Kategorija: Društvo

Gotovo polovinu para neophodnih za život u Republici Srpskoj svako domaćinstvo izdvaja samo na hranu i režije.
vo pokazuju podaci Zavoda za statistiku RS, koji je objavio rezultate Ankete o potrošnji u RS za 2022. godinu.

Prosječna mjesečna potrošnja domaćinstva u Srpskoj je 1.800 KM, od čega se na hranu odnosi 558,55 КМ ili 29,7 odsto, dok se za stanovanje, vodu, plin i druge energente izdvaja 23,6 odsto novca od ukupne potrošnje.

Procijenjen broj domaćinstava u Republici Srpskoj iznosi 401.173, a u ovom istraživanju Zavoda za statistiku RS anketirano je 2.797 domaćinstava.

Prosječan broj članova u domaćinstvu je 2,8.

Osim hrane i režija, najviše para još se daje na prevoz, i to 14,2 odsto od ukupne potrošnje.

Najmanje novca izdvaja se na kulturu i rekreaciju, i to svega 1,2 odsto od ukupne potrošnje. Drugim riječima, domaćinstvo od tri člana u prosjeku mjesečno za kulturu i rekreaciju izdvaja 21,6 KM. Pod uslovom da su u Banjaluci, za taj novac može, recimo, samo jedan roditelj sa djetetom da ode u bioskop da pogledaju film i počaste se kokicama. Za ovaj prosječan iznos ne mogu se kupiti dvije karte za pozorišnu predstavu. Ali može knjiga.

Za obrazovanje dajemo još manje, a po računici Zavoda za statistiku, to je 0,4 odsto od ukupne mjesečne potrošnje ili 7,2 KM.

U kafanama i restoranima ostavimo više para nego zajedno u knjižarama i pozorištima. Po ovoj računici, prosječno domaćinstvo za ugostiteljske usluge svakog mjeseca daje oko 43 KM, što je za samo jednu marku manje u odnosu na iznos koji se svaki mjesec izdvaja na duvan.

NA SELU TROŠE MANJE PARA

Građani Republike Srpske koji žive u gradskim odnosno urbanim područjima troše znatno više novca od sugrađana koji su nastanjeni na selu. Tako je, po podacima Zavoda za statistiku, prosječno domaćinstvo u urbanoj zoni od 2,74 člana tokom prošle godine imalo prosječnu mjesečnu potrošnju od 1.872,86 КM, dok prosječna mjesečna potrošnja u negradskim domaćinstvima iznosi 1.747,86 КM, prenosi “SrpskaInfo“.

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, prosječna plata u Republici Srpskoj u maju ove godine bila je 1.280 maraka, dok je u junu 2019. godine iznosila 910 maraka. Vidljiv rast primanja u Srpskoj uglavnom je rezultat praćenja rasta inflacije i cijena u BiH, koji su uslovljeni epidemijom virusa korona i sukobom u Ukrajini, ali je dobra vijest što bi, i mimo tih faktora, plate i dalje mogle da rastu.
Tako za BL portal kažu ekonomisti i poslodavci, naglašavajući da taj rast zavisi od nekoliko faktora. Sa druge strane, rast inflacije i cijena, prema analizi Centralne banke BiH, ove godine dostigao je vrhunac, i u drugoj polovini doći će do njihovog stabilizovanja i pada. Profesor na Ekonomskom fakultetu u Banjaluci Goran Radivojac smatra da inflacija, ipak, u ovom slučaju nije presudan faktor, već je u pitanju odnos ponude i potražnje za radnom snagom.

„Kvalifikovana radna snaga se traži kako u EU tako i kod nas, i plate će rasti sve dok se ne uravnoteži životni standard tamo i ovdje za te radnike. Kad kažem ne uravnoteži, mislim u principu kada radnici saberu koliko tamo zarade, a koliko plate stan i hranu i koliko im ostane na kraju mjeseca. Ako im ovdje ostane isto novca, onda tek tada neće imati motive da idu tamo“, kaže Radivojac za BL portal.

U momentu kada zarada u BiH bude veća od troškova u inostranstvu staće odliv radne snage iz BiH, jer, kako kaže Radivojac, ljudi tada neće imati ekonomski motiv za odlaskom.

Pored odlaska radne snage, BiH je sa zemljama Evropske unije usko vezana i na druge načine. Tako naš sagovornik rast plata u Srpskoj veže za stanje njemačke ekonomije u budućnosti.

“Teško je govoriti o konkretnom rastu plata. Naročito sa aspekta našeg okruženja, jer se, recimo, u Njemačkoj privredi stvara klima recesionih očekivanja, samim tim i obim narudžbi za radnicima ovdje i koliko će biti posla zavisi od toga“, ističe on i dodaje da ako Njemačka uspije da izbjegne recesiju, u Srpskoj možemo očekivati rast plata od najmanje 20 odsto.

Trend rasta plata i u budućnosti, u razgovoru za BL portal potvrdio je i Saša Trivić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske, koji ističe da je prosječna plata u Srpskoj porasla za 50 odsto u proteklih nekoliko godina.

„Znači da imamo trend rasta plata kod nas, puno veći nego što je u inostranstvu i mislim da polako stižemo te plate u Evropskoj uniji i da će se taj trend nastaviti sve do trenutka kada ugrozimo privredu. Mislim u smislu da poslodavci taj rast plate više ne mogu naplatiti kada postanu nekonkurentni. Tada će stati rast plata“, tvrdi Trivić i objašnjava na koji način poredi plate kod nas i u inostranstvu.

“U tom poređenju ne mislim na apsolutni iznos nego podrazumijevam i troškove života. Evidentno je da se smanjuju razlike u zaradama na kraju mjeseca ovdje i u inostranstvu, a takođe evidentno je da ima ljudi koji se vraćaju zato što su se ovdje popravili uslovi“, kaže Trivić.

Kada je riječ o konkretnom procentu mogućeg rasta prosječne plate, Trivić smatra da bi to moglo biti do deset odsto, ali naglašava da postoje sektori u kojima će rasti i više.

„Evidentno je da imamo već u nekim granama ozbiljne plate u odnosu na protekli period, imate, na primjer, u metalskom sektoru operatere na CNC mašinama i varioce, plate su im dvije i po, do tri hiljade maraka, što nije zanemarljivo“, tvrdi on.

Na nastavak povećanja plata u Srpskoj, saglasni su naši sagovornici, neće mnogo uticati ni sve veći dolazak stranih radnika na domaće tržište. Prema njihovim riječima, radnici iz Turske, Bangladeša i Filipina u Srpsku dolaze da rade poslove za koje radnici ovdje nisu zainteresovani. Tako ovi ljudi popunjavaju prazan prostor u građevinskom sektoru, određenim uslužnim i kurirskim djelatnostima, a najbolji primjer ovakve situacije je, kako kažu, susjedna Hrvatska.

Iako su cijene brašna u Republici Srpskoj niže za oko 20 odsto, to nije smanjilo visoke cijena hljeba i pekarskih proizvoda.

Pekari su, kako tvrde sagovornici “Nezavisnih novina”, niže cijene brašna iskoristili da povećaju plate radnicima.

Zoran Kos, predsjednik Udruženja mlinara Republike Srpske, rekao je za “Nezavisne novine” da su mlinari u posljednja dva mjeseca postepeno snizili cijene brašna za oko 20 odsto.

“U odnosu na prethodna dva mjeseca cijene su niže, odnosno vreća brašna je sada oko 25 KM, a bila je 30 maraka ili više”, kazao je Kos.

Prema njegovim riječima, pojeftinjenje bi bilo i veće da mlinari nisu imali velike količine prošlogodišnjih zaliha.

“Mlinari imaju skupe prošlogodišnje zalihe, ali ako se ove godine nastavi nizak cjenovni nivo pšenice, onda je moguće da dođe do još većeg pojeftinjenja”, kazao je Kos, dodajući da je ovo ostvarljivo samo ukoliko se prodaju stare zalihe.

Saša Trivić, predsjednik Udruženja unije poslodavaca RS i vlasnik “Krajina klasa”, te lanca pekara “Manja”, ističe za “Nezavisne novine” da cijene brašna ipak nisu na tom nivou koji bi omogućio niže cijene hljeba i ostalih proizvoda.

“Da bi došlo do pojeftinjenja u pekarama, potrebno je da cijena brašna bude oko 0,50 feninga”, rekao je Trivić.

Radenko Pelemiš, predsjednik Udruženja mlinara i pekara regije Bijeljina, kazao je za “Nezavisne novine” da su pekari bili prinuđeni da radnicima podignu plate, odnosno da su niže cijene brašna iskoristili da zadrže radnike, umjesto da smanje cijenu hljeba.

“Evidentno je da su cijene brašna niže, ali sva ta razlika je otišla u veće plate radnika, jer imamo velike probleme da pronađemo radnike za rad u pekarama”, kazao je Pelemiš.

Prema njegovim riječima, trenutne cijene pšenice su niže za oko 0,20 feninga u odnosu na prethodnu godinu.

“Cijena brašna po kilogramu trenutno se kreće od 0,73 do 0,80 feninga, zavisno od tipa brašna, ali i kvaliteta, a krajem prošle godine cijena je bila od 0,90 do 1,10 KM po kilogramu”, kazao je Pelemiš.

S obzirom na to da je žetva pšenice u toku, Pelemiš ističe da je ovogodišnji prinos loš.

“Mlinari ističu da je rod veoma lošeg kvaliteta, ali i to da su prinosi manji, te mislim da ćemo morati da uvozimo pšenicu iz Mađarske”, rekao je Pelemiš.

Prema njegovim riječima, kombinovanjem naše i pšenice iz Mađarske, koja je boljeg kvaliteta, dobiće se solidno brašno za pekarsku industriju u Srpskoj.

“Ostaje nam da vidimo do kraja žetve kakvi će biti prinosi, pa onda možemo govoriti o konkretnim cijenama”, kazao je Pelemiš.