Kategorija: Društvo

 U slučaju raspisivanja referenduma, za ulazak BiH u Evropsku uniju bi sada glasalo 69,9 odsto građana BiH, pokazuje posljednje istraživanje, dok je ranijih godina taj procenat bio veći i dostizao je i 80,6 procenata.

Naime, najveći procenat, od 80,6 odsto građana koji su za ulazak BiH u EU, iznosio je 2021. godine, a onda je iz godine u godinu padao.

Tako je 2022. godine iznosio 77,4 odsto, 2023. godine je bio 73,3 odsto, 2024. 71,2 odsto, a sada nije ni 70 odsto.

Zanimljiva je još jedna činjenica: interesovanje građana FBiH za ulazak u EU je doslovno svake godine veće nego interesovanje građana Republike Srpske.

To je pokazalo i najnovije istraživanje, koje je Direkcija za evropske integracije sprovela u junu 2025. godine na uzorku od 1.200 ispitanika, koji je reprezentativan na nivou cijele BiH.

“U slučaju raspisivanja referenduma, za ulazak BiH u Evropsku uniju bi glasalo 69,9 odsto građana BiH, odnosno sedam od 10 građana. Ulazak u Evropsku uniju bi podržalo 82,9 odsto ispitanika u Federaciji BiH, u Republici Srpskoj 46,1 odsto te u Brčko distriktu 71,3 odsto. U odnosu na prošlu godinu, procenat podrške ispitanika je manji za 1,3 odsto”, naveli su iz Direkcije za evropske integracije.

Borislav Paraš, Banjalučanin koji živi i radi u Štutgartu, kaže da je sve manji entuzijazam građana BiH za ulazak u EU donekle očekivan.

“EU se više ne doživljava kao obećano područje, ni u EU nije lako, a ekonomske i političke krize su sve prisutnije. Istovremeno, proces pristupanja traje dugo i djeluje neizvjesno, što dodatno smanjuje povjerenje. Ipak, EU i dalje simbolizuje stabilnost, jače institucije i bolju perspektivu. Sa sigurnošću mogu reći da joj danas građani prilaze sa više opreza i realnijim očekivanjima”, kaže Paraš.

Žarko Cvijić, Banjalučanin koji se bavi istraživanjem stavova javnog mnjenja, takođe nam je potvrdio da je pri anketiranju građana primijetio da iz godine u godinu raste skepticizam prema EU.

“Smatram da je i u posljednjem periodu dosta ljudi otišlo, ali je intenziviran i povratak naših ljudi. Mislim da je i to uticalo na ovakve rezultate, jer ranijih godina nije bilo tolikog povratka. Sada i naši građani imaju realniju sliku o stanju u EU. Primjer nam je i Hrvatska, koja je prije 12 godina postala članica evropske porodice zemalja. Mnogo građana se odselilo iz Hrvatske, izgubili su svoju valutu, dobili su evro, a rast cijena u istom procentu nisu ispratile plate”, kaže Cvijić.

Cvijićeve riječi potvrđuju i stručnjaci…

Sociolog Vladimir Vasić, naime, takođe kao primjer navodi Hrvatsku, koja je, kaže, doživjela egzodus vlastitog stanovništva kada su ušli u EU. Vasić, pritom, ističe da se sada vidi da je EU zavisna od nekih drugih centara moći, što pokazuje i slučaj sukoba u Ukrajini.

“Iscrpljuju se resursi iz Evrope, ona se na neki način ucjenjuje zarad nekih većih svjetskih interesa. Mislim da Evropa funkcioniše po onom principu da može da zavodi red kod nekih nerazvijenih država i politika, a zapravo ne pravi red u vlastitoj kući. Niti je više politika EU stabilna, niti joj je ekonomija stabilna kao prije”, naveo je Vasić.

Direkcija za evropske integracije saopštila je da su glavni razlozi zašto građani podržavaju ulazak BiH u Evropsku uniju sloboda kretanja ljudi, robe i kapitala (31,4 odsto), mir i politička stabilnost (29,1 odsto), poštovanje zakona (28,9 odsto) te poboljšanje infrastrukture (8,8 odsto).

“Najvažniji razlog među ispitanicima koji ne podržavaju ulazak Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju su veći troškovi života i porezi (36,6 odsto), a potom slijede gubitak raznolikosti (20,2 odsto), iseljavanje stanovništva (17 odsto), prevelika centralizacija (9,1 odsto) te povećanje birokratije (8,4 odsto)”, naveli su iz Direkcije za evropske integracije.

Prema mišljenju građana, Evropska unija je zainteresovana za pristupanje BiH u najvećoj mjeri zbog prirodnih resursa (38,1 odsto), osiguranja mira i stabilnosti (20,1 odsto) te širenja evropskog tržišta (19,8 odsto).

Najveći broj ispitanika, njih 34 odsto, smatra da će BiH ući u Evropsku uniju za najviše 10 godina, a 51,5 odsto građana smatra da evropski put BiH nema alternativu.

Ukupno 42,4 odsto ispitanika smatra da će najviše koristi od ulaska BiH u EU imati mladi, dok 18,9 odsto smatra da će imati političari, a 10,4 odsto ispitanih da će to biti studenti.

Na Univerzitetu u Banjaluci prijave za upis u prvu godinu studija u drugom upisnom roku trajaće od 25. do 29. avgusta, dok će tekst konkursa za upis u drugom roku biti objavljen 13. avgusta, rečeno je u ovoj visokoškolskoj ustanovi.

Drugi upisni rok organizuju fakulteti i Akademija umjetnosti koji u prvom roku nisu upisali planirani broj studenata.

Prijemni ispiti biće održani 1. septembra, a na Akademiji umjetnosti do 5. septembra, dok je upis primljenih kandidata predviđen od 9. do 12. septembra.

Univerzitet u Banjaluci nudi veliki izbor studijskih programa iz oblasti prirodnih, tehničkih, društvenih, humanističkih i umjetničkih nauka.

Uz kvalitetnu nastavu, savremenu infrastrukturu i podršku studentima, banjalučki Univerzitet, kako su istakli, predstavlja jedno od najpoželjnijih mjesta za studiranje.

Nastava se izvodi u skladu sa savremenim standardima, uz angažman uglednih nastavnika i saradnika, a studentima su na raspolaganju brojne mogućnosti za učešće u naučnoistraživačkim, kulturnim, sportskim i međunarodnim aktivnostima.

Ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Danijel Egić održao je sastanak sa predstavnicima Boračke organizacije Republike Srpske i još nekoliko udruženja koja okupljaju bivše pripadnike Vojske RS.

Nakon razgovora, koji je upriličen u zgradi Vlade RS u Banjaluci, Egić je saopštio da je postignut dogovor da se 11. avgusta formira radna grupa s ciljem izrade izmjena i dopuna Zakona o pravima boraca, ratnih vojnih invalida i porodica poginulih boraca.

Kako je rekao ministar, zajednički je zaključeno da je neophodna i revizija statusa boraca, te da će se u narednom periodu raditi na zakonskim rješenjima koja će omogućiti konkretnu podršku ovoj populaciji.

– Cilj Vlade Republike Srpske je da se dođe do kvalitetnih rješenja koja će poboljšati svakodnevni život boračke populacije koja će biti obuhvaćena ovim zakonom – naglasio je Egić.

Prema njegovim podacima, u RS je trenutno registrovano oko 190.000 boraca, dok 178.000 ima pravo na borački dodatak.

– U javnosti se svela percepcija da je visina boračkog dodatka sve. Mnogo ostalih stvari uređuje ovu oblast, dosta je urađeno i mnogo drugih stvari će postići bolji rezultat nego sam borački dodatak – izjavio je Egić.

Kada je riječ o započinjanju revizije boračkih prava, Egić nije iznio tačan vremenski okvir, ali je poručio da će biti uložen trud u donošenje zakona koji će, kako je naveo, “u velikoj mjeri zadovoljiti boračke kategorije”.

Podsjećanja radi, bivši borci i ratni veterani su prethodnih godina više puta ukazivali na neadekvatan materijalni položaj, tražeći povećanje boračkog dodatka, ali i temeljitu provjeru statusa svih korisnika tog prava.

Veterani tvrde da je broj pripadnika Vojske Republike Srpske tokom najtežih ratnih godina bio ispod 155.000, dok se danas, tri decenije nakon rata, na evidencijama nalazi gotovo 200.000 korisnika prava na dodatak.

Posebno se ističe sumnja u tačnost podataka, jer je veliki broj boraca preminuo, dok se znatan dio iselio u inostranstvo, pri čemu nisu ni aplicirali za boračka prava.

Prema navodima veterana, poštenom revizijom moguće bi bilo osloboditi značajna sredstva u budžetu, što bi omogućilo povećanje dodatka, koji trenutno iznosi 3 KM po mjesecu provedenom u borbenoj zoni.

Sve više mladih u BiH eksperimentiše sa narkoticima, koji se prodaju i kao legalni osvježivači vazduha.

Navedeno je to u Nacrtu srednjoročnog programa rada Ministarstva bezbjednosti BiH 2026-2028. godine, gdje su targetirani brojni izazovi koji su prisutni u BiH, a koji se odnose na ovu pošast.

Upozoreno je da narkomanija, kao izražen društveni problem, dobija karakter bezbjednosne prijetnje i utiče na porast broja teških krivičnih djela.

“Kako se heroin, kokain i ostale skupe droge  većinom krijumčare preko teritorije BiH i preprodaju na zapadnom tržištu, njeni prostori su preplavljeni vještačkim, sintetičkim drogama. Ove droge su hemijski spojevi, nastali u ilegalnim laboratorijama, poput tzv. skanka, spicea (galaxya) i ketamina. Njihova su osnovna obilježja laka dostupnost, atraktivno pakovanje i pristupačne cijene. Prodaju se i kao legalni osvježivači vazduha, što ih čini primamljivim za mlade ljude, posebno adolescente, na koje ostavljaju trajne psihofizičke posljedice”, navedeno je u ovom nacrtu.

U tom dokumentu je iznesen još jedan zabrinjavajući podatak…

“Sve više mladih eksperimentiše sa drogama i psihostimulansima, dok marihuanu koja je najpogodnija za proizvodnju na našim prostorima u vidu plantaža i umjetnih laboratorija smatraju bezopasnom, prirodnom biljkom, koja nije droga”, naglašeno je u nacrtu.

U ovom dokumentu su se osvrnuli i na izvještaje o BiH koji se odnose na droge.

“Dodamo li ovim podacima izvještaje Evropskog centra za praćenje droga i Kancelarije za pitanja droge i kriminala UN (UNDOC) o BiH, onda je jasno o kakvoj se opasnosti radi. U pomenutim izvještajima kriminalne grupe koje se bave širokim spektrom kriminalnih aktivnosti, uključujući prodaju i distribuciju droge, krađu i preprodaju automobila, te druge luksuzne robe, imaju podršku pojedinaca iz vlasti BiH. U pitanju je, dakle, jedan od najvažnijih izazova za javno zdravlje i bezbjednost zajednice u cjelini”, istaknuto je u Nacrtu srednjoročnog programa rada Ministarstva bezbjednosti BiH 2026-2028. godine.

Ova situacija, kako je zaključeno, nalaže izmjene i dopune Zakona o sprečavanju i suzbijanju zloupotrebe opojnih droga, kao i dopunu liste opojnih droga, psihoaktivnih tvari, biljaka iz kojih se može dobiti opojna droga i prekursora. Između ostalog, dodaje se, neophodna je i izrada nove državne strategije nadzora nad drogama.

Prof. dr Rasema Okić, direktorica Zavoda za bolesti ovisnosti Kantona Sarajevo, kaže da ima raznih načina na koje se mladi navuku na određene supstance.

“Heroin je potpuno reduciran i izgubio je na značaju, a regionalnim tržištem su zavladale sintetičke droge. Nije tajna da se i u našoj zemlji, tu, oko nas, nalaze laboratorije koje proizvode ove droge”, ističe Okićeva za “Nezavisne novine”.

Prema njenim riječima, u preventivnom radu mogu učestvovati mnogi.

“Svi, od najobičnijih građana do zdravstvenih profesionalaca, ali i obrazovnog sustava, prijatelji, porodica, dakle svako od nas ima nekog svog, mladog. Mislim da su najbolje što može da se dogodi jednom društvu zapravo kvalitetni preventivni programi. Djeca bi trebalo da se, ne u školama, nego još u vrtićima, upoznaju, za početak, sa potencijalnim ovisnostima”, poručuje Okićeva.

Tijana Vasiljević Stokić, predsjednica Aktiva direktora srednjih škola regije Doboj, kaže da prosvjetni radnici po prirodi posla kojim se bave, osim toga što obrazuju, imaju ulogu i da vaspitavaju mlade.

“Jedna od vrlo bitnih uloga nam je i sam taj odnos prema zdravom odrastanju. Da je teško – jeste, jako je puno izazova kako među srednjoškolcima, tako i među prosvjetnim radnicima. Nismo svi dovoljno ni stručno edukovani da pomognemo, ali tu smo da im pružimo što je moguće veću podršku i da ih zaista uputimo na pravi put”, rekla je Vasiljević Stokićeva.

Ona je majka troje djece tinejdžerskog uzrasta i jako ih je, naglašava, teško ne pustiti da se druže s ostalom djecom.

“S druge strane, jako je puno izazova kojih nije bilo u naše vrijeme ili ih je bilo mnogo manje. Oni su zaista sada izloženi različitim vrstama problema, ili droga, u ovom slučaju. Zaista treba biti oprezan, voditi računa s kim se druže, a ako je moguće da poznajemo i roditelje tih njihovih vršnjaka. Svi imamo istu obavezu i ulogu: da nam djeca zdravo odrastaju”, ističe Vasiljević Stokićeva u izjavi za “Nezavisne novine”.

O sintetičkim drogama još prije nekoliko godina pisali su mediji u Hrvatskoj. Na osiječkoj dječjoj psihijatriji potvrdili su tada da je najmlađe dijete koje su liječili imalo tek 12 godina. Na tržištu se ova droga skriva u šarenim paketićima deklarisanim kao osvježivač prostora. Imaju brojne nazive, kao što su Blow, Galaxy, Spice, Euphoria, Bunga bunga…

Prema dostupnim informacijama, i zdravstveni radnici u Srbiji susretali su se sa pacijentima koji su se otrovali drogama koje se prodaju kao osvježivači vazduha, so za kupanje, prihranjivači biljaka i sapuni.

Boračka organizacija Republike Srpske (BORS) izrazila je ozbiljnu zabrinutost zbog, kako navode, sve učestalijih slučajeva u kojima djeca poginulih boraca i ratni vojni invalidi (RVI) gube radna mjesta u lokalnim institucijama, dok se na njihova mjesta zapošljavaju osobe koje su politički podobne.

U dopisu koji je 18. jula dostavljen svim jedinicama lokalne samouprave u Republici Srpskoj, BORS je ukazao na ovaj trend kao na sistemski problem, a ne kao izolovani incident. Organizacija upozorava da će, ukoliko se takva praksa hitno ne prekine, biti prinuđena da preduzme „radikalne mjere“ protiv onih koji su odgovorni, iako nisu precizirali o kojim tačno mjerama je riječ.

„Utvrdili smo da se u pojedinim lokalnim zajednicama s posla otpuštaju djeca poginulih boraca i RVI, dok se na njihova mjesta primaju politički podobni kadrovi. Takvi postupci su neprihvatljivi i duboko uvredljivi za sve one koji su dali najviše za stvaranje Republike Srpske“, navedeno je u dopisu koji potpisuje predsjednik Predsjedništva BORS Milovan Gagić.

Posebno je istaknut slučaj iz opštine Sokolac, gdje je, prema tvrdnjama BORS, bez posla ostala Milanka Tomanić, kojoj su tokom rata poginuli otac i dva brata, a i sama je učestvovala u borbenim dejstvima kao pripadnica Vojske Republike Srpske.

„Ovakvi slučajevi vrijeđaju ne samo porodice poginulih boraca, već i temeljne vrijednosti na kojima je stvorena RS. Tražimo od načelnika i gradonačelnika da odmah zaustave ovu sramnu praksu i uvaže zakonom zagarantovana prava djece poginulih i RVI“, poručuju iz BORS.

Predsjedništvo organizacije još u maju je, kako se navodi, uputilo upozorenje Savezu opština i gradova RS, ali ni nakon dva mjeseca, tvrde, nisu dobili nikakav odgovor.

Prema pisanju medija, načelnik opštine Sokolac Strahinja Bašević je, osim Tomanićeve, do sada otpustio još 24 službenika Opštinske uprave. Među njima, navodi se, ima i drugih bivših boraca i njihovih potomaka.

Republički hidrometeorološki zavod upozorio je da je nad našim područjem i dalje prisutan uticaj vrelog vazduha koji pristiže sa sjevera Afrike, zbog čega se očekuje pretežno sunčano i izuzetno toplo vrijeme.

U višim slojevima atmosfere dominira greben sa juga, dok je u prizemlju pritisak ispod normale zbog ciklona koji se premješta preko Centralne ka Sjevernoj Evropi.

– Danas će biti pretežno sunčano i veoma vruće. Od sutra će vrućine ostati samo na jugu – navodi meteorolog Milica Đorđević za RTRS.

Maksimalne dnevne temperature kretaće se od 35 do čak 41 stepen Celzijusa, dok će u višim krajevima biti nešto niže, oko 30 stepeni.

Za područje Banjaluke, meteorolozi prognoziraju sunčano i vrelo vrijeme uz prolaznu umjerenu oblačnost u večernjim časovima. Vjetar će biti slab do umjeren, povremeno pojačan, jugozapadni, a maksimalna temperatura oko 38 stepeni Celzijusa.

Veoma toplo, kaže, biće osim u Banjaluci, i u Mostaru, Podgorici…

Stručnjaci apeluju na građane da izbjegavaju boravak na otvorenom tokom najtoplijeg dijela dana, te da unose dovoljno tečnosti i vode računa o zdravlju, posebno najosjetljivijih kategorija stanovništva.

Na putovanja, kažu metorolozi, kretati rano ujutro, ili kasno naveče.