Kategorija: Društvo

  • Banjalučanin povrijedio kičmu na radnom mjestu, pa ostao bez posla

    Banjalučanin Nino Katić prije oko deset mjeseci povrijedio je kičmu tokom radnog vremena u “Centrumu” u Banjaluci, a ovih je dana, dok je još na bolovanju, poštom obaviješten da je ostao bez posla.
    Katić je 11. februara ove godine pao sa lotri koje su iznenada pukle, a sve su snimile nadzorne kamere u ovom objektu.

    Sporni snimak je objavljen na stranici “Crna lista poslodavaca RS” na kojoj oštećeni radnici širom Srpske upozoravaju na loše ili nezakonite postupke različitih firmi i poslodavaca.

    Katić je za Mondo ispričao da je prošle godine počeo raditi u spomenutoj firmi, prvo kroz probni rad, a potom je zaključivao ugovore na određeno vrijeme.

    Istakao je i kako su njemu i drugim radnim kolegama, lotre jedno od osnovnih sredstava za rad, ali da su se nalazile u prilično lošem i dotrajalom stanju.

    Na to je, kako tvrdi, upozorio i nadređene ali nije bilo adekvatne reakcije, pa je sam na njima markerom ispisao “opasno”.

    “Sa tim natpisom su stajale mjesecim, ali smo ih nastavili koristiti jer nam trebaju svakih 15 minuta. Kobnog 11. februara ove godine su samo pukle ispod mene, pao sam i slomio kičmu”, ispričao je Katić.

    Kazao je da je imao operaciju kičme, ugrađena mu je šipka kroz pet pršljenova, a jedno vrijeme je bio vezan za krevet. Kasnije se oslanjao na štake, dok je sada na pola liječenja i šipka mu još nije izvađena.

    “Najveći problem u svemu je što sam ja slomio kičmu na radnom mjestu, i od februara do septembra mi se bolovanje vodilo kao povreda na radu, da bi potom ljekarska komisija u rubriku gdje stoji ‘povreda na radu’ upisala ‘ne’. To je urađeno nakon otvaranja novog bolovanja kod moje porodične doktorice, iako ja posjedujem kompletnu medicinsku dokumentaciju, otpusno pismo iz bolnice, prethodne izvještaje komisije o trajanju privremene nesposobnosti za rad, nalaz iz Službe hitne pomoći… Nakon svega uslijedio je novi šok kada sam prije nekoliko dana poštom dobio prekid ugovora o radu od poslodavca kod kojeg sam povredu i zadobio”, istakao je Katić.

    Podvukao je da je u dokumentu koji je dobio poštom, između ostalog, stajalo: “Po sili zakona više ne produžavamo ugovor”.

    U “Centrumu” u Banjaluci za Mondo su potvrdili da su upoznati sa ovim slučajem, te podvlače da Katić nije dobio otkaz.

    “Kolega nije dobio otkaz nego mu jednostavno nije produžen ugovor koji je bio zaključen na određeno vrijeme. Unazad dva mjeseca je dostavljao doznaku ‘povreda van rada’ kako stoji u rješenju ljekarske komisije. Dakle, običnu doznaku. S obzirom na to da je nama u ovom periodu smanjen obim posla, mi više nismo u mogućnosti da produžavamo ugovor.

    Dakle, od februara do septembra je dostavljao doznaku o povredi na radu i sve je uredno isplaćivano. Za oktobar i novembar je dostavljao doznaku za obično bolovanje i iz tog razloga ugovor nije produžavan. Zimski je period i mi nismo u mogućnosti da zadržimo radnika, a ugovor je bio na određeno”, objasnili su za Mondo u pravnoj službi preduzeća “Centrum” Banjaluka.

    Dražan Pejaković, administrator stranice “Crna lista poslodavaca RS” gdje je objavljen navedeni video-snimak, i osnivač udruženja “Radnički pokret”, najavio je pravnu borbu.

    “Poslodavac je tužen zbog povrede na radu, a biće angažovan i advokat zbog nezakonitog otkaza”, istakao je Pejaković.

  • Svi proizvodi u BiH drastično poskupjeli za manje od godinu dana

    Svi proizvodi u BiH drastično poskupjeli za manje od godinu dana

    proizvoda, ali nismo uspjeli naći apsolutno ništa. Još možemo uzeti u obzir da je gorivo pojeftinilo prethodnih dana, ali ni to nije uticalo na spuštanje cijena”, istakao je Vasilić. Dodao je da kazne od strane inspekcija nemaju efekta jer ništa nije sniženo što se tiče prehrambenih proizvoda.

    “Ovo je veliko povećanje cijena i mislimo da su trgovci ukalkulisali u cijene ne samo kazne koje će dobiti, već i svoj profit”, zaključuje Vasilić.

    Biljana M. iz Banjaluke kazala je da je prošle godine kupila šporet za drva za oko 900 KM te da je ove godine to drastično skuplje.

    “U istoj prodavnici u kojoj sam ja pazarila šporet prošle godine cijena istog je sada veća za oko 500 KM. Šokirala sam se kada sam vidjela koliko je to skuplje za samo godinu dana. Takođe, iznosi svih proizvoda su drastično skočili i veoma je teško kupiti sve što je potrebno za porodicu”, navela je ova Banjalučanka.

  • Javnost još ne zna ko su proizvođači vode u kojoj su otkrivene fekalne bakterije

    Javnost još ne zna ko su proizvođači vode u kojoj su otkrivene fekalne bakterije

    Federalna uprava za inspekcijske poslove navodi da je uvidom u spisak sedam voda za koje su rezultati monitoringa pokazali da sadrže bakterije koje ne smiju biti prisutne u vodi, utvrđeno je da su iste kupljene i uzorci dostavljeni na analizu u oktobru, novembru i decembru 2021. godine.

    Rok upotrebe šest spornih voda istekao najkasnije do septembra 2022. godine, dok je samo za jednu od sedam spornih voda rok upotrebe bio 17.11.2022. godine.

    Konkretnije informacije bismo mogli očekivati sutra ili prekosutra. Na naš upit nam je odgovoreno usmneo da inspekcijski nadzor u saradnji sa Agencijom za hranu BiH nije finaliziran.

    Interesantno je da je za bekteriološku analizu vode potrebno sedam dana ili manje, a da javnost od 17.11.2022. godine ne zna ko su proizvođači vode u kojoj su otkrivene fekalne bakterije.

  • Sindikat RiTE “Ugljevik” zahtjeva cijenu rada od 170 KM

    Sindikat RiTE “Ugljevik” zahtjeva cijenu rada od 170 KM

    Sindikalna organizacija Rudnik i Termoelektrana “Ugljevik” ne podržava dogovor koji su navodno postigli predsjednik Sindikalne organizacije RiTE “Gacko” Željko Tepavčević i uprava ERS.

    Ovo je saopšteno danas iz Sindikalne organizacije RiTE “Ugljevik” nakon održanog Štrajkačkog odbora koji je zauzeo ovaj stav, a nakon što su “iz medija saznali za navodni dogovor Tepavčevića i uprave ERS”.

    Sindikalna organizacija “RITE Ugljevik” naglašava da predsjednik SO RiTE “Gacko” nije ovlašten da pregovara i dogovara cijenu rada na nivou čitave ERS.

    – Cijena rada je planska kategorija u čijem definisanju učestvuju uprava ERS i Sindikat ERS, kome je potrebna saglasnost 11 sindikalnih organizacija u pravcu postizanja dogovora oko cijene rada. Predsjednik SO RiTE “Gacko” je samoinicijativno prigrabio za sebe ovlaštenje Sindikata ERS da vodi pregovore u ime svih radnika ERS, što nije u skladu sa unutrašnjim aktima Sindikata i kao takav nije obavezujući za ostale sindikalne organizacije – poručuje se u saopštenju koje je potpisao Boban Benović, predsjednik Štrajkačkog/Sindikalnog odbora RiTE “Ugljevik”.

    Ponavlja da je prijedlog koji je predsjednik SO “RiTE Gacko” prihvatio na sastanku sa upravom ERS, gdje je definisana cijena rada od 155 KM neprihvatljiv i odbijen je još 7. decembra na sastanku zajedničke Radne grupe. Prijedlog je i ponižavajući obzirom na tekuću inflaciju u društvu – ističe Benović.

    Dodaje da SO RiTE “Ugljevik” nastavlja svoju borbu, tražeći da cijena rada bude povećana sa 150 na 170 KM shodno Kolektivnom ugovoru.

    Takođe, zahtijevaju od Matičnog preduzeća ERS da hitno uđu u pregovore oko povećanja plata za radnike za najmanje 15 odsto.

    Istovremeno pozivaju ostale sindikalne organizacije iz sistema ERS da zauzmu stav i izjasne se o ovom pitanju.

  • Padaju cijene stanova

    Padaju cijene stanova

    Cijene brojnih polovnih stanova širom BiH, koje su vlasnici ili agencije oglasili na internetu, napokon su počele padati, a to bi se iduće godine, prema riječima upućenih, trebalo dogoditi i sa stanovima u novogradnji.

    Vlasnik stana u banjalučkom naselju Obilićevo, koji je krajem avgusta postavio cijenu od 130.000 maraka, odjednom ju je korigovao na 140.000 KM, a onda je, sredinom oktobra, apetite smanjio na 131.000 maraka, dok danas košta 128.000.

    Drugi, koji stan prodaje u naselju Starčevica u najvećem gradu u Republici Srpskoj, umjesto 132.000 maraka, koliko je tražio u julu, smanjio je apetite na sadašnjih 129.000 KM. Treći, koji stan prodaje u banjalučkom naselju Petrićevac, u oktobru je tražio 135.000 maraka, a sad mu je dovoljno i 115.000.

    Mnogo sličnih primjera ima i u drugim gradovima, pa je tako, recimo, stan u Bijeljini, sa 180.000, koliko je koštao u avgustu, spušten na 159.000 KM, a komforan stan u Tuzli, umjesto 192.000, košta 174.000 maraka.

    Ovakvim trendom nije iznenađena Senka Gatarić Vasilić, vlasnica banjalučke agencije “Euro-agent”, koja je u ovom poslu čak 33 godine i koja ističe da su neki prodavci zaista postavili nerealne cijene stanova, a sada ih koriguju.

    “Očigledno pokušavaju prodati po nerealnim cijenama, a kada im to ne uspije, onda ih spuštaju. U oglasima su neke cijene više kao želja, nego kao realnost”, naglašava Gatarić Vasilićeva za “Nezavisne novine”.

    Ona ističe da je kompletan radni vijek posvetila poslu s nekretninama, te da je sličan scenario zabilježen i 2008. godine.

    “Tada su cijene rasle, a onda je došlo do zastoja. Jedno vrijeme je bila stagnacija, a onda je možda došlo i do blagog pada. Šta će se sada desiti? Zavisi od puno faktora. Ali, neki građevinski materijali su pojeftinili, a dobro je i to što pada i cijena nafte. Unazad dvije-tri godine cijene stanova su podivljale, ali i to vjerovatno ima svoj vrhunac. Ništa ne može beskonačno rasti”, naglašava Gatarić Vasilićeva.

    Sličnog je mišljenja i Abdulah Kapić, suvlasnik tuzlanske agencije TK Nekretnine, koji kaže da je smanjena potražnja za većim stanovima, odnosno onim starije gradnje, a to utiče i na smanjenje cijene.

    “Manji stanovi su i dalje traženi, pa se taj trend ne osjeća kod njih. Ali, pošto su tu zaista nerealne cijene, mislim da je sljedeći korak taj da će i tu doći do pada”, rekao je Kapić za “Nezavisne novine”.

    On takođe podsjeća da padaju i cijene građevinskog materijala, ali se, ističe, investitori u novogradnji služe argumentima kao što su visoke cijene zemljišta, rast cijena radne snage i njen nedostatak. Ipak…

    “Sve što se desi na zapadu u oblasti prodaje nekretnina, to se dešava i u BiH, ali s nekim zaostatkom od šest mjeseci. Mislim da će najkasnije u drugoj polovini iduće godine doći do pada cijena stanova u novogradnji, možda za nekih pet do deset odsto”, tvrdi Kapić.

    Složio se i Leonard Samardžija, vlasnik agencije za nekretnine “VHS trejd” Prijedor, da se može očekivati pad cijena stanova.

    “To ne zavisi od nas, ali prosto ove cijene nemaju smisla u odnosu na naše plate”, rekao je Samardžija za “Nezavisne novine”.

    Darko Milošević, vlasnik agencije “Astra nekretnine” Bijeljina, kaže da je u ovom periodu u Bijeljini došlo do stagnacije kada je u pitanju prodaja nekretnina.

    “Tako je u našoj agenciji, a pretpostavljamo da je i svugdje. Da li će to uticati na sniženje cijena nekretnina? Mi očekujemo i nadamo se da bi to bilo u korist potrošača”, rekao je Milošević.

    Ekonomista Igor Gavran kaže da su cijene nekretnina već duže vrijeme nerealno, a često i bukvalno nerazumno, visoke.

    “Mislim da pad cijena određenog broja polovnih nekretnina jeste očekivan zbog toga što dio prodavaca zbog povećanih troškova života ili prezaduženosti dolazi pod sve veći pritisak da ih unovči, ali ne očekujem masovnije promjene, pogotovo ne kod novih objekata. Jer, obim nove gradnje je i dalje relativno mali, a tražnja kupaca većeg budžeta i dalje visoka”, naveo je Gavran.

    Ipak, dugoročno, očekuje da će se i to dogoditi.

    “Dugoročno do pada mora doći jer je stanje tržišta dugoročno neodrživo, ali neizvjesno je koliko brzo”, zaključio je Gavran za “Nezavisne novine”.

  • BiH prednjači u poskupljenju životnih namirnica na Balkanu

    BiH prednjači u poskupljenju životnih namirnica na Balkanu

    Proteklih mjeseci u državama Balkana, kao i u drugim zemljama u svijetu, značajno su porasle cijene osnovnih životnih namirnica kao i drugih proizvoda, što najviše pogađa obične građane.

    Uzemljama u regiji osim goriva, grijanja i mnogih drugih proizvoda značajno su poskupile osnovne životne namirnice, poput brašna, ulja i mlijeka. Iako cijene životnih namirnica variraju po gradovima kao i u marketima, ovdje su predstavljene prosječne cijene nekih namirnica.

    Prema najnovijim podacima, litar mlijeka sa 32 odsto mliječne masti najskuplji je u Bosna i Hercegovina gdje košta 1,40 eura, a potom slijedi Srbija sa cijenom od 1,30 eura, Sjeverna Makedonija 1,05 i Hrvatska gdje litar mlijeka košta 0,97 eura.

    Brašno je takođe najskuplje u BiH, gdje, naprimjer, jedan kilogram brašna tip 500 košta 0,70 eura. Slijede Hrvatska gdje kilogram brašna u prosjeku košta 0,62 eura, Srbija 0,60 i Sjeverna Makedonija, gdje kilogram brašna košta 0,59 eura.

    Šećer je takođe najskuplji u BiH gdje građani za kilogram moraju izdvojiti 1,15 eura, a u Hrvatskoj košta 1,10, Sjevernoj Makedoniji 0,90 i u Srbiji 0,88 eura.

    Ad
    Suncokretovo ulje je trenutno najskuplje u Hrvatskoj gdje litar košta 2,12 eura, dok je u Bosni i Hercegovini 2,05 eura, Sjevernoj Makedoniji 1,94 i Srbiji, gdje cijena litra ulja u prosjeku iznosi 1,58 eura.

    Maslac je najskuplji u Bosni i Hercegovini, gdje 250 grama maslaca košta 3,36 eura. U Srbiji maslac košta 3,23 eura, u Hrvatskoj 2,92, a u Sjevernoj Makedoniji 2,6 eura.

    Potrebno zaštititi potrošače
    Edin Pašić, predsjednik Udruženja potrošača Kantona Sarajevo, ističe da postoje mehanizmi da se zaštite potrošači u Bosni i Hercegovini, ali da se ne koristi skoro nijedan.

    – Ukratko, to su mehanizmi poput ograničavanja cijena, ograničavanja marži, oporezivanja ekstra profita. Sve su to alati koji su na raspolaganju, čime bi se mogle ograničiti cijene, a indirektno bi se moglo ograničiti tako što bismo mogli imati robne rezerve, za početak nafte, koju nemamo, gdje bi se naftni derivati mogli plasirati na tržište da se malo uravnoteži cijena i ublaže ti udari, gdje bi određene socijalne kategorije kao i ljudi koji troše mnogo goriva mogli da ublaže taj udar – kazao je Pašić.

    Posebno napominje kako na tržištu u BiH ima špekulativnih pojava i lažnih nestašica.

    – Ako vidimo da je inflacija u Bosni i Hercegovini oko 17 – 18 odsto, samim time znači da je određeni dio te inflacije uzrokovan netržišnim razlozima, odnosno povećanjem cijena zato što se može. Jednostavno, to je lov u mutnom u korištenju krize – kazao je Pašić, dodajući da potrošači trebaju prijavljivati špekulativne pojave i sumnjive cijene na tržištu.

    Kako je rekao, potrošači jednostavno neće moći izdržati ove visoke cijene.

    – Ja sam siguran da građani to neće moći podnijeti. Vi već sada imate ogroman pritisak, kao i prigovore na cijene grijanja u Sarajevu gdje ljudi to više ne mogu platiti. Ljudi jednostavno to neće moći više da plaćaju. Ljudi će morati odgađati određene troškove – rekao je Pašić, napominjući da je potrebno poduzeti nešto kako bi se ograničio rast cijena, posebno cijena nafte i grijanja.

    Naglasio je da su u Bosni i Hercegovini proteklih mjeseci značajno poskupile osnovne životne namirnice.

    – Sve vrste mesa su dramatično poskupile. Od 2020. godine piletina je recimo poskupila preko 100 posto. Zadnji talas poskupljenja je mlijeko koje je sa marke i po otišlo na 2,80 KM. Za te namirnice recimo nema opravdanja da toliko poskupe jer mlijeko se ne pravi od nafte. Otkupna cijena mlijeka od 50 feninga je ostala skoro pa ista u odnosu na prije dvije – tri godine, a tržišna cijena je otišla preko 100 odsto – kazao je.

    Smanjiti PDV
    Pašić ističe da su u zemljama regije Balkana poduzete određene mjere kako bi se zaštitili potrošači od rastućih cijena, prije svega na umanjivanju poreza na dodatu vrijednost (PDV).

    – Hrvatska je negdje u koroni uvela diferencirane stope PDV. Mislim da je Srbija ograničila marže na određene vrste proizvoda. To su stvari koje bi trebale da se urade. Ne treba ni biznismenima oduzeti pravo na zaradu. Međutim, treba ih ubijediti, da tako kažem, da ovo nije vrijeme za ekstra profit – smatra Pašić.

    Podsjetio je da potrošačka korpa u BiH poskupljuje svake godine.

    – Već sada je misterija kako ljudi sastavljaju kraj s krajem jer matematika govori da jedna prosječna porodica ne može sa dvije prosječne plate podmiriti potrošačku korpu – kazao je Pašić.

  • FZO finansira nabavku osam novih lijekova za najteža oboljenja

    FZO finansira nabavku osam novih lijekova za najteža oboljenja

    Programom lijekova koji se primjenjuju u ograničeno dostupnim količinama obuhvaćeno je 107 lijekova za najteža oboljenja, za šta će u narednoj godini iz budžeta Srpske biti obezbijeđeno 71,6 miliona KM.

    Program lijekova usvojio je Upravni odbor Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske uz saglasnost resornog ministra, a Vlada Srpske je donijela Odluku o načinu finansiranja ovog programa za narednu godinu.

    U FZO je rečeno Srni da je riječ o lijekovima za rijetke bolesti, hronični hepatitis C, HIV, metastatski kolorektalni karcinom, metastatski karcinom prostate, melanom, limfocitnu leukemiju, metastatski karcinom pluća, rak dojke, multiplu sklerozu, reumatoidni artritis, Kronovu bolest i druga teška oboljenja.

    Ove lijekove FZO je ranije nabavljao i finansirao u okviru Posebnog programa Fonda, s tim da je pored ranije dostupnih lijekova sada u Program lijekova uvršteno i osam novih terapija.

    Iz Fonda je saopšteno da je novim zakonom o obaveznom zdravstvenom osiguranju Republike Srpske, koji je nedavno stupio na snagu, definisano da Upravni odbor Fonda, uz saglasnost resornog ministra, donosi Program lijekova.

    “Lijekovi iz ovog programa primjenjuju se u ograničeno dostupnim količinama prema prioritetima koje listom čekanja u skladu sa medicinskim indikacijama, stručno-medicinskim i doktrinarnim stavovima određuje zdravstvena ustanova tercijarnog nivoa zdravstvene zaštite u Srpskoj, odnosno Univerzitetski klinički centar Republike Srpske. Dakle, ovi lijekovi dostupni su ograničenom broju pacijenata u skladu sa prioritetima koje odrede ljekari”, navode iz Fonda.

    Iz FZO napominju da se u skladu sa finansijskim mogućnostima, iz godine u godinu, povećava broj pacijenata kojima su dostupne ove izuzetno skupe terapije.

    “Na primjer, trošak za samo jedan lijek koji se nabavlja za oboljele od cistične fibroze godišnje iznosi više od šest miliona KM”, podsjećaju u FZO.

    U Program lijekova, pored ranije dostupnih, uvršteno je i osam novih lijekova koji će biti dostupni pacijentima kada se sprovede postupak javne nabavke. U pitanju su dvije nove terapije za multiplu sklerozu, te lijek za liječenje pacijenata sa multiplim mijelomom, karcinomom dojke, plaka psorijazom, limfomom, kao i novi farmaceutski oblik za liječenje diseminiranog multiplog mijaloma.

    Programom lijekova precizno su definisane medicinske indikacije kod kojih će se primjenjivati ovi lijekovi.

    Iz FZO podsjećaju da su, pored lijekova iz Programa lijekova, osiguranicima dostupni i lijekovi sa listi Fonda, poput Liste lijekova koji se izdaju na recept, Osnovne bolničke liste, Liste citotoksičnih, bioloških i pratećih lijekova, kao i Liste lijekova u domovima zdravlja.

    Liste lijekova se revidiraju svake godine i u kontinuitetu se uvrštavaju novi lijekovi prateći svjetske smjernice i protokole liječenja, te je u proteklih pet godina osiguranicima obezbjeđeno više od 100 novih terapija.

    Poseban akcenat FZO je proteklih godina stavio na dostupnost savremenih, inovativnih terapija i neke od ovih terapija smo našim osiguranicima omogućili među prvima u regionu, ističe se u saopštenju.

    Vlada Republike Srpske juče je donijela Odluku o načinu finansiranja programa lijekova koji se primjenjuju u ograničeno dostupnim količinama, a kojom se reguliše način finansiranja Programa lijekova koji se primjenjuju u ograničeno dostupnim količinama za 2023. godinu.

    Prema ovoj odluci, sredstva za finansiranje Programa obezbjeđuju se u budžetu Republike Srpske za 2023. godinu, u iznosu od 71.600.000 KM, na budžetskoj stavci transfera Fondu zdravstvenog osiguranja za poseban program lijekova.

    Donošenje ove Odluke predviđeno je odredbama Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju.

  • Vlasti u Srpskoj: Imamo dovoljno hrane, ali i mjere za poremećaje na tržištu

    Vlasti u Srpskoj: Imamo dovoljno hrane, ali i mjere za poremećaje na tržištu

    Vlasti u Republici Srpskoj, bar prema izjavama koje plasiraju u javnosti, svjesne su poteškoća s kojima se suočavaju građani kada su u pitanju poskupljenja osnovnih životnih namirnica, a za “Nezavisne novine” poručuju da Srpskoj ne prijeti nestašica hrane, niti drugi poremećaju na prehrambenom tržištu.

    Takođe, iz Ministarstva trgovine i turizma Republike Srpske poručuju i da, ukoliko dođe do određenih problema, Vlada ima spremne mehanizme da ih riješi, te da nepostojanje robnih rezervi ni u kom slučaju ne može ugroziti građane, jer je to pitanje regulisano hitnim interventnim nabavkama.

    Dok se čeka na formiranje izvršne vlasti u Republici Srpskoj, jedinstveni zaključak tokom pregovora kod mandatara Radovana Viškovića je da će buduća vlada uložiti neophodne kapacitete da pomogne ugroženim građanima, prije svega kada su u pitanju nabavke osnovnih životnih namirnica.

    Zbog činjenice da je od 1. decembra hljeb u Srpskoj skuplji za 10 feninga, te bojazni da će se to prenijeti i na druge proizvode, nadležni obećavaju reakciju.

    “Nova vlada imaće zadatak da izuči sve modalitete zamrzavanja cijena osnovnih životnih namirnica. Ali, u tom slučaju, budžet će morati imati sredstva za subvencionisanje eventualnog povećanja troškova proizvodnje”, naveo je nedavno predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.

    On je dodao i da će s pekarima razgovarati i da se ograniči cijena hljeba, uz uslov iste ili slične cijene struje za privrednike koji se bave ovom proizvodnjom.

    Ako izađemo nakratko iz okvira Republike Srpske, pa se preselimo do Mađarske, vidjećemo da je i tamošnja vlada propisala ograničenje cijena najvažnijih životnih namirnica u nastojanju da obuzda inflaciju. Ali, stručnjaci u Mađarskoj, uprkos činjenici da je ovo donijelo uštede u budžetima građana, kažu da je ovo donijelo probleme na tržištu hrane. Ide se do toga da oni čak predviđaju da će, ukoliko ova mjera ostane na snazi duže vrijeme, vlada morati propisati maksimalne količine proizvoda koje jedan potrošač može da kupi.

    “U protivnom, postoji mogućnost ozbiljnog manjka osnovnih životnih artikala”, upozorava tamošnja struka.

    S druge strane, Organizacija za hranu i poljoprivredu UN (FAO) poručuje da su globalne cijene prehrambenih proizvoda ostale uglavnom stabilne u novembru, i to čak s padom cijena žitarica, mesa i mliječnih proizvoda.

    U Republici Srpskoj se, bar u ovom trenutku, ne razmišlja o mogućem scenariju nestašice hrane ili eventualnom ograničenju na kupljenu količinu proizvoda.

    “Trenutno nema poremećaja u snabdjevenosti tržišta i lancima snabdijevanja tržišta Republike Srpske”, kažu za “Nezavisne” iz Ministarstva trgovine i turizma.

    Naglašavaju da je krajem novembra usvojen Plan interventnih nabavki proizvoda, robe i sredstava za 2023. godinu, te da nikakva mjera ne smije biti donesena dok se prvo ne analizira da li bi ona dovela do vještačkih nestašica na tržištu.

    Iz Ministarstva podsjećaju da su od novembra 2021. godine na snazi uredbe o ograničavanju marži u prometu robe.

    “S ciljem obezbjeđenja zaliha za slučaj da dođe do poremećaja u snabdijevanju, Vlada RS donijela je početkom marta 2022. zaključke o pokretanju interventnih nabavki osnovnih životnih namirnica ukupne vrijednosti veće od 16 miliona KM.

    U proteklim mjesecima dio ovih namirnica doniran je javnim kuhinjama, centrima za socijalni rad, te korisnicima Crvenog krsta RS, a u narednim danima javne kuhinje preuzeće količine brašna dovoljne za šestomjesečnu potrebu rada ovih ustanova”, istakli su iz Ministarstva trgovine i turizma RS.

    Na naše pitanje da li bi u ovom slučaju pomoglo da Srpska ima robne rezerve, te da hranu skladišti, a ne interventno nabavlja, iz resornog ministarstva odgovaraju da je Zakon o interventnim nabavkama proistekao iz potrebe da se unaprijedi sistem robnih rezervi, te da se eliminišu slabosti prethodnih zakonskih rješenja.

    Podsjetimo, Vlada RS je kao ozbiljne poremećaje na tržištu definisala stanja tokom prirodnih nepogoda, tehničko-tehnološke i ekološke katastrofe, ratno stanje i druge vanredne prilike koje dovode do nestašice dobara za potrebe privrede i snabdijevanja stanovništva.

  • Nezaposlenim roditeljima četvoro i više djece uplaćivati i doprinose

    Nezaposlenim roditeljima četvoro i više djece uplaćivati i doprinose

    Vlada Republike Srpske utvrdila je Prijedlog Zakona o dopunama Zakona o doprinosima kojim se kao posebna vrsta obveznika doprinosa uvodi korisnik prava na novčano primanje utvrđeno Zakonom o podršci nezaposlenom roditelju četvoro i više djece u Republici Srpskoj.
    Posebna osnovica doprinosa za korisnike prava prema predloženom zakonu će iznositi bruto novčano primanje, s obzirom na to da se na planirano novčano primanje plaćaju doprinosi za penzijsko i invalidsko osiguranje.

    Za ove potrebe u Budžetu Republike Srpske je obezbijeđen iznos od oko 20,1 milion KM.

    Iz Vlade navode da je usvojen Zakon kojim se na mjesečnom nivou isplaćuje 750 KM i na to se plaća doprinos za zdravstveno i penzijsko i invalidsko osiguranje, čime će ova lica ostvarivati pravo na zdravstvenu zaštitu i u konačnici na penziju.

    Takođe, Vlada je na sjednici utvrdila Prijedlog Zakona o dopuni Zakona o penzijskom i invlidskom osiguranju po hitnom postupku.

    Prijedlogom Zakona o dopuni Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju izvršena je dopuna u članu 15. Zakona, kojim se uvodi nova kategorija osiguranika u obaveznom osiguranju.

    Zakonom o podršci nezaposlenom roditelju četvoro i više djece predviđeno je ostvarivanje prava na novčano primanje nezaposlenom roditelju četvoro i više djece, na koja se plaćaju svi doprinosi.

    “Kako bi se ostvarila prava po osnovu uplate doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje neophodno je za korisnike tog novčanog primanja utvrditi status osiguranika u obaveznom osiguranju, zbog čega je i predložen ovaj zakon. Ovim dopunama stvara se pravni osnov u sistemu obaveznog osiguranja za uplatu doprinosa i ostvarivanje prava za penzijsko i invalidsko osiguranje”, saopšteno je iz Vlade.

  • Kapital Lidla u BiH povećan na skoro 100 miliona KM

    Kapital Lidla u BiH povećan na skoro 100 miliona KM

    Kompanija Lidl BiH d.o.o. povećala je svoj kapital na skoro 100 miliona KM, tačnije na 98.769.415,00 KM, saznaje Akta.ba.

    Ovo je gotovo dvostruko povećanje kapitala njemačkog investitora u BiH, jer je prethodno stanje iznosilo 49.873.665,00 KM. Podsjetimo, prvo povećanje kapitala desilo se u februaru ove godine kada je osnivač Lidla, njemački WE-International Zweite GmbH povećao kapital firme sa 10.757.065 KM na gotovo 50 miliona KM.

    Njemačka kompanija Lidl, koja je prošle godine registrovala svoju firmu u BiH, za sada gradi jedan objekat u Bijeljini i skladišno-distribucijski centar u Kiseljaku.

    Prema ranijim medijskim najavama, Lidl u Bosni i Hercegovini je planirao otvaranje najmanje šest prodajnih centara.