Kategorija: Društvo

Prilikom uvoza hrane u Republiku Srpsku ona mora biti pregledana od strane nadležnog inspektora, rekao je Slaviša Vukojević, v.d. glavnog republičkog inspektora za hranu.
Hrana iz uvoza prolazi strogu inspekcijsku kontrolu, a ukoliko hrana nije pozitivno ovjerena vraća se pošiljaocu, kaže Vukojević.

Kada je riječ o kontroli hrane, Vukojević ističe da odgovorno da tvrdi da prilikom uvoza hrane u Republiku Srpsku, ona mora biti pregledana od strane nadležnog inspektora, te da mora da ima sve sertifikate ovlaštenih institucija za kontrolu kvaliteta.

– Ako se i utvrdi da je hrana neodgovarajućeg kvaliteta, ista ne može da uđe u Srpsku, te da dođe na tržište. Hrana se uvozi i kontroliše na graničnim prelazima. Obzirom da hrana uđe, inspektori pregledaju hranu. Možemo i napomenuti da se hrana pregleda i na osnovu godišnjeg doba, te ukoliko imamo i informaciju o kvalitetu iz regiona – dodaje Vukojević.

Ističe da je ove godine obavljeno preko 25.000 pregleda pošiljki od kojih su samo dvije vraćene pošiljaocu.

– Hrana koja ulazi u Srpsku je apsolutno bezbjedna i ispravna za ljudsku upotrebu – navodi Vukojević, piše RTRS.

I u Bosni i Hercegovini dolazi do sporadične nestašice lijekova, što predstavlja veliki problem za građane koji moraju uzimati redovnu terapiju.

Banjalučanin koji injekciju mora primiti svakog mjeseca nedavno se našao u dramatičnoj situaciji pošto je shvatio da će se pomučiti da nabavi ampulu.

“Otišao sam u jednu od apoteka, nije je bilo. Apotekarka je bila susretljiva te je provjerila kroz sistem sve poslovnice te apoteke i nigdje nije našla ono što mi treba. Potom sam ampulu tražio u desetak apoteka u Banjaluci, obilazio, zvao telefonom. Potraga je bila uzaludna. Na kraju sam je uspio pronaći u jednoj apoteci u FBiH. Ali, ne znam šta ću ako za koji mjesec nestane i u toj apoteci”, priča on u izjavi za “Nezavisne novine”.

Rade Dujaković, specijalista interne medicine iz Banjaluke, takođe nam je potvrdio da dolazi do sporadičnih, privremenih, nestašica lijekova.

“Da iskren budem, ne znam šta je uzrok. Uglavnom, imamo nestašice nekih lijekova, i to čak bih neke nazvao i esencijalnim, odnosno lijekovima koji su jako bitni”, kaže Dujaković za “Nezavisne novine”.

Prema njegovim riječima, u takvim situacijama je nekim pacijentima teško objasniti da postoje takozvane zamjene.

“Ako su navikli na jedan lijek, nisu spremni da prihvate paralelu, nepovjerljivi su”, rekao je Dujaković.

Iz Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske (FZO RS) kažu da nisu nadležni po pitanju snabdjevenosti lijekova tržištem, niti za registraciju lijekova na tržištu BiH.

“Ali, svakako na rad Fonda, ali i na naše pacijente kojima su neophodni lijekovi u velikoj mjeri utiče svaki eventualni poremećaj tržišta po pitanju lijekova. Tako da se dešavaju sporadične nestašice, a najveći izazov za fondove u BiH je nabavka neregistrovanih lijekova koji su potrebni pacijentima, ali još nisu registrovani u Agenciji za lijekove i medicinska sredstva BiH”, poručuju iz FZO RS.

Podsjećaju da su često ukazivali na to da proizvođači lijekova nisu zainteresovani za tržište BiH koje je malo i neatraktivno, te nemaju interes da se registruju u BiH, pa se često dešava da se za lijekove koje nabavljaju putem javnih nabavki niko ne javi na tender ili se moraju nabavljati interventnim uvozom, jer potrebni lijekovi nisu registrovani u BiH.

“Što se tiče lijekova koji se izdaju na recept, konkretno je postojao problem sa lijekom semaglutid, koji se izdaje na recept, a nabavlja se procedurom javnih nabavki. Kako nabavljamo navedeni lijek u tri doze, jedan period je bila globalna nestašica doze od 0,5 mg, a trenutno je nestašica doze od 1 mg. Osigurana lica nisu uskraćena jer im se propisuje i izdaje ova manja doza. Prema uvjerenjima ugovorenog dobavljača, doza od 1 mg će biti dostupna krajem ovog mjeseca”, navode iz FZO RS.

Takođe, kako dodaju, deficitarni su i lijekovi koji se nalaze na listi A1 – neregistrovani lijekovi (najčešće za rijetke bolesti), ali kako se nalaze na listi lijekova, osigurana lica imaju pravo na refundaciju troškova ovih lijekova ako ih sami kupe negdje u zemljama okruženja ili inostranstvu.

“Dakle, dešavaju se sporadične nestašice lijekova na tržištu na koje FZO RS ne može da utiče, jer se npr. dešavaju defekture na svjetskom tržištu, zastoji u proizvodnji nekog lijeka, problemi prilikom uvoza, kontrole i sl. Ono što je najvažnije, za lijekove koji se nalaze na listama lijekova FZO RS je omogućio refundaciju troškova ukoliko pacijenti sami kupe lijekove ako ih nije bilo u bolnici ili apoteci, izuzev za lijekove koji se nalaze u Programu lijekova i koji su dostupni u ograničenim količinama”, poručuju iz FZO RS.

Iz Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH su takođe potvrdili da proizvođači sporadično i blagovremeno najavljuju nestašice određenih lijekova u BiH.

“BiH na svom tržištu ima dosta paralela (isti lijek od više proizvođača) te zasad ne postoji rizik od poremećaja u snabdjevenosti lijekovima – BiH nije u situaciji u kojoj se trenutno nalaze države Evropske unije. Razlozi nestašica su različiti, ali se proizvođači najčešće žale na poteškoće u nabavljanju aktivnih supstanci, ambalaže, ostalih repromaterijala potrebnih za proizvodnju lijekova”, kažu iz Agencije za “Nezavisne novine”.

Podsjetimo, pojedine evropske zemlje imaju ogromne probleme. Recimo, nestašica se u Francuskoj pogoršala alarmantnom brzinom u posljednjih pet godina, sa oko 800 problematičnih medikamenata u 2018. na oko 3.000 sada. Nestašica lijekova prisutna je i u drugim evropskim zemljama, poput Italije, koja je zimus prijavila ograničenja u snabdijevanju za više od 3.000 lijekova.

Danas je počeo upis i u srednje škole za skoro 10.000 maturanata osnovnih škola. Deficitarna zanimanja biće i ove godine stipendirana od lokalnih zajednica i Vlade.

I na dva javna univerziteta u Republici Srpskoj počinje prijavljivanje kandidata na prvi ciklus studija.

Za narednu akademsku godinu, na Banjalučkom univerzitetu predviđeno je 2.770 mjesta za upis studenata na prvi ciklus studija, od kojih će najveći broj biti upisan na budžet.

Prijemni ispiti biće održani 26. juna.

U analizi 157 zemalja, Bosna i Hercegovina zauzela je 18. mjesto i ocijenjena je kao najgora u regionu.

BiH je ocijenjeno kao osamnaesta u svijetu prema Hankeovom godišnjem indeksu simomaštva.

– Ta je lista nastala na osnovu više faktora, osnov jeste ekonomija, ali da je politika produktivnija mi bi u ekonomskom smislu bili daleko bolji i imali bi bolje blagostanje i život i standard. Poslije rata još se nismo stabilizovali , a nemamo ni kulturu rada. Nas politička situacija opterećuje – kaže ekonomista Željko Šain.

Ovaj indeks formira se na osnovu odnosa nezaposlenosti, inflacije, kamatnih stopa i rasta BDP-a, a za BiH se navodi da je nezaposlenost najznačajniji faktor bijede.

Lošim ekonomskim parametrima kumovali su korupcija, neznanje i odlazak mladih, kažu u nevladinom sektoru.

– BiH je zemlja gdje ste siromašni i ako radite i ako ne radite, prema tome jedna organizacija od strane nesposobne vlasti je takva da je to naša sadašnjost, a bojim se i naša budućnost – ističe Branko Todorović iz Helsinškog odbora za ljudska prava.

– U ekonomiji kažu da veći broj ljudi pravi veći proizvod, a mi imamo tu nesreću da imamo sve manje ljudi i da uskoro nećemo moći proizvesti ni osnovno za naše potrebe, odnosno za potrebe našeg stanovništva – navodi Danijel Malić, ekspert za međunarodne projekte.

Za građane ova neslavna statistika nije nikakvo iznenađenje.

– Kako mi da dovedemo investiture, kako neko da ulaže u državu u kojoj se konstantno priča o ratu o prošlosti, kada dovodimo mir u pitanje i to su uzročno posljedične veze zašto smo lideri Evrope u negativnom smislu – ističe sociolog Vladimir Vasić za BHRT.

Što se tiče susjednih zemalja, Hrvatska je najbolje rangirana i zauzima 98, Srbija 54, Crna Gora 34. mjesto.

Predviđanja za naredni period nisu ništa bolja.

Nakon masakra u beogradskoj Osnovnoj školi “Vladislav Ribnikar” i pucnjave u Lukavcu, kada je 13-godišnji đak teško ranio nastavnika, mnogi se pitaju šta je sledeće.
Svi su svjesni da se nešto mora reduzeti, ali mjere koje predlaže Miroslav Popržen, direktor jedne od najvećih osnovnih škola u Srpskoj i predsjednik Aktiva direktora osnovnih škola Banjaluke, mnoge će iznenaditi.

“Učiteljima i razrednim starješinama roditelji treba da daju saglasnost, kako bi oni imali pravo da pregledaju sadržaj školske torbe i opeme učenika”, rekao je Popržen za Srpskainfo.

On je precizirao da bi ovakvu saglasnost roditelji trebalo da potpišu pri upisu učenika u prvi razred i da bi ona trebalo da vrijedi do kraja osnovne škole.

Popržen predlaže i apsolutnu zabranu korištenja mobilnih telefona u školi.

“U osnovnoj školi “Sveti Sava” u Banjaluci , mi smo takvu mjeru već uveli i ona daje rezultate”, kaže Popržen.

On smatra da bi školska dvorišta trebalo da budu zatvorena nakon završetka nastave u drugoj smjeni, ili bar u periodu od 20 časova do tri ujutru.

“Neophodno je i smanjenje broja učenika u odjeljenjima i povećanje broja stručnih saradnika, dakle psihologa, pedagoga i socijalnih radnika, pogotovo u velikim školama sa nekoliko stotina đaka”, kaže Popržen.

Predlaže i da direktori, stručni saradnici i nastavno osoblje imaju status službenih lica.

Mnogi stručnjaci za obrazovanje, a pogotovo zagovornici dječjih prava, ovakve mjere bi smatrali krajnje rigidnim, jer bi škole, ustrojene po ovakvim pravilima, ličile na kasarne.

“Ko god ima prigovora, neka dođe u školu i provede bar jedan radni dan na nastavi i u školskom dvorištu, pa će mu biti jasno o čemu govorim”, kaže Popržen.

On naglašava da se red mora znati, kako bi se obezbijedili elementarni uslovi za vaspitavanje i obrazovanje đaka.

“Da budemo jasni, velika većina đaka, rekao bi bar 95 odsto njih, su lijepo vaspitana i pristojna djeca. Ali, ne smijemo dozvoliti da pet odsto onih drugih ometa normalan nastavni proces i prijeti nasiljem”, kaže Miroslav Popržen.

Pola miliona KM za pomoć osumnjičenim i optuženim za ratne zločine, zapošljavanje djece poginulih boraca, povećanje lične i porodične invalidnine za deset odsto i uvođenje jedinstvenog boračkog dodatka za sve borce u Republici Srpskoj.

To su ključni zaključci koje su predstavnici Boračke organizacije Republike Srpske dogovorili sa ministrom rada i boračko-invalidske zaštite Danijelom Egićem, a koji bi, kako su najavile obje strane trebali biti realizovani od septembra pa do kraja ove godine.

Moderne tehnologije i pristup internetu 24 časa omogućavaju građanima da kockaju non-stop, bez obzira na to gdje se nalazili, što je uticalo na porast patoloških kockara, a stručnjaci tvrde da zavisnika sve više ima i među djecom koja iz kuće prokockaju na desetine hiljada maraka.

Dugogodišnji borac protiv patološkog kockanja i prvi čovjek novosadskog centra za edukaciju i odvikavanje od kocke “Herc tajm” Dejan Stanković kaže za “Glas Srpske” da mlade generacije tragajući za instant rješenjima koja bi ih preko noći učinila bogatim sve češće posežu za kockarskim igrama. On ističe da mu se za pomoć obraćaju mnogobrojni građani Srpske, navodeći da je najmlađa osoba imala 15 godina.

“Mnogo mladića zatraži pomoć u 18. godini, a kada ih pitam koliko dugo kockaju, vrlo čest odgovor bude pet i više godina, što je porazno. Zbog poremećenih vrijednosti i sistema u kojem se cijeni samo materijalno, oni kockaju da bi imali više para, a dostupnost telefona i interneta im omogućava da to rade non-stop. Ranije si fizički morao otići do kazina ili u kladionicu, sada sve to može iz kuće, što je ubrzalo razvoj patologije. Imamo roditelje čija su djeca napravila dug i po 30.000 KM kockajući iz svoje sobe”, priča Stanković.

Upozorava da nove generacije već sa 15 godina zapadaju u problem patologije.

“Prosječan iznos koji su ljudi prokockali i koji nam se obraćaju za pomoć je između 100.000 i 300.000 evra. A imao sam slučaj momka iz Srpske koji je iz firme svog strica uzeo 50.000 KM, sve prokockao, zbog čega je htio da se ubije, jer nije vidio izlaz”, priča Stanković.

Zbog velikog interesovanja građana iz Srpske koji su mu se obraćali za pomoć Stanković kaže da se od prošlog mjeseca u okviru banjalučkog Edukativno-razvojnog centra “Nika” izvodi njegov “Herc” program odvikavanja od patološkog kockanja.

Psiholog u pomenutom centru Danijela Jokanović ističe da ih građani već pozivaju, interesuju se kako izgleda program, kako teče proces odvikavanja i koliko traje.

“Svijest ljudi o problemu patološkog kockanja je na niskom nivou i mi nastojimo da ljudima objasnimo da patološko kockanje nije bezobrazluk, nije faza, hir, niti egocentrizam i zabava, nego bolest iz spektra poremećaja impulse – ponašanja, klasifikovana od strane Svjetske zdravstvene organizacije. Roditelji treba da znaju da se starosna granica spušta, da sve više mladih i djece ima problemom te da je zavisnost sve jača i eksplozivnija, sa ogromnim rušilačkim dejstvom”, kaže Jokanovićeva dodavši da se na sajtu “ulog.ba” i društvenim mrežama “Herc tajm Banjaluka” mogu pronaći korisne informacije o problemu kockanja.

Da je kocka sve ozbiljniji problem u društvu smatra i banjalučki psiholog u Psihološkom savjetovalištu “Ipostasis” Branislava Popović, gdje takođe pružaju podršku patološkim kockarima.

Zatražena smjena direktorice Narodnog pozorišta zbog skidanja zastave Srpske
Zatražena smjena direktorice Narodnog pozorišta zbog skidanja zastave Srpske
“Iako nemam objektivne pokazatelje, iz prakse je vidljivo da već duže vrijeme postoji veliki broj zavisnika i velika potreba za podrškom, kako mlađim tako i starijim građanima. Moj utisak je da za ovu vrstu problema nema dovoljno podrške u našem društvu. Fali nam specijalizovani centar, ustanova ili možda neko udruženje koje bi se bavilo isključivo tom problematikom gdje bi podrška bila kompletna, sa određenim programima”, rekla je Popovićeva za “Glas” i dodala da su njeni najmlađi klijenti mahom srednjoškolci, dok ozbiljne, kompleksne probleme uglavnom imaju zreli ljudi, u pedesetim godinama života.

Razorene porodice
Dejan Stanković navodi da kocka razara mnoge porodice u daleko većem broju nego što javnost može da zamisli.

“Kocka sa sobom nosi nasilje u psihičkom, fizičkom, ali i ekonomskom smislu. Mnogi prodaju stan, kuću, sve što imaju, a pomoć zatraže tek kada budu na rubu siromaštva”, kaže on.