U blizini naplatnih kućica u Jakupovcima nadomak Banjaluke jutros, 24. juna, desila se neobična scena, a kako javljaju vozači, na putu su bile dvije svinje.
“Dva tovljenika pred naplatnim kućicama šetaju ispred naplatnih iz pravca Banjaluke”, upozorio je jutros vozač u Viber grupi.
Drugi vozači su se zatim našalili tim povodom.
“Idu u kontra smjeru”, jedan je od komentara.
“Nije se dobro prestrojila”, napisao je drugi vozač.
“Idemo hvatati, skupi su ove godine”, komentar je trećeg vozača.
Zanimanje frizera ove godine izrazito je popularno među svršenim osnovcima, što potvrđuju rezultati prvog upisnog roka u srednje škole, a na osnovu kojih se vidi da mjesta za ovaj zanat skoro da više i nema. Sa druge strane, u mesare i pekare niko neće.
Tako su se za mesara u Prijedoru u prvom roku upisala samo tri učenika, u Bijeljini dva, a u Banjaluci četiri. Za pekara se želi školovati šestoro učenika u Prijedoru, osmoro u Bijeljini i šestoro u Banjaluci. U Srebrenici niko nije izabrao zanimanje za pekara.
Pogledali smo i da li su učenici birali zanimanja za kuvara i konobara.
Prema podacima, samo škole u Trebinju i Prijedoru imale su veliko interesovanje za kuvara i ispunile kvotu, dok za ovo zanimanje u drugim mjestima i nije bilo zainteresovanih. Na primjer, u Brodu je, u prvom upisnom roku, za kuvara upisan samo jedan učenik, a u Šipovu dva.
Iako su konobari sve traženiji, posebno ljeti, školu za ovu struku biraju rijetki.
U Trebinju se za konobara odlučilo samo pet učenika, kao i u Banjaluci i Gradišci, dok u Brodu i Tesliću nije bilo zainteresovanih.
Prvim upisnim rokom zadovoljni su u Srednjoškolskom centru “Laktaši” u ovom gradu, a prema riječima Danijele Stanišljević Ivanović, direktorice ove škole, sva mjesta su popunjena.
“Nećemo imati drugog upisnog roka. Eventualno očekujemo molbe, kao i prošle godine, od strane učenika, za proširenja. To će se desiti, ako budemo imali molbi”, kaže ona za “Nezavisne novine” dodajući da su tokom cijele godine vrijedno radili te da su sva popunjena mjesta upravo rezultat toga.
“Mi imamo popunjena sva mjesta i u trogodišnjim zanimanjima, dok druge škole tu imaju problem. Popunili smo sva trogodišnja zanimanja, što je u današnje vrijeme poprilično teško”, ističe ona.
Prijedorska škola dobija novi kabinet za praktičnu nastavu
Goran Aničić, direktor Poljoprivredno-prehrambene škole u Prijedoru, istakao je da je Vlada Republike Srpske ovoj ustanovi odobrila 50.000 KM, a tim novcem će se opremiti kabinet za praktičnu nastavu za mesare.
“Imaćemo jednu mini-mesarsku radnju sa svim potrebnim priborom, stolovima i opremom”, rekao je Aničić za Srnu.
Inače, ova škola za narednu školsku godinu planira da upiše 88 đaka u šest smjerova, a sem ranije pomenutih pekara i mesara, prema preliminarnoj rang-listi, za veterinarskog tehničara prijavilo se 14 budućih srednjoškolaca, za agrotehničara četvoro, za agroturističkog tehničara dvoje i za prehrambenog tehničara jedno.
Drugi upisni rok zakazan je za 1. jul i trajaće do 3. jula, a biće organizovan samo u školama gdje ima slobodnih mjesta.
U Republici Srpskoj i Federaciji BiH sutra se očekuje veoma toplo i pretežno sunčano vrijeme uz promjenljivu oblačnost, na istoku i jugozapadu oblačnije sa povremeno slabom kišom, uz dnevnu temperaturu do 35 stepeni Celzijusovih.
U poslijepodnevnim časovima doći će do razvoja oblačnosti od jugozapada ka istoku i jugu, ponegdje uz prolaznu kišu i pljusak sa grmljavinom, dok će u večernjim časovima biti vedro, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.
Јutarnja temperatura vazduha biće od 15 do 21, u višim predjelima od 13 stepeni, a dnevna od 28 do 35, u višim krajevima od 24 stepena Celzijusova.
Duvaće vjetar slab do umjeren sjevernih smjerova, u Hercegovini umjerena i jaka bura.
Prema podcima Federalnog hidrometeorološkog zavoda danas preovladava sunčano uz malu do umjerenu oblačnost. U drugoj polovini dana usljed dnevnog razvoja oblačnosti registrovani su rijetki lokalni pljuskovi i slaba grmljavina.
Skoro da nema ljeta bez jedne tragedije na gradilištu. Dok nadležni apeluju, iz Sindikata građevinarstva i stambeno-komunalne djelatnosti traže konkretno rješenje za radnike tokom vrelih ljetnih dana.
Predsjednica Sindikata Dragana Vrabičić ističe da je cilj da se uvede sistem po kojem bi se radno vrijeme prilagođavalo, odnosno da se ranije počinje ili kasnije završava posao, kako bi se izbjegao rad tokom najtoplijeg dijela dana.
“Godinama se niko nije udostojio da da donese bilo kakav pravilnik, akt nešto što bi bilo obavezno za sve poslodavce da radnike koji rade vani smaknu sa vrućina. Dajte nešto da se konkretno uradi. A to mogu uraditi Vlada Republike Srpske, kao i Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite, koje je najpozvanije da odredi doba dana za rad bez rizika sa poštovanjem broja radnih sati. Evo nekoliko godina se vrtimo u krug, ništa se ne rješava. Nažalost, dogodi se tragedija, svi se oglasimo sa standardnim informacijama i tako se sve završi”, priča Vrabičićeva, predsjednica granskog Sindikata.
Ona poziva radnike da progovore o problemima sa kojim se suočavaju na svojim poslovima.
“Sindikat će ih usmjeriti, pomoći, savjetovati. Svi moraju da shvate da nije više ono vrijeme – ako nećeš ti, ima ih deset na birou. Sad su radnici ti koji mogu postavljati uslove. Ne možemo više da se samo vodimo apelima, treba nam sistem”, navodi za BL portal Vrabičićeva.
S druge strane, u Republičkoj inspekcija rada ističu za BL portal da je tokom godine izvršeno 2.000 kontrola, od čega je 170 u oblasti građevinarstva u kojima se utvrđeni propusti.
“Poslodavcima su izrečene kazne u iznosu od oko 81.000 KM. Podsjećamo da inspekcija ima ovlaštenje za izricanje samo najniže zakonom propisane kazne. Inspekcijske kontrole pokazale su da su najčešće utvrđene nepravilnosti odnose na propuste u pogledu organizacije i sprovođenja mjera zaštite na radu, primjenu preventivnih mjera, osposobljavanje radnika za bezbjedan rad, redovno ispitivanje opreme i sredstava rada i drugo”, objašnjavaju u Republičkoj inspekciji.
Istovremeno apeluju na poslodavce da iskoriste mogućnost preraspodjele radnog vremena i na taj način zaštite radnike koji rade na otvorenom izloženi suncu i visokoj temperaturi. Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske takođe pozvalo je građane da poštuju mjere predostrožnosti i zaštite tokom perioda vrućina.
U Republici Srpskoj i Federaciji BiH sutra će biti pretežno sunčano i veoma toplo, dok se od sredine dana na istoku i jugu očekuje promjenljiva oblačnost, povremeno uz slabu kišu ili lokalne pljuskove.
Tokom poslijepodneva kratkotrajni pljuskovi mogući su ponegdje i na jugozapadu, dok će u većini krajeva ostati suvo.
Duvaće slab do umjeren sjeverni vjetar, u Hercegovini umjerena do jaka bura, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.
Јutarnja temperatura iznosiće od 16 do 23, a maksimalna dnevna od 28 do 33, na jugu do 37 stepeni Celzijusovih.
Na graničnim prelazima Neum jedan, Doljani, Bijača, Prisika, Zupci i Izačić pojačana je frekvencija vozila na izlazu iz BiH.
Na ostalim prelazima zadržavanja nisu duža od 30 minuta, saopšteno je iz Auto-moto saveza Republike Srpske.
Dok živa u termometru ovih dana prelazi 35 stepeni Celzijusovih, Ujedinjena Srpska još jednom pokazuje odgovornost i brigu za zdravlje građana, objavivši detaljne preporuke za zaštitu od ekstremnih vrućina. Cilj ovih smjernica je da se građanima pomogne da lakše prebrode najtoplije ljetne dane i sačuvaju zdravlje, uz poseban fokus na osjetljive kategorije stanovništva.
Prva i najvažnija preporuka tiče se izlaganja suncu. Vanjske aktivnosti treba ograničiti na jutarnje i večernje sate, a period od 10 do 18 sati izbjegavati što je više moguće. U tom periodu preporučuje se boravak u zatvorenim, rashlađenim prostorima — kod kuće, ali i u obližnjim klimatizovanim mjestima poput knjižara, trgovina ili kina. Ako izlazak napolje nije moguće izbjeći, potrebno je tražiti sjenovite dijelove ulice, nositi laganu odjeću od prirodnih materijala — pamuka i lana — te obavezno šešir ili kapu i sunčane naočale sa UV zaštitom.
Dugotrajna izloženost jakom sunčevom UV zračenju može izazvati karcinom kože, ubrzano starenje kože, kataraktu i slabljenje imunološkog sistema. Koža se najbolje štiti odjećom, ali dijelove koji su izloženi — nos, uši, vrat, leđa i gornji dio stopala — treba premazati kremom s dovoljnom UVA/UVB zaštitom. Sunčeve zrake prodiru i kroz oblake, pa zaštita nije potrebna samo za vedrog vremena.
Posebno je važno povećati unos vode. Tokom velikih vrućina potrebno je piti više vode čak i kada nema osjećaja žeđi. Odrasle zdrave osobe trebaju unositi od osam do deset čaša vode dnevno, a oni koji se bave fizičkim aktivnostima trebaju dodati od jedne do tri čaše vode na svaki sat aktivnosti. Nije preporučljivo konzumirati napitke koji sadrže kofein, alkohol ili veće količine šećera, jer pojačavaju gubitak tečnosti.
Ishrana u ljetnim danima takođe zaslužuje pažnju. Preporučuje se češće pranje ruku i konzumiranje lako probavljive hrane. Treba izbjegavati tešku, kaloričnu, jako začinjenu i masnu hranu, a umjesto dva velika obroka jesti više manjih tokom dana. Doručak je obavezan, dok ručak i večera treba da budu lakši. Voće i povrće treba što više zastupiti u svakodnevnoj ishrani, a sa sladoledom i poslasticama valja biti oprezan. Gazirana pića i alkohol se ne preporučuju.
Posebnu pažnju tokom vrućina zahtijevaju najosjetljivije kategorije stanovništva. Novorođenčad i djecu do četiri godine ne treba izlagati suncu od 10 do 18 sati, nikada ih ne ostavljati u zatvorenim automobilima, a zaštita kremama sa najvišim faktorom (SPF 50) i šeširom sa širokim obodom je obavezna. Osobe starije od 65 godina, hronični bolesnici — srčani i plućni — kao i osobe sa povišenim krvnim pritiskom, teže podnose toplotu, pa je važno češće ih kontaktirati telefonom i provjeravati imaju li zdravstvenih tegoba.
U porastu je i broj intervencija Hitne pomoći, pa Ujedinjena Srpska podsjeća na još nekoliko ključnih savjeta: poslovne obaveze ne treba obavljati između 10 i 18 sati; hronični bolesnici moraju redovno uzimati terapiju; hranu s neprovjerenih mjesta ne treba kupovati ni jesti; a ukoliko se kupate u moru ili jezeru, ne treba skakati u vodu pregrijan — posebno ne nakon obroka.
Naročitu opasnost predstavljaju automobili parkirani na suncu. Temperatura u vozilu može dostići i 70 stepeni, pa se preporučuje dobro prozračivanje vozila prije ulaska, čak i kad je uključena klima-uređaj — zbog zdravstveno opasnih isparavanja plastike i elektronike. Klimu treba podesiti tako da temperaturna razlika između unutrašnjosti i spoljašnjosti nije prevelika. Putnike — posebno djecu i starije osobe — nikada ne treba ostavljati u parkiranom vozilu.
Ujedinjena Srpska podsjeća i da uzimanje određenih lijekova, kao što su protuupalni lijekovi i antibiotici, kao i korišćenje parfema i dezodoransa, može izazvati reakcije na koži ili očima koje smanjuju djelotvornost zaštitnih mjera. Prije izlaganja suncu preporučuje se pažljivo čitanje uputstava za upotrebu lijekova koje namjeravate koristiti, ili savjetovanje sa ljekarom, odnosno farmaceutom.
Ako ipak posumnjate na sunčanicu, najblažu formu prepoznajete po vrtoglavici. Osobu kojoj je pozlilo treba skloniti u hlad i rashladiti hladnom vodom ili oblozima. Ako je bez svijesti, položiti je na bok, rashladiti je i ne davati joj ništa na usta — i odmah pozvati ljekara. Ako je pri svijesti, dati joj da pije ne previše hladne napitke ili vodu. Tokom oporavka, tečnost je najbolje nadoknaditi supom.
Ujedinjena Srpska poziva sve građane da prate i preporuke lokalnih zajednica i štabova civilne zaštite, posebno radnike koji rade na otvorenom ili obavljaju teške fizičke poslove. Kroz ovakve preventivne aktivnosti i pravovremeno informisanje javnosti, Ujedinjena Srpska potvrđuje opredijeljenost da doprinese zaštiti zdravlja građana i jačanju odgovornog odnosa prema zajednici, posebno u periodima kada visoke temperature predstavljaju ozbiljan rizik po stanovništvo.
S obzirom na visoke temperature vazduha u ovim danima, Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske podsjeća građane na mjere predostrožnosti i zaštite koje se mogu preduzeti tokom perioda vrućina.
Iz Ministarstva navode da visoke temperature vazduha mogu uticati na većinu populacije, zbog čega se svim građanima preporučuje da što je manje moguće vremena provode na otvorenom, na direktnom suncu, a posebno u najtoplijem periodu dana od 10.00 do 17.00 časova.
Takođe, savjetuje se boravak u zatvorenim i rashlađenim prostorijama, izbjegavanje većih fizičkih napora, češće tuširanje mlakom vodom i ravnomjerno uzimanje što više tečnosti.
Ove preporuke posebno se odnose na trudnice i osobe koje imaju hronična oboljenja, a kod kojih se mogu javiti pojačane tegobe, ali i simptomi poput glavobolje, opšte slabosti, razdražljivosti, iscrpljenosti, kao i problemi sa spavanjem. U slučaju pojave težih tegoba, obavezno se treba javiti ljekaru.
Prilikom izlaska na otvoreno, preporučuje se maksimalna zaštita od UV zračenja, boravak u hladu kada god je to moguće, uzimanje veće količine tečnosti uz izbjegavanje alkohola i napitaka sa puno kofeina i šećera, manji laganiji obroci tokom dana, kao i korišćenje široke, svijetle i lagane odjeće od prirodnih materijala, te kapa ili šešira sa širokim obodom i sunčanih naočara, navodi se u saopštenju Ministarstva.
Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske posebno apeluje na roditelje da, u ovom periodu, zaštite djecu tokom njihovog boravka napolju, odnosno da se pridržavaju svih preporučenih mjera za zaštitu od visokih temperatura, a posebno da obrate pažnju na opasnost od ostavljanja djece u parkiranim vozilima, čak i na kratko.
Na banjalučkom Univerzitetu od danas do petka, 26. juna, budući studenti mogu da predaju dokumentaciju za polaganje prijemnih ispita za upis na prvi ciklus studija.
Univerzitet u akademskoj 2026-2027. godini planira upis dvije hiljade 605 studenata u prvu godinu prvog ciklusa studija, od čega je 1.858 mjesta za budžetsko finansiranje, 423 za samofinansirajuće, 213 za strane i 111 za vanredne studente.
Nijedno dijete tokom prošle godine nije usvojeno u Republici Srpskoj.
Pokazuju to podaci Republičkog zavoda za statistiku, objavljeni u godišnjem saopštenju “Starateljstvo, hraniteljstvo i usvojenja u Republici Srpskoj”.
Komentarišući ovu situaciju, Irena Joldžić, direktorica Centra za socijalni rad Banjaluka, u razgovoru za “Nezavisne novine” objašnjava da Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske posjeduje registar potencijalnih usvojitelja, kao i registar djece koja se mogu usvojiti.
Zašto djeca ne mogu biti usvojena bez saglasnosti roditelja?
“Najveći problem godinama je taj što ako biološki roditelj ne potpiše saglasnost za usvojenje, dijete ne može biti usvojeno. Zato mi imamo djecu u hraniteljskim porodicama, imamo djecu u Domu ‘Rada Vranješević’. Ta djeca se jednostavno ne mogu usvojiti iz razloga što prema svim konvencijama mora da bude saglasnost biološkog roditelja da se dijete usvoji”, ističe ona.
Kako dodaje, mogućnost usvajanja djece postoji ukoliko su oba roditelja preminula.
Kako sudovi tumače interesovanje bioloških roditelja za dijete?
“Čak i sudovi neće da oduzimaju roditeljsko pravo. Kažu da se roditelji skladno svojim kapacitetima brinu o djetetu. Ukoliko majka, na primjer, jednom godišnje nazove ustanovu gdje je dijete smješteno i pita kako je njeno dijete, sud smatra da se ona interesuje za svoje dijete”, priča nam Joldžićeva.
Kako usvajanje mijenja život djece?
A važnost usvajanja direktorica banjalučkog Centra za socijalni rad ilustruje kroz dva primjera iz svoje prakse, ističući da djeca koja dobiju novu porodicu dobijaju u potpunosti novi život.
“Imamo porodicu koja je bila hraniteljska porodica. Djeca su bila u hraniteljstvu, a kad su roditelji potpisali saglasnost djeca su usvojena u te porodice. Žive sasvim drugi život. Tu nema nasilja. Roditelji su posvećeni djeci i ta djeca stvarno izrastaju u divne ljude”, priča Joldžićeva za “Nezavisne novine”.
Drugi primjer koji navodi desio se prije nekoliko godina.
“Imali smo djevojčicu koja je bila u hraniteljskoj porodici. Ona je usvojena malo prije korone. Sada žive kao porodica u Italiji. Dolaze bar tri puta godišnje u Banjaluku, obavezno nam se javi i vi vidite koliko je to dijete srećno. To dijete sada ima 14 godina i roditelje, a svoje usvojitelje zove mama i tata”, ističe ona.
Zašto su pojedine dječje sudbine posebno teške?
S druge strane, Joldžićeva navodi i primjere koje opisuje kao najteže trenutke…
“To je bio slučaj u jednoj hraniteljskoj porodici gdje je bilo smješteno troje djece i gdje je jedno dijete usvojeno. Drugo dijete, za koje, nažalost, biološki roditelj nije potpisao papire za usvojenje, je pitalo: ‘A zašto mene nisu odabrali?’. To su tako teške dječje priče. Mi jednostavno zbog Konvencije o ljudskim pravima ne možemo da usrećimo tu djecu”, ističe ona za “Nezavisne novine”.
Koliko je važna uloga hraniteljskih porodica?
I dok su usvajanja rijetka, Joldžićeva ističe važnost hraniteljskih porodica.
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, lani je 170 djece bilo u hraniteljskim porodicama.
“Svi koji su zainteresovani da postanu hraniteljska porodica mogu da nam se jave. Znam da je jako teško za nekoga da se prihvati odgovornosti da brine o tuđem djetetu, ali vrlo se često dešava u praksi da dijete koje dođe u hraniteljsku porodicu tu i ostane do kraja života. Mi kao sistem gledamo da izbjegnemo smještaj djece u ustanovu. Djeca ne treba da budu u nekom grupnom smještaju. Djetetu je najbitnija ljubav, da ima nekoga da ga zagrli, da ga vodi kod doktora, da ima s kim da se ispriča, da mu oni budu zamjenski mama i tata”, ističe ona.