U Republici Srpskoj i FBiH sutra će biti pretežno sunčano i toplo uz malu do umjerenu oblačnost.
Duvaće slab do umjeren sjeveroistočni vjetar, dok će u Hercegovini ujutro lokalno biti pojačana bura, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.
Јutarnja temperatura biće od dva do 11, na jugu do 15, a najviša dnevna od 17 do 23, na jugu do 25 stepeni Celzijusovih.
Republika Srpska ima jedan savremen Univerzitetsko klinički centar koji funkcioniše po svjetskim pravilima, rekao je za Јutarnji program RTRS-a, Ranko Palačković, glavni tehničar Urgentnog centra UKC-a Republike Srpske.
Fond zdravstvenog osiguranja i Univerzitetsko-klinički centar rade na tome da se uvede sistem da pacijenti kojima je neophodna pomoć ne čekaju, da ne bi bili ugroženi ljudski životi.
– Pacijent može samo na urgentni centar sa uputnicom koja glasi na urgentni centar. Važno je napomenuti da takva uputnica važi samo 24 časa. To važi za sve i toga se svi moramo pridržavati – kazao je Palačković.
Palačković je uputio apel mladim ljudima, vozačima, da obrate pažnju u saobraćaju te da se pridržavaju saobraćajnih propisa kako bih smanjili saobraćajne nezgode i nesreće.
Ističe da Urgentni centar ima dovoljan broj medicinskih sestara, te da tu ide pohvala za rukovodstvo UKC Srpske.
– Za sada to fantastično funkcioniše. Imamo dovoljan broj ljudi. Tu je riječ i o tehničarima i pomoćnom osoblju. Ovako treba nastaviti i u budućnosti – istakao je Palačković.
Povećanje plate zdravstvenim radnicima, Palačković ističe da je to dobar znak.
– Plate moraju biti povećane svim zdravstvenim radnicima. Da budu zadovoljni platama. Povećanje plate je dobar korak i ovako treba da se nastavi. Na taj način podižemo i životni standard. Time potičemo da ljudi budu zadovoljni i da ostaju ovdje – rekao je Palačković.
Imamo i kolege koje su se vratile, koji se, kako kaže, u inostranstvu nisu pronašli.
Dok građani u BiH svakodnevno izdvajaju sve više novca za osnovne namirnice, poređenja sa cijenama u evropskim zemljama otvaraju ozbiljno pitanje – kako je moguće da se u bogatijim državama jede jeftinije nego kod nas.
Nekada je odlazak u inostranstvo bio rezervisan za kupovinu odjeće, dok se danas sve češće razmatra putovanje zbog hrane. Primjeri iz italijanskih marketa pokazuju da se osnovne namirnice mogu kupiti znatno povoljnije nego u domaćim prodavnicama, uprkos višestruko većem standardu.
Razlike su posebno vidljive kod konzervirane hrane. Dok se u Italiji pakovanja tunjevine prodaju po cijenama koje su višestruko niže, u Banjaluci isti ili manji proizvodi dostižu znatno veće iznose. Već na tom primjeru jasno se vidi nesrazmjer.
Slična situacija je i sa gotovim jelima poput raviola. Iako su cijene gotovo izjednačene, razlika u kvalitetu i porijeklu dodatno naglašava nelogičnost domaćeg tržišta.
Kod dodataka poput pesta razlike su još izraženije. Proizvodi koji u Italiji važe za standardne i pristupačne, kod nas se prodaju po višim cijenama, često bez istog kvaliteta.
Najveća odstupanja primjećuju se kod sireva. Dok su u zemljama proizvodnje dostupni po razumnim cijenama, u BiH dostižu znatno više iznose, čak i kada se prodaju u manjim pakovanjima. Time postaju luksuz, a ne svakodnevna namirnica.
Sličan trend prati i pića i ulja. Proizvodi poput proseka ili maslinovog ulja, koji su u Italiji široko dostupni po nižim cijenama, kod nas se prodaju znatno skuplje, često u manjim pakovanjima.
Ni osnovne namirnice poput tjestenine ne odstupaju od ovog obrasca. Isti proizvođači nude iste proizvode, ali uz značajno više cijene na domaćem tržištu.
Zanimljivo je da kod mesa razlike nisu toliko izražene. Cijene junetine i svinjetine u zapadnim zemljama često su slične onima u BiH, što dodatno naglašava nelogičnost kada su u pitanju drugi proizvodi.
Poređenja sa Njemačkom pokazuju isti obrazac. Proizvodi poput čokoladnih namaza, džemova ili kikiriki putera tamo su osjetno jeftiniji, dok se kod nas prodaju po znatno višim cijenama, čak i kada su u pitanju manja pakovanja.
U konačnici, građani širom BiH plaćaju hranu po cijenama koje su jednake ili više nego u razvijenim evropskim državama, dok su prihodi neuporedivo manji. Akcije u domaćim marketima rijetko donose značajne uštede, za razliku od zapadnih tržišta gdje su popusti često drastični.
Takva situacija dovodi do toga da kupovina postaje pažljivo planirana, često svedena na minimum. Mnogi proizvodi se izbjegavaju, a potrošnja se prilagođava ograničenom budžetu.
Na kraju ostaje isto pitanje koje se sve češće postavlja – koliko dugo će ovakav odnos cijena i standarda biti održiv i ko će prvi ponuditi odgovor na njega.
Ruševna nadstrešnica ispred Doma zdravlja u Glamoču već 30 i kusur godina, još od rata, svakodnevno prijeti da se uruši na glave mještana, ali i medicinskog osoblja, zbog čega je potrebno da se hitno renovira, apeluju mještani.
Ionako nestabilna konstrukcija se posljednjih godina samo još više urušava, a beton i žice vise na nejakim stubovima koji stoje na putu do ulaza u ovu zdravstvenu ustanovu.
Ova zgrada je, prema riječima mještana Glamoča, izgrađena krajem osamdesetih godina prošlog vijeka, a posljednjih godina je pomenuti predulaz u i te kako ruiniranom stanju.
“Stanje je alarmantno, jer se ne zna kad nadstrešnica može da padne”, naglašava za “Nezavisne novine” Ilijana Radanović, mještanka ove opštine i medicinska sestra u Domu zdravlja Glamoč.
Da je rekonstrukcija potrebna, te da su već aplicirali na nekoliko projekata, potvrđuje za “Nezavisne novine” Marija Ninković, direktorica Doma zdravlja Glamoč.
“Nadstrešnica je od rata u takvom stanju, a koliko sam se upoznala u ovih mjesec dana, otkad sam na mjestu direktorice, u unutrašnjosti Doma zdravlja je rađeno, tj. ulagano je u opremu”, kaže Ninkovićeva.
Pojašnjava da su u međuvremenu aplicirali na razne projekte, između ostalog i preko Vlade Hrvatske.
“Nadamo se da ćemo i od Opštine Glamoč dobiti neka sredstava. To je baš gorući problem i vjerujem da će biti nekih rezultata”, dodaje ona.
Iako, kako kaže Nebojša Radivojša, načelnik Glamoča, oni nemaju direktnu ingerenciju nad zdravstvenim ustanovama kao lokalna zajednica, potrudiće se da izdvoje sredstva za tu namjenu.
Prema njegovim riječima, Dijana Novković Pećanac, ministarka rada, zdravstva, socijalne skrbi i prognanih Livanjskog kantona, na nedavnom sastanku rekla je da će se ići u rekonstrukciju nadstrešnice, ali da fali sredstava.
“Naravno da smo pružili podršku, te sam u razgovoru sa resornom ministricom rekao da će, ukoliko bude falilo sredstava, i opština pokriti jedan dio, a da bi se to već jednom riješilo”, rekao je Radivojša za “Nezavisne”.
Mještani dodaju da je ova zgrada pretrpjela mnogo oštećenja tokom rata, te da zaista zahtijeva ozbiljnu sanaciju.
“Predulaz je ruglo, i mi se nadamo da će se konačno krenuti rješavati ovaj ogroman problem”, ističu mještani.
Podsjetimo, jači vjetar je u oktobru 2023. godine otkinuo dio krova sa predulaza Doma zdravlja u Glamoču, ali na svu sreću, tada niko nije povrijeđen.
I tada je rečeno da se čeka na sanaciju pomenutog predulaza, a kako je tada objasnio Antonio Pavić, bivši direktor glamočkog Doma zdravlja, izvođač radova koji je trebalo da sanira predulaz odustao je od radova.
Foto: Nezavisne/Ustupljena fotografija
U Republici Srpskoj i Federaciji BiH sutra se očekuje pretežno sunčano vrijeme uz slab do umjeren razvoj oblačnosti, dok su kratkotrajna kiša ili pljusak mogući samo ponegdje u brdsko-planinskim predjelima.
Tokom noći i ranih jutarnjih časova biće promjenljivo do pretežno oblačno, na jugu pretežno vedro, a na sjeveru je mjestimično moguća slaba kiša.
U nastavku dana preovladavaće sunčano vrijeme, uz lokalni razvoj oblačnosti koji će samo izolovano usloviti kratkotrajne padavine.
U večernjim časovima očekuje se razvedravanje i pretežno vedro vrijeme, saopšteno je iz Republičkog meteorološkog zavoda.
Minimalna temperatura vazduha kretaće se od pet do 13 stepeni, na jugu do 15, dok će maksimalna iznositi od 17 do 24 stepena, a u višim predjelima oko 13 stepeni.
Duvaće slab do umjeren sjeveroistočni vjetar, dok će u Hercegovini u jutarnjim i večernjim časovima bura biti pojačana.
Danas u Republici Srpskoj i Federaciji BiH preovladava umjereno do pretežno oblačno vrijeme, a u Hercegovini pretežno sunčano, saopšteno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.
Temperatura izmjerena u 14.00 časova: Kneževo 11, Drinić, Mrakovica, Han Pijesak 14, Kalinovik i Sokolac 16, Mrkonjić Grad i Ivan Sedlo 17, Gacko, Zvornik, Ribnik, Bihać i Sarajevo 18, Novi Grad, Prijedor, Srebrenica i Drvar 19, Banjaluka, Livno, Sanski Most i Tuzla 20, Višegrad, Doboj, Srbac, Foča, Bugojno i Zenica 21, Bileća i Rudo 22, Bijeljina 23, Trebinje 25 i Mostar 26 stepeni Celzijusovih.
U Republici Srpskoj i FBiH danas će biti pretežno oblačno vrijeme sa kišom i lokalnim pljuskovima.
Na sjeveru će uglavnom biti suvo uz sunčane periode, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.
Duvaće slab do umjeren sjeveroistočni vjetar, uveče u Hercegovini bura koja će jačati.
Najviša dnevna temperatura biće od 14 do 20, na jugu do 26 stepeni Celzijusovih, saopšteno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.
U protekla 24 časa u Republici Srpskoj rođeno je 30 beba.
U Banjaluci je rođeno 17 beba. Doboj je bogatiji za četiri bebe.
Po dvije bebe rođene su u Bijeljini i Nevesinju.
Trebinje, Prijedor, Foča, Istočno Sarajevo i Zvornik bogatiji su za po jednu bebu.
Za godinu dana u Bosni i Hercegovini od mina su očišćena samo 52,43 kilometra kvadratna, dok je istovremeno zbog novih informacija o miniranosti na ukupnu neočišćenu površinu dodato 4,25 km² površine.
Tako u odnosu na početak 2025. godine, kada je u BiH bilo 822,87 km² sumnjivo opasne površine, u januaru ove godine ta cifra iznosi 774,69 km².
Zbog ovakvog stanja Bosna i Hercegovina spada u red zemalja koje se suočavaju sa velikim minskim problemom, a prema podacima Centra za uklanjanje mina u Bosni i Hercegovini koji su objavljeni u Izvještaju o protivminskom djelovanju za 2025. godinu, ukupna površina pod minama u BiH iznosi 1,51 odsto od ukupne površine zemlje.
Posljedice mina na društvo i ekonomiju
“Mine i eksplozivna sredstva zaostali iz rata i dalje predstavljaju ozbiljan problem u Bosni i Hercegovini, te imaju značajan negativan uticaj na društveno-ekonomski razvoj zemlje. Minska zagađenost ograničava korištenje poljoprivrednog zemljišta i prirodnih resursa, čime se smanjuju privredne aktivnosti i prihodi stanovništva, posebno u ruralnim i povratničkim područjima”, navodi se u ovom izvještaju.
Kako dodaju, osim ekonomskih posljedica, mine uzrokuju i ljudske žrtve.
“Nažalost, 30. avgusta 2025. godine dogodila se minska nesreća u kojoj je smrtno stradao devetnaestogodišnji mladić u naselju Hodžići kod Doboja dok je pokušavao vratiti koze koje su zalutale u obilježeno minsko polje”, navode oni.
Od 1992. godine od mina i eksplozivnih sredstava zaostalih iz rata u Bosni i Hercegovini su stradale 8.472 osobe.
“U ratnom periodu stradalo je 6.690 osoba, dok su u poslijeratnom periodu stradale 1.782 osobe, od čega 625 smrtno. Od ukupnog broja stradalih u poslijeratnom periodu, 185 žrtve su žene ili 10 odsto, a 251 žrtava su djeca ili 14 odsto. Prilikom obavljanja poslova humanitarnog deminiranja u BiH su stradala 134 deminera, od čega 53 smrtno”, navodi se u podacima.
Kako se navodi, na minski sumnjivim područjima i pojedinačnim zadacima čišćenja i tehničkog izviđanja u 2025. godini ukupno je pronađeno i uništeno 2.269 mina i 842 komada NUS-a.
“U 2025. godini Centar za uklanjanje mina u BiH i akreditovane organizacije u Bosni i Hercegovini izvršili su postavljanje 2.629 znakova upozorenja na opasnost od mina. U zoni odgovornosti Kancelarije Sarajevo postavljeno je 1.410 minskih znakova, Kancelarije Banjaluka 1.199 znakova i Regionalne kancelarije Brčko 20 znakova”, istakli su oni.
Prema podacima Centra za uklanjanje mina, BiH je lani imala akreditovanu 21 organizaciju za protivminsko djelovanje, od čega devet komercijalnih organizacija, sedam nevladinih organizacija i pet vladinih organizacija.
“Organizacije su raspolagale sa 19 mašina za mehaničku pripremu zemljišta u deminiranju, 31 pregom i 1.049 metal-detektora”, stoji u podacima.
Kada je riječ o finansiranju, na osnovu Strategije protivminskog djelovanja Bosne i Hercegovine, ukupna planirana finansijska sredstva za protivminske akcije za 2025. godinu iznosila su 61.350.000 KM.
“Prema dostupnim informacijama, ukupna utrošena sredstva za protivminske akcije u 2025. godini iznosila su 30.219.109 KM, što predstavlja 49 odsto od planiranog. Od ukupnog utrošenog iznosa domaće institucije Bosne i Hercegovine su za proces deminiranja u 2025. godini izdvojile 20.591.354 KM, dok su od strane donatora i međunarodnih izvora finansiranja utrošena sredstva od 9.627.755 KM. Utrošena finansijska sredstva Centra za uklanjanje mina u BiH iznosila su 8.780.586 KM”, navodi se u izvještaju.
U Doboju je u proteklih mjesec dana zbog nepropisnog parkiranja i zaustavljanja kažnjeno 978 učesnika u saobraćaju, saopšteno je iz dobojske Policijske uprave.
Od ukupnog broja, 684 je sankcionisano zbog nepropisnog parkiranja i zaustavljanja na trotoarima i u pješačkim zonama.
Zbog nepropisnog parkiranja i zaustavljanja na pješačkim prelazima, autobuskim stajalištima i raskrsnicama kažnjen je 281 učesnik u saobraćaju, a zbog parkiranja na mjestima označenim za lica sa invaliditetom njih 13.
Policijski službenici su pojačanu kontrolu nepropisnog parkiranja i zaustavljanja vozila realizovali od 10. marta do 10. aprila.
Zbog potvrđene bruceloze, kompletno stado koza Admira Omerčevića iz Fojnice je eutanazirano, dok je i sam vlasnik završio u bolnici na pretragama.
Prema riječima komšija, porodica se našla u izuzetno teškoj situaciji i potrebna im je pomoć.
“Bruceloza je potvrđena 31. marta. Dok su završene sve procedure, životinje su morale biti hranjene, a tek jučer je uništeno kompletno stado”, kazao je Admirov komšija Belmin Varka, prenosi “Agroklub”.
Omerčević, iz naselja Ragale kod Fojnice, imao je oko 50 koza, a proizvodnja mlijeka, koje je predavao u mljekaru, bila mu je dodatni izvor prihoda.
“Trenutno ne smije nabavljati novu stoku, jer je potrebno izvršiti potpunu dezinfekciju i čišćenje objekta. Porodica se može pomoći finansijski, dok se situacija ne sanira. Iako je Admir zaposlen, svi su kreditima”, dodaje Varka.
Zbog potvrđene #bruceloze, eutanazirano kompletno stado #koza Admira Omerčevića iz Fojnice, dok je i sam vlasnik završio u bolnici⤵️ pic.twitter.com/WAt8UMHBO1
— AgroKlub.ba (@agroklubba) April 15, 2026
Svi koji žele pomoći porodici Omerčević mogu se javiti Belminu Varki na broj telefona 062 896 014.
Foto: Belmin Varka