VRBAS Media

Kategorija: Društvo

  • Oko 11 miliona KM za lijekove za rijetke bolesti

    Oko 11 miliona KM za lijekove za rijetke bolesti

    Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske pokrenuo je otvoreni postupak za nabavku posebnog programa lijekova za rijetke bolesti za narednu godinu, a vrijednost nabavke je oko 11 miliona KM sa PDV-om.

    Za narednu godinu planirana je nabavka devet lijekova za osam rijetkih oboljenja, među kojima su cistična fibroza, Pompeova bolest, mukopolisaharidoza tip dva i četiri, Gošeova bolest tip jedan, Gošeova bolest tip jedan ili tri, Hanterov sindrom, Morkio A sindrom, kao i lijek za liječenje akutnih napada angioedema.

    “S obzirom na to da potpisani ugovori za ovu godinu ističu u januaru naredne godine, FZO je već sada pokrenuo novu proceduru da bi se pravovremeno obezbijedili lijekovi za ove rijetke bolesti i za 2023. Na ovaj način u Srpskoj se obezbjeđuje kontinuitet dostupnosti nekih od najsavremenijih dostupnih lijekova za oboljele od rijetkih bolesti”, saopšteno je iz FZO.

    Riječ je, kako navode iz FZO, uglavnom o izuzetno skupim lijekovima, pa trošak za oboljele od cistične fibroze godišnje iznosi više od šest miliona KM.

    “Vjerujemo da će biti zainteresovanih dobavljača koji ispunjavaju sve potrebne kriterijume u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama BiH, te da će nabavka biti uspješno realizovana u predviđenim rokovima. FZO nastoji da u okviru raspoloživih sredstava osiguranicima obezbijedi što veći broj novih lijekova, naročito za najugroženije kategorije”, navode iz Fonda.

    FZO je u julu potpisao ugovore sa dobavljačima o nabavci lijekova za rijetke bolesti za ovu godinu, odnosno za šest mjeseci ove godine, a nabavljeni lijekovi se isporučuju Univerzitetskom kliničkom centru (UKC) Srpske i dostupni su pacijentima koji imaju odgovarajuće medicinske indikacije da ih primaju.

    Potrebe za lijekovima za rijetka oboljenja, u skladu sa Zakonom o obaveznom zdravstvenom osiguranju Srpske predlaže UKC, odnosno Komisija za rijetke bolesti, dok Program lijekova donosi Fond uz saglasnost resornog ministarstva.

    FZO niz godina oboljelima od rijetkih bolesti u potpunosti finansira lijekove i druga prava iz zdravstvenog osiguranja, a sada su im dostupne neke od najnovijih i najefikasnijih terapija u svijetu, koje do ove godine osiguranicima nisu bile dostupne u okviru obaveznog zdravstvenog osiguranja.

    “Njihova nabavka i finansiranje je omogućeno zahvaljujući ranijim dopunama Zakona o zdravstvenom osiguranju, na osnovu inicijative sadašnjeg predsjednika Srpske Milorada Dodika. Ova oblast uređena je sada i novim Zakonom o obaveznom zdravstvenom osiguranju Republike Srpske”, pojasnili su iz FZO.

  • Biće zatvoreni marketi i pumpe koji ponovo budu kršili Uredbu o maržama

    Biće zatvoreni marketi i pumpe koji ponovo budu kršili Uredbu o maržama

    Nakon što je izdao nalog za pojačanu kontrolu cijena osnovnih životnih namirnica, mandatar za sastav nove Vlade Radovan Višković naložio je Inspektoratu da pojača i kontrole cijena naftnih derivata na svim benzinskim pumpama.

    Inspektorat je danima na terenu i trgovačkim centrima i marketima izdao je više od 30 prekršajnih naloga.

    Upozoravaju, ukoliko se kršenje uredbi o maržama ponovi i drugi put slijedi najrigoroznija mjera – zatvaranje trgovačkih lanaca, marketa i pumpi.

    Namirnice skuplje, potrošačka korpa praznija. Kupuju se najčešće osnovne životne namirnice. Poskupljenju bašp tih namirnica staće se u kraj. Pojačane su kontrole. Inspektori su danima na terenu .Obilaze markete, tržne centre i benzinske pumpe. Do sada su izrečene kazne od skoro 240 hiljada maraka.

    Građani daju punu podršku.

    Inspektori su na terenu utvrdili da su najveća odstupanja u cijena mlijeka i ulja. Iako je u maloprodaji za osnovne životne namirnice propisana marža od 8 odsto, pojedini trgovački lanci i marketi samovoljno su tu maržu podigli i do 12 odsto.

    Ukoliko se kršenje propisa ponovi više puta, uslijediće najrigoroznija mjera!

    • Nema opraštanja, nema više kazni nego zabrana rada! Pa ćemo sada vidjeti, kako će to stajati. Drugačije ne može, nećemo mi nikoga tjerati. DŽaba, ne vrijedi ni govoriti, niti upozoravati. Nemojte ljudi kršiti ppropise – kategoričan je Radivoje Gavrić, glavni republički tržišni inspektor.

    Od početka novembra izvršeno je 10 kontrola na pupmama i od toga njih sedam bilo je sa prekršajnim nalogom. Gorivo se prodavalo po mnogo većim cijenama koje ne propisuje Uredba o maržama.

    • Izdali smo 16 prekršajnih naloga i za 20 dana 106.000 maraka naplaćenih kazni – dodaje Gavrić.

    Od danas još veće kontrola prodaje naftnih derivata.

    • Očito neki pokušavaju da iskalkulišu veće marže. Ako cijena barela na svjetskoj berzi pada, pada i nabavna cijena. Što znači, ulazni parametri padaju. Tome dodate maržu, onda očekujete da je i u maloprodajna cijena niža, nego u momentu kada ste to kupovali, po staroj cijeni – pojašnjava Radovan Višković, mandatar za sastav Vlade Republike Srpske. Inspekcija je završila i kontrolu mljekara u Republici Srpskoj i utvrđeno je da se ni oni nisu pridržavali uredbi o visini marži.

    Utvrđene su određene nepravilnosti u primjeni odluke o privremenom ograničenju visine cijene peleta.

    Obavljeno je 27 kontrola i izdato osam prekršajnih naloga. Samo u jednom privrednom društvu oduzeto je 30 tona ogrevnog peleta zbog neposjedovanja dokumentacije o njegovom porijeklu.

  • Povećan broj putnika Željeznica Republike Srpske

    Povećan broj putnika Željeznica Republike Srpske

    Broj prevezenih putnika Željeznica Republike Srpske povećan je za 37 odsto u odnosu na prošlu godinu. Više cijene autobuskih karata i goriva vratile su studente i ostale putnike jednom od najstarijih prevoznih sredstava.

    Ukoliko ste u zadnje vrijeme odlučili da koristite ovaj vid prevoza iz Banjaluke do Doboja ili Dobrljina (Novog Grada), niste mogli, a da ne primjetite pune vagone i manjak slobodnih mjesta.

    Studenti, penzioneri, radnici, majke, djeca, ljudi raznog životnog doba, pomiješani su u kupeima. Isprepliću se teme od ratnih dogodovština, politike, inflacije, penzija do studentskih rokova i aktuelnih filmova ili serija.

    Neki sa slušalicama u ušima ili knjigom u ruci izbjegavaju razgovore, a oni koji su voljni ćaskati svakako će u jednom od pitanja odgovoriti i na čuveno “odakle si i čiji si”.

    Jedan od razloga zašto je “voz ponovo u modi” jeste cijena karata, koja nije podlegla posljednjim teretima poskupljenja, kao što je slučaj sa autobuskim kartama čija cijena je pratila “divljanje” goriva na tržištu. Tako je, na primjer, studentska karta od Banjaluke do Novog Grada 3,80 KM a ona obična 8,30 KM. Željeznice pored studentskih nude i druge popuste, kao one za penzionere, radnike, djecu, slijepe osobe, ali i novinare.

    “Pozitivne rezultate Željeznice Republike Srpske uspješno ostvaruju prvenstveno na povećanju obima prevoza u okviru teretnog saobraćaja, odnosno prevoza različitih vrsta roba. Izuzetno je značajno napomenuti da uprkos globalnom padu i smanjenoj privrednoj aktivnosti značajnog broja komintenata, rastu cijena energenata,troškova roba i usluga neophodnih za ostvarivanje planskih veličina, Željeznice Republike Srpske bilježe značajne rezultate”, kažu iz ŽRS za Mondo.

    Željeznice Republike Srpske na osnovu operativnih pokazatelja, bilježe postepeno povećanje broja prevezenih putnika u odnosu na prethodnu godinu. Broj prevezenih putnika u odnosu na prošlu godinu veći je za 37% i do sada iznosi oko 60.000 prevezenih putnika. Trenutni broj vozova i vagona, odnosno vučnih i vučenih kapaciteta na osnovu broja putnika koji koriste usluge Željeznica Republike Srpske, za sada uspijeva da odgovori potražnji i u tom smislu nije planirano uvođenje dodatnih vagona”.

    Prugama, kao i raspoloživim vozovima u Srpskoj trebao bi dobar remont, toga su svjesni i u Željeznicama, koji tvrde da rade na obezbjeđivanju finansijskih sredstava u te svrhe.

    “Imajući u vidu da je željeznički sektor pretrpio ogromnu štetu tokom proteklih ratnih dešavanja, veliki dio infrastrukturnih, vučnih i vučenih sredstava Željeznica Republike Srpske zahtjeva značajna ulaganja, kako bi željeznice obnovile svoje kapacitete i na adekvatan način postale ravnopravan konkurent na regionalnoj i evropskoj željezničkoj mreži.

    Porastao broj putnika u vozovima u RS
    Potrebe Željeznica Republike Srpske za remontom pruga i obnavljanjem voznih kapaciteta za prevoz robe i putnika su značajne, i u tom smjeru Željeznice Republike Srpske intenzivno rade na osiguravanju prihvatljivih modela finasiranja zajedno sa resornim ministarstvom i Vladom Republike Srpske.

    Kao strateškom preduzeću od nacionalnog interesa, neophodna su značajna ulaganja u kompletno unapređenje željezničkog sistema, što podrazumjeva ulaganje u željezničku infrastrukturu, mehanizaciju za njeno održavanje, vozna sredstva za teretni i putnički saobraćaj, te radionice za održavanje voznih sredstava, kako bi se popravio i stvorio bolji poslovni ambijent, a samim tim i kvalitet usluga koje Željeznice pružaju svojim putnicima”, kažu iz ŽRS za Mondo.

    Smatraju da je neophodno da željeznički saobraćaj kao najpouzdaniji, najpovoljniji i ekološki najprihvatljiviji vid transporta koji je na usluzi privredi i građanima, kroz reforme koje prolazi u okviru projekta restrukturisanja u narednom periodu bude modernizovan.

  • BiH druga u svijetu po broju ljudi u dijaspori

    BiH druga u svijetu po broju ljudi u dijaspori

    Surova istina o kojoj građani odavno pričaju, a domaći stručnjaci upozoravaju, i zvanično je potvrđena. Bosna i Hercegovina je druga na svijetu po broju stanovnika koji žive u dijaspori.

    Magazin Forbs objavio je listu od 151 zemlje sa najvećom dijasporom u odnosu na ukupan broj građana, na kojoj je BiH zauzela neslavno drugo mjesto!

    – Bosna i Hercegovina, koja je proglasila nezavisnost 1992. godine tokom raspada komunističke Jugoslavije i nakon toga doživjela krvavi rat, 2020. godine je imala 34 posto stanovništva koje je živelo u inostranstvu – piše Forbs.

    Lavina iseljavanja
    Ispred nas je samo Gvajana sa 36,4 odsto stanovništva koje živi van njene teritorije, a na trećem mjestu nalazi se Albanija, sa 30,7 odsto stanovnika u dijaspori. Iza nas je i Sirija u kojoj je do nedavno bjesnio krvavi rat, mada ni danas stanje u toj državi nije mnogo bolje.

    Najmalobrojniju dijasporu imaju Sjedinjene Američke Države, sa samo jedan odsto.

    Lavinu iseljavanja iz BiH pokrenula su ratna zbivanja, ali ni period mira nije uspio da zaustavi ovaj negativni trend. Odlaze zanatlije, stručnjaci, mladi, a u posljednje vrijeme i cijele porodice pakuju kofere. Čim se jedan od roditelja smjesti, najčešće otac, pridružuju mu se žena i djeca, ostavljaju ovdje čak i kuću i stalni posao.

    Građani govore da ih, pored loše ekonomske situacije i nezaposlenosti u zemlji, sve više tišti i nesređen politički sistem, obrazovanje, zdravstvo.

    Prema procjenama Svjetskog saveza dijaspore BiH, u dijaspori živi više od dva miliona građana iz BiH. Najveći broj ljudi raselio se po evropskim zemljama, a potom u Ameriku, Kanadu i Australiju. Po zvaničnim podacima, oko 150.000 građana odreklo se državljanstva BiH i uzelo državljanstva drugih zemalja.

    Koliko je ljudi zapravo otišlo, niko ne zna, a vlastima ni ne odgovara da se zna tačan broj. Bojim se da je procjena u ciframa vjerovatno ispod realnog broja. Pretpostavljam da će se nakon ovih izbora još povećati odliv jer su mnogi građani čekali te rezultate i očekivali eventualna poboljšanja – ocjenjuje Vlastimir Vidić iz agencije “Global skener” Minhen, koja posreduje pri zapošljavanju u Njemačku.

    Odlaze čitave porodice
    Vidić naglašava da interesovanje naših ljudi za odlazak ne slabi, jedino što ih usporava u namjeri jesu strogi propisi. U Njemačkoj je i dalje velika potreba za radnom snagom gotovo svih profila tako da će svako ko je ambiciozan, ističe on, pokušati da ode.

    – Sasvim je sigurno da bi broj građana koji su napustili BiH bio još do 300.000 veći da u Njemačkoj ne važe tako strogi propisi za dobijanje vize, posebno zapadnobalkansko pravilo za izvlačenje termina preko loto sistema. Ali, bez obzira na to, građani pokušavaju na druge načine. Lako se dobijaju vize u Hrvatskoj, Sloveniji, Slovačkoj, i onda poslije nekog perioda ljudi se prebacuju u Njemačku. Takođe, i Austrija je dosta liberalizovala propise. Posebno je zabrinjavajuće da sve više porodica sa djecom odlazi i to će sigurno uticati na još goru demografsku sliku BiH. Poneko se i vraća, to je tačno, ali to je zaista u malim brojevima – kaže Vidić.

    Čak su i revizori upozorili da je nizak nivo nataliteta u Srpskoj u proteklih 20 godina već ostavio posljedice, pa se postavlja pitanje ko će rađati djecu u naredne dvije decenije, jer se učešće fertilnog kontingenta (broja žena u dobi od 15 do 49 godina) u ukupnom stanovništvu RS iz generacije u generaciju značajno smanjuje.

    – Osobe koje su napustile ili namjeravaju otići iz zemlje, kao najčešći razlog navode nedostatak perspektive za svoju djecu. Takođe, migracioni obrazac se promijenio. Nekada je među migrantima najzastupljenija bila niskokvalifikovana muška radna snaga, dok su danas nosioci tih procesa visokoobrazovane osobe. Odliv stručnjaka, uz starenje stanovništva i opadanje ionako niske stope nataliteta, zasigurno predstavlja jedan od najvećih demografskih problema. Idu građani u zenitu reproduktivne sposobnosti, a njihovim odlaskom istovremeno se gubi vrijedan, često i nenadoknadiv, ljudski kapital – istakao je ranije za Srpskainfo demograf Stevo Pašalić.

  • SZO upozorava: Jedna od tri osobe koristi antibiotike koji im nisu propisani

    SZO upozorava: Jedna od tri osobe koristi antibiotike koji im nisu propisani

    Jedna od tri osobe koristi antibiotike koji im nisu propisani, navodi se u istraživanju koju je uradila Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) za evropskoj regiji.

    Naime, samo dvije trećine osoba u 14 zemalja evropske regije SZO, koje su učestvovale u nedavnom istraživanju, su izjavile da su svoju posljednju kuru antibiotika dobile uz ljekarski recept.

    Istraživanje je provedeno u Albaniji, Armeniji, Azerbejdžanu, Bjelorusiji, Bosni i Hercegovini, Gruziji, Kazahstanu, Kirgistanu, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji, Moldaviji, Tadžikistanu, Turskoj i Uzbekistanu.

    “Jedna od tri osobe je koristila antibiotike preostale od posljednjeg puta kada su im prepisani ili ih je dobila bez recepta, u apoteci ili na nekom drugom mjestu. Ovo je najmanje tri puta više nego što je to zabilježeno u zemljama Evropske Unije i Evropskog ekonomskog prostora, kako se navodi u najnovijem istraživanju urađenom među građanima Evropske unije”, navode iz SZO.

    Samo na području EU/EEA, više od 35.000 osoba svake godine umre kao direktna posljedica infekcija koje su postale neizlječive antibioticima.

  • Pacijenti i ljekari ispaštaju, nadležni se ne mogu dogovoriti ko je kriv

    Pacijenti i ljekari ispaštaju, nadležni se ne mogu dogovoriti ko je kriv

    Zdravstveni radnici u Domu zdravlja (DZ) Banjaluka još imaju poteškoće koje im je donio prelazak na rad u Integrisanom zdravstvenom informacionom sistemu (IZIS), zbog čega ispaštaju i oni i pacijenti, a nadležni vruć krompir prebacuju jedni drugima, tako da se ne zna koja karika u lancu je zakazala.

    “Uprkos svim naporima rukovodstva naše ustanove i zalaganju medicinskih radnika u prevazilaženju poteškoća pri radu u IZIS-u, još nisu ispunjeni svi uslovi potrebni za nesmetan rad pri unosu svih potrebnih podataka u elektronske kartone pacijenata”, kažu iz DZ Banjaluka za “Nezavisne novine”.

    Požalili su se da se u bazičnoj platformi IZIS-a ne nalaze dokumenti koji su neophodni za rad u Službi porodične medicine, Službi hitne medicinske pomoći i u specijalističkim pedijatrijskim ambulantama.

    “Sa ovim informacijama smo upoznali predstavnike Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske (FZO RS) i implementatore programa”, kažu iz DZ Banjaluka.

    U kompaniji MMSCODE, koja je dio konzorcijuma koji implementira IZIS, napominju da uvođenje IZIS-a traje više od dvije godine, te da su, recimo, u DZ Bijeljina zaposleni sa oduševljenjem prihvatili IZIS.

    “Više od 7.000 medicinskih radnika prošlo je obuku korištenja IZIS-a, a razvili smo i sopstvenu platformu za video i online edukaciju, te da smo snimili stotine video-časova, kao i napisali uputstva na 12.000 stranica. Sve se to nalazi na online platformi i dostupno je za sve medicinske radnike u RS”, kažu u MMSCODE-u.

    Komentarišući žalbe medicinara i pacijenata, kažu da je u pitanju loše rukovanje aplikacijama od strane pojedinih medicinara, što je, poručuju, i normalno kada pređete sa jedne aplikacije na drugu, a tu je i problem koji se odnosi na internet.

    “To je standardno kada imate implementaciju koja je tek pokrenuta u DZ Banjaluka, ali mi smo obaviješteni od samih administratora DZ Banjaluka da oni problem sa internetom imaju godinama”, kažu iz MMSCODE-a.

    Tvrde i da su dali veoma veliku količinu novčanih sredstava, a sa ciljem da se podaci koji su se nalazili na nekom drugom mjestu vrate tamo gdje im je mjesto, a to je u nadležnost zdravstvenog sistema Republike Srpske.

    “Iako smo platili privatnoj firmi koja je bila obrađivač, a nikako vlasnik podataka, da te podatke koje je godinama obrađivala, te za tu uslugu naplaćivala naknadu, vrati upravo zdravstvenim ustanovama, a kako bi one sve te podatke dostavile FZO RS i pohranile ih u jedinstvenu bazu podataka, sve ovo se pretvorilo u jedan proces koji traje dvije godine, a trpe pacijenti i zdravstveni radnici”, kažu iz MMSCODE-a.

    Tvrde da se “veliki dio istorijskih podataka i dalje nalazi u posjedu firme ‘Računari’ d.o.o. koja je, kako su obaviješteni, nastavila da nudi svoje usluge zdravstvenim ustanovama, koje su čak već dvije godine u potpunosti na IZIS-u, te da se te usluge odnose na istorijske podatke pacijenata”.

    Iz firme “Računari”, s druge strane, kažu da kompanija MMSCODE nema nikakve veze sa kompletnim bazama podataka zdravstvenih ustanova.

    “Preduzeće ‘Računari’ d.o.o. je svim ustanovama primarnog nivoa (53 doma zdravlja), a koje su imale ugovor sa preduzećem ‘Računari’ d.o.o., isporučilo kompletnu bazu podataka i elektronske kartone pacijenata za period od samog početka rada u informacionom sistemu do raskida ugovora. Za te aktivnosti postoje zapisnici o primopredaji sa svakom zdravstvenom ustanovom pojedinačno”, tvrde iz preduzeća “Računari”, te dodaju da su time u potpunosti ispunili obaveze definisane ugovorom sa MMSCODE-om koje se odnose na 53 doma zdravlja.

    Pritom tvrde da je prema MMSCODE-u dostavljeno puno više informacija nego što je prvobitno definisano, a sve u duhu dobre saradnje.

    “Nakon usmenog dogovora 24. marta 2022. godine smo poslali primjer podataka za jednog pacijenta iz bolničkog sistema sa podacima koji bi se mogli u kratkom roku dostaviti za sve pacijente u navedenom obliku i koji bi sadržavao sve informacije koje postoje u bolničkom sistemu. S obzirom na dugogodišnji rad i stečeno iskustvo, više puta smo naglašavali da broj traženih informacija za migraciju iz bolničkog sektora nije u skladu sa medicinskom etikom, i da će doći do gubitka važnih informacija”, kažu iz firme “Računari”.

    Predlagali su, kako dodaju, rješenja koja bi sadržavala kompletne istorijske podatke liječenja pacijenata u bolničkom sektoru, “kako ne bi došlo do gubitka informacija koje su od velikog značaja za svakog pacijenta”.

    “Nismo naišli na razumijevanje od strane MMSCODE-a, gdje su dotični i dalje insistirali na veoma malom broju informacija”, kažu iz preduzeća “Računari”, te tvrde da su prema MMSCODE-u uputili prijedlog migracije sa testnim podacima iz bolničkog sektora, ali nisu dobili odgovor.

    Iz FZO RS ističu da su svi DZ integrisani u ovaj sistem, a posljednji u kojem je počela implementacija IZIS-a je DZ u Banjaluci.

    “Možemo da konstatujemo da, za razliku od samog početka primjene IZIS-a u DZ Banjaluka, sada zdravstveni radnici mnogo efikasnije koriste alate i prednosti koje im nudi ovaj informacioni program. Od početka rada u IZIS-u, predstavnici Fonda i implementatori projekta prisutni su u ambulantama i formirani su timovi (tim čine predstavnici Fonda, MMSCODE-a i DZ Banjaluka) koji svakodnevno djeluju na terenu prema uputama Doma zdravlja, odnosno tamo gdje oni smatraju da je potrebna tehnička podrška”, ističu iz FZO RS.

    Tvrde da, kako vrijeme odmiče, kao što su očekivali i kao što je bio slučaj i sa drugim zdravstvenim ustanovama, zdravstveni radnici DZ Banjaluka već sada mnogo lakše i brže rade u ovom programu.

    Kako dodaju, što se tiče medicinskih podataka iz programa koje su ranije koristile zdravstvene ustanove, završena je migracija tih podataka u IZIS za sve zdravstvene ustanove, dok je za Dom zdravlja Banjaluka migracija u toku. Ističu da je digitalizacija način života u svim sferama društva, pa samim tim i neminovnost zdravstvenog sistema Srpske.

    “Sada su svi medicinski podaci integrisani na jednom mjestu, za razliku od ranije kada je svaka zdravstvena ustanova bila jedinka za sebe i samo je ona raspolagala podacima o osiguranicima koji su koristili njihove usluge. Dakle, suština IZIS-a je upravo to – da sve zdravstvene ustanove, i privatne i javne, budu međusobno uvezane, integrisane, odnosno da između njih bude moguća razmjena medicinskih podataka”, poručuju iz FZO RS.

    Kako dodaju, to znači da, ako je pacijent bio u bilo kojoj ustanovi, kada dođe u neku bolnicu na dalje liječenje, nadležni ljekari, u skladu sa definisanim pravom pristupa, mogu da vide koji pregledi su rađeni tom pacijentu u drugim ustanovama, koje terapije je primao itd.

    “To će, između ostalog, spriječiti dupliranje pregleda i doprinijeti efikasnijem liječenju pacijenata na osnovu uvida ljekara u njegov elektronski karton. To prije IZIS-a nije bilo moguće niti su to raniji sistemi zdravstvenih ustanova omogućavali”, ističu iz FZO RS za “Nezavisne novine”.

    Napominju da je riječ je o znatno naprednijem, složenijem i sigurnijem programu za koji očekuju da će doprinijeti efikasnosti, a budući da se radi o novom programu, kao i sve što je novo, zahtijeva izvjesno vrijeme dok se u potpunosti zdravstveni radnici ne prilagode novom načinu rada.

  • Patrijarh Porfirije uručio episkopu Ilarionu žezlo

    Patrijarh Porfirije uručio episkopu Ilarionu žezlo

    Njegova svetost patrijarh srpski Porfirije istakao je danas nakon hirotonisanja arhimandrita Ilariona u čin episkopa novobrdskog da vladika mora da se poistovijeti sa Hristom i da čitavim svojim bićem govori Hristovu riječ.

    Patrijarh Porfirije je u besjedi u Spomen-hramu Svetog Save na Vračaru rekao da je vladika Ilarion pokazao da zna da se poistovjećuje sa Hristom i sa bližnjima.

    Više od polovine života ste proveli na Kosovu, raspetom, stradalnom, ali i mjestu vaskrsenja, vaskrsavanja, mjestu pobjede, pobjede istine Hristove i ljubavi njegove. Pokazali ste da možete do krajnjih mogućih granica svoju slobodu da podredite slobodi koja je u Hristu kroz poslušanje u našim životima realizovana – rekao je srpski patrijarh.

    Patrijarh Porfirije poželio je episkopu Ilarionu da ostanete na tom putu i da ga sada sa jednog višeg mjesta u Crkvi još snažnije i intenzivnije svjedoči svim ljudima svijeta.

    Patrijarh je uručio episkopu Ilarionu žezlo – simbol arhijerejske službe, saopšteno je na sajtu Srpske pravoslavne crkve (SPC).

    Vladika Ilarion u besjedi je poručio da se moli da služeći gradi zajednicu onih koji se spasavaju.

    On je rekao, između ostalog, da je njegov životni izbor bio da budem monah u Dečanima, te da je episkopskim dostojanstvom koliko počastvovan, toliko i obremenjen.

    – Ostaje mi jedino da se na ovom putu uspinjanja na Sinajsku Goru uzdam u milost Božju i vaše molitve -dodao je episkop Ilarion, vikar patrijarha srpskog.

    Srpskom patrijarhu danas je sasluživalo više arhijereja SPC.

  • Trivić: Predškolskim vaspitanjem i obrazovanjem obuhvaćeno više od 30 odsto djece tog uzrasta

    Trivić: Predškolskim vaspitanjem i obrazovanjem obuhvaćeno više od 30 odsto djece tog uzrasta

    Predškolskim vaspitanjem i obrazovanjem u Republici Srpskoj trenutno je obuhvaćeno više od 30 odsto od ukupnog broja djece predškolskog uzrasta i to je veliki uspjeh rada Vlade Srpske, rekla je Srni ministar prosvjete i kulture Natalija Trivić.
    Trivićeva je izrazila zadovoljstvo što je obuhvat djece predškolskim vaspitanjem i obrazovanjem od 2018. godine sa 22,5 odsto do 2022. godine povećan na 30,7 odsto djece predškolskog uzrasta.

    “Nova analiza Ministarstva prosvjete i kulture pokazala je da uspješno ostvarujemo postavljene strateške ciljeve”, navela je Trivićeva.

    Ona je napomenula da djeca koja ne pohađaju predškolske ustanove imaju mogućnost da pohađaju “Program za djecu u godini pred polazak u školu”, a koji budućim prvačićima omogućava kvalitetnu pripremu za uspješan početak osnovnoškolskog vaspitanja i obrazovanja.

    Trivićeva je navela da ovaj program na godišnjem nivou obuhvata oko 45 do 50 odsto od ukupnog broja djece koja treba da se upišu u prvi razred osnovne škole, te da je Vlada Republike Srpske od 2018. god 2022. godine za sprovođenje Programa izdvojila 1,3 miliona KM.

    “Kroz ovaj program do sada je prošlo 46.041 dijete i to smatramo velikim uspjehom jer su djeca dodatno pripremljena za početak školovanja”, navela je ona.

    Trivićeva je još jednom pozvala roditelje da se do 30. novembra obrate predškolskim ustanovama i osnovnim školama na području svojih lokalnih zajednica, kako bi uključili djecu u ovaj program, koji počinje u martu 2023. godine.

    U Republici Srpskoj program predškolskog vaspitanja i obrazovanja realizuje se u 122 predškolske ustanove /43 u javnom i 79 u privatnom sektoru/. Od 2018. do 2022. godine rješenje o odobrenju za rad Ministarstva dobilo je 39 predškolskih ustanova, a u istom periodu osnovano je 26 novih organizacionih jedinica.

    Jedna od reformskih aktivnosti, koja doprinosi povećanju obuhvata djece, jeste i omogućavanje ustanovama socijalne zaštite, kao i osnovnim školama i školama za djecu sa smetnjama u razvoju da sprovode program predškolskog vaspitanja i obrazovanja.

    Navedeno zakonsko rješenje omogućilo je djeci iz manje razvijenih opština /Han Pijesak, Rudo, Petrovo, Stanari/ priliku za pohađanje predškolskog vaspitanja i obrazovanja.

    Pored navedenog, Vlada Republike Srpske obezbijedila je sredstva za osnivanje novih predškolskih ustanova u Donjem Žabaru, Pelagićevu i Jezeru.

  • Pale bi trebalo da budu prijestonica Republike Srpske

    Pale zaslužuju da dobiju status prijestonice Republike Srpske jer je u tom mjestu proglašena Republika srpskog naroda u BiH devetog januara 1992. To je potvrdio i predsjednik Srpske Milorad Dodik koji je bio jedan od srpskih političara koji su donijeli odluku o stvaranju Republike Srpske. Zato, kaže Dodik, Pale trebaju da budu prijestonica.

    “Mi smo ranije opredijelili za to i ostaje samo formalno da to učinimo i nema ni jednog razloga da to ne učinimo. Pale su sigurno mjesto koje to zaslužuje da ima istorisjku konotaciju te vrste i da apsolutno ne treba to izbjegavati”, rekao je Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske.

    Pale mnogi doživljavaju kao prijestonicu Republike Srpske, ali taj status nikada zvanično nije dodjeljen. Po Ustavu, glavni grad Republike Srpske je Sarajevo, pa bi izmjena Ustava i to riješila. Što se Paljana tiče, sve je jasno.

    “Ja mislim da je to logično, jer sve što je krenulo i sve što je postalo od Republike Srpske, krenulo je iz Pala”.

    “Odaje se priznanje i svim borcima sarajevsko-romanijskog pokreta, policija je rođena na Sokocu, ovdje, na Jahorini rođena Republika Srpska”.

    “Pa, već odavno parola navijačka je bila ‘biće Pale opet glavni grad’, to se hvala bogu ispostavilo i kao tačno”.

    “Baš da je stvorena Republika Srpska i to je to”, kažu građani.

    Dodjelom statusa prijestonice Pale dobile istorijsko priznanje, kaže načelnik koji je zahvalan predsjedniku Srpske. Opština se stavlja na raspolaganje za sve potrebne procedure.

    “Ovo je šansa da se zauvijek zapečati priča gdje je stvarana Republika Srpska i da je to urađeno u Palama i da ne smijemo zaboraviti da kroz formiranje drugih institucija, kao što je Univerzitet u Istočnom sarajevu, kao što je Grad tada Srpsko Sarajevo, sada Istočno Sarajevo je udaren temelj Republici Srpskoj koje su pratile ostale regije”, rekao je Boško Jugović, načelnik opštine Pale.

    U Palama su formirane i prve institucije Republike Srpske: Predsjedništvo, Vlada, pravosuđe, prvi fakulteti, ANURS, Srna, RTRS, sa kvalifikovanim kadrovima koji je izbjegao iz Sarajeva. Zbog toga opštinske vlasti, zajedno sa gradskim i republičkim grade muzej koji će trajno svjedočiti o tom vremenu i stvaranju državnosti, kako su to i tada mnogi nazivali.

  • “Ne poštuju svi trgovci Uredbu Vlade o utvrđivanju marži”

    “Ne poštuju svi trgovci Uredbu Vlade o utvrđivanju marži”

    Ne poštuju svi trgovci Uredbu Vlade Republike Srpske o utvrđivanju marži u prometu robe, izjavio je glavni republički tržišni inspektor Radivoje Gavrić, gostujući u Јutarnjem programu naše televizije.

    Gavrić je istakao da su kontrole intenzivirane.U novembru 2022. godine izvršeno je oko dvadesetak kontrola u većim marketima i tržnim centrima i otprilike polovina je bila neuredna. Nije ni čudo što je premijer Srpske Radovan Višković reagovao i dao nalog da se kontrole pojačaju – rekao je Višković.

    Gavrić je objasnio da trgovac koji ne poštuje uredbu Vlade Srpske dobija rok da ispravi nepravilnost.

    – Čim prođe taj rok, inspektor ponovo ide u kontrolu. Ako trgovac nije otklonio nepravilnosti, biće snakcionisan. Ukoliko se to ponovi više puta, inspektor će zabraniti rad – kazao je Gavrić.

    Gavrić je naglasio da ove godine nije bilo zabrana rada, prenosi RTRS.