VRBAS Media

Kategorija: Društvo

  • Sve više poskupljenja u Srpskoj

    Sve više poskupljenja u Srpskoj

    Biće ovo teška zima koju ćemo dugo pamtiti, i to zhavaljujući svim poskupljenjima i onima koja nas tek čekaju, kaže Aleksandra Krndija – majka četvoro djece. Naša šestočlana porodica grije se na struju, a o ostalim potrebama u domaćinstva da ne govorim, priča Aleksandra. U oktobru su Krndije već imale veću potrošnju struje.

    “Ja sam hiljadu kilovata potrošila, a sad je 1.200. U januaru očekujem 1.500 do 2.000 kilovata. Ide Nova Godina, Božić, Jovanjdan i praznici. Izašlo me oko 130 maraka, sad mislim da će 160, 170KM. U januaru očekujem 250 KM i to je to. Za višečlane prodice i oni koji su socijalno ugroženi, jako će uticati. Je l? treba kao u ratno vrijeme one restrikcije svi se pogurajte u jednu sobu sjedite tu, nemojte se kuapti jednom u deset dana i to je to”, kaže Aleksandar Krndija.

    Hladan tuš u sred zime, tako poskupljenja nazivaju u udruženjima za zaštitu potrošača. Svaki dan nas stiže poskupljenje namirnica, roba ili usluga, a plate i penzije teško drže korak sa svim. Penzioneri, socijalno ugroženi, višečlane porodice teško će izgurati ovu zimu.

    “Sve višečlane proodice koje su očekviale da će se ispoštovati zakon kojim će biti oni ekonomski zaštićeni potrošači od strane Elektroprivrede, evod dobili smo drugi bumerang koji se odnosi na to da ćemo imati blok tarife , defitinitvno do tih 500 kilovata. Mali borj prodoica će potrošiti tako malo kilovata u ovom zimskom periodu , u tku mjeseca, a svi ostali će biti na neki kažnjeni”, kaže Murisa Marić, Udruženje potrošača “Don” Prijedor.

    Kome struja ne poskupi hljeb hoće sigurno. Najavljeno poskupljenje hljeba, svojevrsna je ‘kazna’ za sve, kažu kupci. Neki ulazi za proizvodnju su se povećali, prije svega nafta. Ipak, Srpska ima najnižu struju za proizvočaće pa i za pekare, kaže Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske. Kaže, razgovaraćemo sa pekarskim sektorom,

    “Međutim, samo brašno i sami ulazi su poskupjeli, treba imati taj balans, koje ja ne pravdam niti kudim. Mi ćemo probati, nova Vlada će imati zadatak i da osnovne životne namirnice zamrzne u Srpskoj, ali to znači da budžet mora da nađe sredstva da eventualno povećanje troškova mora da subvencionira”, kaže predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.

    Pokriti se koliko si dugačak, stara je narodna ali i savjet ekonomista. Štednja i trošenje na stvarne potrebe, jedini su odgovor na poskupljenja i inflaciju. Vlada Republike Srpske ove godine je reagovala povećanjem plata od deset odsto, a od 1. januara povećanje će biti pet odsto, kaže predsjednik Republike Srpske.

  • Dodik: Nova Vlada će imati zadatak da izuči modalitete zamrzavanja cijena

    Dodik: Nova Vlada će imati zadatak da izuči modalitete zamrzavanja cijena

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je danas u Banjaluci da će nova vlada Srpske imati zadatak da izuči sve modalitete zamrzavanja cijena osnovnih životnih namirnica, s tim da će, u tom slučaju, budžet Srpske morati imati sredstva za subvencionisanje eventualnog povećanja troškova proizvodnje.
    Dodik je rekao da će zajedno sa proizvođačima hljeba biti pronađen modalitet za ograničenje cijene hljeba, te da će se vidjeti šta je u tom pitanju opravdano, a šta ne.

    “Svi znaju da su se neki ulazi za proizvodnju povećali, prije svega nafta, ali želim da kažem da smo ostali na cijeni struje za proizvođače koja je najniža u Evropi. To znači da preduzeća koja proizvode hljeb plaćaju istu garantovano nisku cijenu. Razgovaraćemo sa njima da im zadržimo tu cijenu, a da oni zadržavaju cijenu hljeba”, rekao je Dodik novinarima.

    On kaže da je realno došlo do poskupljenja u svim oblastima industrije, na šta je Srpska reagovala povećanjem plate od deset odsto, a od 1. januara povećanje će biti pet odsto.

    “To bi bila reakcija na ono što jeste inflacija koja se u ovom trenutku zvanično vodi kao 16 odsto. Ako tome dodate da smo linerano svima isplatili po 100 KM da bismo balansirali između najnižih i najviših plata i povećali osnov za obračun, to je već kvalitetno drugačiji pristup pitanju plata”, istakao je Dodik.

    On je napomenuo da je povećanje najniže plate stalni zahtjev sindikata, te da ostaje da se vidi šta će mandatar Radovan Višković predstaviti kao politiku buduće vlade u tom smislu.

    “Mislim da smo sa jednim dijelom sindikata imali dogovor da upravo to pitanje riješimo jednokratnom linearnom isplatom za sve zaposlene po 100 KM. Samim tim najniža plata je povećana u tom pogledu i ona ostaje na tom nivou”, naveo je Dodik.

  • Bez posla u ERS bi moglo ostati 900 radnika

    Bez posla u ERS bi moglo ostati 900 radnika

    Nakon distributivnih slijedi reorganizacija i proizvodnih preduzeća iz sistema ERS, a koja, između ostalog, podrazumijeva smanjenje broja zaposlenih.

    Usistemu „Elektroprivrede RS“ su pet proizvodnih preduzeća u kojima je trenutno zaposleno ukupno oko 4.900 radnika. To su rudnici i termoelektrane u Gacku i Ugljeviku koji zapošljavaju zajedno oko 3.700 radnika, te tri hidroelektrane na Trebišnjici, Vrbasu i Drini u kojima ukupno ima oko 1.160 radnika.

    Otkazi
    U javnosti se spekuliše da će bez posla ostati oko 900 radnika, ali zvanične potvrde nema.


    – Raspisan je međunarodni tender od 2,9 miliona KM za izbor konsultantske kuće. Očekujemo prvo da ta konsultantska kuća izađe sa inicijalnim prijedlogom nove organizacije rudnika i termoelektrana i tek u tom trenutku možemo da djelujemo – kaže za Srpskainfo Željko Tepavčević, predsjednik Sindikalnog odbora u RITE „Gacko“.

    On potvrđuje da je jedan od ciljeva reorganizacije optimizacija broja zaposlenih, odnosno smanjenje broja radnika.

    – Očekujemo da se definiše svaka organizaciona cjelina, radno mjesto, koeficijent i slično. Naravno, mi očekujemo da kroz taj proces restruktuiranja, što prekvalifikacijom i preraspodjelom radnika u proizvodnju, a što kroz stimulativne otpremnine, izađemo bolje organizovani i da imamo veću produktivnost rada – ističe Tepavčević.

    Cjepkanje put ka privatizaciji
    Ono što je za Sindikat nedopustivo, kako kaže, jeste da se razdvaja proizvodnja uglja od proizvodnje električne energije.

    – To nećemo sigurno dopustiti. Nećemo dozvoliti da se bilo koji sastavni dio preduzeća, neka organizaciona cjelina izdvoji da djeluje kao posebna. To cjepkanje bi moglo da stvori preduslove za neke dalje korake, ne daj bože privatizacije. To je nedopustivo – poručuje Tepavčević.

    U Programu ekonomskih reformi Vlade RS, koji je usvojila Narodna skupština RS, jasno je navedeno da naredne godine slijedi nastavak restrukturiranja i reorganizacije MH „Elektroprivreda RS“ kroz reorganizaciju proizvođača električne energije.

    U dokumentu se navodi da to podrazumijeva nastavak aktivnosti u skladu sa novim Zakonom o električnoj energiji kroz sprovođenje mjera iz usvojenog Programa reorganizacije MH „Elektroprivreda Republike Srpske“ faza 1 (reorganizacija distributivnih preduzeća i uspostavljanje javnog snabdijevanja) i usvajanje faze 2 (reorganizacija proizvodnih preduzeća). Dalje se gotovo ništa ne navodi kako bi reorganizacija mogla da izgleda u praksi, već se navodi šta je prethodno urađeno.

    – Realizacija mjera predstavlja implementaciju novog Zakona o električnoj energiji, u skladu sa odgovarajućim direktivama Evropske unije, odnosno Direktivama Trećeg energetskog paketa, kroz potpuno otvaranje tržišta električne energije bez diskriminacije za sve učesnike na tržištu. U toku 2021. godine urađeno je pravno i dijelom funkcionalno razdvajanje distribucije i snabdijevanja u skladu sa usvojenim Programom reorganizacije ERS. Najznačajnija promjena je razdvajanje djelatnosti distribucije i snabdijevanja, koja je formalno okončana 1. aprila 2021. godine, od kada su elektrodistribucije potpuno prestale sa snabdijevanjem kupaca. Vlada je odredila MH „ERS“ Matično preduzeće a. d. Trebinje za javnog snabdjevača, i to na period do pet godina. Matičnom preduzeću je na taj način određena obaveza pružanja javne usluge. U okviru javnog snabdijevanja, javni snabdjevač pruža univerzalnu uslugu snabdijevanja kupcima iz kategorije domaćinstvo i malim kupcima, i to onim kupcima iz navedenih kategorija koji nisu izabrali drugog snabdjevača na tržištu – navedeno je u dokumentu Vlade RS.

    U toku restruktuiranja pet distributivnih preduzeća ERS zaposlenima su prvo ponuđene stimulativne otpremnine pod uslovom da se sami prijave za dobrovoljni odlazak iz firme. Tada je procijenjen višak od oko 15 odsto ili oko 600 zaposlenih. Na poziv za stimulativne otpremnine se javilo više od 970 radnika. Pojedinačna otpremnina je iznosila od 22.000 do 50.800 KM.

  • Razvijen lijek koji usporava propadanje mozga kod oboljelih od Alzheimerove bolesti

    Razvijen lijek koji usporava propadanje mozga kod oboljelih od Alzheimerove bolesti

    Naučnici su najavili početak nove ere liječenja Alzheimerove bolesti nakon što je kliničko ispitivanje potvrdilo da novi lijek usporava kognitivni pad kod pacijenata s ranim stadijima bolesti.

    Rezultat dolazi nakon desetljeća neuspjeha na tom polju i potaknuo je stručnjake da kažu da bi se Alzheimerova bolest, koja pogađa 30 miliona ljudi u svijetu svijeta, mogla izliječiti.

    “Ovo je prvi lijek koji pruža stvarnu mogućnost liječenja za pacijente s Alzheimerom”, rekao je Bart De Strooper, direktor britanskog Instituta za istraživanje demencije na Univerzitetskom koledžu u Londonu.

    “Iako se kliničke koristi čine donekle ograničene, može se očekivati ​​da će s vremenom postati očitije,” kazao je De Strooper

    Lijek, lekanemab, je terapija antitijelima koja uklanja nakupine proteina zvane beta amiloid koji se nakupljaju u mozgu.

    Nejasno je koliko nakupine pokreću Alzheimerovu bolest, ali kod pacijenata s nasljednim oblicima bolesti, čini se da utiru put kaskadi moždanih promjena koje postojano uništavaju moždane stanice.

    Razvojni programeri Lecanemaba, Biogen u SAD-u i Eisai u Japanu, objavili su vrhunske rezultate kliničkog ispitivanja na gotovo 1800 pacijenata u septembru, ali naučnici na tom području s nestrpljenjem su čekali potpune podatke koji su objavljeni u utorak u New England of Journal of Medicine.

    To je pokazalo da lijek smanjuje pad ukupnih mentalnih vještina pacijenata za 27 postom tokom 18 mjeseci, skroman, ali značajan rezultat.

    “Vjerujem da potvrđuje novu eru modifikacije lijeka za Alzheimerovu bolest. Era koja dolazi nakon više od 20 godina napornog rada na anti-amiloidnim imunoterapijama, od strane mnogo, mnogo ljudi, i mnogo razočaranja na tom putu,” rekao je Nick Fox, profesor kliničke neurologije i direktor Centra za istraživanje demencije na UCL-u.

    Alzheimerovu bolest čini gotovo dvije trećine od 55 miliona ljudi koji žive s demencijom u svijetu. To je vodeći uzrok smrti u Velikoj Britaniji, pacijenti obično umiru unutar sedam godina od dijagnoze.

    Bolest košta Veliku Britaniju 25 milijardi funti godišnje, a očekuje se da će se broj gotovo udvostručiti na 47 milijardi funti do 2050. godine. Najčešći rani znakovi su problemi s pamćenjem, ali kako bolest napreduje, ljudi se mogu naći izgubljeni na poznatim mjestima, imati problema s donošenjem odluka , bore se s jednostavnim zadacima i na kraju ne mogu jesti ili se kretati bez pomoći.

    Desetljećima su trajali napori da se bolest uspori, zaustavi ili poništi, što je farmaceutske tvrtke koštalo milijarde dolara, a neke je prisililo da potpuno napuste polje. Mnogi lijekovi nisu pokazali nikakvu korist u ispitivanjima jer su pogodili krivu molekularnu metu ili su testirani na pacijentima čija je bolest bila previše uznapredovala. Očekuje se da će pozitivni rezultati lekanemaba dovesti do nove generacije lijekova koji nude sve bolju kontrolu bolesti.

    Usred općeg uzbuđenja zbog rezultata, istraživači su istaknuli brojne probleme koji bi mogli spriječiti usvajanje lijeka.

    Lekanemab je skup, košta između 10.000 i 30.000 funti po pacijentu godišnje i ima tako skroman učinak, barem tijekom 18 mjeseci, da nije jasno hoće li pacijenti primijetiti ikakvu korist.

    Nije jasno kada će ga, pa čak ni hoće li ga odobriti Regulatorna agencija za lijekove i zdravstvene proizvode Velike Britanije i Nacionalni institut za kvalitet zdravlja i skrbi, prenosi Guardian.

  • Trivić smatra da Vlada Srpske treba izračunati najnižu platu u Srpskoj

    Trivić smatra da Vlada Srpske treba izračunati najnižu platu u Srpskoj

    Komentarišući mogućnost povećanja najniže plate u Srpskoj imajući u vidu najavu poskupljenja električne energije, Saša Trivić, predsjednik Unije poslodavaca RS je rekao je danas da poslodavci i sindikat o tome ne mogu postići dogovor, zbog čega Vlada treba izračunati najnižu platu i da u tome bude realna s obzirom na njihove mogućnosti i dešavanja u svijetu.

    Republika Srpska trenutno ima veću najnižu platu nego što će Srbija imati za iduću godinu. Najnižu platu treba malo povećati, ali ne treba očekivati da najniža plata bude 900 ili 1.000 KM, jer tržište na kojem mi poslujemo ne može podnijeti takve iznose – istakao je Trivić.

    On kaže da je radnike moguće sačuvati u boljim uslovima rada, te kvalitetnijim proizvodima kojima je moguće obezbijediti veću platu radnicima.

    – Inflacija se ne može odbraniti rastom plata nego se rastom plata proizvodi daljnja inflacija – zaključuje Trivić.

  • Sindikat očekuje da Višković krajem decembra saopšti iznos najniže plate u Srpskoj

    Sindikat očekuje da Višković krajem decembra saopšti iznos najniže plate u Srpskoj.

    Na tragu smo da za to dobijemo podršku Vlade Srpske. Očekujem da to bude u najkraćem mogućem roku kako bismo izbjegli svaku vrstu manipulacije sa najnižim iznosom plate – rekla je Mišićeva novinarima u Banjaluci nakon konsultacija sa mandatarom za sastav nove Vlade Srpske Radovanom Viškovićem.

    Ona je dodala da je ambicija da se to uradi na najbolji način kako bi se obračunalo sa sivom zonom, sa davanjem dijela plate u koverti, te izrazila uvjerenje da će sindikat za ovo dobiti podršku svih poštenih poslodavaca.

    – Oni koji isplaćuju plate u kovertama su nelojalna konkurencija poštenim poslodavcima i ukoliko dođemo do toga da se sistem plata uredi, gdje bi se koeficijent u zavisnosti od stručne spreme množio sa iznosom najniže plate, došlo bi se do plate koju bi trebao imati svaki radnik i uz rezultate rada – navela je Mišićeva, dodajući da sindikat nema ambiciju da ograničava granicu iznosa plate.
    Ona je izrazila očekivanje da će Višković u posljednjoj sedmici decembra saopštiti iznos najniže plate za iduću godinu.

    Mišićeva je navela da je za sindikat bitno i uređenje Ministarstva rada i ko će biti resorni ministar, kao i mijenjanje određenih stvari u Inspektoratu Republike Srpske radi boljeg poštivanja radničkih prava i suzbijanja sive ekonomije.

    Višković je danas, osim sa Savezom sindikata Republike Srpske, održao konsultacije i sa delegacijama Ujedinjene Srpske, Privredne komore, Udruženja poslodavaca, Udruženja penzionera Srpske.

  • Višković sa predstavnicima Saveza sindikata

    Višković sa predstavnicima Saveza sindikata

    U nastavku konsultacija sa socijalnim partnerima, mandatar za sastav nove Vlade Republike Srpske Radovan Višković razgovarao je danas u Banjaluci sa delegacijom Saveza sindikata Republike Srpske, predvođenom predsjednicom Saveza Rankom Mišić.

    Višković je upoznao predstavnike Saveza sindikata sa programskim principima buduće Vlade, te istakao da će se aktivno raditi na pronalaženju kvalitetnih socijalnih politika, koje, između ostalog, uključuju i izradu tzv. socijalne karte, saopšteno je iz Biroa Vlade Republike Srpske za odnose s javnošću.

    Višković je ukazao da će jedan od prioriteta biti i usvajanje opšteg kolektivnog ugovora, koji bi doprinio daljem poboljšanju položaja zaposlenih u Republici Srpskoj.

    Istovremeno, najavio je da će u fokusu djelovanja biti i aktivna borba na suzbijanju “sive ekonomije”, kako bi se istovremeno povećali budžetski prihodi i dodatno unaprijedio položaj zaposlenih.

    Predstavnici Saveza istakli su potrebu dijaloga sa novom Vladom na izradi opšteg kvalitetnog ugovora, ali i aktivnog djelovanja u pravcu poboljšanja materijalnog položaja zaposlenih u Republici Srpskoj, navedeno je u saopštenju, piše RTRS.

    Višković je danas, u okviru konsultacija sa socijalnim partnerima, razgovarao sa delegacijom Unije udruženja poslodavaca i predstavnicima Udruženja penzionera.

  • U Srpskoj od 1. decembra poskupljuje hljeb

    U Srpskoj od 1. decembra poskupljuje hljeb

    U Republici Srpskoj od 1. decembra poskupljuje hljeb za deset pfeninga, najavio je predsjednik Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske Saša Trivić.
    “Zbog rasta cijena energenata i plata pekarskim radnicima, neophodno je da dođe i do rasta cijena pekarskih proizvoda. U prosjeku bi to trebalo da bude pet odsto. Neće poskupiti svi proizvodi, poskupljenje se odnosi na pekarske proizvode koji su punjeni mesom i proizvodima koji sadrže mliječne dodatke”, rekao je Trivić za RTRS.

    Podsjeća Trivić, od početka ove godine pekarski proizvodi poskupili su od 20 do 30 odsto.

    Hljeb kao kategorija koja najviše sadrži brašno, građani Republike Srpske će od 1. decembra plaćati 2,10 KM, odnosno skuplje za deset pfeninga.

  • Besplatna testiranja na virus HIV-a i pregledi jetre

    Besplatna testiranja na virus HIV-a i pregledi jetre

    Povodom Dana borbe protiv HIV/AIDS-a Klinika za infektivne bolesti Univerzitetsko-kliničkog centra Republike Srpske će 1. decembra 2022. godine organizovati besplatno, dobrovoljno i anonimno testiranje za sve zainteresovane građane na virus HIV-a, saopšteno je iz ove zdravstvene ustanove.
    Testiranje će se vršiti brzim, rapid testovima, navodi se u saopštenju.

    Svi zainteresovani građani na testiranje mogu doći u Savjetovalište Klinike za infektivne bolesti – u prizemlju, ambulanta broj 3, ulaz s parkinga od 07.00 do 19.00 časova.

    Pored toga zaposleni u Klinici za infektivne bolesti će 30. novembra 2022.godine od 08.00 do 13.00 časova organizovati besplatne preglede jetre transietnom elastografijom/FibroScan.

    FibroScan na potpuno bezbolan način tokom petominutnog pregleda mjeri elastičnost i utvrđuje stepen oštećenja jetre. Ovim ultrazvučnim pregledom se dobije nalaz koji odgovara pretrazi biopsije jetre, navodi se u saopštenju. Pacijenti se mogu naručiti na broj telefona 051/343-013.

    Prvi decembar je Svjetski dan borbe protiv HIV/AIDS-a i obilježava se svake godine sa ciljem podizanja svijesti o pandemiji AIDS-a, uzrokovanoj širenjem HIV infekcije.

    “Obilježavanje ovog dana predstavlja priliku za ljude širom svijeta da se ujedine u borbi protiv HIV infekcije, da pokažu podršku osobama koje žive s HIV infekcijom, i da se prisjete onih koji su preminuli od posljedica bolesti. U ovoj godini uvedena su dva nova antivirusna lijeka za liječenje oboljelih od HIV infekcije, a intenzivni pregovori sa Fondom zdravstvenog osiguranja Republike Srpske su u vezi uvođenja još jednog savremenog novog lijeka”, ističu iz UKC-a Srpske.

    Iz UKC-a Srpske preciziraju da je od 1. decembra 2021. godine do danas registrovano 26 novih pacijenata, od čega je 22 uključeno na terapiju.

  • Evo koliko su građani Srpske potrošili na „Crni petak“

    Evo koliko su građani Srpske potrošili na „Crni petak“

    Građani su na ovogodišnji “Crni petak” u radnjama u Srpskoj potrošili ukupno 26,14 milion KM, što je prilično manje nego na isti dan prošle godine.

    Prema podacima Poreske uprave RS, 26. 11. lani, ukupan evidentirani promet preko fiskalnih kasa u maloprodaji u Republici Srpskoj iznosio je 30.190.071 KM.

    – Ukupan evidentirani promet preko fiskalnih kasa u maloprodaji u Republici Srpskoj 27. novembra 2020. godine iznosio je 11.846.523, a 29. novembra 2019. godine 35.398.078 KM – rekli su za Srpskainfo u ovoj upravi.

    Kad uporedimo promet tokom ovogodišnjeg i prošlogodišnjeg „Crnog petka“, jasno je da građani ove godine nisu bogzna kako kupovali.

    To dodatno potvrđuje i činjenica da su poskupljenja u 2022. daleko izraženija nego lane, što znači da smo sada za manje proizvoda morali da izdvojimo više para nego poslednjeg petka prošle godine, što takođe znači da smo manje stvari pazarili.

    Jedan od razloga je, svakako, i činjenica da u većini radnji popusti nisu bili vrijedni pažnje.

    – Kod nas nije riječ o rasprodajama, nego o redovnim sniženjima. Rijetko koja radnja je imala identičan popust na sve proizvode od, na primjer, 20-30 odsto. Neke radnje su davale popuste na kupljena dva artikla, a u nekima je bilo sniženje samo na označene proizvode. Zanimljivo je da je samo jedna radnja dječje garderobe ponudila sniženja. Popusti od 10 odsto su zaista smiješni i malo koga će motivisati da nešto kupi. Posebno na “Crni petak”, kad se nadamo da ćemo neke artikle moći kupiti po povoljnijim cijenama što se, međutim, kod nas nikad ne dešava. Kod nas nema ni “s” od pravih sniženja – kaže jedna Banjalučanka.

    S druge strane, „Black Friday“ na zapadu je dan kada trgovci rasprodaju zalihe, te daju sniženja od 70 odsto i više.