Kategorija: Banja Luka

Grad Banjaluka će do kraja jula uručiti oznaku GTS – garantovano tradicionalni specijalitet – roštiljnicama koje su ostvarile pravo na to, čime će biti potvrđeno da se u tim objektima služi originalni banjalučki ćevap pripremljen prema zaštićenoj recepturi.

“Nakon što je u septembru 2024. godine uz podršku grada banjalučki ćevap dobio oznaku GTS, ovaj zaštitni znak je potvrdio autentičnost njegove tradicionalne recepture i načina pripreme”, rekla je Srni Aleksandra Simić iz gradskog Odjeljenja za privredu i lokalni ekonomski razvoj.

Ona je napomenula da je Gradska uprava podržala i osnivanje Udruženja za očuvanje garantovane tradicije specijaliteta “Banjalučki ćevap”, bez kojeg ovaj specijalitet ne bi mogao ostvariti pravo na ovu prestižnu oznaku.

Simićeva je rekla da je cilj grada Banjaluka i Udruženja da u narednom periodu u sistem zaštite bude uključeno što više ugostiteljskih objekata.

Cilj je očuvanje autentične recepture
Promoter “Ćevap festa”, popularne gastro-turističke manifestacije u Banjaluci posvećene promociji prepoznatljivog banjalučkog ćevapa, Nebojša Kuštrinović rekao je da je banjalučki ćevap jedinstven po ukusu, izgledu i načinu serviranja.

On je naveo da se banjalučki ćevap razlikuje od drugih i po somunu, odnosno lepini koja se pravi u specijalnim pećima na visokoj temperaturi, prenosi Srna.

U Banjaluci je u prvih pet mjeseci ove godine zabilježeno tri odsto više dolazaka turista i 8,9 odsto više noćenja u odnosu na isti period lani, rečeno je u gradskoj Turističkoj organizaciji.

U maju je evidentirano 13.985 dolazaka turista, odnosno četiri odsto više nego u istom mjesecu prošle godine, dok je ostvareno 23.396 noćenja, odnosno oko 15 odsto više.
Samostalni stručni saradnik gradskoj Turističkoj organizaciji Milica Radović rekla je da je glavni strateški fokus pozicioniranje Banjaluke kao vodeće regionalne destinacije za aktivni odmor i manifestacioni turizam.

“Okosnica tih planova ove godine tokom ljeta je znatno obogaćena manifestacija `LJeto na Vrbasu`, koju smo svečano otvorili 2. jula na tvrđavi `Kastel`”, navela je Radovićeva.

Ona je rekla da je primarni cilj za ovo ljeto da se rijeka Vrbas, kao najvredniji prirodni resurs, u potpunosti stavi u funkciju turizma.

Radovićeva je navela da su kroz jednomjesečni program “LJeta na Vrbasu”, koji nudi novi organizacioni stil, uspjeli da povežu sve ključne turističke aktere koji žive i rade uz rijeku.

Ona navodi da su pored tradicionalnih stubova manifestacije poput skokova sa Gradskog mosta i trke dajak čamaca, ove godine ponuđeni i potpuno novi sadržaji – dva muzička festivala, Vinski festival i pozorište na otvorenom, te besplatne škole dajaka i raftinga.

“Želimo da ponudimo sadržajan i kvalitetan boravak svakom turisti, produžimo njihovo zadržavanje u gradu i pokažemo da Banjaluka tokom jula nudi sjajan ljetni ritam u regionu”, zaključila je Radovićeva.

Ona je navela da će u okviru manifestacije “LJeto na Vrbasu”, u četvrtak, 23. jula, biti održana predstava “Banjalučke priče” u izvođenju “Dis teatra” – Pozorišta mladih Banjaluka, a predstava će biti izvedena na terasi Kule jedan na tvrđavi “Kastel”.

Ova predstava, kaže Radovićeva, donosi niz duhovitih, emotivnih i prepoznatljivih priča inspirisanih Banjalukom, njenim ljudima, običajima i svakodnevicom.

“Kroz igru mladih glumaca, publika će imati priliku da na poseban način doživi duh našeg grada i prepozna dio sebe u ovim banjalučkim pričama. Ulaz je slobodan”, navela je Radovićeva.

Nesnosni mirisi, strah od zagađenja i godine čekanja na rješenje doveli su mještane Ramića i Dragočaja na ivicu strpljenja, zbog čega su najavili protest kako bi ukazali na probleme koji, kako tvrde, predugo traju.

Mještani ovih naselja poručili su da će protest biti održan 29. jula u 14.30 časova kod skretanja za deponiju, upozorivši da strahuju za posljedice koje, kako navode, neuređena deponija ostavlja na njihovo zdravlje i kvalitet života. Zamjenik predsjednika mjesne zajednice Dragočaj Danijel Dojčinović rekao je za “Glas Srpske” da problem deponije traje godinama, ali da je u posljednjem periodu dodatno pogoršan.

– Iz više opština dovozi se otpad na tu lokaciju, a ljudi se već dugo žale na nepodnošljivu situaciju. Deponija obuhvata dio Ramića, Šargovca i manji dio Dragočaja – pojasnio je on.

Dojčinović je istakao da se u tom području nalaze i otpadne vode koje se ispuštaju i prolaze ispod prijedorske ceste.

– Osjećaju se neprijatni mirisi koji zagorčavaju život mještanima. Dovoljno je proći vozilom i odmah se osjeti neugodan miris – kazao je on.

Naglasio je da je putem društvenih mreža vidio informacije o organizovanju protesta, ali ne zna ko je pokrenuo inicijativu.

– Vjerujem da će se mještani iz ovog dijela uključiti u protest i nadam se da će se konačno nešto pokrenuti. Krajnje je vrijeme da se ovaj problem riješi, jer traje predugo i svi se žale – poručio je Dojčinović.

Prema njegovim riječima, situacija sa vodosnabdijevanjem je kritična, naglasivši da mještani već četiri dana nisu imali ni kap vode.

– Prekjuče je došla na svega sat vremena i to je bilo sve. Mi imamo bunar koji koristimo pa se tako snalazimo, ali u naselju ima starijih ljudi i porodica sa malom djecom koji nemaju tu mogućnost. Svima je teško. Ovaj sistem sa parnim i neparnim danima očigledno ne funkcioniše, jer smo danima bez vode – rekao je Dojčinović.

Dodao je da ranije nisu imali problema sa vodom, te da prošle godine gotovo nijedan dan nisu ostajali bez vode.
Kako kaže, pored nestašice, jedan od najvećih problema predstavljaju i rupe na putevima koje godinama niko ne sanira.

Već šest godina rupe nisu ozbiljnije sanirane. Dešavalo se da su građani sami dogovarali i krpili ih, ali to nije dugoročno rješenje jer se vrlo brzo ponovo oštete – istakao je on dodajući da nadležni rijetko odgovaraju na dopise, zbog čega je komunikacija sa Gradskom upravom loša.

Mještanka ovog naselja, koja je željela da ostane anonimna, rekla je da im najteže pada činjenica što je danas postalo luksuz imati vodu.

– Svakodnevni život nam je znatno otežan. Ne znamo kako se snalaze stariji ljudi i porodice sa djecom po ovim vrućinama. Ako građani uredno plaćaju vodu, onda bi trebalo da imaju obezbijeđen normalan pristup toj osnovnoj potrebi – poručila je ona.

APEL

Zamjenik komandanta Gradskog štaba za vanredne situacije Miroslav Ševo ponovo je 14. jula apelovao na mještane Dragočaja, Prijakovaca, Potkozarja, Piskavice i Verića da vodu koriste isključivo prema preporukama. Naglasio je da će cisterne Civilne zaštite i dalje besplatno dopremati vodu poljoprivrednim proizvođačima i vlasnicima plastenika kako se ne bi koristila voda iz vodovoda za ove svrhe.

Na području grada Banjaluka planirana je rekonstrukcija autobuskih stajališta s ciljem poboljšanje njihove funkcionalnosti, rečeno je Srni u Gradskoj upravi.

Iz Gradske uprave su precizirali da je planirano čišćenje grafita, zamjena oštećenih stakala, popravka ili zamjena klupa, te da će sve biti vršeno “u skladu sa utvrđenim potrebama i raspoloživim sredstvima”.

U Gradskoj upravi ističu da su ova oštećenja, nažalost, veoma često posljedica vandalizma, zbog čega apeluju na sve da vode računa o gradskoj imovini.

“Planirani radovi predstavljaju dio šireg procesa unapređenja izgleda i funkcionalnosti autobuskih stajališta, a o početku radova javnost će biti informisana”, navode u Gradskoj upravi Banjaluka.

Predstavnici Odjeljenja za brigu o porodici i demografiju posjetili su vrtić „Mali Princ“.

-Druženje sa malim drugarima, njihovim vaspitačicama i direktoricom u vrtiću  obilježila je tema „Meksiko“, a uz tu temu neizostavna je bila muzika, ples, kostimi, čak je i hrana na meniju podsjećala na meksičku. Kreativnosti ni u jednom segmentu nije falilo, a ni dobrog raspoloženja – kazala je ovlašteni potpisnik u Odjeljenju za brigu o porodici i demografiju Adriana Basara, navedeno je na sajtu Gradske uprave.

Dodala je da Grad Banja Luka subvencioniše boravak oko 300 mališana koji pohađaju ovu predškolsku ustanovu.

-Od avgustovske subvencije za ove, ali i sve ostale drugare koji su u sistemu subvencija, iznos će biti uvećan sa 150 na 200 KM po djetetu – poručila je Basara.

Kupališta u Banjaluci, mjesto za odmor ili razlog za zabrinutost? Prema Pravilniku Ministarstva turizma i trgovine biće da je ovo drugo.

Šta on propisuje i šta to nedostaje banjalučkim kupalištima, provjerila je Ivana Kordić, piše ATV.

Banjaluka nema registrovanih, tačnije bezbjednih javnih kupališta. Po novom pravilniku koje je donijelo Ministarstvo trgovine i turizma o načinu pružanja usluga na kupalištima, na njima moraju biti obezbijeđeni higijensko-sanitarni uslovi, voda se mora redovno kontrolisati, tehnički sve mora da bude ispravno, a za bezbjednost kupača potrebni su i spasioci.

Na banjalučkim kupalištima na Vrbasu već godinama nema organizovane spasilačke službe, iako ovdje vrijeme provodi veliki broj građana.

Kupališni red, maksimalan broj kupača, sve to nedostaje banjalučkim prirodnim kupalištima. Iz resornog Ministarstva apeluju na gradske vlasti da što prije obezbijede kupališta.

“Kupalište koje ne ispunjava uslove propisane Zakonom o turizmu i Pravilnikom o načinu pružanja usluga na kupalištima ne može se smatrati uređenim kupalištem u smislu propisa”, kažu u Ministarstvu.

Iz gradske Skupštine pozivaju izvršnu vlast da riješi i table na kupalištima. Predsjednik gradskog Parlamenta Ljubo Ninković kaže da se nijedna plaža ne može nazvati gradskom.

“Mi u ovom trenutku od strane GU niti dobijamo informaciju šta rade po tom pitanju, da li pripremaju jednu plažu za to, da li pripremaju spasilačke službe jer ono što je vidljivo u budžetu da oni niti su to planirali niti planiraju I mogu konstatovati da ćemo mi I ovo ljeto proći, govorim kao građanin, proći bez spasilačke službe I nažalost GU očigledno ne mari o tome ni kada pravi ona šetališta uz sam Vrbas”, rekao je Ninković.

Prema novom Pravilniku svako kupalište mora da ima procjenu rizika. Bezbjednost kupališta je ključna, apeluju spasioci.

“Ono što je bitno naglasiti, ako već odlaze na takva mjesta je da se uvijek odlazi u grupama, prije svega da djeca uvijek budu pod nadzorom roditelja ili odraslih osoba i eventualno u slučaju neke nesreće da se pokuša pomoći osobi sa obale, ako je ikako moguće, da alarmiraju odrasle osobe koje se nalaze u blizini i naravno određene službe kao što su hitna, policija, vatrogasci i ostale”, kaže Miroslav Mišković, instruktor spasavanja.

Banjalučani sa kojima smo razgovarali nisu upoznati sa novim Pravilnikom. Spasioce na plažama nisu vidjeli godinama. Zašto Banjaluka nema registrovanih kupališta, i kada će ih imati, odgovore smo tražili od Gradske uprave danima, ali bezuspješno.

Zbog radova na rekonstrukciji kružne raskrsnice od modularnih elemenata, večeras će biti obustavljen saobraćaj na raskrsnici ulica Majke Jugovića, Slobodana Kusturića i Boška Tošića, saopšteno je iz Gradske uprave Banjaluka.

Kako su naveli iz Odjeljenja za saobraćaj i puteve, obustava će trajati od 22.00 časa u četvrtak, 16. jula, do 6.00 časova u petak, 17. jula.

Radove izvodi preduzeće „Euro znak“ d.o.o. Banjaluka.

Za vrijeme izvođenja radova regulisanje i preusmjeravanje saobraćaja biće obavljeno postavljanjem privremene saobraćajne signalizacije.

Iz Gradske uprave apelovali su na sve učesnike u saobraćaju da budu oprezni i imaju razumijevanja zbog otežanog odvijanja saobraćaja tokom izvođenja radova.

Haos oko naplate parkinga u Banjaluci se nastavlja. Nova odluka o obavljanju komunalne djelatnosti upravljanja javnim parkiralištima stupila je na snagu 1. jula, ali izaziva nove političke i pravne sporove. Dok iz Gradske uprave tvrde da je riječ o obezbjeđivanju nesmetanog funkcionisanja komunalne djelatnosti, iz Skupštine grada poručuju da je gradonačelnik prekoračio zakonska ovlaštenja i ignorisao stav Ministarstva uprave i lokalne samouprave.

Ključno pitanje više nije samo da li je odluka zakonita, već i kako trajno riješiti problem naplate parkinga u Banjaluci. Da li je potrebno donošenje nove skupštinske odluke, osnivanje ili reorganizacija preduzeća koje će upravljati parkingom, izmjene postojećih propisa ili postoji drugo zakonsko rješenje koje će omogućiti nesmetanu naplatu.

– Parking je dio saobraćajnog sistema kada su u pitanju procesi u gradu i pripada komunalnim djelatnostima. Komunalnim djelatnostima, u skladu sa Zakonom o komunalnim djelatnostima, upravlja organ jedinice lokalne samouprave. Istovremeno, parking je alat koji reguliše saobraćajne procese u gradu – rekao je za RTRS je Danislav Drašković dekan Saobraćajnog fakulteta Panevropskog univerziteta Apeiron.

Istakao je da danas, ne možemo očekivati da grad, koji je proglašen regionalnim centrom – bez obzira gdje se nalazi – ima uređen saobraćajni sistem bez zagušenja ako se parking ne naplaćuje.

– Parking i javni prevoz su ključni alati za regulaciju saobraćajnog procesa u gradu. Potreban je snažan javni prevoz koji će biti dominantan u raspodjeli putovanja. Trenutno stimulišemo putovanja prema užem centralnom gradskom jezgru, gdje građani ne plaćaju parking, što dodatno podstiče korištenje automobila i smanjuje spremnost građana da pješače do svog odredišta – istakao je Drašković.

S jedne strane, kaže on, imamo situaciju da se parking ne naplaćuje, a s druge strane javni prevoz učestvuje u ukupnom broju putovanja sa manje od 10 odsto.

– Zbog toga dolazi do zagušenja, što nije problem samo Banjaluke, svi regionalni centri imaju sličan izazov.

– Problem se ogleda u velikom broju automobila koji premašuje kapacitete gradskih saobraćajnica. Ako tome dodamo nizak koeficijent izmjene jednog parking mjesta, dolazimo do zaključka da su ta mjesta stalno zauzeta i da su putovanja uglavnom svakodnevna. U idealnom slučaju, trebali bismo imati parking površine na kojima u svakom trenutku postoji slobodno mjesto, kako bi ga koristili oni koji povremeno dolaze u grad – smatra Drašković.

Naveo je da međutim, u postojećem režimu to nije moguće jer nema dovoljno parking mjesta.

– Kada bi se uvele kategorije parkiranja – po vremenu zadržavanja i cijeni – mnogi građani bi se odlučili za javni prevoz, pod uslovom da on zadovoljava njihove potrebe. Strateški cilj je da javni prevoz bude brži, jeftiniji i udobniji od korištenja vlastitog automobila. Trenutno imamo problem zagušenja tranzitnih saobraćajnica, posebno u jutarnjim časovima. Zbog toga je potrebno hitno pronaći rješenje – rekao je on.

Istakao je da je problem saobraćaja u gradu indirektno povezan sa cijenom i režimom parkiranja, koji trenutno stimuliše masovno korištenje automobila, posebno u svakodnevnim situacijama.

– Nisam protiv korištenja automobila, ali nije realno očekivati da se u centar grada ulazi po svaku cijenu. Postoji mogućnost organizovanja parkinga na obodima grada, po povoljnijim cijenama, gdje bi se vršio transfer sa privatnog automobila na javni prevoz – istakao je Drašković.

Tradicionalni skokovi sa Gradskog mosta, kao jedan od najatraktivnijih i najiščekivanijih događaja 73. izdanja “Ljeta na Vrbasu”, okupili su 22 takmičara, od kojih je, po ocjeni žirija, najljepšu “Banjalučku lastu” ponovo izveo Igor Arsenić iz Banjaluke, kojem je ovo već sedma titula po redu.

Drugo mjesto osvojio je Dino Brajić, dok je trećeplasirani bio Miloš Kojić.

Pobjednik ovogodišnjih skokova Igor Arsenić zahvalio se svima koji su u velikom broju došli da isprate ovogodišnje skokove sa Gradskog mosta.

„Želim da se zahvalim svima koji su ispratili ovu manifestaciju. Ovo je prije svega jedan viteški, hrabri sport koji nije za svakoga. Skokovi u vodu se ubrajaju u pet najekstremnijih sportova na svijetu. Banjaluka je, poslije Mostara, grad koji najduže gaji ovu tradiciju. Ovo je veliko i za Banjaluku i za nas koji se bavimo ovim sportom. Nama znači mnogo što je iz godine u godinu ovdje sve veći broj gledalaca. Ove godine imali smo trinaest skakača iz Banjaluke i to nije bez razloga, održavamo trening kamp ove godine treći put. Mnogo znači jer smo se pripremali, a ove godine smo imali trojicu maloljetnih sugrađana, za koje su roditelji potpisali saglasnost. Skakli su danas zajedno sa nama i bili su sjajni“, rekao je Arsenić.

Drugoplasirani Dino Brajić zahvalio je organizatorima i rekao da rado dolazi u Banjaluku.

„Učestvujem na skokovima sa Gradskog mosta često, dolazim u Banjaluku često i sa najljepšim uspomenama za Sarajevo idem iz Banjaluke“, naveo je Brajić.

Trećeplasirani Miloš Kojić kazao je kako je ove godine u obe serije ostvario dobar rezultate, naglasivši kako prilikom skokova u Vrbas svaki takmičar mora biti posebno koncentrisan.

Ovom događaju prisustvovali su i predstavnici Grada, prilikom čega je projekt menadžerka Milada Šukalo iskoristila trenutak da podsjeti kako je Grad, sa gradonačelnikom Draškom Stanivukovićem na čelu,  uradio mnogo toga u korist rijeke Vrbas, te da uputi čestitku svim učesnicima koji su tom prilikom pokazali hrabrost i odvažnost prilikom tradicionalnih skokova sa Gradskog mosta.

„Više od sedam decenija Banjaluka odaje počast svojoj rijeci. Turistička organizacije je ove godine podigla ljestvicu više kada je riječ o organizaciji, kroz brojne sadržaje, koji predstavljaju naš grad na najbolji mogući način. Banjaluka može da bude ponosna na naš klub skakača i ove momke, koji su za nekoliko godina od „Banjalučke laste“ napravili ozbiljan klub. Najveći dobitak je to što je danas ovdje nastupio veliki broj momaka koji su nastupili prvi put. Naša obaveza kao gradske administracije je da radimo maksimalno, kako bi sačuvali naše brendove. Gradonačelnik Stanivuković je poseban akcenat stavio na rijeku Vrbas, gdje smo izgradili veliki broj kilometara šetališta, izgradili smo pristalište za dajak, a radimo vrijedno i na prečistačima otpadnih voda“, rekla je Šukalo.

Direktor Turističke organizacije grada Banjaluke Minja Šurlan čestitala je svim učesnicima, naglasivši kako u narednom periodu predstoje brojne manifestacije.

„Ove godine smo promijenili izgled i koncept ove manifestacije, ali i dalje stavljajući akcente na naše najatraktvinije događaje poput „Banjalučke laste“, trke dajak čamaca, takmičenje u ribolovu. Ove godine prvi put ova manifestacija traje mjesec dana i istu smo obogatili brojnim događajima koji do sada nisu bili. Kada je riječ o skokovima sa Gradskog mosta, čestitam našem pobjedniku. Turistička organizacija će u narednom periodu da kroz marketing predstavlja ovaj događaj, kako bi sve veći broj zainteresovanih, sutra budućih skakača, bili dio kampa „Banjalučka lasta“, navela je ona, dodavši kako će zahvaljujući tome imati jasan turistički proizvod koji će biti plasiran dalje.

Ovlaštena potpisnica Odjeljenja za privredu i lokalni ekonomski razvoj Aleksandra Simić istakala je kako nije u pitanju samo takmičenje, već najatraktivniji događaj koji se organizuje na Vrbasu.

„Grad sa ponosom promoviše i podržava ovaj događaj jer čuva našu tradiciju. Ovaj događaj i njima slični doprinose promociji i unapređenju turističke ponude grada, a Banjaluku stavljaju na turističku mapu. Čestitam svim momcima koji su skakali sa Gradskog mosta, jer je ovo manifestacija koja je identitet našeg grada“, istakla je Simićeva.

Foto:  Gradska uprava Banjaluka