VRBAS Media

Kategorija: Društvo

  • Boračka populacija i političari podijeljeni oko posebne sjednice

    Boračka populacija i političari podijeljeni oko posebne sjednice

    Da li je potrebna posebna sjednica Narodne skupštine RS posvećena statusu i pravima boraca Vojske Republike Srpske ili je riječ o populističkim zahtjevima opozicije i dijela boračke populacije?

    Poslanik SDS Davor Šešić, koji je nedavno ispred ove stranke uputio inicijativu u NSRS za održavanje posebne sjednice posvećene statusu boraca, tvrdi da je tako nešto potrebno jer su boračke kategorije danas na ivici egzistencije.

    Kolegijum NSRS je prekjuče podržao održavanje posebne sjednice, ali je nepoznato da li će ona i kada biti održana. Pozivajući se na Poslovnik, iz NSRS su naveli da Kolegijum ne može da inicira održavanje sjednice, već da ona može da se održi nakon „što se ispuni poslovnička mogućnost“.

    Presipanje iz šupljeg u prazno
    Šešić je ovu odluku Kolegijuma nazvao „presipanjem iz šupljeg u prazno“, navodeći da vlast nema iskrenu želju da se sjednica uopšte održi.

    Šef Kluba poslanika SNSD u NSRS, Igor Žunić, rekao je da je Kolegijum ostavio mogućnost da bude održana posebna sjednica o pravima boraca ukoliko budu ispunjeni uslovi koji su propisani Poslovnikom o radu. On je zahtjev SDS nazvao populističkim, navodeći da su nedavno u skupštinskoj raspravi o borcima prisustvovala samo tri njihova poslanika.

    U međuvremenu je predsjednik NSRS Nedeljko Čubrilović razgovarao s predstavnicima pojedinih udruženja proisteklih iz Odbrambeno-otadžbinskog rata, a nakon sastanka je saopšteno da su se „složili da nije potrebna posebna sjednica na kojoj bi se razgovaralo o njihovim pravima“.

    S ovim se, međutim, ne slaže predsjednik Predsjedništva BORS, Aleksandar Savanović, koji kaže za Srpskainfo da je jeste potrebna sjednica NSRS na kojoj bi se govorilo o problemima boračke populacije.

    – Nama jeste potrebna sjednica na kojoj ćemo raspraviti o stanju boračke populacije svih ovih godina. Treba iznalaziti rješenja koja su moguća da bi boračka populacija imala bolji status. Više ljudi više zna i zbog toga je NSRS idealno mjesto da se razgovara o ovoj temi i dođe do konkretnih zaključaka – kaže Savanović.

    Borački dodatak
    Dodaje da je Vlada RS pokazala spremnost da usvoji određene zahtjeve BORS kojim bi se poboljšao status boraca, ali da ima još dosta toga što treba promijeniti.

    Savanović ističe da bi svi borci koji se nalaze na biroima za zapošljavanje trebali da dobiju borački dodatak. Isto tako, kako navodi on, svim borcima koji su napunili 65 godina, bez obzira što nigdje nisu radili, trebalo bi dati minimalnu penziju.

    Savanović kaže da treba raditi i na tome da se povećaju primanja porodica poginulih i RVI, kao i da se zaposle djeca poginulih boraca, kojih ima oko 1.100.

    Predsjednik Stranke socijalne sigurnosti srpskih boraca, Aco Prelić, takođe smatra da je posebna sjednica NSRS neophodna.

    – Ukoliko aktuelna vlast ima namjeru da rješava nagomilane boračka pitanja, onda sjednica treba da se održi, ali na toj sjednici ne mogu učestvovati i davati smjernice udruženja koja gledaju svoj lični interes i koji se istinski ne bore za boračku populaciju – upozorava Prelić.

    Ističe da bi se na sjednici trebao usvojiti novi zakon o pravima boraca kojim bi se poboljšao njihov status.

    Prelić najavljuje da će se borci politički angažovati na sljedećim izborima “i u svoje ruke preuzeti dio vlasti koja im pripada”.

  • Gutereš: Ključni temeperaturni cilj na “aparatima za održavanje života”

    Gutereš: Ključni temeperaturni cilj na “aparatima za održavanje života”

    Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš upozorio je danas da se ključni temperaturni cilj u pregovorima o klimi „nalazi na aparatu za održavanje života“, ali da se i dalje nada da će svjetske vlade pojačati svoja obećanja o smanjenju emisije gasova koji izazivaju efekat staklene bašte.

    Gutereš je u intervjuu za AP rekao da pregovori koji bi trebalo da se okončaju sutra u Glazgovu u Škotskoj, veoma vjerovatno neće donijeti obećanja o smanjenju upotrebe ugljenika, za koje je rekao da su potrebna da se planeta ne bi zagrijala iznad praga od 1,5 stepeni.

    Ipak, generalni sekretar UN nije želio da kaže u kom trenutku misli da bi taj cilj morao da bude napušten.

    Kada ste na ivici ponora, nije važno razmišljati predaleko u budućnost, rekao je on.

    – Ono što je važno jeste da razgovarate šta će biti vaš prvi korak. Jer ako je vaš prvi korak pogrešan, nećete imati priliku da… napravite drugi ili treći – istakao je Gutereš.

    On je rekao da se pregovori u Glazgovu održavaju u ključnom trenutku i da se na njima mora postići više od obezbjeđivanja slabog sporazuma koji zemlje učesnice pristaju da podrže.

    – Najgora stvar bi bila postići sporazum po svaku cijenu uz minimalni zajednički imenilac koji ne bi odgovorio na ogromne izazove sa kojima se suočavamo – rekao je Gutereš.

  • Višković otvorio “Jesenji sajam 2021”

    Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković otvorio je danas u Banjaluci “Jesenji sajam 2021” na kojem će se do 13. novembra predstaviti više od 100 izlagača iz regiona.

    esenji sajam 2021 obuhvata 24. Međunarodni sajam lova, ribolova, ekologije i sporta “Lorimes 2021”, 24. Međunarodni sajam turizma i ugostiteljstva, te 24. Međunarodni sajam hrane i pića.

    Višković je istakao da podatak da na sajmu ima više od 100 izlagača znači da postoji interesovanje i potreba da se ovakve i slične manifestacije održavaju u Republici Srpskoj.

    – Ove grane koje su danas predstavljene razvojna su šansa Republike Srpske. Ovo su naši potencijali i u prehrambenoj industiji, u turizmu, u lovstvu i svemu onome što imamo priliku da vidimo – rekao je Višković novinarima.

    On je naveo da se na sajmu nalaze turističke organizacije Crne Gore, Srbije, Vojvodine, Republike Srpske i Federacije BiH, ljudi iz turizma, lova i ribolova i ekologije.

    – Izlagačima i organizatoru želim da čestitam na hrabrom potezu da i u godini korone i u vremenu zahtjevne ili teške epidemiološke situacije organizuju ovakav sajam – naglasio je Višković.

    On je rekao da je ovakvo druženje prilika da ljudi promovišu svoje proizvode, dostignuća i da vide i nečije druge proizvode kako bi u narednom periodu i sami svoju proizvodnju ili unaprijedili ili ponudili nekom drugom tržištu ili kupcima van granica Republike Srpske.

    – Vlada Republike Srpske je pokrovitelj ovog sajma i mi ćemo to raditi i u narednom periodu, podržavati ovakve aktovnosti – najavio je Višković.

    On je izrazio zadovoljstvo da se na sajmu nalaze ljudi iz Srbije i Vojvodine, jer Srpska sa njima ima više nego dobru saradnju.

    – Želim da i sa ostalima iz regiona napravimo saradnju kao što je sa Vojvodinom. Samo prije mjesec i nešto dana bili smo na Novosadskom sajmu, dogovorili smo se da ubuduće na svim sajmovima i u regionu i dalje u Evropi i svijetu nastupamo zajedno kako bismo promovisali naše proizvode i van granica, uslovno rečeno bivše Jugoslavije, na neke druge prostore i time omogućili plasman naših proizvoda i van prostora regiona – rekao je Višković.

    On je čestitao Banjaučkom sajmu na naporu da organizuje ovakav događaj, ističući da će Banjaluka u naredna tri dana biti sajamski grad.

    – Nadam se da će se svi oni koji su ovdje došli u suštini dobro osjećati i da će imati šta da ponesu u svoje krajeve odakle su došli, nove uspomene, nova iskustva, ali i nove ideje koje će ići u pravcu razvoja proizvodnje, a time i ekonomije Republike Srpske – zaključio je Višković.

    Svečanom otvaranju “Jesenjeg sajma 2021” prisustvovali su i ministar trgovine i turizma Republike Srpske Suzana Gašić, ministar poljoprrivrede, šumarstva i vodoprivrede Boris Pašalić, ministar uprave i lokalne samouprave Senka Jujić, predsjednik Skupštine grada Banjaluka Mladen Ilić, predstavnici Privredne komore grada Banjaluka, grada Banjaluka, predstavnici Turističke organizacije Republike Srpske i mnogi drugi.

    “Jesenji sajam 2021” u prostorijama Banjalučkog velesajma trajaće do 13. novembra.

  • Niko ne zna kada ćemo se popisati

    Niko ne zna kada ćemo se popisati

    Koliko ih ima, građani Hrvatske trebalo bi da znaju već za dva mjeseca, dok se u BiH tek radi na pripremi metodologije popisa, s tim što niko ne zna kada ćemo se popisati.

    Naime, krajnji rok u kojem bi Državni zavod za statistiku (DZS) Hrvatske trebalo da objavi rezultate popisa stanovništva ističe sredinom januara te se već spekuliše da ta zemlja ima manje od 3,9 miliona stanovnika, a sve ukazuje na to da se rapidno smanjuje i broj građana u BiH, ali ćemo na zvaničnu potvrdu ipak još sačekati.

    Tačan datum pa ni godina predstojećeg popisa u BiH još se ne znaju iako se za dvije godine navršava puna decenija otkako smo se posljednji put prebrojali.

    “Formirana je komisija koja radi na pripremi informacije koja se odnosi na realizaciju popisa. Ta informacija će biti dostavljena Savjetu ministara BiH, koji donosi odluku o popisu. Statističke institucije rade na pripremi metodologije popisa i to su sve aktivnosti koje su u toku”, rekli su za “Nezavisne novine” iz Agencije za statistiku BiH.

    Iz Republičkog zavoda za statistiku uvjeravaju da su aktivno uključeni u proces pripreme popisa stanovništva, domaćinstava i stanova u BiH, u nastojanju da daju svoj profesionalni doprinos u ovoj izuzetno bitnoj statističkoj i društvenoj aktivnosti.

    “S tim u vezi formirana je Radna grupa za izradu nacrta zakon o popisu. Zavod je u tu radnu grupu imenovao kompetentne predstavnike. Agencija za statistiku BiH dostavila je Prijedlog nacrta zakona, a Zavod je u unaprijed dogovorenom roku dao komentare na dostavljeni nacrt”, rekli su za “Nezavisne novine” iz Republičkog zavoda za statistiku.

    Dok, dakle, zasad nije jasno kada bi popis stanovništva napokon trebalo da bude realizovan u BiH, ništa više informacija nemaju ni demografi.

    “Niko ništa ne govori, ne znam da li statistički zavodi nešto pripremaju. Imamo sad i ova politička previranja i mislim da tu temu niko i ne spominje. Bolje ga je i ne imati, ako će biti karikiran onako kako je bio ranije”, rekao je za “Nezavisne novine” demograf Stevo Pašalić.

    Prema njegovim riječima, statističke institucije nešto pripremaju, ali je sve pod znakom pitanja.

    “Trebalo je da pripreme već počnu, ima tu mnogo posla, a pripreme traju oko dvije godine. Stanovništvo odlazi, manje je rađanja, starimo. Nama popis treba da imamo objektivne podatke, prema kojim pravimo svaka planiranja. Mi te podatke moramo dobiti. Popisom se dobije tačno stanje kada je riječ o migracijama”, pojasnio je Pašalić.

    Dakle, u ovom momentu niko sa sigurnošću ne može da tvrdi da će popis biti izvršen i 2023. godine, odnosno deset godina nakon posljednjeg koji je sproveden.

    Taj posao je Hrvatska već završila, a tamošnji mediji objavili su nezvanične procjene prema kojima se broj stanovnika u toj zemlji spustio na oko 3,9 miliona, a možda i manje.

    “Bit će nas između 3,9 milijuna i četiri milijuna, bliže 3,9, budući da emigracijski podaci nisu točni. Procjene Državnog zavoda za statistiku rađene početkom godine govore da nas ima više od četiri milijuna, ali nas je barem 50.000 do 80.000 manje”, rekao je hrvatski demograf Ivan Čipin.

  • Počinje isplata penzija u Republici Srpskoj

    Počinje isplata penzija u Republici Srpskoj

    Za 271.954 penzionera Republike Srpske danas počinje isplata penzija za oktobar, saopšteno je iz Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO) Republike Srpske.

    Od ukupnog broja korisnika prava 219.944 ih je u Republici Srpskoj, a van Republike 52.010.

    Za isplatu penzije za oktobar potrebno je 100,86 miliona KM u neto, odnosno 102,12 miliona KM u bruto iznosu.

    Prosječna penzija iznosi 414,46 KM i čini 40,40 odsto prosječne plate u Republici Srpskoj, navodi se u saopštenju.

    Iznos najniže penzije za staž od 40 i više godina je 424,13 KM i čini 41,33 odsto prosječne plate u Republici Srpskoj.

    Za puni staž osiguranja od 40 godina prosječna penzija za oktobar iznosi 610,09 KM, što čini 59,50 odsto od prosječne plate u Republici.

    Iznos najviše penzije za oktobar u Republici Srpskoj je 2.181,41 KM.

    Prihod po osnovu doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje u oktobru iznosio je 86,64 miliona KM.

    Strukturu korisnika prava za oktobar čine starosne penzije sa 59,95 odsto, porodične sa 26,71 odsto, invalidske sa 13,26 odsto i ostala prava sa 0,08 odsto.

  • Osnivanje kompanije 11 puta skuplje u BiH nego u Srbiji

    Osnivanje kompanije 11 puta skuplje u BiH nego u Srbiji

    Otvaranje kompanije na području BiH košta 11 puta više nego u Srbiji i Crnoj Gori, a potrebno je i daleko više papirologije i vremena da bi se otpočelo poslovanje u odnosu na region, kao i pojedine zemlje Evropske unije.

    Pokazao je ovo izvještaj “Analiza barijera razvoja preduzetništva u BiH”, objavljen u okviru projekta Boljom upravom do bržeg ekonomskog rasta, koji podržava vlada Norveške, a sprovodi Razvojni program UNDP-a.

    Tako troškovi osnivanja kompanije, kako pokazuje ova analiza, u BiH iznose 2.300 maraka, dok su u Srbiji 200, a u Crnoj Gori 180 maraka.

    I lista procedura koje su potrebne za osnivanje kompanija kod nas je dosta duža nego u regionu pa ih je tako u BiH ukupno 11, u Srbiji sedam, Crnoj Gori osam, a tek tri procedure na području Slovenije.

    Gubimo trku izgleda i sa vremenom, što potvrđuje podatak da je u poslovnom ambijentu BiH minimalno dva mjeseca potrebno za osnivanje kompanije, a u Srbiji tek sedam dana, u Sloveniji osam, Crnoj Gori 12 dana i u Austriji 22 dana.

    • BiH je zemlja pred kojom se nalazi zadatak kreiranja boljeg poslovnog ambijenta s ciljem povećanja broja, kako domaćih tako i inostranih kompanija. To za sobom povlači čitav set preduslova, od kojih je najvažniji izmjena zakonodavnog okvira – navedeno je u ovom izvještaju.

    Procedure za osnivanje kompanije opterećene su, kako je istaknuto, jakom administarcijom i nedostatkom informisanosti.

    • Neophodne su mjere koje bi rasteretile postojeću administraciju, da bi se, na primjer, stvorila mogućnost onlajn registracije poslovanja, što bi skratilo i vrijeme i papirologiju za osnivanje. Na prvom mjestu potrebno je i uvezivanje institucija u centralni registar, kao i digitalizacija arhivske građe. Osim toga BiH nedostaje kreiranje kulture izdvajanja za preduzetništvo, kao i korekcija zakona o doprinosima – neka su od mišljenja i preporuka stručnjaka UNDP-a u BiH, koji su radili ovu analizu.

    Kao jedan od problema na koji je ukazano, a koji se javlja ne samo prilikom registracije, već i tokom samog poslovanja, evidentirana je nedovoljna informisanost u pogledu zakonskih procedura, kao i njenih eventualnih izmjena.

    • Ispitani preduzetnici, iako se oslanjaju na znanje računovodstvenih agencija, vrlo često ne mogu dobiti neophodne informacije ili dobiju pogrešne. Zato zakonodavna vlast u BiH mora povećati vidljivost tih podataka kroz kreiranje i implementaciju centralizovanog sistema informacija, kao sistema koji bi na jednom mjestu – onlajn prikupljao i informisao sve preduzetnike – istaknuto je u ovoj analizi.

    Član Udruženja ekonomista RS SWOT Marko Đogo kaže da je u BiH mnogo komplikovano pokrenuti sopstveni biznis i kompaniju.

    • Priča o jednošalterskom sistemu jednostavno ne “pije vode”. To u praksi nije zaživjelo i zaista je teško pokrenuti biznis u BiH, a još teže ga je kasnije održati – istakao je Đogo.

    Prema njegovim riječima, reforme u BiH već duže vrijeme stagniraju, dok je Srbija, na primjer, napravila ogroman pomak naprijed.

    • BiH i dalje ostaje jedna od zadnjih zemalja u Evropi koja sa nekim bazičnim reformama kasni desetak godina – smatra Đogo i dodaje da imamo preveliku javnu administraciju, koja opterećuje poslovnu zajednicu i da bi to pitanje trebalo riješiti, ukoliko želimo strane investitore.
  • U Srpskoj stupio na snagu zakon koji je poboljšao prava potrošača

    U Srpskoj stupio na snagu zakon koji je poboljšao prava potrošača

    U Republici Srpskoj konačno je moguće reklamirati proizvod i ako ste izgubili račun. Osim toga, definisani su i rokovi za reklamaciju polovnih proizvoda.

    Iz Udruženja za zaštitu potrošača „Don“ podsjećaju da je na snagu stupio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačima kojima su uvedene određene novine.

    – Ako vam izblijedi račun ili ga izgubite, kupovinu možete dokazati putem ovjerene garancije, otpremnice, slip – u slučaju plaćanja bankovnom karticom, izvoda sa tekućeg računa, potvrdom o prijemu robe ili priznanicom – kažu u ovom Udruženju.

    Takođe, konačno su zakonom definisani i rokovi u kojima se štite potrošači ukoliko kupuju polovnu robu, kao što je bijela tehnika ili polovni automobili.

    – Ako trgovac u odgovoru, u pisanoj formi, osporava nedostatak koji se pojavio nakon roka od šest mjeseci od kupovine, ali ne duže od dvije godine, odnosno godinu dana za polovne proizvode, a potrošač ne odustaje od svog zahtjeva, potrošač može zatražiti stručno mišljenje o nedostatku od ovlaštenog tijela ili ovlaštenog sudskog vještaka u Republici. Troškove vještačenja snosi trgovac, ukoliko se vještačenjem dokaže nedostatak – objašnjavaju u Udruženju “Don”.

  • Na hiljade žena traži da se od njihove posteljice naprave pilule – zašto su one dobre?

    Na hiljade žena traži da se od njihove posteljice naprave pilule – zašto su one dobre?

    Džena Devan, Ešli Simpson i Lala Kent samo su neke slavne mame koje su dale poverenje Džulijan Koroni, osnivačici kompanije Mommy Made Encapsulation, koja im je napravila kapsule od posteljice nakon porođaja. Džulijan i njen tim posteljicu mnogih poznatih mama pretvorili su u kapsule.

    “Neverovatno je raditi s majkama i pomoći im u oporavku nakon porođaja. Čast je da su neke od njih i slavne žene”, kaže Džulijan za The Sun.

    Osim slavnim klijentinjama, Mommy Made Encapsulation inkapsulirao je placentu više od 10.000 majki širom SAD-a.

    Kompanija pojašnjava da posteljicu kuvaju na pari, na 220 stepeni, a onda je inkapsuliraju.

    Cena kapsule je 200 dolara, a navodna prednost konzumacije posteljice je “brže zaceljivanje nakon porođaja, što je naročito korisno za majke koje su rodile carskim rezom”, stoji u opisu tableta na zvaničnoj stranici kompanije.

    Navode i da kapsule povećavaju nivo energije, kao i snabdevanje mlekom, te pomažu u smanjenju šanse od razvoja postporođajne depresije.

    Neke žene, poput Hilari Daf, konzumirale su posteljicu u obliku smutija, dok su je Niki Rid, Kim i Kortni Kardašijan pretvorile placentu u kapsule. Ipak, stručnjaci upozoravaju da ne postoji naučni dokaz da konzumacija posteljice ima prednosti, a postoje i opasnosti od zaraze.

  • Za više od 50.300 osoba ne plaćaju se doprinosi, ali ipak svi imaju zdravstveno osiguranje

    Za više od 50.300 osoba ne plaćaju se doprinosi, ali ipak svi imaju zdravstveno osiguranje

    U Republici Srpskoj ukupno je 919.590 osoba prijavljenih na zdravstveno osiguranje u Fondu zdarvstvenog osiguranja.

    Od toga je 869.221 aktivnih osiguranika, odnosno za toliko njih se plaća zdravstveno osiguranje.

    Podaci zaključno sa 30. septembrom pokazuju da u redovnoj situaciji oni za koje se doprinosi ne uplaćuju nemaju pravo na zdravstveno osiguranje, a takvih je više od 50.300.

    Međutim, od kada je proglašena pandemija virusa korona, od marta 2020. godine, Fond zdravstvenog osiguranja RS finansira zdravstvene usluge za sve građane, i osigurane i neosigurane, u javnim zdravstvenim ustanovama.

    Zdravstvenu knjižicu nije potrebno ovjeravati.

    – Fond je u saradnji sa Vladom Republike Srpske donio ovu odluku upravo iz razloga da bi svi građani, čak i neosigurani, za vrijeme pandemije bili rasterećeni briga u vezi sa troškovima liječenja, što nije slučaj u drugim zemljama u regionu i svijetu. Na ovaj način Republika Srpska još jednom pokazuje da je socijalno odgovorna, te da je briga za građane na prvom mjestu – rekao je direktor Fonda ZO Dejan Kusturić.

    To ne znači da su obveznici uplate doprinosa oslobođeni plaćanja ove obaveze, već redovna uplata doprinosa u ovoj situaciji, nije uslov da bi građanin dobio zdravstvenu uslugu.

  • Srpska odustaje od brisanja nacionalnog prefiksa?

    Srpska odustaje od brisanja nacionalnog prefiksa?

    Republika Srpska bi u predstojećim razgovorima o izbornoj reformi mogla odustati od brisanja nacionalnog prefiksa za izbor člana Predsjedništva BiH.

    Naime, Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva i predsjednik najjače vladajuće stranke u RS, u četvrtak je prvi put najavio da će Republika Srpska odustati od ovog principa i podvukao da će zahtijevati da u izmjenama Izbornog zakona bude definisano da se iz RS na poziciju člana Predsjedništva BiH bira Srbin, a ne “jedan”, kako je bilo predviđeno mogućim brisanjem prefiksa.

    “Onog trenutka kada budu u FBiH bili spremni da srpski narod bira svog predstavnika, da tako piše, mi ćemo ući i to usaglasiti. Drugo ništa ne dolazi u obzir”, rekao je Dodik.

    On je pojasnio da ga je sve što se desilo u međuvremenu proteklih godina, misleći na zakon o šumama, imovini, Ustavnom sudu, odlukama visokih predstavnika i druga sporna pitanja za RS razuvjerilo da RS treba da se odrekne prefiksa Srbin.

    “Podržaćemo dogovor muslimana i Hrvata i onog trenutka kada oni kažu da imaju dogovor, mi smo spremni da uđemo u parlament i da glasamo za taj njihov dogovor, ali nismo više spremni da brišemo nacionalni prefiks iz Ustava”, rekao je Dodik.

    Ova Dodikova pozicija predstavlja odstupanje od dosadašnjeg stava, s obzirom na to da je do sada srpski konsenzus bio da prefiks može biti zamijenjen terminom “jedan”.

    Međutim, za RS to nema značaj, jer za RS i jedno i drugo rješenje znači siguran izbor srpskog predstavnika. Mirko Šarović, predsjednik SDS-a, kaže, na primjer, da je za tu stranku i dalje prihvatljivo da se izbriše “Srbin” i da piše “jedan” predstavnik iz RS.

    Ova promjena, međutim, značajna je za Hrvate, koji se žale da ih bošnjački kandidati preglasavaju zbog malobrojnosti.

    Visoko pozicionirani član HDZ-a, koji je pristao govoriti uz uslov anonimnosti, rekao nam je da oni podržavaju ovu Dodikovu izjavu, jer je, kako kaže, potrebno pojasniti šta se pod prefiksom podrazumijeva. Njegovu stranku, kako kaže, buni da li prefiks znači da se za člana Predsjedništva bira hrvatski predstavnik ili Hrvat, srpski predstavnik ili Srbin, te bošnjački predstavnik ili Bošnjak, te nagovještava da bi se iza ovog mogla kriti zamka koja bi spriječila izbor legitimnih predstavnika u Predsjedništvo. On naglašava da je za hrvatski narod prihvatljivo samo ono rješenje koje će značiti da u Predsjedništvu sjedi legitimni hrvatski predstavnik i da svako prihvaćeno rješenje mora ispuniti ovaj uslov. Iz ovog se može zaključiti da Hrvatima nije bitno da član Predsjedništva bude po nacionalnosti Hrvat, ali da mora biti hrvatski izbor, što je velika i suštinska razlika.

    Zoran Krešić, novinar “Večernjeg lista” iz Mostara, kaže za “Nezavisne” da je ova Dodikova izjava realna.

    “Dejtonski sporazum je kompleksan dogovor koji je zacementirao određene postavke koje zapravo nije moguće mijenjati bez novog dogovora ili konferencije. Jedna od njih su konstitutivni narodi. Brisanje naroda je rušenje temelja BiH i Dejtona. To je pustolovina koja bi hranila unitaristički koncept te bi posve sigurno vodila novim nestabilnostima, jer se ne usuđujem reći sukobljavanjima”, kaže on za “Nezavisne”.

    Na temu izborne reforme juče je raspravljalo i Hrvatsko narodno vijeće, koje je u saopštenju istaklo da konstitutivnost naroda mora ostati u rješenjima za Izborni zakon.

    “Konstitutivnost naroda uz legitimno političko predstavljanje temeljna je ustavna kategorija s kojom se ne može trgovati niti je se može eliminirati. Potrebna je žurna stabilizacija odnosa i postizanje konsenzusa kroz dijalog političkih predstavnika sva tri konstitutivna naroda”, naglasili su oni.

    Većina bošnjačkih predstavnika slaže se s potrebom brisanja nacionalnog prefiksa iz rješenja, iako su oni više raspoloženi da se članovi Predsjedništva biraju indirektno u parlamentu, ali kažu da su spremni na ustupak da se bira direktno, posebno ako bi to značilo brisanje etničkog prefiksa.

    Što se tiče SAD i EU, njima je prihvatljivo svako rješenje koje će značiti implementiranje odluke “Sejdić i Finci”, koje bi svakom građaninu BiH, bez obzira na nacionalnost, omogućilo da se kandiduje na sve pozicije u zemlji, pa i na poziciju člana Predsjedništva.