VRBAS Media

Kategorija: Društvo

  • Dodik: Veće penzije od januara

    Dodik: Veće penzije od januara

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je večeras da će penzije u Srpskoj od januara biti veće za 15 odsto.

    Dodik je podsjetio da su penzije usklađivane nekoliko puta ove godine.Od januara ide povećanje penzija 15 odsto. Dakle, od Nove godine. Bilo je povećanja, jednokratnih pomoći, moramo uravnoteženo da vodimo politiku, pogotovo prema toj kategoriji stanovništva – rekao je Dodik.

    Dodik je rekao da će cijena električne energije u Republici Srpskoj za prosječnu potrošnju iz prošle godine, što je oko 500 kilovata mjesečno, ostati u garantovanim granicama, dok će za potrošnju iznad toga cijena biti veća.

    Ad
    – Mi ćemo ostati u procesu garantovane cijene električne energije za prosječnu potrošnju iz prošle godine, a to je po domaćinstvu oko 500 kilovata mjesečno. I to se neće mijenjati. A to je 80 odsto porodica u Republici Srpskoj. Onaj ko potroši 500 kilovata neće platiti ni pfeninga više, ali onaj ko potroši 1.000 i više platiće više i sva priča je u tome – rekao je Dodik, piše RTRS.

    On je istakao da vlast vodi računa o građanima.

    – Da bi sačuvali cijenu električnu energiju za stanovništvo, mi smo morali da imamo neke resurse, koje smo prodali inostranim partnerima. Ako sada potrošimo taj višak, onda šta ćemo prodati, kako ćemo nadomjestiti gubitak koji imamo iz jeftine električne energije za domaćinstva. To je naš izbor, mi vodimo brigu o našim građanima – rekao je Dodik.

    “Potrebna deakumulacija funkcija”
    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je da ovo vrijeme traži deakumulaciju funkcija, o čemu svjedoči njegov poziv stranačkim kolegama da se odreknu jedne od funkcija.

    Moramo da spriječimo da neki pojedinac, na primjer, ima četiri primanja. Treba da ima samo jedno. To je suština i to ćemo operacionalizovati na partijskim organima. Deakumulacija funkcija će se sprovesti uz našu procjenu, pa i ako neko ima obavezu da primi dva primanja onda jedno mora da uputi u humanitarne svrhe, rekao je Dodik.

    Uz napomenu da dio vladajuće strukture neće biti oni koji ne budu sposobni za to, Dodik je naveo da je na tom planu riječ o sistemskim mjerama koje će građanima uliti dodatno povjerenje u smislu da se očuva vjera u ovdašnji način života.

    – Nisam nikome dužan u političkom smislu. Dužan sam to ljudima Srpske i to je moj dug, odnosno da se stepen odgovornosti vlasti drastično poveća kada je riječ o poslovima u funkciji svakodnevnog rješavanja problema običnih ljudi. Cilj je da se osjeti olakšanje – rekao je Dodik večeras za RTRS.

    “OBA je strana organizacija koja radi protiv Srpske”
    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da je Obavještajno-bezbjednosna agenciji (OBA) BiH strana organizacija ubačena da radi protiv Srpske, te naglasio da Republika Srpska, prema Ustavu, ima pravo na svoju obavještajnu službu i da će se raditi u tom pravcu.

    Dodik je rekao da Republika Srpska i u ovom trenutku ima informativno-obavještajnu strukturu koja može da parira svim opasnostima te vrste.

    On je naglasio da je OBA njega posmatrala kao neprijatelja i dodao da to nije služba koja koristi narodima BiH, nego je obavještajna služba američke Centralne obavještajne agencije.

    – Ja nisam nikada bio siguran u njih, niti sam se oslanjao na njih. Svaka obavještajna tajna služba štiti predsjednika, Predsjedništvo. Oni su direktno radili protiv mene. Pakovali su one priče za sankcije. Oni pričaju i šire priču o negativnom ruskom uticaju – rekao je Dodik i dodao da je ta agencija devastirana.

    Odgovarajući na pitanje o odnosima u BiH, Dodik je rekao da ne postoji, niti će postojati članstvo BiH u NATO.

  • Ovo su troškovi institucija BiH

    Ovo su troškovi institucija BiH

    U 2021. godini za plate 22.276 zaposlenih u institucijama BiH isplaćeno je 574.192.481 KM.

    Putni troškovi su bili 9,9 miliona KM i veći su za oko 2,9 miliona KM ili čak 41 odsto u odnosu na godinu dana ranije. Više nas je koštalo njihovo putešestvije po inostranstvu nego u BiH.

    U izvještaju o obavljenoj finansijskoj reviziji Izvještaja o izvršenju budžeta institucija BiH u 2021. na jednom mjestu su pobrojani svi finansijski podaci, pa i rashodi po kategorijama. Od kojih se prosječnom stanovniku ove zemlje vrti u glavi.

    Izdaci za fiksne telefone i faks bili su veći od 1,5 miliona KM, izdaci za mobilne 1,1 milion, internet veze smo platili 972.793 KM, pošta je koštala više od dva miliona maraka, plus brza pošta još 385.941 KM.

    Automobili

    Upotrena službenih vozila u institucijama BiH protekle godine nas je koštala oko 12,5 miliona maraka, ili čak 12 odsto više nego ranije! Cifra obuhvata gorivo i ulje, popravke i osiguranja.


    O kakvom javašluku se radi govori i podatak da su institucije poput Instituta za nestale osobe, Granične policije, Generalnog sekretarijata Savjeta ministara BiH ili VSTS BiH imale više službenih vozila nego što im je dozvoljeno važećim pravilnikom. Neke institucije su imale tzv. specijalizovana vozila bez prethodnog odobrenja Savjeta ministara BiH.

    – Još uvijek su prisutne nepravilnosti koje se odnose se na korištenje specijalizovanih vozila u nenamjenske svrhe (dolazak na posao i odlazak s posla). Naime, specijalizovana vozila se daju na raspolaganje i zaposlenima koji se ne mogu dovesti u vezu s obavljanjem operativnih poslova iz nadležnosti institucija – upozorili su revizori.

    I u 2021. godini institucije BiH su nastavile s praksom ustupanja svojih vozila drugim institucijama (Direkcija za koordinaciju policijskih tijela BiH – Upravi za indirektno oporezivanje; Direkcija za koordinaciju policijskih tijela BiH – Savjetu ministara BiH, Ministarstvo bezbjednosti – Društvu crvenog križa BiH i Savezu sindikata policijskih tijela u BiH).

    Problem je u tome što Pravilnikom Savjeta ministara o uslovima nabave i načinu korištenja službenih vozila u institucijama BiH nije propisana mogućnost ustupanja vozila drugim institucijama.

    Iće, piće i pokloni
    Istovremeno, u institucijama BiH se za 20 odsto više jelo i pilo o trošku budžeta nego 2021. Prošle godine su troškovi reprezentacije iznosili 1,7 miliona maraka.

    Pojedine institucije (ne navodi se koje) su novcem namijenjenim za reprezentaciju kupovale i darove, poklone, iako pravilnik Savjeta ministara kaže da se reprezentacija može koristiti samo za ugostiteljske usluge.

    Za zakup imovine i opreme u 2021. godini izdvojeno je ukupno 23.762.034 KM, od čega su najznačajniji izdaci za unajmljivanje prostora ili zgrada (11.444.752 KM), unajmljivanje opreme (501.842 KM), unajmljivanje tornjeva, releja i antenskih stupova (1.755.253 KM), unajmljivanje skladišnog prostora (745.286 KM), unajmljivanje vodova i digitalnih kanala (935.206 KM), unajmljivanje parking prostora (404.398 KM), zakup za smještaj telekomunikacione opreme (329.871 KM)…

    Institucije poput IDDEEA, UIO, Direkcija za civilno vazduhoplovstvo i dalje plaćaju zakup, iako imaju obezbijeđen novac za kupovinu objekata za trajni smještaj.

    Privremeno, a stalno
    Dalje, za ugovore u djelu iz budžeta je isplaćeno čak 5,5 miliona KM i još 1,7 miliona za povremene i privremene poslove. Prema Zakonu o obligacionim odnosima, ugovor o djelu podrazumijeva da se onaj ko ga radi obaveže da će završiti neki posao, kao što je izrada ili popravka neke stvari, izvršenje nekog intelektualnog ili fizičkog rada, dakle za „zaokruženu cjelinu“.

    Međutim, zakon je jedno, a stvarnost u institucijama BiH drugo. Utvrđeno je da su ugovori o djelu zaključuju za one poslove koji spadaju u opis redovnih poslova zaposlenih u institucijama BiH. Čak se za pojedince vodi tzv. „šihterica“, što govori da su oni stalno dolazili na posao, a ne samo povremeno.

    Takođe, naizmjenično se zapošljava po osnovu ugovora o djelu i povremenih poslova, da bi takvi pojedinci na kraju dobili stalni radni odnos.

  • Da li će biti poplava

    Da li će biti poplava

    S obzirom na to da meteorolozi za vikend najavljuju kišu i snijeg koji je moguć i u nizinama, Iz Agencije za vodno područje rijeke Save za N1 su objasnili može li to dovesti do poplava.

    Kako su iz Agencije naveli, trenutno nema mjesta za pogoršanje hidroloških prilka.

    “S obzirom na prognozirane količine padavina, trenutne niske vodostaje u koritima vodotoka i činjenicu da tlo nije zasićeno vodom, a na bazi rezultata prognoznih modela kojima raspolaže AVP Sava, ne prognozira se vanredno hidrološko stanje koje može izazvati izlijevanje vode iz korita”, naveli su za N1 iz Agencije.

    Također, na kraju dodaju da nastavljaju pratiti situaciju i ukoliko dođe do promjene prognoziranog hidrološkog stanja, poručuju da će javnost biti blagovremeno informisana.

    Podsjećamo, iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda BiH najavili su da je u subotu predviđeno oblačno vrijeme sa kišom dok će na planinama padati i snijeg. U nedjelju u Bosni biće slaba kiša, a na planinama može padati slab snijeg. Što se tiče Hercegovine, meteorolozi, najavljuju za nedjelju lokalni pljuskove. Prestanak padavina očekuje se u ponedjeljak.

  • Ponedjeljak neradni dan u Srpskoj

    Ponedjeljak neradni dan u Srpskoj

    U Republici Srpskoj u ponedjeljak je neradni dan jer se obilježava Dan uspostavljanja Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini koji je republički praznik.

    “U dane praznika Republike ne rade republički organi i organizacije, organi jedinice lokalne samouprave, preduzeća, ustanove i druge organizacije i lica koja profesionalno obavljaju uslužne i proizvodne djelatnosti”, naveli su iz Ministarstva uprave i lokalne samouprave Srpske.

    Dodaju da je Zakonom o praznicima Republike Srpske propisano da će načelnik opštine, odnosno gradonačelnik odrediti koja su preduzeća, ustanove i druge organizacije sa područja jedinice lokalne samouprave dužni da rade, radi zadovoljenja neophodnih potreba građana, u dane praznika Republike i u kom obimu.

  • Srpsko sabranje “Baštionik” donosi i ove godine prazničnu radost u domove

    Srpsko sabranje “Baštionik” donosi i ove godine prazničnu radost u domove

    Srbsko sabranje “Baštionik” i ove godine će tradicionalno putem dobrotvornih akcija “Budimo ljudi” prikupljati sredstva i uljepšati praznične dane onima kojima je pomoć najpotrebnija te na taj način još jednom dokazati da uz humana srca niko i nikada nije sam.

    Spoj humanosti i umjetnosti, rodoljublja i bratoljublja, vjere i energije osnovna su načela po kojima “Baštionik” djeluje već godinama, a zahvaljujući njihovom marljivom radu na mnoga lica vraćen je osmijeh.

    Predsjednik Srbskog sabranja “Baštionik” Predrag Adamović potvrdio je da dobrotvorna akcija u vezi sa božićnim praznicima počinje 1. decembra, prenosi Glas Srpske.

    – Od tada pa sve do dana po Božiću prikupljaćemo novac, robu te hranu i sredstva za higijenu, a onda ćemo to dijeliti porodicama pred božićne praznike – rekao je Adamović.

    Dodao je da su do sada pomogli mnogim porodicama, njih oko 100, uručivši im pakete hrane, slatkiša, školskog pribora i sredstava za higijenu te sve ono što je potrebno jednoj porodici.

    – Sa željom da se njihova trpeza u tim prazničnim danima malo popravi, tu bude i mesa, te kolača. Nadam se da ćemo i ove godine uspjeti da prikupimo sredstva za mnogo porodica – kazao je Adamović.

    Objasnio je da se, nažalost, iz godine u godinu povećava broj onih kojima je potrebna i koji traže njihovu pomoć.

    – Na sve to je uticala jednim dijelom i situacija sa virusom korona, kao i svakodnevna poskupljenja, tako da je sada potrebna pomoć i porodicama koje ne spadaju u prvu kategoriju – rekao je Adamović.

    Podsjetio je da u tu kategoriju spadaju porodice sa više djece, kao i staračke samohrane porodice.

    – Međutim sada je podrška potrebna i porodicama sa dvoje djece, koje nemaju dovoljno novca da preguraju čitav mjesec i onda traže pomoć – kazao je Adamović i objasnio je da zahvaljujući parohijskim sveštenicima SPC dobijaju informacije o porodicama koje nisu u mogućnosti da zarade za egzistenciju.

    Da bio stigli do najudaljenijih kuća i dostavili pakete nerijetko pređu veliki broj kilometara po seoskim i makadamskim putevima, a uz sve to ih obično prati “debeli” minus, snijeg, led i kiša.

    – Pomažemo uglavnom na području Eparhije banjalučke, a posljednjih godina i bihaćko-petrovačke, ali težina ovog posla se ipak ne mjeri u kilometrima, jer je teži momenat kada dođete u porodicu u kojoj vidite veliko siromaštvo te im donesete vreću brašna i nešto što će trajati desetak dana, a nemate mogućnost da im date više. To je nešto najteže – rekao je Adamović.

    Prema njegovim riječima postoje brojni primjeri ljudi koji ni sami nemaju dovoljno, ali su spremni da pomognu drugima.

    – Odvoje malo, kilogram, marku, litru, koliko mogu pa daruju onima koji su u težoj situaciji od njih. Sa druge strane veliki je broj onih koji imaju mnogo u materijalnom smislu, ali nemaju u srcu ljubavi da pomognu ugroženima – rekao je Adamović.

  • Ogromne cijene kvadrata oborile prodaju stanova

    Ogromne cijene kvadrata oborile prodaju stanova

    Broj prodatih stanova u Republici Srpskoj u trećem kvartalu ove godine dosta je manji u odnosu na isti period prošle godine, dok su cijene ove u odnosu na prethodnu godinu drastično povećane.

    Pokazuju ovo podaci Zavoda za statistiku Republike Srpske, u kojima se navodi da je broj prodatih završenih novih stanova u RS u trećem kvartalu ove godine manji za 20,4 odsto u odnosu na isti period prošle godine.

    “Korisna površina prodatih novih stanova u trećem tromjesečju 2022. u odnosu na treće tromjesečje 2021. godine manja je za 13,7 odsto”, ističe se u podacima Zavoda za statistiku RS.

    Dodaje se da je prosječna cijena prodatih novih stanova u trećem kvartalu ove godine u odnosu na treće tromjesečje 2021. godine viša za 56,7 odsto.

    “U Republici Srpskoj je u trećem kvartalu prodato 649 stanova, a prosječna cijena po kvadratnom metru je bila 2.685 KM. U Banjaluci je u trećem kvartalu ove godine prodato 207 stanova, a prosječna cijena po kvadratu je bila 3.729 KM”, stoji u podacima Zavoda za statistiku Republike Srpske.

    Dragan Milanović, direktor Agencije za nekretnine “Remax” iz Banjaluke, istakao je za “Nezavisne” da je jedan od razloga pada potražnje za novim stanovima poskupljenje kvadrata, jer su ulazni troškovi investitora zbog poskupljenja građevinskog materijala mnogo veći.

    “Drugim dijelom, to su i opšti kontekst i inflacija jer je kupovna moć ljudi manja. Nakon poskupljenja svega, nevezano za nekretnine, kreditna sposobnost stanovništva je manja. Ovo je jedan normalan ekonomski slijed. Ipak, kada pogledamo ukupan promet nekretnina, on nije smanjen jer je došlo do preraspodjele. Sad ljudi više kupuju placeve i kuće i problem stambenog zbrinjavanja pokušavaju da riješe na drugi način. Slabija prodaja stanova u novogradnji kompenzovana je povećanjem kupovine nekih drugih vrsta nekretnina”, naglasio je Milanović.

    Dragan Gruban iz Agencije za nekretnine “Agent Enex” u Prijedoru i urednik Facebook stranice “Dom.ba”, istakao je da nisu primijetili neku slabiju potražnju za stanovima, ali da je ona možda izražena u nekim manjim procentima.

    “I dalje je izražena potražnja za manjim stanovima od 29 do 45 kvadrata. Ono što je drugačije jeste finansijska struktura, te su ljudi početkom godine uglavnom gotovinski rješavali taj vid štednje i ulagali u nekretnine zbog inflacije, a sad učešće uz kredit, da li hipotekarni, stambeni ili namjenski, zavisi od samom učešća. Što se tiče polovnih stanova, isto su traženi, ali ne može se reći da je isto kao prošle godine. Ljudi zovu i informišu se. Ono što je sigurno je da se nije prepolovila potražnja, a cijene stanova u Prijedoru su oko 2.700 KM sa PDVom, dok su cijene garažnih mjesta povećane sa 20.000 na 35.000 KM”, naglasio je Gruban.

  • Privreda u Srpskoj vapi za adekvatnom radnom snagom

    Privreda u Srpskoj vapi za adekvatnom radnom snagom

    Za devet mjeseci ove godine više od 3.000 zaposlenih širom Srpske potpisalo je sporazumni raskid ugovora sa poslodavcem, a prema podacima Zavoda za zapošljavanje RS više hiljada radnika ostalo je bez posla po drugim osnovama, između ostalog, jer su bili tehnološki višak, zbog gašenja djelatnosti koju su obavljali ili činjenice da je firma u kojoj su radili otišla u stečaj.
    Struka smatra da su radnici koji su sporazumno pristali na prekid radnog odnosa vrlo vjerovatno već pronašli drugo radno mjesto, jer se najčešće radi o kvalitetnoj radnoj snazi. Ali, isto tako, upozoravaju da ne postoji privredni sektor u Srpskoj koji ne traži adekvatnu radnu snagu.

    U periodu od 1. januara do 30. septembra 2022. godine, u republički Zavod za zapošljavanje prijavilo se 3.028 lica koja su ostala bez posla u ovoj godini tako što su potpisali sporazumni raskid radnog odnosa.

    Takođe, analizirajući pregled prijavljenih lica na Zavod u istom periodu gotovo je identičan broj lica koja su ostala nezaposlena kao višak u preduzeću, a taj broj je 2.904.

    Pored toga, iz institucije koja vodi evidencije o broju zaposlenih i nezaposlenih osoba u Republici Srpskoj pojašnjavaju da postoje i drugi razlozi zbog kojih su radnici bili primorani da ostanu bez radnog mjesta.

    “Prema evidenciji Zavoda od 1. januara do 30. septembra 2022. godine (za radnike koji su ostali bez posla u 2022), a prema prethodnom radnom iskustvu, vidimo da su 73 lica ostala bez posla po osnovu stečaja, 810 lica zbog prestanka rada poslodavca, 983 lica zbog prestanka obavljanja privatne djelatnosti, 5.218 zbog prestanka rada na određeno vrijeme, 2.169 lica izjavom radnika i poslodavca o prekidu radnog odnosa, te 221 lice ostali razlozi”, kazali su za “Nezavisne novine” iz Zavoda za zapošljavanje RS.

    Saša Trivić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca, kaže za “Nezavisne novine” da je potpuno normalan proces da ljudi mijenjaju posao te da se svaki otkaz koji ponude poslodavci računa kao sporazumni raskid ugovora.

    Međutim, naglašava da je opšta činjenica da Srpskoj nedostaje radne snage i da se zbog toga donose odluke poput dovođenja stranih radnika.

    “Nedostatak radnika naravno da ugrožava poslovanje preduzeća, ali nadamo se da će to biti umanjeno zapošljavanjem stranaca”, ističe Trivić.

    Iz Privredne komore RS poručuju da je svaka prognoza privrednog ambijenta krajnje neizvjesna jer se i dalje i te kako osjete posljedice pandemije virusa korona i naravno aktuelne inflacije.

    “Poslovanje preduzeća je usložnjeno pa i radna mjesta trpe tu neizvjesnost. Više ne postoji nijedna grana privrede kojoj ne nedostaje adekvatne radne snage. Ali zaista mora se reći da u slučaju sporazumnog raskida ugovora sigurno je da ti ljudi ne idu ako već nisu pronašli novo radno mjesto, jer su to radnici koji su jako dobri u svom poslu i za kojima je velika potražnja”, kaže za “Nezavisne” Vladimir Blagojević, portparol Privredne komore RS.

    Iz Komore podsjećaju da na evidencijama Biroa trenutno ima oko 66.000 radno sposobnih građana, a među njima i hiljade sa deficitarnim zanimanjima koji ne mogu naći posao, što je po njihovom mišljenju teško zamislivo.

    “Razloge treba tražiti u tome da ti ljudi rade ili na crno ili nisu apsolutno zainteresovani da rade, a možda se radi i o ljudima koji su završili neko srednje stručno obrazovanje, ali se nisu pronašli u tome”, smatra Blagojević.

    Dodaje da u ovom trenutku svakako ogroman problem predstavlja i inflacija, jer kompanije koje se čak i odluče da podignu cijene svojih usluga ka inostranom tržištu opet ne mogu adekvatno da pokriju trenutni inflatorni udar.

    “Oni su opet u minusu, a s druge strane imamo pritiske da se plate povećaju. Jednostavno, tu nema dovoljno prostora da zadržimo radnike i obezbijedimo povećanje plata. Nažalost, ali je tako”, naglašava Blagojević.

  • Bolnice u Srpskoj među deset najvećih dužnika

    Bolnice u Srpskoj među deset najvećih dužnika

    Među deset najvećih dužnika za poreze i doprinose u Srpskoj nalazi se čak sedam bolnica, a šansa da budu izbrisani s te neslavne liste leži u obećanju Vlade da će izmiriti dugovanja javnih zdravstvenih ustanova po tom osnovu.
    Obaveze tih sedam zdravstvenih ustanova za poreze i doprinose “teške” su čak 205 miliona maraka i mahom je riječ o dugovanjima nastalim u ranijim godinama.

    Tako prema najnovijoj ažuriranoj listi Poreske uprave RS, prvo mjesto najvećih dužnika zauzima Univerzitetski klinički centar RS čije su obaveze za poreze i doprinose teške 48,33 miliona maraka.

    Tu zdravstvenu ustanovu u stopu prati bolnica u Istočnom Sarajevu koja ima neizmirene obaveze po istom osnovu u iznosu od 48,09 miliona maraka, dok je na trećem mjestu plasirana bolnica “Sveti apostol Luka” iz Doboja čiji je dug nešto tanji, tačnije 46,93 miliona maraka.

    I četvrto i peto mjesto na listi najvećih dužnika takođe pripada zdravstvenim ustanovama i to Univerzitetskoj bolnici iz Foče čije su neizmirene obaveze “teške” 19,64 miliona maraka, odnosno bolnici iz Gradiške čiji je dug za poreze i doprinose dosegao brojku od 16,65 miliona maraka.

    Bolnica “Sveti Vračevi” iz Bijeljine zauzima sedmu poziciju na listi najvećih dužnika s neizmirenim obavezama po osnovu poreza i doprinosa teškim pak nešto manje od prethodnika, odnosno 15,52 miliona maraka, dok bolnica “Dr Mladen Stojanović” iz Prijedora zauzima devetu poziciju i po istom osnovu duguje Srpskoj 10,34 miliona maraka.

    Direktori zdravstvenih ustanova koje su najveći dužnici navode da su potpisani reprogrami u vezi sa izmirenjem obaveza nastalih ranijih godina, te da se i na taj način smanjuje dug zdravstvenog sektora za poreze i doprinose.

    “Mi imamo potpisan reprogram u vezi sa izmirenjem obaveza. Kako stižu na naplatu obaveze po osnovu tih reprograma tako ih i izmirujemo. Na taj način se smanjuje taj dug. Pored toga, nove obaveze redovno izmirujemo uz plate medicinskih radnika”, rekao je “Glasu” direktor Bolnice u Foči, Radmil Marić.

    Direktor bolnice u Gradišci Rajko Dodik rekao je da od 2020. godine, od kada je na čelu te zdravstvene ustanove, redovno izmiruju obaveze za poreze i doprinose uz platu radnika.

    Dugovanja za poreze i doprinose datiraju odranije.

    Potpisani su i reprogrami za izmirenje tih obaveza.

    Mi se trudimo da uplatimo poreze i doprinose i za one radnike koji su stekli uslove za penziju. Tako da ti ljudi na taj način odlaze u penziju bez ikakvih problema – rekao je “Glasu” Dodik.

    U programu ekonomskih reformi RS za period 2023-2025. godina navedeno je da Vlada RS planira da nastavi i sa započetom reformom zdravstvenog sistema te da je opredjeljenje da u narednom periodu bude obezbijeđen novac za izmirenje dugovanja javnih zdravstvenih ustanova i Fonda zdravstvenog osiguranja iz prethodnog perioda.

    Trezor
    Iz Vlade RS najavili su da bi iduće godine svi domovi zdravlja u Srpskoj trebalo da pređu na na trezorski sistem poslovanja.

    “Nakon toga i bolnice će preći na isti sistem poslovanja”, naveli su u Vladi.

  • Brašno u Srpskoj poskupljuje za 10 odsto

    Brašno u Srpskoj poskupljuje za 10 odsto

    Udruženje mlinara potvrdilo je da će u narednom periodu u Republici Srpskoj doći do poskupljenja brašna za 10 odsto.
    Kao razlog za to navode poskupljenje goriva i trenutno nestabilnu situaciju na tržištu Ukrajine.

    Očekuju se i veće cijene pekarskih proizvoda.

    Umjesto dosadašnjih 30 KM za 25 kilograma brašna standardnog kvaliteta, građani će uskoro morati da izdvoje četiri KM više. Vreća onog kvalitetnijeg mogla bi biti i do 35 maraka. Građani kažu da uzimaju koliko mogu, ne samo brašna, već svih namirnica.

    Ponovno poskupljenje mlinari pravdaju problemima u vezi s izvozom žitarica iz Ukrajine.

    Radenko Pelemiš, predsjednik Udruženja mlinara i pekara regije Bijeljina, kaže da domaćom proizvodnjom snabdijevaju 30 odsto pekarske industrije, dok se ostala brašna i pšenica uvoze iz Srbije i Mađarske na čiju cijenu ne mogu uticati.

    Veće cijene pekarskih proizvoda u pojedinim pekarama već su vidljive. Cijena hljeba veća je od dvije marke, a pekari već najavljuju nova poskupljenja.

    Saša Trivić, vlasnik lanca pekara u Banjaluci, kaže da su pekari u lošoj situaciji i da je za očekivti povećanje cijena hljeba i pekarskih proizvoda od 5 do 10 odsto.

    Zbog ovog poskuljenja nema potrebe da građani prave zalihe, jer brašna i ostalih pekarskih proizvoda ima dovoljno. U to uvjeravaju i iz nadležnih institucija.

    Zoran Maletić, pomoćnik ministra poljoprivrede, kaže da Srpska ima obezbijeđene dovoljne količine hrane za sve stanovnike, od mesa, mlijeka, pšenice, pa sve do ostalih proizvoda.

    – Imajući u vidu samo jednu statistiku da Republika Srpska posjeduje preko 0,6 hektara obradivih površina po glavi stanovnika ako se to uporedi sa svjetskim prosjekom koji je oko 0,19 hektara po glavi stanovnika, onda to govori o kakvim komparativnim prednostima govorimo – ističe Stevo Savić, predsjednik područne Privrene komore Bijeljina.

    Veće cijene brašna na policama marketa biće vidljive već krajem ovog mjeseca, a kako navode mlinari eventualnog pojeftinjenja neće biti u dogledno vrijeme.

  • Broj nezaposlenih u Srpskoj smanjen za 7,3 odsto

    Broj nezaposlenih u Srpskoj smanjen za 7,3 odsto

    Na evidenciji Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske zaključno sa 31. oktobrom prijavljeno je 66.259 nezaposlenih lica, što je za 5.218 ili 7,3 odsto manje u odnosu na 2021. godinu, kada je bilo evidentirano 71.477 lica, rekao je Srni direktor Zavoda Miroslav Vujičić.

    Vujičić je istakao da je od ukupnog broja evidentiranih lica 13.413 nekvalifikovanih radnika, 983 polukvalifikovanih, 21.146 kvalifikovanih radnika, 21.475 lica sa srednjom stručnom spremom, 322 visokokvalifikovana radnika, 797 lica sa višom stručnom spremom, 17 lica sa višom stručnom spremom specijalista, 7.535 lica sa visokom stručnom spremom, 480 mastera, 37 magistara, 35 lica sa visokom stručnom spremom 300 ECTS, te 19 doktora nauka.

    On je naveo da je na evidenciji nezaposlenih najviše lica starosti od 55 do 60 godina – 8.935, a najmanje od 15 do 18 godina 1.419.

    Vujičić je naglasio da se za 10 mjeseci na evidenciju nezaposlenih prijavilo 17.331 lice, od kojih 78 zbog stečaja, 860 zbog prestanka rada kod poslodavca, 1.034 zbog prestanka obavljanja privatne djelatnosti, a 3.290 zbog tehnološkog viška.

    • Zbog prestanka rada na određeno vrijeme na evidenciju nezaposlenih prijavilo se 5.899 lica, zbog izjava radnika i poslodavca o prekidu radnog odnosa 2.459 lica, sporazumni raskid 3.453 lica, te ostali razlozi 258 lica – dodao je Vujičić.

    Kada je riječ o zapošljavanju lica sa evidencije nezaposlenih Zavoda, Vujičić je naveo da je za 10 mjeseci zaposleno ukupno 25.525 lica.

    On je istakao da su poslodavci iskazali najveći interes za zapošljavanje lica sa srednjom stručnom spremom 8.630, zatim kvalifikovanih radnika 7.290, te lica sa visokom stručnom spremom 6.577.

    • Uglavnom su to ekonomski tehničari, fizoterapeuti, medicinske sestre, elektotehničari, vozači teretnih vozila, konobari, kuvari, automehaničari, diplomirani ekonomisti, diplomirani pravnici, profesori matematike, inženjeri informacionih tehnologija i drugi – dodao je Vujičić.

    Vujičić je naglasio da su programi zapošljavanja samo jedna od mjera koje Vlada Republike Srpske primjenjuje radi smanjenja ukupne nezaposlenosti i povećanja zašpošljavanja u Srpskoj, a koja daje dobre rezultate.

    On je podsjetio da je, u skladu sa Akcionim planom za 2022. godinu, Zavod u ovoj godini pripremio četiri programa zapošljavanja poslodavcima i nezaposlenim licima za šta su odobrena sredstva u iznosu od 33.917.053 KM za zapošljavanje 6.337 nezaposlenih lica.

    Vujičić je rekao da je za Program sufinansiranja zapošljavanja i samozapošljavanja djece poginulih boraca, demobilisanih boraca i ratnih vojnih invalida Vojske Republike Srpske “Zajedno do posla” odobreno 15.540.000 KM za zapošljavanje 1.641 lica.

    On je precizirao da je za samozapošljavanje djece poginulih i demobilisanih boraca odobreno po 10.000 KM za 1.454 lica, za zapošljavanje kod poslodavca 4.500 KM za 162 lica, a za 25 pripravnika sa visokom stručnom spremom ukupno 271.000 KM.

    • Za Program zapošljavanja i samozapošljavanja ciljnih kategorija u privredi u 2022. godini odobreno je 7.650.000 KM za zapošljavanje 1.775 lica i to za 1.225 lica za zapošljavanje kod poslodavaca po 4.000 KM po jednom licu, za samozapošljavanje 550 lice planirano je 5.000 KM po jednom licu – naveo je Vujičić.

    Prema njegovim riječima, za Program podrške zapošljavanju mladih sa visokom stručnom spremom u statusu pripravnika u ovoj godini izdvojeno je 7.048.800 KM za zapošljavanje 979 lica, dok je za Program podrške u privredi putem povrata uplaćenih poreza i doprinosa za novo zapošljavanje radnika izdvojeno 3.541.253 KM za 1.925 lica.

    Vujičić je naglasio da je zaključno sa 31. oktobrom zaposleno 5.759 lica, za šta je utrošeno 30.354.525 KM, a realizacija programa je u toku.