VRBAS Media

Kategorija: Društvo

  • Prvi zvanični korak BiH ka članstvu u evropskoj mreži transplantacija

    Prvi zvanični korak BiH ka članstvu u evropskoj mreži transplantacija

    Ministar civilnih poslova u Savjetu ministara BiH Dubravka Bošnjak i delegacija Eurotransplanta razmotrili su danas u Sarajevu ključne preduslove koje BiH treba da ispuni za pristupanje ovoj evropskoj mreži uključujući jačanje zakonodavnog i institucionalnog okvira, te osnaživanje kapaciteta bolničkih timova.

    Riječ je o prvoj službenoj posjeti rukovodstva Eurotransplanta institucijama BiH, u trenutku kada zemlja intenzivira aktivnosti na putu prema punopravnom članstvu u međunarodnoj mreži koja godišnje koordiniše više od 7.000 transplantacija širom Evrope, saopšteno je iz Ministarstva civilnih poslova.

    Delegaciju predvodi glavni direktor Eurotransplanta Andre Matera, a u delegaciji su i medicinski direktor Ervin de Buijzer i predsjedavajući Nadzornog odbora Dirk van Remdonk.

    Bošnjak je istakla da je cilj uspostaviti funkcionalan, pravedan i efikasan sistem doniranja i presađivanja organa koji će omogućiti spašavanje što većeg broja života.

    “Za to je nužna koordinisana podrška svih nivoa nadležnih vlasti i aktivna uključenost bolničkih uprava kako bismo obezbijedili stabilan i održiv razvoj transplantacionog sistema u BiH”, izjavila je Bošnjakova.

    Matera je zahvalio Ministarstvu civilnih poslova na izuzetno dobro organizovanoj posjeti, istakavši da je takav nivo pripreme omogućio jasnije razumijevanje trenutnih mogućnosti i potreba BiH.

    “Spremni smo nastaviti pružati stručnu podršku kako bi se ispunili potrebni uslovi za unapređenje transplantacione medicine u BiH i buduću integraciju u evropsku mrežu. Cijenimo napore Ministarstva i radujemo se nastavku saradnje”, poručio je Matera.

    Rukovodstvo Eurotransplanta predstavilo je Nacrt ugovora koji bi omogućio povezivanje transplantacionih centara iz BiH sa centrima unutar ove organizacije, kojim se predviđa i mogućnost ograničene razmjene organa, kao i uvrštavanje pacijenata iz BiH na liste čekanja Eurotransplanta putem partnerskih transplantacionih centara, ukoliko se ugovorne strane o tome dogovore.

    Danas je održana i stručna sesija u zgradi Parlamentarne skupštine BiH, na kojoj su brojni predstavnici zdravstvenih institucija iz cijele BiH raspravljali o procesu pristupanja Eurotransplantu, potrebnim unapređenjima i načinima za ubrzanje integracije.

    Prezentovan je rad i funkcionalni model Eurotransplanta nadležnim domaćim institucijama, s posebnim naglaskom na postupke doniranja i transplantacije organa, te razmjenu iskustava s transplantacionim koordinatorima.

    “Članstvo u Eurotransplantu nije samo tehničko pitanje, već civilizacioni iskorak kojim potvrđujemo da zdravlje i solidarnost ne poznaju granice. Svjesni smo da je riječ o složenom procesu koji zahtijeva vrijeme, usklađivanje i angažman svih nadležnih nivoa vlasti, zdravstvenih ustanova i pojedinaca”, istakla je Bošnjakova.

    Tokom posjete delegacija Eurotransplanta obišla je Klinički centar Univerziteta u Sarajevu (KCUS), jednu od tri ustanove u BiH u kojima se provode transplantacije, te Zavod za transfuzijsku medicinu Federacije BiH, gdje su se upoznali s postojećim kapacitetima i izazovima.

    Delegacija Eurotransplanta boravi u trodnevnoj službenoj posjeti BiH, prenosi Srna.

  • Petak neradni dan u Republici Srpskoj

    Petak neradni dan u Republici Srpskoj

    U skladu sa Zakonom o praznicima Republike Srpske, petak, 21. novembar 2025. godine, Dan uspostavljanja Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH, je republički praznik i neradni dan.

    “U dane praznika Republike Srpske ne rade republički organi i organizacije, organi jedinice lokalne samouprave, preduzeća, ustanove i druge organizacije i lica koja profesionalno obavljaju uslužne i proizvodne djelatnosti”, saopšteno je iz Ministarstva uprave i lokalne samouprave Republike Srpske.

    Istoimenim Zakonom je, kako su dodali, propisano da će načelnik opštine, odnosno gradonačelnik odrediti koja su preduzeća, ustanove i druge organizacije sa područja jedinice lokalne samouprave dužne da rade, radi zadovoljenja neophodnih potreba građana, u dane praznika i u kom obimu.

  • Najpasivnija predizborna kampanja do sada

    Najpasivnija predizborna kampanja do sada

    Kandidati bez puno obećanja i moglo bi se reći konkretnog programa, građani bez mnogo očekivanja – ovako bi se mogla okarakterisati predizborna kampanja za prijevremene predsjedničke izbore u Republici Srpskoj.

    Iako nas do izbora dijeli svega šest dana, politička scena u Srpskoj neuobičajeno tiha. Aanalitičari to objašnjavaju činjenicom da je do izbora došlo usljed specifičnih okolnosti i da su oni iznuđeni. Dugo se spekulisalo i o tome hoće li ih uopšte biti, tako da ni političari nisu imali dovoljno vremena da se pripreme za kampanju.

    „Mislim da su političari zatečeni bili cijelom ovom situacijom. Nije ovo onaj redovni ciklus, gdje se ljudi pripremaju. Mi smo već navikli da su izbori svake dvije godine i to j nešto što dolazi u istom periodu. Ovo je nešto što se desilo mimo redovnog procesa, svima je to opterećenje. Nekako me ne iznenađuje ta pasivnost na političkoj sceni, ni među građanima“, rekao je novinar Dejan Šajinović.”Ono što karakteriše ove izbore jeste da to nije istinska volja građana. Sve to je u neku ruku doprinijelo da izborna kampanja izgleda tako kako izgleda, te da je izuzetno pasivna”, ističe politikolog Dragana Delić.

    Bez obzira što su izbori iznuđeni brine, ipak, pasivnost građana, posebno mladih, koji nemaju razvijenu svijest o važnosti predstojećih izbora.

    „Da se dešavaju u trenutku kada stranci prilično djeluju u ovaj državi kao izvjesnom protektoratu. Izbori nisu prvi vanredni, ali su svakako važni i da prethode izborima koji će biti naredne godine i koji su isto značajni za Republiku Srpsku i političku scenu u Republici Srpskoj“, izjavio je politikolog i svršeni student Fakulteta političkih nauka u Banjaluci Srđan Radanović.

    U posljednjih pet godina građani Republike Srpske na izbore su izlazili svake godine. Pored redovnih i prijevremenih predsjedničkih imali smo i prijevremene lokalne, 2021. godine u Prijedoru. Zato i ne čudi nezainteresovanost građana.

    „Da li znate da su izbori u nedjelju? Da, u nedjelju, da li je tako? Ne griješim“,

    „Ja sam i zaboravila“ „Znam da su izbori. Nikada, čini se, pasivnija i tiša kampanja, kako to komentarišete? Ne znam, stvarno je tiha. Možda zbog svih ovih svjetskih dešavanja što se oko nas dešavaju“, „Znate li da su izbori? Znam. Hoćete li izaći? Ne vjerujem. Zašto? U sve sam se razočarala“, samo su neki od komentara građana.

    Stiče se utisak da izbore ne doživljavaju ni oni koji su ih raspisali. Tako CIK BiH još nije objavio spot sa detaljnim uputstvima za glasanje. Na naše pitanje kada će biti dostupan građanima – odgovora nema.

  • ERS traži korekcije cijena i promjene tarifnih opsega

    ERS traži korekcije cijena i promjene tarifnih opsega

    Elektroprivreda Republike Srpske (ERS) zatražila je od Regulatorne komisije za energetiku (RERS) odobrenje za novo povećanje cijene električne energije od 19,83 odsto, uz izmjene postojećih potrošačkih pragova. Time bi cijena nabavke energije za javno snabdijevanje porasla sa 0,0770 KM na 0,0922 KM po kilovat-času, dok bi mjesečna naknada za uslugu javnog snabdijevanja bila povećana sa 2,48 na 3,25 KM.

    U zahtjevu ERS-a navedeno je i da se prag potrošnje za domaćinstva do 500 kWh smanji na 350 kWh, dok bi drugi opseg bio pomjeren sa dosadašnjih 501–1.500 kWh na 351–1.000 kWh. Takva promjena bi u praksi značila da bi veći broj domaćinstava ušao u skuplje kategorije potrošnje.

    RERS, međutim, upozorava da je trenutak za poskupljenje izrazito nepovoljan, te da javni snabdjevač u zahtjevu nije uzeo u obzir i ranije podnešene zahtjeve operatora distributivnih sistema (ODS) za povećanje mrežarine. Preliminarna analiza pokazuje da bi kombinovano povećanje — ukoliko bi bili usvojeni i zahtjevi ODS-a i zahtjev ERS-a — iznosilo oko 33 odsto.

    Izvor blizak Komisiji navodi da je izvjesno da će građani od naredne godine plaćati više račune, ali ne u obimu koji predlaže ERS. Iako se u javnosti pojavila informacija o zahtjevu za poskupljenje, iz ERS-a poručuju da je riječ o redovnoj proceduri i obavezi izvještavanja prema novom Zakonu o električnoj energiji, pri čemu je zakonski rok za dostavljanje ovakvih podataka 15. novembar.

    Podsjetimo, prošle sedmice održana je posebna sjednica Vlade Republike Srpske posvećena stanju u Elektroprivredi, na kojoj je konstatovano da se ide u poslovnu konsolidaciju preduzeća. Tom prilikom nije bilo govora o poskupljenju struje. Na sjednici su prisustvovali i predstavnici RERS-a, koji su tada predložili uvođenje moratorijuma na izmjene cijena do marta naredne godine, kako bi se sagledalo stanje u sistemu.

    RERS je 14. novembra i zvanično zaprimio zahtjev „Elektroprivrede Republike Srpske“ iz Trebinja, a dalja analiza utvrdiće osnovanost traženih tarifnih promjena koje bi se primjenjivale od 1. januara.

  • Penzionere čeka povišica

    Penzionere čeka povišica

    Penzioneri u Republici Srpskoj od početka sljedeće godine mogu da očekuju povećanje penzija, a to pokazuje zakonska formula na osnovu koje se računa i određuje redovno godišnje usklađivanje primanja najstarije populacije.

    Tako bi prosječna januarska penzija u Srpskoj, koja trenutno iznosi 652,63 KM, trebala biti za oko 40 maraka veća od 1. januara.

    Ova brojka utvrđena je zakonskom formulom, na osnovu koje se procjenjuje usklađivanje penzija. Računica izgleda ovako – procenat povećanja penzija dobije se kada se sabere procenat promjene prosječne neto plate i procenat promjene potrošačkih cijena na godišnjem nivou u Srpskoj u prethodnoj godini, nakon čega se dobijeni procenat podijeli sa dva.

    Dakle, ukupna prosječna plate u Srpskoj za period od januara do septembra ove godine iznosi oko 1.515 maraka, dok je prosječna plata u 2024. godini iznosila 1.404 make.

    S obzirom na ove brojke, bilježi se prosječno povećanje plate od 7,91 odsto. Drugi uslov za usklađivanje je rast godišnje inflacije, a prema dostupnim podacima Republičkog zavoda za statistiku inflacija u septembru ove godine veća je za 4,4 odsto u odnosu na septembar protekle godine.

    Zbirom ove dvije cifre, i nakon toga dijeljenjem sa dva, dobija se broj 6,15. Ova cifra iznosiće približan procenat rasta penzija za narednu godinu, a tačan iznos biće jasan nakon što budu poznati podaci za četvrti kvartal, odnosno tri preostala mjeseca.

  • Budžeti entiteta “žive” od doprinosa

    Budžeti entiteta “žive” od doprinosa

    Budžeti Republike Srpske i Federacije BiH velikom većinom se popunjavaju iz doprinosa, pokazuju zvanični podaci poreskih uprava oba entiteta.

    U saopštenju Poreske uprave FBiH piše da su poreski obveznici Federacije BiH u periodu januar-oktobar 2025. godine uplatili 7.303.193.463 KM javnih prihoda, što je u odnosu na isti period 2024. godine više za 739.681.377 KM, ili za 11,27%.

    Od ovog iznosa doprinosi su učestvovali sa više od pet milijardi KM, tačnije 5.063.578.074 KM.

    Ovo znači da je više od dvije trećine ukupno prikupljenih sredstava koje je prikupila Poreska uprava FBiH došlo od doprinosa za PIO, doprinosa za zdravstveno osiguranje te doprinosa za osiguranje od nezaposlenosti.

    Prema podacima Poreske uprave Republike Srpske, za devet mjeseci ove godine na račun javnih prihoda Srpske prikupljeno je 3,261 milijarda KM, što je za 235,2 miliona KM ili osam odsto više u odnosu na isti period prethodne godine.

    “Najviše javnih prihoda prikupljeno je po osnovu doprinosa socijalnog osiguranja, koji su za tri kvartala ove godine već premašili dvije milijarde maraka, odnosno naplaćeno je za 181,4 miliona KM više nego u istom periodu prethodne godine”, stoji u saopštenju.

     

    Ističe se da je po osnovu doprinosa za Fond PIO i Zavod za zapošljavanje u prvih devet mjeseci prikupljeno po 10 procenata više prihoda, dok je za Fond zdravstvenog osiguranja i Fond dječje zaštite prikupljeno po devet procenata više.

    “S obzirom na to da se vrlo velika sredstva prikupljaju i iz drugih izvora – indirektnih poreza (PDV, carine, akcize), direktnih poreza (na prihode i dobit) i drugih dažbina, jasno je da ovoliki udio prihoda od doprinosa pokazuje neracionalno trošenje i pogrešnu poresku politiku”, smatra ekonomista Igor Gavran.

    On za “Nezavisne novine” kaže da previsoki doprinosi, odnosno naknade po osnovu rada, znače i visoku cijenu rada, nekonkurentnost i relativno niske neto plate, što dugoročno vodi ka nižim prihodima, jer destimuliše zaposlenost i ekonomski razvoj.

    “Posebno veliki problem je što se sredstva od doprinosa neracionalno i neefikasno troše, pa bez obzira na visoke prihode, imamo niske penzije, loše zdravstvene usluge i socijalni sistem”, dodao je Gavran.

    Admir Čavalić, ekonomista i predsjednik odbora za ekonomsku i finansijsku politiku Predstavničkog doma Parlamenta FBiH, istakao je za “Nezavisne novine” da je ovo praksa već decenijama.

    “Prihvatili smo i nismo reformisali fiskalni sistem i isti u značajnom dijelu zavisi od doprinosa. Razumijevajući da dolazi do pada broja zaposlenih, konkretno u FBiH, ali i strukturalnih kriza, na tržištu rada u BiH zbog odlaska radno sposobnog stanovništva, nedostatka radne snage, nedovoljnog dolaska strane radne snage, kladiti se samo na doprinose je relativno riskantno u današnjim ekonomskim okolnostima”, istakao je Čavalić.

    Prema njegovim riječima, vjerovatno će se morati reformisati ovaj sistem u pravcu da se više oslanjamo na indirektne poreze, a manje na doprinose.

    “Generalno, sistem doprinosa i međugeneracijske solidarnosti trebao bi prije svega da se omogući da se vrši socijalni transfer od onih koji trenutno doprinose onima koji su ranije doprinosili, a ne da se na bazi navedenog indirektno finansira državni aparat, odnosno država”, zaključio je Čavalić.

  • Samo BiH i Ukrajina nisu popisale stanovništvo

    Samo BiH i Ukrajina nisu popisale stanovništvo

    Na izmaku je još jedna godina u kojoj BiH neće popisati svoje stanovništvo, u čemu joj u Evropi društvo pravi samo Ukrajina.

    Zvanični Kijev ovo veliko statističko istraživanje nije uradio zbog ratnih zbivanja, dok stručnjaci kažu da je kod nas kriva politika.

    I zaista, u BiH se političari bave brojnim trivijalnim pitanjima od kojih nema niko koristi osim njih samih, a popis je na čekanju još od 2013. godine, kada smo se posljednji put prebrojali.

    Dva izuzetka

    Demograf Aleksandar Majić (docent na Prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta u Banjaluci) kaže da generalno na prostoru čitave Evrope jedino Ukrajina i BiH nisu sprovele popis stanovništva, koji je osnovni strateški dokument za planiranje demografskih odrednica, ali i ekonomije, te društvenih i socijalnih politika.

    “Bez popisa, prije svega, ne možemo da znamo konkretan broj stanovnika, ali ni strukturna obilježja stanovništva, koja su nam neophodna da bismo mogli kreirati socijalne i prije svega ekonomske politike. Svi ovi podaci kojima mi raspolažemo o ukupnom broju stanovnika su na osnovu procjena koje su bazirane na popisu iz 2013. godine, od kada je prošlo 12 godina. Dakle, ti podaci definitivno nisu egzaktni, a i same politike koje su kreirane na osnovu toga neće dati dobre rezultate”, kaže Majić za “Nezavisne novine”.

    “Nije im u interesu”

    Sve zemlje okruženja su, dodaje, sprovele popis u popisnom krugu od 2020. do 2024. godine, a mi smo izostali.

    “Ja se nadam da ćemo sljedećeg popisnog kruga, koji počinje 2030. godine, uraditi popis, kako bismo znali koliko nas ima. Popis je kod nas definitivno postalo političko pitanje. Naravno, političkim partijama zbog biračkih spiskova nije u interesu da bude poznato koliko imamo stanovnika. Mi nismo usvojili ni zakon o popisu i struka smatra da je to tipično političko pitanje”, ističe Majić.

    Da je politika krivac za to što se nismo popisali već 12 godina smatra i politikolog Nikolina Lozo. Podsjeća ona da je i popis, koji je urađen 2013. godine rezultirao sporenjima.

    “Posljednji popis stanovništva izvršen je 2013. godine, ali ni ti rezultati nisu prihvaćeni od strane institucija Republike Srpske iz razloga što je u javnosti interpretirano da oni ne odražavaju stvarno stanje, odnosno da je smanjen broj ljudi koji žive u Republici Srpskoj. Popis stanovništva niko u javnosti i ne pominje iako je to jedan od uslova i na putu ka Evropskoj uniji”, rekla je Lozo za “Nezavisne novine”.

    “Od toga svi bježe”

    Čini se, dodaje ona, da od tog pitanja svi bježe jer bi to prikazalo stvarno stanje koliko zapravo malo ljudi živi u Bosni i Hercegovini.

    “Popis jeste političko pitanje jer bi izazvao posljedice u smislu da bi se tražilo da proporcionalna zastupljenost u institucijama na nivou Bosne i Hercegovine bude u skladu sa brojem sa tog popisa, a ne kao do sada sa popisa iz 1991. godine. Nažalost, smatram da za ovo pitanje ne postoji adekvatna politička volja, a ni logistički, ali ni ljudski kapaciteti za novi popis”, navela je ona.

    Iz Agencije za statistiku BiH poručuju da popis stanovništva nije sproveden jer nisu ispunjeni uslovi za njegovu organizaciju.

    “Glavni razlozi su politička i institucionalna složenost, finansijski zahtjevi, te metodološke i pravne nesuglasice među institucijama statističkog sistema Bosne i Hercegovine. Dakle, bez političke volje i konsenzusa te jasno usaglašenog pristupa nije moguće postići dogovor o organizaciji popisa”, rekli su iz Agencije za statistiku BiH.

    Uslovi nisu osigurani

    Popis je, podsjećaju, najobimnije statističko istraživanje te zahtijeva višegodišnje pripreme, značajan budžet, obimnu logističku podršku i jasno usklađenu metodologiju.

    “Budući da uslovi nisu osigurani, popis nije bilo moguće sprovesti”, rekli su iz Agencije za statistiku BiH u izjavi za “Nezavisne novine”.

    Iz Republičkog zavoda za statistiku su nam rekli da su oni, u saradnji s Agencijom za statistiku BiH i Federalnim zavodom za statistiku, u ovom trenutku u fazi pripreme popisa poljoprivrede, koji, uz popis stanovništva, predstavlja najobimnije statističke istraživanje.

    “Stoga su sve aktivnosti usmjerene ka uspješnoj realizaciji popisa poljoprivrede, koji na prostoru BiH nije sproveden još od vremena Jugoslavije, odnosno od 1960. godine”, rekli su iz Republičkog zavoda za statistiku za “Nezavisne novine”.

  • Alarmantni podaci o mentalnom zdravlju novinara u BiH

    Alarmantni podaci o mentalnom zdravlju novinara u BiH

    Svaki deseti novinar u Bosni i Hercegovini suočava se s dijagnozom mentalnog poremećaja poput anksioznosti ili depresije, dok je većina njihovih kolega na ivici sličnih problema. Stres, neizvjesnost i stalni pritisak okruženja postali su sastavni dio njihove svakodnevnice, a posljedice se sve češće osjećaju na mentalnom zdravlju.

    To pokazuju rezultati istraživanja „Mentalno zdravlje novinara u BiH“, sprovedenog od 30. aprila do 23. juna 2025. godine. Kako je naveo autor studije dr Srđan Puhalo, istraživanje je realizovano “između dva događaja koja su potresla medijsku scenu – gašenja projekata USAID-a i prestanka rada Al Džazire Balkans”.

    Čak i u periodima kada se čini da nema velikih društvenih potresa, novinarski posao nosi brojne stresne situacije. Radno vrijeme često se proteže od jutra do kasne noći, a tehnološki razvoj dodatno ubrzava ritam posla. Rokovi se danas ne mjere danima ni satima, već minutama, što se, kako pokazuje praksa, ozbiljno odražava na zdravlje.

    – Svaki deseti medijski radnik, ili tačnije 10,8% ispitanika, ima dijagnostikovan neki mentalni poremećaj, ali meni je više za brigu skoro 16% medijskih profesionalaca, koji tvrde da imaju mentalne smetnje, ali se nisu obraćali stručnjacima za pomoć – rekao je Puhalo na info-sesiji „Zaštita prava i mentalno zdravlje novinara“, održanoj u Banjaluci.

    Poseban izazov za novinare predstavljaju traumatične teme. Većina je tokom karijere izvještavala o tragedijama, nasilju, ratnim zločinima ili nesrećama, a 9,5% ispitanih priznaje da su takva iskustva ostavila dugotrajan emocionalni trag.

    Podaci pokazuju i da lijekove za smirenje svakodnevno koristi 4,4% novinara, dok ih povremeno uzima gotovo 40%. Alkohol povremeno koristi 46,5% medijskih radnika, što dodatno govori o načinu na koji pokušavaju da se nose s pritiscima.

    Stres na radnom mjestu svakodnevno doživljava oko 15% novinara, a više od 40% je izloženo pritisku gotovo stalno. Više od dvije petine ispitanih prijavilo je iskustvo mobinga, dok je sindrom sagorijevanja prijavilo čak 58% novinara – i to više puta tokom karijere.

    Uzrok tome, navodi se, nisu samo teške teme i stresan ritam rada, već i loši uslovi zaposlenja, niske plate i visoki zahtjevi urednika i vlasnika medija. Uz sve to, priroda savremenih medija se mijenja – brzina i vizuelna privlačnost imaju prednost nad sadržajem i dubinom.

    – Tako vam je to: danas pišete o zagađenju rijeke, sutra problemima na univerzitetu ili o porastu kriminala i očekuje se da sve te priče uradite maksimalno brzo i da one budu i sadržajne i zanimljive. Kako to postići? Pa, novinar koji drži do sebe, mora danju da radi dnevne zadatke, a noću, dok pošten svijet spava, da čita zakone, pretražuje po internetu, prati istraživanja i statistike – naveli su novinari koji su učestvovali na info-sesiji u organizaciji Udruženja „BH novinari“ i organizacije „Pro educa“.

    Psiholog i konsultant za ljudske resurse Dejan Matijević objasnio je da profesionalno sagorijevanje nije samo „umor“ koji se može riješiti odmorom za vikend.

    Govoreći o osjećaju nekompetentnosti, koji je među novinarima čest, Matijević je rekao:

    – Novinarski posao stalno mijenja kontekst: teme, sagovornike, formate, rokove, publiku. To znači da okruženje neprestano testira njihovu kompetentnost. Upravo zato novinari često funkcionišu u stanju hroničnog “kompetencijskog pritiska” i osjećaju da moraju stalno znati sve o svemu, i to brzo i precizno.

    Prema njegovim riječima, upravo taj osjećaj da se nikada ne zna dovoljno može biti i motivišući i iscrpljujući.

    – Ta dinamika može istovremeno da stimuliše, ali i da iscrpljuje, ako osoba ima osjećaj da nikad nije dovoljno dobra, što vodi prema sagorijevanju. Kada potreba za kompetentnošću nije zadovoljena, pojavljuju se osjećaj stalne nedovoljnosti, odnosno nestručnosti i gubitak samopouzdanja i osjećaj da posao koji novinar radi nema smisla – objasnio je Matijević.

    U takvom stanju novinari sve češće pišu zbog rokova, uredničkog pritiska i „klikova“, a sve rjeđe iz potrebe da razumiju i objasne temu javnosti. Taj mehanizam vodi ka profesionalnom cinizmu, anksioznosti i emocionalnom iscrpljivanju.

    Kada se svi ovi nalazi saberu, jasno je da novinari u BiH rade pod teškim uslovima i konstantnim pritiskom. A iako se od njih očekuje da budu glas razuma i objektivnosti, često moraju – kako bi rekli – raditi „bistre glave“, čak i kada im je glava već odavno prepuna.

  • Kanabis će se moći koristiti u medicinske svrhe u BiH?

    Kanabis će se moći koristiti u medicinske svrhe u BiH?

    Godinama unazad bilo je riječi o tome da se kanabis počne primjenjivati u medicinske svrhe u BiH, a ova je tema ponovo došla na dnevni red. Sada je Ministarstvo civilnih poslova BiH predložilo izmjene zakona kojim bi se kanabis premjestio iz tablice zabranjenih tvari i biljaka u tablicu tvari i biljaka pod strogim nadzorom.

    Inače, objavljen je Prijedlog odluke o izmjeni Liste opojnih droga, psihotropnih tvari, biljaka iz kojih se može dobiti opojna droga i prekursora, čime je započet postupak javnog savjetovanja sa zainteresovanom javnošću i otvorena prilika građanima, stručnjacima i institucijama da daju svoje prijedloge i komentare.

    “Režim strogog nadzora podrazumijeva da proizvodnja, promet i posjedovanje kanabisa ostaju pod strogim zakonskim i regulatornim mjerama – kanabis se može izdavati isključivo u obliku farmaceutskog pripravka, i to samo na temelju ljekarskog recepta. Među supstancama koje su trenutno obuhvaćene režimom strogog nadzora nalaze se i kokain, fentanil, ketamin i druge tvari”, navode iz Ministarstva.

    Navode da je u decembru 2020. godine Komisija Ujedinjenih nacija za opojne droge, u skladu sa preporukama Svjetske zdravstvene organizacije, uklonila kanabis s međunarodnog popisa supstanci koje se smatraju posebno opasnima. U skladu s međunarodnim konvencijama o kontroli opojnih droga, čija je potpisnica i BiH, države su pozvane da usklade svoje zakonodavstvo s izmijenjenim statusom kanabisa.

    Kod komšija, odnosno u Hrvatskoj, lijekove koji sadrže aktivne tvari iz kanabisa doktori mogu propisati pacijentima za ublažavanje tegoba kod multiple skleroze, karcinoma, AIDS-a i epilepsije.

    “Iako je upotreba kanabisa u medicinske svrhe trenutno zabranjena u BiH, pripravci koji sadrže kanabinoide već su prisutni na tržištu, često dostupni putem neslužbenih kanala prodaje. Ti se proizvodi prodaju po visokim cijenama, bez ikakvog nadzora kvaliteta, standardizacije sastava ili garancije o sigurnosti njihove primjene”, navode iz resornog ministarstva.

    Zdenka Gojković

    Zdenka Gojković, nacionalni koordinator za maligna oboljenja pri Ministarstvu zdravlja RS, za “Nezavisne” kaže da je ona praktično bila neko ko je pokrenuo cijelu tu priču još početkom 2017. godine, kad je bila poslanica u Narodnoj skupštini RS.

     

    Ističe da je pozitivno što se sada ponovo govori o tome nakon toliko godina.

    “Krajem 2017. godine je u Ministarstvu civilnih poslova bio sastanak i tada je komisija dala pozitivno mišljenje da se kanabis premjesti iz tablice jedan u tablicu dva, gdje je dozvoljena upotreba kanabisa samo u medicinske svrhe”, pojašnjava Gojkovićeva.

    Kako kaže, onkološki pacijenti se hvataju za slamku, te koriste kanabis bez obzira na to što on nije u drugoj tablici.

    “Ti pacijenti su se snalazili i uzimali kanabis, i to najčešće zbog teškog kancerskog bola koji terapijom koju imamo ne uspijemo potpuno stopirati, a zatim i kod nepodnošenja ili vrlo teškog podnošenja hemoterapija, i pored toga što im damo svu našu premedikaciju, da bismo spriječili neželjena efekte. Iz iskustava tih pacijenata saznajemo da to ima efekta, tako da su to sigurno dvije indikacije kod onkoloških pacijenata kod kojih bi se mogao koristiti kanabis”, zaključuje Gojkovićeva.

    21 zemlja u EU regulisala upotrebu kanabisa

    U Evropskoj uniji 21 zemlja regulisala je upotrebu kanabisa u medicinske svrhe, i to Austrija, Belgija, Hrvatska, Kipar, Češka, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Njemačka, Grčka te Irska.

    Osim njih, tu su i Italija, Luksemburg, Malta, Nizozemska, Poljska, Portugal, Rumunija, Slovenija i Španija.

  • Šulić: Ako vam pri online narudžbi traže da platite odmah, to je 99 odsto prevara

    Šulić: Ako vam pri online narudžbi traže da platite odmah, to je 99 odsto prevara

    Denis Šulić, ministar trgovine i turizma Republike Srpske, rekao je da svi oni koji naručuju nešto putem interneta treba da znaju da ukoliko prodavac nekog proizvoda od kupca traži da novac uplati odmah, a ne po preuzimanju istog, gotovo sigurno se radi o internet prevari.

    “Ako vam pri narudžbi traže odmah da platite, vjerujte mi da je to 99 odsto prevara. A ako vam traže da platite po preuzimanju to je već velika velika mogućnost da je čovjek koji radi i registrovan i radi po pravilu i zakonu. Na taj način se mogu najbolje otkriti online prevare”, poručio je Šulić, tokom rasprave o Prijedlogu zakona o zaštiti potrošača Republike Srpske.