od brata, koji pored saksofona, svira još gitaru i frulu, a trenutno uči da svira i violinu, ja nikada nisam imao želju da se okušam sa nekim instrumentom – a možda bi i išlo.

Imate li omiljenu knjigu i šta trenutno čitate?

Moj sadašni angažman i rad usko je vezan za knjige. Svakodnevno je prisutna priča o izdanjima, književnosti, knjigama. Uvijek sam bio pobornik istorijske literature, romana koji se odnose na istoriju ili knjiga koje se bave velikim istorijskim temama. Tu je bilo mjesta i za neke motivacione ekonomske knjige, dakle spoj istorije, ekonomije i motivacije. Ako bi trebalo da izdvojim neki naslov, evo neka bude Džejms Klir „Atomske navike“. Nisam mogao ni zamisliti da će me angažman dovesti u svijet izdavaštva i knjiga, tako da sada mnogo više pratim domaću literaturu/beletristiku. Uvijek se rado vraćam Ćosiću i njegovoj trilogiji „Vreme zla“ (Grešnik, Otpadnik, Vernik)

Istorija ili geografija?

Istorija. Uvjek me privlačila istorija.

Koje filmove i serije volite, koji Vam je omiljeni žanr?

Volim da pogledam dobar film. Posebno me privlače filmovi sa tematikom Drugog svjetskog rata i stare domaće komedije. Od filmova izdvajam „Spasavanje vojnika Rajana“. Kada su serije u pitanju, volim da odgledam dobre domaće serije i novije, a naročito stare produkcije. Takođe, volim i da pogledam Histori kanal i Nacionalnu geografiju sa tematikom Drugog svjetskog rata – recimo „Apokalipsa Drugog svjetskog rata“, kultni serijal u šest nastavaka, koji je prikazivan na Nacionalnoj geografiji.

Sa kojom istorijskom ličnosti bi voljeli popričati?

Recimo, Aleksandar Karađorđević, Ujedinitelj, jedna od najznačajnihiji ličnosti u srpskoj istoriji, čovjek svjetskog formata. Generalno bi ga pitao za motive za povlačenje nekih poteza npr. za osnivanje Jugoslavije, mislim da su ti potezi značajno uticli na istoriju a i na buduće događaje na ovim prostorima posebno na nas Srbe.

Koliko često kuvate i koja Vam je omiljena hrana?

Kuvanje samo kada moram. Naučio sam spremati mnoga jela, ali nerado se bavim time. Samo onda kada baš nemam alternative. Ja sam neko ko voli meso i sva jela od mesa, tako da uvijek biram meso ili ribu.

Pivo, vino ili žesta?

Zavisi od raspoloženja, društva i ambijenta. Uvijek volim čašicu dobre rakije, čašu bijelog vina ili pivo.

Kako provodite godišnji odmor, preferirate li izlete, more ili planinu?

Dugo godina sam igao folklor te sam imao sreću i privilegiju da obiđem dosta gradova u okruženju i Evropi. Tako da sam na putovanje duže i kraće izlete navikao od malena. Sada je to drugačije odmori, izleti i putovanja sa porodicom i prijateljima. Sada kada su djeca manja, biraju se neke bliže destinacije. Sa prijateljima sam imao čast da prošle godine posjetim Svetu Goru i Hilandar što je za mene zaista bio jedan poseban doživljaj u životu. Ono što mi je plan u nekom narednom periodu jeste posjeta Kosovu i Metohiji i našim svetinjama.

Koliko vremena provodite na društvenim mrežama?

Sve u svoje vrijeme i zavisno od potreba. Danas su neizbježan dio života i potreba.

Da li sami popravljate kvarove u kući ili zovete majstora?

Zavisi od vrste posla. Dio sam, dio uz pomoć majstora.

U kakvom ste odnosu sa komšijama i ko su Vam najbolji prijatelji?

Uh. Ovo je možda i najkompleksnije pitanje. Ja sam čovjek koji je djetinjstvo i srednjoškolske dane proveo u jednom mjestu/gradu, studentske dane u drugom, a porodicu formirao u trećem. Kad život tako povede jednog čovjeka od grada do grada, onda se prirodno formiraju i različite grupe  prijatelja.  U svakom ovom mjestu imam svoju ekipu prijatelja. Da nabrajam, bez lažne skromnosti, bio bi poduži spisak. Ekipe su u Rudom, na Palama, Istočnom Sarajevu. Ne bih da izdvajam nikoga nekoga ću sigurno da  preskočim- da ne zamjere. Komšije iz Cara Lazara ne bih mjenjao ni za šta.

Da li ste ljubitelj automobila, razumijete li se u popravke?

Nisam od onih koji se okreću za novim modelima automobila iako sam svjestan da je auto-industrija znatno uznapredovala. Povremeno pročitam ponešto o dostignućima kineske auto-industrije jer zaista rade nevjerovatan posao na tom polju. Moju pažnju i dalje privlače Old timer-i, dobro očuvani primjerci bezvremenskih klasika kao što su: mercedes 124, mercedes 190, mercedes SL model iz ’70 i balkanski san golf 1 i 2. I kao većina mojih vršnjaka, automobil koji je ostao neostvareni san, porše 911.  A što se popravki tiče, svi poslovi koji prevazilaze dosipanje tečnosti za brisače u automobil, prepušteni su majstoru.

Da se ne bavite ovim poslom koji bi bio Vaš izbor?

Obzirom da nisam neki talentovan auto mehaničar vjerovatno bi se okrenuo izradi predmeta od drveta. Obrada drveta je nešto što me uvijek zanimalo ali mislim kad bi morao da biram da bi ponovo izabrao ekonomiju. Ekonomija mi leži i vjerovatno bih da nisam ovo što sam danas, radio neki posao u ekonomiji ili marketingu i komercijali koja je moja velika strast.

Da li biste voljeli živjeti u nekom drugom gradu?

Definitivno nigdje van Republike Srpske. Ja mogu reći da sam zaista srećan i da mislim da se nigdje ne bih bolje osjećao nego sada. Ljudi, klima, životne navike, organizacija života Rudo, Istočno Sarajevo ne bih mjenjao, jedino možda dodao još Pale.

Koliko ste posvećeni humanitarnom radu?

Ja sam čovjek koji ne voli da govori o stvarima koje radi a koje su u domenu pomoći ljudima. Sve što radim radim iz krajnje humanih razloga i neke ljudske potrebe, a ne da se hvalim time. Trudim se da pomognem ljudima koliko je u mojoj moći preko crkve, humanitarnih pomoći itd. Kada je DDK u pitanju, iskren moram da budem, nisam DDK jer postoji neka vrsta straha od igle i generalno bijelih mantila.

Imate li neke nagrade ili priznanja?

Žena mi je priznala da sam najbolji muž… Šalu na stranu, kako sam prethodno rekao bavim se i humanitarnim radom tako da su priznanja vezana za isti, a time ne bih da se hvalim.

Iz razgovora sa Predragom Spasojevićem jasno se vidi da, uprkos brojnim obavezama koje nosi njegova funkcija, ključnu ulogu u njegovom životu imaju porodica, prijatelji i vrijednosti koje su oblikovale njegov put. Posvećenost poslu, ali i potreba za ravnotežom kroz vrijeme provedeno u prirodi, uz najbliže, daju jednu sliku čovjeka koji ostaje dosljedan sebi.

Novinar: Marijana Bogdanović

U Republici Srpskoj i FBiH danas će biti promjenljivo oblačno vrijeme, uz povremenu kišu i pljuskove koji će se premještati od sjevera ka jugu.

Padavine će do večeri prestati i razvedriće se, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Maksimalna temperatura vazduha od 11 do 18, na jugu do 22 stepena Celzijusova.

Vjetar slab do umjeren sjevernih smjerova, u Hercegovini umjerena do jaka bura.

U Srpskoj i FBiH jutros preovladava umjereno do pretežno oblačno, a u Hercegovini sunčano uz malu oblačnost, podaci su Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

Temperatura vazduha u 8.00 časova: Han Pijesak dva stepena, Ivan sedlo tri, Sokolac četiri, Gacko, Mrkonjić Grad, Sanski Most i Sarajevo šest, Prijedor, Novi Grad, Srebrenica i Bugojno sedam, Banjaluka, Bijeljina, Višegrad, Doboj, Јajce, Livno, Tuzla i Zenica osam, Zvornik i Bileća devet, Trebinje 11 i Mostar 14 stepeni Celzijusovih.

U Klinici za kardiohirurgiju Univerzitetskog kliničkog centra Srpske ispisana je još jedna priča koja pomjera granice savremene medicine. Tim vrhunskih stručnjaka uspješno je izveo jednu od najzahtjevnijih operacija u kardiohirurgiji – izvršena je kompleksna rekonstrukcija najvećih arterijskih i venskih krvnih sudova sredogruđa.

Kardiolog Novica Kalinić, kaže da je UKC u mogućnosti da radi ovakve intervencije uz prisustvo stručnjaka jer je u pitanju teška operacija.

– U pitanju su dva krvna suda najveća u ljudskom tijelu. Iz njih proizilaze drugi krvni sudovi i svaki potez je presudan. To je hirurgija strpljenja i velika je smrtnost kod ovakvih zahvata. Pacijent je sve preživio, probudio se i oporavlja se i vraća se najmilijima – rekao je Kalinić, u Јutarnjem programu RTRS-a.

Rezultati grešaka su drugačiji u ovom poslu.

– Cilj je da bezbjedno proradi srce i da drugi organi rade. Potrebno je puno iskustva i koncentracije za ovaj posao jer i milimetarska greška je kobna – kaže Kalinić.

Ukupan rizik ovakve operacije je oko 20 procenata što je izuzetno visoko.

– Ovi bolesnici nemaju izbora. Ovaj pacijent nije imao izbora i morao je da se operiše i izašao je iz svega onako kao smo se nadali. Ovo je stvar velikog broja ljudi i čitavog tima – kaže kardiolog Petar Milačić.

Јedan čovjek ili dva nemaju šta da traže bez drugih kolega, koliko god kompetenti i stručni bili.

Zahvat je trajao impresivnih osam i po sati, a operacija je izvedena u uslovima duboke hipotermije – pacijent je hlađen na svega 18 stepeni kako bi se zaštitio mozak tokom perioda bez adekvatne cirkulacije.

– Pacijent je tokom ove procedure rashlađen da bi se potpuno prekinula njegova cirkulacija i tu vrijeme igra ključnu ulogu. Ima određeno vrijeme koje je bezbjedno onda. Za one koji nisu iz ove struke zvuči nevjerovatno ali je “preživljivo”. Јedna greška može biti kobna, to je i težina i ljepota kardiohirurgije – objašnjava doktor Milačić.

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH sutra će biti promjeljivo oblačno i nestabilno vrijeme sa lokalnim pljuskovima, dok se sunčani periodi očekuju na jugu.

Duvaće slab do umjeren vjetar sjevernih smjerova, a u Hercegovini umjerena na udare i jaka bura, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Јutarnja temperatura vazduha od jedan do sedam, na jugu do 12, a dnevna od 11 do 18, na jugu do 20 stepeni Celzijusa.

Prema podacima Federalnog hidrometeološkog zavoda, danas je pretežno oblačno sa kišom, a ponegdje je registrovan lokalni pljuskovi.

Temperatura vazduha u 14.00 časova: Čemerno pet, Kalinovik šest, Sokolac i Han Pijesak sedam, Ivan Sedlo osam, Gacko i Kneževo devet, Mrakovica 10, Sarajevo i Rudo 11, Foča, Bišegrad, Tuzla i Bugojno 12, Doboj, Mrkonjić Grad i Srebrenica 13, Zvornik, Srbac, Livno i Zenica 14, Bijeljina, Prijedor, Novi Grad, Ribnik i Јajce 15, Bihać i Sanski Most 16, Banjaluka, Mostar i Bileća 17, te Trebinje 18 stepeni Celzijusovih.

U Republici Srpskoj i FBiH danas će biti promjenljivo oblačno vrijeme uz sunčane intervale, a povremenu su mogući kiša ili pljuskovi.

Uveče će biti bez padavina, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Maksimalna temperatura vazduha od 11 na istoku, do 19 stepeni Celzijusovih na jugu i krajnjem sjeveru.

Vjetar slab do umjeren sjeveroistočni, uveče povremeno jak.

Prema podacima Federalnog hidrometeorološkog zavoda, jutros preovladava oblačno vrijeme sa kišom.

Temperatura vazduha u 8.00 časova: Bjelašnica minus dva stepena, Han Pijesak tri, Sokolac, Čemerno i Ivan sedlo pet, Mrakovica šest, Mrkonjić Grad i Sarajevo sedam, Gacko, Rudo, Srebrenica, Šipovo, Bugojno i Livno osam, Višegrad, Foča, Bihać, Јajce, Tuzla i Zenica devet, Doboj, Zvornik, Novi Grad i Sanski Most 10, Banjaluka, Bijeljina, Bileća i Srbac 11, Trebinje i Mostar 13 stepeni Celzijusovih.

Republika Srpska je u julu 2025. godine dobila Zakon o socijalnoj karti, ali ni devet mjeseci kasnije nije dobila socijalnu kartu.

Socijalna karta omogućava formiranje različitih izvještaja, koji treba da prikažu podatke koji su od značaja za određivanje socijalno-ekonomskog statusa pojedinca i sa njim povezanih lica i na nivou šire zajednice, pregled prava iz socijalne zaštite koje je pojedinac koristio ili koristi, efekte mjera socijalne zaštite i drugo.

Cilj uspostavljanja socijalne karte je jedinstvena i centralizovana obrada podataka, u elektronskom obliku, o socijalno-ekonomskom statusu građana.

Ranjive grupe

Institucije na ovaj način mogu utvrđivati činjenice neophodne za ostvarivanje prava i usluga iz oblasti socijalne zaštite radi efikasnijeg ostvarivanja prava, pravednije raspodjele javnih sredstava, unapređenja efikasnosti i proaktivnosti rada nadležnih organa, identifikovanja novih korisnika prava i usluga socijalne zaštite itd.

U socijalnoj karti mogu se obrađivati i podaci o licima iz socijalno ugroženih i ranjivih grupa kao što su: djeca i mladi, lica starija od 65 godina, lica sa invaliditetom, lica sa smetnjama u mentalnom zdravlju, samohrani roditelji, nezaposlena lica i druge kategorije socijalno ugroženih kojima Vlada i jedinice lokalne samouprave mogu obezbijediti pomoć u skladu sa svojim aktima.

Međutim, da će zakon sigurno do daljeg biti mrtvo slovo na papiru proističe i iz njegovog 26. člana.

“Ministar će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona donijeti pravilnik o tehničkim uslovima za uspostavljanje i vođenje socijalne karte”, navedeno je u zakonu.

Spora realizacija

Maja Dragojević Stojić, zamjenik predsjednika Odbora za zdravstvo, rad i socijalnu politiku u Narodnoj skupštini Republike Srpske, kaže da je ovo tek jedan u nizu zakona koji su usvojeni, a čekaju na primjenu.

“Godinama unazad postoji ista priča u vezi sa socijalnom kartom, ali, nažalost, ništa nije realizovano. Mi svaki put, kada su zasjedanja Narodne skupštine, apelujemo da se taj problem riješi te da na taj način zaštitimo naše građane, posebno socijalno ugrožene, ali se još ništa nije desilo”, rekla je Dragojević Stojićeva za “Nezavisne novine”.

Bivši ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Slobodan Stanić kaže da je uspostavljanje socijalne karte u Republici Srpskoj neophodno.

“Ja sam bio odbornik dva puta u opštini Novi Grad i apsolutno sam tu vidio značaj socijalne karte. To bi riješilo niz problema. Izrada socijalne karte po svim parametrima koje ona uključuje bi omogućila efektivnu socijalnu pomoć, u smislu da je dobiju oni koji je stvarno trebaju”, rekao je Stanić.

Nemaju ni ličnu kartu

Išao je u sela, prisjeća se, te dodaje da je sreo ljude koji nigdje nisu ni evidentirani i nemaju novca ni da izvade ličnu kartu. Nema ih, dodaje, ni u kakvom sistemu.

“Socijalna karta uključuje i bogate i siromašne i srednji sloj, pa da se vidi gdje je ko. Recimo, u kom dijelu opteretiti bogate, ali da odavde ne pobjegne kapital, a da se pomogne sloju stanovništva kojem je pomoć potrebna. Iskreno rečeno, bez socijalne karte, u ovakvom sistemu vrlo je moguće i da neki ljudi koji ne zaslužuju socijalnu pomoć – da je dobijaju, a da baš oni, koji su kritične kategorije, ostaju izvan sistema. Osim toga, svi vole mutnu vodu, te se pred izbore ne bi mogli dijeliti paketi na način na koji se to radi, za glasove, da je to regulisana oblast”, ističe Stanić u izjavi za “Nezavisne novine”.

U zakonu, koji je na snagu stupio 1. januara 2026. godine, navedeno je da je Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske nadležno da uspostavlja, vodi, održava i raspolaže socijalnom kartom.

U ovom ministarstvu ističu da je projekat izrade socijalne karte Republike Srpske kompleksan projekat koji se realizuje u tri faze, uz učešće više resora. Kako dodaju, jedna od aktivnosti koje su predviđene u okviru realizacije tog projekta, ali ne i jedina, jeste izrada Zakona o socijalnoj karti, što je i urađeno.

Administrativni alat

Socijalna karta, ističu u Ministarstvu, nije dokument, već administrativni alat koji se koristi za unapređenje funkcionisanja sistema.

“Ovim zakonom se ne propisuje postupak odlučivanja o pravima, nego samo način pribavljanja podataka potrebnih za odlučivanje, dok je postupak odlučivanja o pravima iz socijalne zaštite propisan Zakonom o opštem upravnom postupku i materijalnim propisima iz određenih oblasti”, rekli su iz Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske.

U skladu sa zakonom, kako dodaju, Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite uspostavlja, vodi, održava i raspolaže socijalnom kartom, dok poslove tehničke podrške Ministarstvu u uspostavljanju i održavanju socijalne karte, odnosno poslove koji se odnose na čuvanje, obezbjeđivanje i sprovođenje mjera zaštite i bezbjednosti podataka u okviru socijalne karte, obavlja organ nadležan za informaciono-komunikacione tehnologije.

“Preduzimaju se aktivnosti za razvoj tehničke komponente projekta u narednom periodu, a što podrazumijeva i izradu pravilnika o tehničkim uslovima za uspostavljanje i vođenje socijalne karte, nakon čega će uslijediti i dalje aktivnosti”, kažu iz Ministarstva za “Nezavisne novine”.