Dok se veliki broj građana Republike Srpske suočava sa rastućim troškovima života i razmišlja kako da pregura mjesec, predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić smatra da bi ministri u budućnosti trebalo da imaju znatno veće plate.
Minić je izjavio da će nakon isteka aktuelnog mandata predložiti povećanje primanja članovima Vlade, ističući da želi da ministri budu adekvatno nagrađeni za svoj posao.
– Kada prođe ovaj mandat, predložiću da ministri imaju izuzetno velike plate. Želim da budu nagrađeni za svoj rad i da rade 24 časa, punim intenzitetom – rekao je Minić.
On je dodao da ne vidi razlog zbog kojeg premijer i ministri ne bi dobili eventualno povećanje plata od pet odsto ukoliko ono bude odobreno svim budžetskim korisnicima.
– Pet odsto više ili manje meni i mojim kolegama u ovom trenutku ne predstavlja veliku razliku, ali ne vidim zašto bismo bili izuzeti u odnosu na ostale – poručio je premijer.
Prema podacima nakon aprilskog usklađivanja plata, osnovna neto primanja ministara iznose oko 4.000 KM, dok Minićeva neto plata iznosi nešto manje od 5.500 KM.
Ekonomistkinja Svetlana Cenić smatra da u trenutnim ekonomskim okolnostima nema opravdanja za ovakve prijedloge. Ističe da Vlada nije ostvarila rezultate koji bi opravdali povećanje plata njenim članovima.
– U situaciji kada javna preduzeća posluju sa problemima, Republika Srpska bilježi deficit i kontinuirano se zadužuje, građani ne vide konkretne rezultate rada ministara. Takve izjave smatram neprimjerenim prema poreskim obveznicima – rekla je Cenićeva.
Ona odbacuje i tvrdnje da bi veće plate značile intenzivniji rad ministara, navodeći da su slična obećanja davana i ranije bez vidljivih efekata.
– O povećanju plata može se govoriti tek kada postoje mjerljivi rezultati. Ako standard građana nije bolji, prihodi opadaju, produktivnost stagnira, a dug raste, nema osnova za dodatno povećanje primanja – poručila je.
Komunikolog Mladen Bubonjić smatra da u teoriji visoke plate za najviše državne funkcionere mogu imati smisla, jer mogu predstavljati jedan od mehanizama za smanjenje rizika od korupcije.
Međutim, naglašava da uz visoka primanja mora postojati i jasno definisana odgovornost za obavljanje funkcije.
– Nije dovoljno povećati plate. Funkcioneri moraju odgovarati za svoje odluke, propuste i eventualne zloupotrebe, pa čak i ličnom imovinom ako zakon to predvidi – rekao je Bubonjić.
On zaključuje da se takav model može posmatrati kao teorijski poželjan, ali da u praksi Republike Srpske ostaje otvoreno pitanje da li postoje mehanizmi odgovornosti koji bi opravdali ovakav pristup.
