VRBAS Media

Kategorija: Društvo

  • Vlada Srpske: Nikome u organima uprave neće biti umanjena prava

    Vlada Srpske: Nikome u organima uprave neće biti umanjena prava

    Nikome od zaposlenih u organima uprave Republike Srpske neće biti umanjena prava ni po kojem osnovu, poručili su iz Vlade Republike Srpske.

    Nisu istiniti navodi u pojedinim medijima da će zaposlenima u organima uprave Republike Srpske biti umanjen obim njihovih prava Posebnim kolektivnim ugovorom za zaposlene u organima uprave – navedeno je u objavi Vlade na Instagramu.

    Vlada Republike Srpske juče se upoznalo sa Informacijom o aktivnostima u vezi sa pregovorima oko zaključivanja Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u organima uprave Republike Srpske, te dala preporuke za nastavak pregovora.

  • FZO: Nema smanjenja rokova, doprinose uplaćivati na vrijeme

    FZO: Nema smanjenja rokova, doprinose uplaćivati na vrijeme

    Iz Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske danas je saopšteno da nije došlo do smanjenja rokova u vezi sa uplatama doprinosa i da je važno da poslodavci u skladu sa zakonom izmiruju obaveze na vrijeme i da ne čekaju posljednji čas.

    Iz ovog fonda su istakli da se odmah po prijemu podataka iz Ministarstva finansija Republike Srpske o uplaćenim doprinosima na računu javnih prihoda, te uplate rasknjižavaju isti dan.

    • Napominjemo da FZO nakon uplate doprinosa koje se vrše preko računa javnih prihoda, to u sistemu vidi dan ili dva od uplate, te je zbog toga važno da poslodavci svoje obaveze po osnovu doprinosa izmiruju na vrijeme, a ne da čekaju posljednji čas- navedeno je u saopštenju.

    Iz Fonda su podsjetili da je Zakonom o doprinosima precizirano da obaveze po osnovu doprinosa nastaju onog momenta kada se i isplati plata radnicima za tekući mjesec.

    • Zakon je definisao da u slučaju da poslodavac ne uplati doprinose kada i platu, ima rok od 60 dana da to učini – navedeno je u saopštenju.

    Iz ovog fonda su napomenuli da nije došlo ni do kakvih smanjenja rokova i da je važno da poslodavci u skladu sa zakonom svoje obaveze izmiruju.

    • Kada se uplate doprinosi, FZO odobrava pravo na zdravstveno osiguranje dva mjeseca od posljednje uplate, što je dovoljno vremena za poslodavca, a i da radnik ima kontinuirano zdravstveno osiguranje – navedeno je u saopštenju.

    Iz Fonda su napomenuli da je važno da i zdravstvene ustanove osvježe podatke u sistemu, navodeći da su primjetili da to zdravstvene ustanove često ne rade, pa se dešava da osiguraniku kažu da nema osiguranje.

    • Zbog toga smo još ranije obavijestili zdravstvene ustanove da je važno da prilikom ulaska u sistem, osvježe podatke kako bi imali tačnu informaciju da li je za konkretnog osiguranika uplaćen doprinos ili nije – navedeno je u saopštenju.

    Iz FZO su podsjetili da je osiguranicima omogućeno da putem internet stranice u linku “e servis” mogu da provjere status osiguranja i da li se za njih uplaćuju doprinosi.

  • Niže cijena pšenice, ali ništa od pojeftinjenja hljeba

    Niže cijena pšenice, ali ništa od pojeftinjenja hljeba

    Iako je cijena po kilogramu pšenice u odnosu na prošlu godinu niža za oko 40 feninga, to nije smanjilo cijene hljeba i pekarskih proizvoda u Srpskoj.

    Naime, trenutna cijena pšenice po kilogramu je 27 feninga, dok je u istom periodu prošle godine cijena iznosila oko 66 feninga.

    Savo Bakajlić, predsjednik Regionalnog udruženja poljoprivrednika Semberije i Majevice, za “Nezavisne” ističe da su poljoprivrednici u velikom problemu jer je ovogodišnji prinos pšenice veoma mali, odnosno, kako kaže, situacija je katastrofalna.

    “Mi smo kao udruženje predlagali da cijena pšenice bude oko 45 feninga, što bi bilo realno, jer smo imali najskuplju sjetvu do sada, te smo sada u velikom minusu i ne možemo opstati na ovakav način”, rekao je Bakajlić.

    Kako ističe, mlinskopekarska industrija je učinila veliki grijeh prema proizvođačima, a država uopšte ne reaguje na to.

    “Naše glavno pitanje je zašto je ovako skup hljeb, ako je cijena pšenice od 27 do 30 feninga?”, upitao je Bakajlić, dodajući da je normalna stvar da na osnovu ovakve cijene pšenice dođe do pojeftinjenja hljeba.

    “Cijena hljeba treba da bude na osnovu cijene pšenice, odnosno ako je pšenica do 30 feninga, onda je realno da hljeb bude do 80 feninga, a ne po ovoj cijeni po kojoj se sada prodaje”, rekao je Bakajlić.

    Prema njegovim riječima, država u ovom momentu ne stoji iza proizvođača nego iza pekara.

    “Potrebno je zaštititi domaću proizvodnju jer bez nje nema života. Mlinskopekarska industrija je ta koja radi i proizvodi, odnosno mlinari vuku svoje konce, a pekari svoje, a mislim da najviše u tome udjela imaju pekari. Niko ne priča o gramaži njihovih proizvoda, a mislim da je tu zatajila i inspekcija, jer oni kontrolišu proizvođača, a ne njih kao prerađivača”, rekao je Bakajlić.

    Saša Trivić, predsjednik Udruženja unije poslodavaca RS i vlasnik “Krajina klasa”, te lanca pekara “Manja”, ističe za “Nezavisne novine” da je ove godine za niske cijene pšenice glavni razlog to što su prinosi bili veoma loši.

    “Te cijene nisu objektivne, trenutno je na svjetskom tržištu tona pšenice oko 250 evra, te trenutno nema nikakvog osnova za smanjenje cijena pekarskih proizvoda i hljeba”, rekao je Trivić.

    Prema njegovim riječima, prošle, kao i ove godine, u pekarstvu je prisutan porast plata, te, kako kaže, poljoprivrednici treba da se pozabave svojom proizvodnjom, a ne da gledaju u tuđi novčanik.

    Podsjećamo, “Nezavisne” su i ranije pisale o ovom problemu, a kako je tada rekao Radenko Pelemiš, predsjednik Udruženja mlinara i pekara regije Bijeljina, pekari su bili prinuđeni da radnicima podignu plate, odnosno niže cijene brašna iskoristili su da zadrže radnike, umjesto da smanje cijenu hljeba.

    “Evidentno je da su cijene brašna niže, ali sva ta razlika je otišla u veće plate radnika, jer imamo velike probleme da pronađemo radnike za rad u pekarama”, kazao je Pelemiš.

  • Jako nevrijeme pogodilo Sarajevo

    Jako nevrijeme pogodilo Sarajevo

    Glavni grad BiH u poslijepodnevnim satima zahvatilo je jako nevrijeme, praćeno pljuskovima i grmljavinom.

    Velika količina kiše koja je do sada pala stvara brojne probleme pješacima i vozačima, prenosi Avaz.  

    Kako navode iz FHMZ-a, u Sarajevu je trenutno 17 stepeni.

    Do kraja dana i dio noći širom zemlje se očekuje kiša, pljuskovi i grmljavina. Lokalno u centralnim, istočnim područjima BiH su moguće intenzivnije padavine, prećene jakim udarima vjetra, što može usloviti pojavu urbanih poplava.  

  • Šulić: Rekordne brojke stranih turista u Srpskoj

    Šulić: Rekordne brojke stranih turista u Srpskoj

    Ministar trgovine i turizma Republike Srpske Denis Šulić izjavio je za da Republika Srpska u prvih šest mjeseci ove godine bilježi rast broja dolazaka i noćenja gostiju, ali i rekordne brojke kada je riječ o posjetama stranih turista.

    On je istakao da je u prvih šest mjeseci 2023. godine u Republici Srpskoj zabilježeno 226.713 dolazaka turista, koji su ostvarili 536.484 noćenja.

    Šulić je naveo da su 97.526 dolazaka i 220.435 noćenja ostvarili domaći turisti, a strani 129.187 dolazaka i 316.049 noćenja.

    Govoreći o stranim turistima, Šulić je naglasio da su ovo i više nego ohrabrujući podaci jer potvrđuju da Republika Srpska postaje primamljiva turistička destinacija na regionalnom i međunarodnom polju.

    • Statistički pokazatelji za prvih šest mjeseci ove godine govore da je ostvaren rast od 36,96 odsto u broju dolazaka i 38,84 odsto u broju noćenja u odnosu na isti period lan -, precizirao je Šulić za Srnu.

    On je napomenuo da posebno raduje struktura stranih gostiju, od kojih najveći broj tradicionalno dolazi iz zemalja regiona, ali i ukazao na trend rasta interesovanja za Republiku Srpsku turista iz gotovo svih krajeva svijeta – od zemalja EU, preko Turske i Kine do Australije.

    Šulić je istakao da je zanimljiv i podatak da su Republiku Srpsku u gotovo jednakom broju posjećivali i ruski i američki turisti, te da su turisti iz Rusije i SAD među prvih 10 zemalja po ostvarenom broju dolazaka u Srpsku.

    Ministar trgovine i turizma Republike Srpske rekao je da sve ove brojke govore u prilog tome da je Srpska prepoznata kao otvorena i prijateljska zemlja za sve i da to prepoznaju turisti i sa istoka i sa zapada, ističući da je siguran da će ove godine biti ostvareni rekordni rezultati u ovoj oblasti.

  • Trivić: Inflacija teret za ekonomiju

    Trivić: Inflacija teret za ekonomiju

    Inflacija je teret za ekonomiju jer morate pogoditi pravu cijenu za prodaju robe, izjavio je predsjednik Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske Saša Trivić.

    Trivić je naveo da se Zapad nije snašao u borbi sa inflacijom

    “Njemačka privreda se nije snašla i mnogi su u stečaju. Nas je možda spasilo prijeratno iskustvo sa inflacijom. Zapad je to pokušao izbjeći i zato ima problema”, rekao je Trivić.

    Trivić je napomenuo da je važno pratiti tehnološki razvoj kako bi se unaprijedila ekonomija.

    “Sljedeći zadatak je nabavka nove opreme. Tehnologije su skupe u zavisnosti od preduzeća do preduzeća, ali ko ne bude ispratio tehnološki razvoj neće ni postojati”, istakao je Trivić.

  • Niko ne zna kad će popis u BiH

    Niko ne zna kad će popis u BiH

    Kad bude izvjesno da neće biti nikakvih problema možemo pristupiti popisu stanovništva, kazala je nedavno Borjana Krišto, predsjedavajuća Savjeta ministara BiH, odgovarajući na pitanje jednog od delegata u Domu naroda BiH. A kada će biti izvjesno da neće biti nikakvih problema da se krene u popis – niko u BiH sa sigurnošću ne može da kaže.

    Budžet i datum su dva ključna elementa, ali kada se u obzir uzmu pripremni elementi koji moraju biti riješeni, jasno je da popisa nema ne samo 2023. godine, već vrlo vjerovatno ni 2024. jer je dosadašnja praksa pokazala da pripreme za popis traju čak i do dvije godine.

    Popisna pitanja, iznos finansiranja, mapa popisnih krugova, metodološka i organizaciona dokumenta, nabavka opreme, kao i pilot-projekat za testiranje predloženih rješenja su elementi koje BiH mora da usaglasi i riješi kako bi se “krenulo po kućama”.

    Što se tiče tekuće godine, poznate su dvije činjenice… Prva je da u državnom budžetu nije predviđen novac za ovu namjenu.

    “Sredstva za popis stanovništva nisu tražena kroz budžetski zahtjev, te time nisu uključena u budžet institucija BiH za 2023. godinu”, kazali su još početkom godine iz Ministarstva finansija i trezora BiH.

    Druga stvar koja je poznata jeste da je radna grupa pripremila prijedlog teksta zakona o popisu stanovništva. Ali, i iz tri agencije za statistiku (BiH, Republike Srpske i Federacije BiH) iznijeli su mišljenje da se prijedlog zakona ne može finalizirati bez jasno utvrđenih ključnih elemenata i drugih bitnih pojedinosti.

    “Čekaju se nadležni” glasi obrazloženje iz statističkih zavoda u BiH, a poruka koju su iz Agencije za statistiku BiH poslali medijima tokom ove godine glasila je da će Agencija postupiti u skladu sa članom 8. Zakona o statistici BiH.

    “Kada državni organi budu smatrali neophodnim Agencija će koordinisati planiranje, vođenje i objavljivanje rezultata popisa stanovništva i domaćinstava BiH, u skladu s Općim okvirnim sporazumom za mir u BiH, uključujući i anekse 7 i 10 ovog sporazuma”, kazali su iz Agencije.

    Dakle, niko ne zna kad će popis, pa ni demografi, koji kažu da je BiH već probila rok od 10 godina za popis stanovništva, koji se prema praksi i pravilima pravi ili posljednje godine jedne dekade, ili prve godine naredne dekade.

    Prema tome, popis u BiH je trebalo da bude obavljen ili 2020. ili 2021. godine, ali na “sreću” nadležnih to pitanje se nije pokrenulo zbog korone… A neće ni 2023.

    Prethodni popis, podsjećanja radi, održan je 2013. godine… Rezultati su objavljeni tri godine kasnije, a koštao je više od 22 miliona evra.

    “Što se tiče priprema za popis, ljudi koji to rade znaju da kažu da čim se završi prethodni popis, kreću pripreme za naredni”, kaže za “Nezavisne novine” demograf Aleksandar Čavić.

    Nesprovođenje popisa, nastavlja on, imaće negativne posljedice za BiH, prije svega jer se bez adekvatnih podataka ne mogu pripremiti adekvatne javne politike i socijalne mjere prema građanima.

    “Demografi su zagovornici da se ovaj popis iskoristi da se nađe šire rješenje i uspostave registri stanovništva u skladu s ustavnim nadležnostima te oblasti. Registar bi trebalo da sadržava dva oblika. Prvi bi bio uobičajen popis stanovništva, a drugi bi se odnosio na popis iseljeništva zbog činjenice da imamo brojno stanovništvo izvan države. Oni bi služili kao tekuća baza podataka o broju svih struktura stanovništva, te ne bismo u toj mjeri zavisili od popisa jer je desetogodišnji period jako dugačak, pogotovo kod nas kad ovako pređe više od 10 godina”, pojašnjava Čavić.

    Ističe da se uopšte ne može govoriti o tačnom datumu obavljanja popisa, ali da se obično to radi na proljeće ili jesen kad je najmanje godišnje kretanje stanovništva.

    “Preambiciozno je misliti da bi to moglo biti naredno proljeće”, kaže Čavić.

    Treba istaći i da je Evropska komisija zatražila od BiH da uz realizaciju 14 prioriteta na putu ka Evropskoj uniji (EU) preduzme korake na pripremi za popis stanovništva.

    A i procjene globalnih organizacija koje se bave pitanjem stanovništva nimalo nisu optimistične za BiH. Tako podaci Populacijskog fonda UN govore da bi do 2070. godine broj onih koji žive u BiH mogao biti svega 1,56 miliona. Još gore su dalje procjene da bi više od 40 odsto stanovništva činile osobe starije od 65 godina.

  • Novim mostom na Savi kod Gradiške u Hrvatsku od narednog ljeta

    Novim mostom na Savi kod Gradiške u Hrvatsku od narednog ljeta

    Dio brze ceste na dionici Novi Varoš – granica BiH kod novoizgrađenog mosta na Savi kod Gradiške, koji spaja auto-put Banjaluka – Gradiška s autoputom Zagreb – Beograd, trebalo bi da bude završen do ljeta naredne godine.

    To znači da će nakon otvaranja dionice putnici iz Banjaluke, umjesto kroz Gradišku preko starog graničnog prelaza, put ka Zagrebu ili Beogradu kod Čatrnje nastaviti direktno postojećim auto-putem iz Banjaluke prema graničnom prelazu i novoizgrađenom mostu. Putnici će onda preći most na Savi, proći kroz granični prelaz na hrvatskoj strani, a onda će se u nastavku puta na petlji kod Novog Varoša uključiti na postojeći put ka Okučanima. Naknadno će, u drugom dijelu projekta, brza cesta biti produžena direktno do auto-puta Zagreb – Beograd.

    Prvi dio dionice dug je oko četiri kilometra, a ukupna dionica će biti duga oko sedam kilometara i koštaće oko 70 miliona evra.

    Iako je prvobitni rok za završetak radova bio kraj februara 2024. godine, zbog obilnih padavina i neuobičajeno lošeg vremena došlo je do manjeg pomjeranja konačnih rokova, ali investitori u “Hrvatskim cestama” i izvođač preduzeće “Integral inženjering” vjeruju da je najizazovniji period već prošao, s obzirom na to da su radovi “izašli iz zemlje” i većina se odvija visoko na nasipima i stubovima.

    Ozren Gverić, voditelj projekta u “Hrvatskim cestama”, koji nas je s Damjanom Kraljem, direktorom Podružnice “Integral inženjeringa” a.d. Zabok i predstavnikom izvođača radova, proveo kroz gradilište i pokazao u kojoj fazi se radovi nalaze, rekao je za “Nezavisne novine” da je zadovoljan dinamikom.

    “Ispred ‘Hrvatskih cesta’ mogu pohvaliti dosadašnju vrlo dobru suradnju i koordiniranost svih uključenih. Pohvalio bih izvođača glede angažiranosti i ekipiranosti. Tu mislim na ljudstvo i korištenje resursa na način da bismo cijeli investicijski i građevinski projekt uspješno završili”, naglasio je on.

    Gverić je rekao da očekuje da će završetak svih radova na cesti biti do ljeta 2024. godine.

    Dionica je izazovna jer se na njoj nalaze čak dva mosta, od kojih je jedan za skoro sto metara duži od izgrađenog mosta preko Save.

    Gverić kaže da su trenutno intenzivni radovi na izgradnji mosta Rukavac – Strug.

    “Izveden je čitav donji ustroj mosta te su započeli radovi na naguravanju čelične rasponske konstrukcije desnog objekta, mosta Rukavac – Strug. Most je ukupne duljine 169,4 metara. Montažu elemenata rasponske konstrukcije izvodi tvrtka ‘Delta MM Steelix’ iz Siska”, rekao je on.

    Dodao je da se u narednom periodu planira izgradnja armiranobetonske konstrukcije cestovne površine.

    Na gradilište je, kako je istakao, dopremljena i montirana krletka za čeličnu konstrukciju, a istakao je da će konstrukciju za cestu na mostu izvoditi “Integral” betonom dovezenim iz Klašnica.

    Inače, prošle godine veliki problem, osim lošeg vremena, predstavljala je nemogućnost da izvođač koristi novoizgrađeni most na Savi radi lakšeg i bržeg pristupa gradilištu, ali je i taj problem u međuvremenu riješen, i već nekoliko mjeseci “Integralovi” kamioni mogu građevinski materijal dovoziti mnogo brže i jednostavnije.

    Što se tiče drugog mosta, koji je dugačak 523 metara, Gverić kaže da je od 16 stubova do sada izgrađeno sedam.

    “Započeta je doprema čeličnih rasponskih nosača na gradilište za lijevu stranu mosta iz firme ‘Metaling’ iz Jajca. U Jajce smo dopremili već 61 odsto potrebnog čelika za proizvodnju 3.800 tona čelične konstrukcije, a materijal za čitavu konstrukciju u cijelosti je naručen”, rekao je Gverić.

    Kralj je rekao da će puštanje u saobraćaj dionice zavisiti i od dinamike izgradnje graničnog prelaza, koji treba da gradi Ministarstvo finansija Hrvatske.

    “‘Integral inženjering’, zajedno s svojim dobavljačima i podizvođačima, nastavlja dobru praksu i dobar rad kojem nas je naučio Slobodan Stanković. Naravno, imamo veliku pomoć i odličnu saradnju s investitorom ‘Hrvatskim cestama'”, rekao je Kralj.

    Dodao je da će “Integral” uložiti maksimalni napor da se dionica što prije završi i zahvalio hrvatskim i bh. institucijama što su omogućile korištenje privremenog graničnog prelaza i novog mosta na Savi, u okviru njega, za potrebe ovog projekta.

    “Trenutno na gradilištu radi oko 240 radnika, u zavisnosti od potrebe i aktivnosti. Većina radne snage je iz ‘Integral inženjeringa’, osim prevoznika, od kojih je većina iz Brodsko-posavske županije. Tu su i 77 radnika ‘Metalinga’ koji rade na proizvodnji čelične konstrukcije u Jajcu i 23 radnika iz ‘Delte MM Steelix’ na montaži konstrukcije. Uposlili smo i deset odsto lokalne radne snage iz okolnih obližnjih sela. Imamo vrlo dobre odnose s lokalnom zajednicom i općinama Stara Gradiška i Okučani”, rekao nam je on.

    Naglasio je da je rast cijena građevinskog materijala i energenata donio povećanje troškova, a da problem predstavljaju i špekulacije na svjetskim građevinskim berzama te manjak radne snage.

    “Međutim, svi zajedno iznalazimo rješenja da se radovi odvijaju planiranom dinamikom”, rekao je on.

  • FK Naprijed pokrenuo akciju za budućnost kluba

    FK Naprijed pokrenuo akciju za budućnost kluba

    FK Naprijed pokreće akciju prikupljanja novčanih sredstava za kupovinu stolica na tribinama koje bi trebale da stadion u budućnosti.

    – Nakon izgradnje novog klupskog objekta vrijeme je da naš klub krene u novu akciju. Cilj ove akcije je da prikupimo sredstva za 300 novih stolica na novoj tribini koja će krasiti naš stadionski kompleks u budućnosti. Na inicijativu uprave kluba i brojnih simpatizera, ovim putem pozivamo navijače i poštovaoce našeg kluba da pomognu svojim donacijama – saopštili su iz FK Naprijed.

    Cijena jedne stolice za tribinu sa naslonom je 25 KM i to je minimalan novčani prilog za donaciju, a pozivaju sve one koji imaju želju i mogućnost da doniraju sredstva i za veći broj stolica.

    Akcija prikupljanja sredstava trajaće od 5.8.2023. sve do 5.10.2023. godine.

    – Sva uplaćena sredstva biće javno objavljena na našim mrežama radi potpune transparentnosti sa imenom i prezimenom svakog donatora. Ukoliko neko od donatora želi da ostane anoniman njegovo ime neće biti objavljeno na zahtjev istoga – kažu iz ovog banjalučkog fudbalskog kluba kluba.

    Pozvali su sve navijače, pojedince, privredna društva, institucije, kao i prijatelje i simpatizere kluba u gradu, regiji, dijaspori, da pomognu Naprijedu u ovoj akciji za budućnost kluba.

    Uplate i donacije je moguće izvršiti na nekoliko načina:

    1. Ličnim putem kod sekretara Aleksandra Ljubičića (mob.tel 065591999) u prostorijama kluba,
    2. Uplatama prilloga i donacija na žiro račun kluba uz napomenu “Tvoj klub, tvoja stolica, tvoja tribina” :

    555 – 09 – 000 – 555 – 24 – 810 kod Nove banke a.d. Banja Luka.

    1. Uplate iz inostranstva možete izvršiti uplatama na sljedeći način:
      Field 56A (INTERMEDIARY)
      SWIFT: RZBAATWWXXX
      Raiffeisen Zentralbank Oesterreich
      Field 57A (Account with inst.)
      Nova Banka A.D Banja Luka
      SWIFT:NOBIBA22
      Field 59 (Beneficiary)
      BA3955500000055524952
      FK NAPRIJED 1951 BANJA LUKA
      GAVRILA PRINCIPA BROJ 27
      BANJA LUKA
  • Pojačane mjere bezbjednosti na području Banjaluke, Gradiške i Prijedora

    Pojačane mjere bezbjednosti na području Banjaluke, Gradiške i Prijedora

    Ministarstvo unutrašnjih poslova /MUP/ Republike Srpske sutra i u petak, 4. avgusta, pojačaće mjere bezbjednosti na području Banjaluke, Gradiške i Prijedora povodom predstojećeg obilježavanja Dana sjećanja na stradale i prognane Srbe u Pogromu “Oluja”, koje će biti održano u Prijedoru.
    Iz MUP-a su naveli da će obilježavanju prisustvovati najviši politički zvaničnici Republike Srpske i Srbije, kao i najviši vjerski predstavnici Srpske pravoslavne crkve, te je savjetovano građanima da u petak, 4. avgusta, u Prijedoru izbjegavaju gužve, ne nose ruksake i torbe, ne nose opasne predmete i da poštuju naredbe policije na terenu.

    Savjetuju građanima, koji u petak budu u Prijedoru u 19.00 časova, da poštuju naredbe policijaca na teren, da sa sobom ne nose pirotehnička sredstva i druge opasne predmete, te da uz sebe imaju neki identifikacioni dokument.

    Iz MUP-a dodaju da ugostiteljski lokali, zanatske i trgovačke radnje koje se nalaze u užem centru Prijedora neće raditi u petak od 14.00 do 22.00 časa.

    S ciljem preduzimanja bezbjednosnih mjera ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske izdao je naredbu o zabrani saobraćaja za teretna vozila i naredbu o zabrani prevoza eksplozivnih materija.

    U saopštenju se navodi da Ministarstvo u sjedištu, policijske uprave i policijske stanice, 4. avgusta neće izdavati odobrenja za prevoz eksplozivnih materija.

    Iz MUP-a podsjećaju predstavnike medijskih kuća, druge subjekte i građane da je s ciljem bezbjednosti učesnika skupa u petak na području Prijedora zabranjena upotreba dronova, osim onima koji imaju odobrenje Ministarstva.

    Predstavnici medijskih kuća koji su se akreditovali za praćenje ovog događaja treba da na sebi imaju jasno istaknutu akreditaciju.