Kategorija: Banja Luka

Teško bolesni koji su prikovani za krevet i koji zavise od svakodnevne pomoći roditelja ili neke druge osobe u Banjaluci trenutno primaju naknadu od 525 KM mjesečno, no nakon što napune 18 godina taj iznos se smanjuje na 157,50 KM, zbog čega je upućena inicijativa Gradu Banjaluka da se to izmijeni. Kako je potvrđeno iz Centra za socijalni rad Banjaluka, trenutno je šest osoba koje ostvaruju pravo od početka 2026. godine. Savez za rijetke bolesti Republike Srpske je inicijativu za izmjenu Odluke o ostvarivanju prava na naknadu za smještaj u porodici za lica koja ostvaruju pravo na smještaj u ustanovu uputio Odjeljenju za društvene djelatnosti Grada Banjaluka još 1. septembra, ali još čekaju povratnu informaciju.

„Predlažemo da se izvrše izmjene u članu 213 Odluke o ostvarivanju prava na naknadu za smještaj u porodici za lica koja ostvaruju pravo na smještaj u ustanovu, kako bi se sva lica koja ispunjavaju uslove dovela u jednak položaj, a kako slijedi: U pogledu člana 2 predlažemo izmjenu tako da glasi: ‘Naknada se utvrđuje u iznosu od 50% od cijene smještaja u ustanovu za sva lica koja ostvaruju pravo’“, stoji u inicijativi. Ova inicijativa obuhvata dva zahtjeva, i to izjednačavanje prava prije i nakon navršene 18. godine u dijelu koji se odnosi na naknadu, te omogućavanje ostvarivanja prava i osobama koje ga nisu koristile prije 18. godine ako ispunjavaju propisane uslove, a pravo nisu ostvarile jer o njemu nisu bile informisane. „Riječ je o osobama koje, ne svojom krivicom, već zbog nedovoljne informisanosti o pravima od strane nadležnih službi, nisu ni znale da mogu ostvariti ovo pravo dok su bile maloljetne. Kada su postale punoljetne, mogućnost ostvarivanja prava više nisu imale, jer je ono vezano za uzrast do 18 godina“, ističu u Savezu.

Biljana Kotur, predsjednica Saveza za rijetke bolesti Republike Srpske, kaže da ovo pravo kod nas ostvaruju najteže kategorije oboljelih, koji ne mogu biti smješteni ni u vrtić, ni u školu, već su u kući. „To su osobe koje žive uz pomoć aparata, imaju mnogo epi napada, određena autoagresivna stanja, ugrožen imunitet, koji su izolovani u kućama. Nema mnogo takvih osoba, ali imamo nekoliko primjera u Banjaluci. Jedan od njih je Vuk koji će uskoro napuniti 18 godina, pa će se i ta naknada značajno smanjiti“, ističe Koturova. Zato, kako kaže, i traže da se ta naknada izjednači. „Ne postoji razlog da se ta prava smanjuju u slučajevima kada je samo po godinama punoljetan, ali i dalje u veoma teškom stanju. To je jedan dio inicijative, da se izjednači naknada za one koji su već ostvarili pravo i nakon 18. godine, a nemamo ih mnogo, jer mnogi u takvom stanju nisu doživjeli punoljetstvo“, poručuje Koturova. Dodaje da u Banjaluci postoje i slučajevi sa dijagnozama Lafore, te teškim oblikom tuberozne skleroze, koji nisu ostvarili prava prije 18. godine jer im nisu iskomunicirana, te ih sada ne mogu ostvariti jer tako stoji u ovoj odluci.

Anđelka Stupar, čiji će sin Vuk Majkić sljedeće godine napuniti 18 godina, a kome je zbog teške dijagnoze potrebna svakodnevna njega i briga, priča da su oni ovo pravo ostvarili 2017. godine kad su došli da žive iz Prijedora u Banjaluku. „Tada smo preko Centra za socijalni rad Banjaluka na osnovu pravilnika dobili pravo smještaja u porodici, a ta naknada iznosi 525 KM mjesečno, odnosno 50 odsto od cijene smještaja u ustanovu. Taj pravilnik je napravljen 2013. godine, a jedna izmjena je bila 2021. godine, jer je već tada bilo osoba iznad 18 koje su imale ovo pravo. To su teško bolesna djeca koja su vezana za kuću i ne idu u školu“, navodi Stuparova, koja pojašnjava da je tada izmijenjen član u kojem stoji da mogu i stariji od 18 godina ostvariti ovo pravo, ali da će iznos biti 15 odsto od cijene smještaja u ustanovu. „To znači da će moj Vuk od sljedeće godine primati 157 KM. No, on je u istom stanju, koje je zahtjevno, hrani se na sondu, a svaki dan su sve veći troškovi. Sve one koji su u tom stanju čeka isto što i Vuka. Zato smo i poslali inicijativu da vidimo može li se to nekako promijeniti. I da ostane isti iznos, mi bismo bili prezadovoljni“, ističe ona. U Savezu su iskazali nadu da će dobiti priliku za sastanak i da će moći obrazložiti zašto smatraju da je ovu oblast potrebno urediti na pravedniji način, prenose Nezavisne.

Grad Banjaluka intenzivno radi na pripremi neophodne dokumentacije za realizaciju jednog od najznačajnijih ekoloških i infrastrukturnih projekata, izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, čime će biti stvoreni preduslovi za dugoročnu zaštitu rijeke Vrbas i unapređenje kvaliteta životne sredine. Poručila je ovo projekt menadžer Grada Milada Šukalo, ističući da se na pripremi ovog kapitalnog projekta radi intenzivno, te da je u proteklom periodu završena predstudija koja je dala važne smjernice za njegovu dalju realizaciju.

„Grad Banja Luka je aplicirao i dobio sredstva u iznosu od oko dva miliona evra, uz podršku Evropske investicione banke i Investicionog okvira za Zapadni Balkan. Ova sredstva namijenjena su za izradu glavne projektne dokumentacije, studije izvodljivosti i svih drugih neophodnih dokumenata koji će definisati naredne korake u realizaciji ovog izuzetno značajnog projekta“, istakla je Šukalo. Kako je pojasnila, projekat obuhvata dva ključna segmenta, izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda i izgradnju glavnih kanalizacionih kolektora, koji bi trebalo da omoguće prikupljanje otpadnih voda za oko 100.000 stanovnika priključenih na gradsku kanalizacionu mrežu.

„U ovom trenutku Grad Banja Luka, zajedno sa preduzećem ‘Vodovod’ a.d. Banja Luka i JU ‘Vode Srpske’, intenzivno radi na prikupljanju neophodne dokumentacije kako bismo što prije stvorili uslove za završetak glavnog projekta i prelazak na naredne faze realizacije“, kazala je ona. Šukalo je naglasila da je riječ o izuzetno složenom i finansijski zahtjevnom projektu, za čiju će realizaciju biti neophodna saradnja različitih nivoa vlasti, nadležnih institucija i međunarodnih partnera.

„Svjesni smo da je riječ o velikom investicionom poduhvatu, zbog čega nastojimo da maksimalno iskoristimo mogućnosti finansiranja kroz evropske fondove i međunarodne programe podrške. Naš cilj je da obezbijedimo što veći iznos bespovratnih sredstava i na taj način stvorimo uslove za realizaciju projekta koji je od izuzetnog značaja ne samo za Banju Luku, nego i za Republiku Srpsku“, poručila je Šukalo. Ona je dodala da će realizacija ovog projekta predstavljati jedan od najznačajnijih iskoraka u oblasti zaštite životne sredine i unapređenja komunalne infrastrukture grada.

„Ovo je projekat koji prevazilazi okvire jedne investicije i čiji će značaj osjetiti generacije koje dolaze. Naša vizija je Banja Luka sa čistijim Vrbasom, zdravijom životnom sredinom i savremenom komunalnom infrastrukturom. Upravo zato ovom projektu pristupamo sa posebnom pažnjom i odgovornošću, svjesni da njegovom realizacijom postavljamo temelje za dugoročan i održiv razvoj našeg grada“, zaključila je Šukalo, piše BL Portal.

Banjaluku za prvih osam mjeseci ove godine obilježio veliki broj stranih turista, koji su ostvarili 74 odsto od ukupno 136.426 noćenja, dok je najposjećeniji mjesec bio maj sa 23.396 noćenja, podaci su Turističke organizacije grada Banjaluke.

Prema zvaničnim podacima, od januara do kraja avgusta 2026. godine u Banjaluci ostvareno je 136.426 noćenja, a strani gosti učestvovali su sa 74 odsto, odnosno više od 100.000 noćenja.

Najveći broj noćenja zabilježen je u maju, kada su turisti ostvarili ukupno 23.396 noćenja.

Iz Gradske uprave ističu da ovakvi pokazatelji potvrđuju značaj ulaganja u turističku ponudu i organizaciju manifestacija koje privlače domaće i strane posjetioce.

Među najvažnijim turističkim adutima Banjeluke izdvajaju se rijeka Vrbas, prepoznatljivi simboli grada, bogata ugostiteljska ponuda, brojni sadržaji i manifestacije, kao i gostoprimstvo po kojem je grad poznat.

Rast interesovanja stranih gostiju, kako navode, ukazuje na potencijal za dalji razvoj turizma i jačanje pozicije Banjaluke na regionalnom i međunarodnom turističkom tržištu, prenose “Nezavisne“.

Grad će, u saradnji sa Turističkom organizacijom, nastaviti da radi na unapređenju turističke ponude, organizaciji manifestacija, razvoju novih sadržaja i promociji lokalnih potencijala, s ciljem privlačenja većeg broja turista.

Tokom dvodnevne akcije pojačane kontrole saobraćaja u Banjaluci, policija je zbog nepoštovanja propisa kaznila 374 pješaka i 326 vozača. Akcija je bila primarno fokusirana na odnos vozača i pješaka, te na sankcionisanje nepropisnog prelaska kolovoza. Pripadnici Policijske uprave Banjaluka realizovali su ovu akciju s ciljem poboljšanja stanja bezbjednosti na ulicama grada.

„Tokom akcije policijski službenici su kontrolisali i sankcionisali 374 pješaka zbog prelaska kolovoza mimo obilježenog pješačkog prelaza, iako se isti nalaze na udaljenosti manjoj od 100 metara“, navodi se u saopštenju policije. Na meti su se našli i vozači koji nisu poštovali pravila prvenstva prolaza. Zbog počinjenog prekršaja koji se odnosi na nepropuštanje pješaka na obilježenom prelazu sankcionisano je 326 vozača, dok je zbog ostalih prekršaja kažnjeno njih 170, pojašnjavaju iz Policijske uprave Banjaluka. Kako bi se izbjegle saobraćajne nezgode i povećala sigurnost na putevima, nadležni apeluju na sve učesnike u saobraćaju da pokažu maksimalnu odgovornost i oprez. Pješaci bi trebalo da se kreću isključivo namjenskim površinama, a vozači da voze sa pojačanom pažnjom i brzinu prilagode uslovima na putu, navode iz PU Banjaluka, piše BL Portal.

Parking u Banjaluci naplaćuje se od užeg centra grada do naselja na periferiji, a detaljan spisak parkirališta i njihovu raspodjelu po tarifnim zonama propisuje pravilnik objavljen u „Službenom glasniku Grada Banjaluka“, broj 32, od 29. septembra 2026. godine. Prema ovom dokumentu, naplata je organizovana na zatvorenim i otvorenim parkiralištima, kao i u javnim garažama. Parkirališta su raspoređena u nultu, prvu i drugu tarifnu zonu, a cijena zavisi od zone u kojoj se vozilo nalazi.

U nultoj tarifnoj zoni nalaze se zatvorena parkirališta „Zenit“ i Tržnica, kao i otvoreni parkinzi u Ulici Ivana Franje Jukića i dijelu Srpske ulice, od Trga srpskih vladara do Ulice Nikole Pašića. Prva tarifna zona obuhvata parkirališta u ulicama Kralja Petra I Karađorđevića, Bana Lazarevića, Kralja Alfonsa XIII, Sime Šolaje, Jevrejskoj, Đure Daničića, Milana Tepića, Save Mrkalja, Branka Radičevića, Grčkoj, Nikole Tesle, Marije Bursać, Kninskoj, Dositeja Obradovića i Vase Glušca. U ovoj zoni su i parkirališta Kastel, Vladičanska, odnosno Vladike Platona, te javna garaža u Vidovdanskoj ulici i parking Vidovdanska – Mala galerija.

Najveći broj lokacija nalazi se u drugoj tarifnoj zoni, koja obuhvata parkirališta u naseljima i ulicama udaljenijim od centra. Među njima su parkirališta u Aleji Svetog Save, kod parka „Mladen Stojanović“, „Aquani“, „Krajini“, Šopingu, na Bulevaru cara Dušana, u Solunskoj, Gundulićevoj, Masarikovoj, Tina Ujevića, Stevana Mokranjca, Ravnogorskoj, Dragiše Vasića, Svetozara Markovića, Mihajla Pupina, kao i kod Gradskog mosta i Medicinske elektronike. Druga zona obuhvata i otvorena parkirališta u ulicama Vojvode Momčila, Sime Matavulja, Branka Majstorovića, Braće Mažar i majke Marije, Meše Selimovića, Zmaj Jovinoj, Vase Pelagića, Nikole Pašića, Petra Kočića, Jovana Dučića, Gavre Vučkovića, Petra Preradovića, Save Kovačevića i Bulevaru vojvode Stepe Stepanovića. Na spisku su i ulice Majke Jugovića, Đure Đakovića, Rade Vranješević, Braće i sestara Glumac, Braće Pantića, Branka Ćopića, Akademika Jovana Surutke, Uroša Predića, Novice Cerovića, Majke Knežopoljke, Krfska, Banović Strahinje, Kalemegdanska, Starine Novaka, Miloša Obilića, Carice Milice, Bulevar Desanke Maksimović, Slobodana Kusturića, Josifa Pančića, Studentska i brojne druge lokacije. Naplata je predviđena i na zatvorenim parkiralištima „Malpreha“ u Vidovdanskoj, u parku „Mladen Stojanović“, kod Šopinga, u Aleji Svetog Save, na Malti, kao i u javnim garažama u Aleji Svetog Save, blok D, i Vidovdanskoj ulici.

U sistem je uključen i autobuski terminal Malta. Prema podacima Grada, cijena parkiranja u nultoj i prvoj zoni iznosi dvije KM za svaki započeti sat, dok je u drugoj zoni sat parkiranja jednu KM. Cjelodnevna karta košta sedam KM u prvoj, odnosno pet KM u drugoj zoni. Parking se plaća putem SMS poruke, parking-automata, platnih kartica, kao i automatskih i poluautomatskih sistema naplate, zavisno od vrste parkirališta. Prva zona se naplaćuje 100 KM mjesečno, odnosno 1.000 KM godišnje, druga zona 60 KM mjesečno, odnosno 600 KM godišnje. Povlašćena karta za stanare iznosi 50 KM godišnje. Radno vrijeme naplate na većini parkirališta je radnim danima od sedam do 21 čas, a subotom od sedam do 16 časova. Na pojedinim lokacijama, među kojima su Tržnica, Kastel i Ulica Đure Daničića, naplata je organizovana i nedjeljom od sedam do 16 časova. Javne garaže u Aleji Svetog Save, blok D, i Vidovdanskoj rade neprekidno, dok se na autobuskom terminalu Malta parking naplaćuje svakog dana od šest do 22 časa.

Mještanin Starčevice rekao je da je prije nekoliko sedmica primijetio da su ocrtane linije na parkingu gdje do sada nije bilo naplate, pa mu je odmah palo na pamet da će se parking naplaćivati. „Tu sam godinama i ranije smo mi mještani imali parkinga dovoljno. Međutim, u posljednje vrijeme to se promijenilo, ako dođete kući naveče poslije 22, morate parkirati na trotoar, čime rizikujete da platite kaznu. Ako će nam neko omogućiti da imamo dovoljno parkinga, nije problem da ga plaćamo, jer cijena za stanare stvarno nije velika, čini mi se da je godišnja 50 maraka, u zavisnosti od zone“, rekao je ovaj mještanin, prenose Nezavisne.

Projekat porodične kuće koji bi na tržištu mogao koštati nekoliko hiljada maraka, Banjalučani mogu dobiti besplatno u Gradskoj upravi. Na raspolaganju su tri modela kuća, od kojih najveći ima gotovo 200 kvadrata bruto površine, a ova pogodnost nije rezervisana samo za mlade bračne parove ili porodice koje su dobile gradski plac. U Gradskoj upravi izložen je veliki pano sa porukom „Tvoja kuća, tvoj projekat, BESPLATNO“, a na njemu su prikazani izgled kuća, raspored prostorija i njihove površine.

Program „Banjalučka kuća“ obuhvata tri tipska projekta pod nazivima „Lipa“, „Vrba“ i „Kesten“. Najmanji model, „Lipa“, ima 82,80 kvadrata neto, odnosno 128,80 kvadrata bruto površine. „Vrba“ nudi 95,03 kvadrata neto i 144,75 bruto, dok najveći „Kesten“ ima 129,65 kvadrata neto, odnosno 199,88 bruto površine. Riječ je o kućama sa dvije, tri ili četiri spavaće sobe, a prema informacijama sa panoa, moguće su i manje izmjene unutrašnjeg rasporeda, kao i prilagođavanje objekta konkretnoj lokaciji.

Za razliku od programa dodjele besplatnih placeva, koji je namijenjen određenim kategorijama stanovništva, besplatni tipski projekti dostupni su svim zainteresovanim Banjalučanima. Gradonačelnik Draško Stanivuković ranije je potvrdio da za njihovo dobijanje nema ograničenja u pogledu godina i bračnog statusa. Prema njegovoj procjeni iz 2024. godine, izrada jednog ovakvog projekta na tržištu košta oko 5.000 KM, koliko bi građani potencijalno mogli uštedjeti korištenjem ove pogodnosti. Prema ranijim zvaničnim uputstvima Grada, zainteresovani građani prijavljivali su se u kancelariji broj 22 Gradske uprave, nakon čega su ih nadležni kontaktirali radi predstavljanja i uručenja projekta. Na izloženom panou navedena je i kancelarija broj 19 Odjeljenja za prostorno uređenje, gdje građani mogu dobiti informacije tokom izrade urbanističko-tehničkih uslova. Ipak, besplatan tipski projekat ne podrazumijeva automatski i dozvolu za gradnju. Dokumentacija mora biti usklađena sa konkretnom parcelom, a iz dostupnih informacija nije precizirano da li su sva dodatna prilagođavanja i eventualna revizija besplatni.

Grad je besplatne projekte predstavio još u avgustu 2024. godine, a njihova dostupnost ponovo je potvrđena tokom 2025. Uz ovu mjeru, Banjaluka pod propisanim uslovima subvencioniše i rentu i naknade za uređenje zemljišta za individualne stambene objekte do 200 kvadrata bruto površine. Međutim, javno nisu predstavljeni ukupni podaci o tome koliko je građana preuzelo ponuđene projekte, niti koliko je kuća po njima do sada izgrađeno, piše BL Portal.

Dok jedni svakog jutra odlaze na posao, drugi svoj radni dan započinju paljenjem kamere na telefonu. Snimaju video, objavljuju fotografiju, odgovaraju na komentare i pregovaraju sa brendovima. Ono što je prije deset godina bilo hobi, danas je za mnoge mlade ljude u Republici Srpskoj postalo izvor zarade, a za neke i pravi posao. Društvene mreže odavno više nisu samo mjesto za zabavu. One su tržište vrijedno milione maraka, a nova generacija sve češće pokušava da na njemu pronađe svoje mjesto.

Dvadesettrogodišnji Goran iz Banjaluke pokrenuo je TikTok profil iz ljubavi prema automobilima. Poslovni plan nije imao, ali su uz snimke i publiku stigle i prve ponude za saradnju. Danas mu taj hobi pomaže da podmiri dio studentskih troškova. „Sve je počelo iz ljubavi prema automobilima. Nisam imao plan da zarađujem. Prva saradnja bila je vrijedna svega nekoliko desetina maraka. Danas povremeno zaradim dovoljno da pokrijem gorivo, registraciju i dio troškova fakulteta“, priča Goran za BL portal. Njegovo iskustvo otvara pitanje koje privlači mnoge mlade, a to je koliko se zapravo može zaraditi od sadržaja i kako povremena zarada može postati pravi posao.

Jovana, mlada Banjalučanka koja na Instagramu objavljuje sadržaj iz oblasti mode, kaže da publika uglavnom vidi samo završeni dio tog posla. „Ljudi vide jednu fotografiju i misle da je nastala za dvije minute. Ne vide sate koje provedemo snimajući sadržaj, uređujući fotografije i odgovarajući klijentima“, objašnjava Jovana. Plaćena objava podrazumijeva i dogovor sa klijentom o tome šta treba predstaviti, u kojem formatu i do kojeg roka, pa honorar zbog toga pokriva pripremu, snimanje i obradu sadržaja. Dvadesetpetogodišnji Miloš iz Banjaluke, koji stvara humoristični sadržaj, u društvenim mrežama pronašao je dodatni posao. Najviše mu, kaže, znači mogućnost da sam raspoređuje obaveze. „Ne zarađujem kao programer ili direktor firme, ali sam od društvenih mreža napravio dodatni posao“, kaže Miloš.

Konkretne iznose treba posmatrati kroz pojedinačne angažmane. Regionalna platforma za influenser marketing Influexus u svojim okvirnim procjenama za 2026. godinu, koje obuhvataju BiH, Srbiju i Hrvatsku, navodi da profili sa 1.000 do 10.000 pratilaca za jedan Instagram Reel mogu ugovarati od 20 do 120 evra, odnosno približno 40 do 235 KM. Za mikroinfluensere, sa 10.000 do 100.000 pratilaca, navedeni raspon je od 100 do 500 evra, odnosno približno 196 do 980 KM po Reelu. Za profile sa 100.000 do 500.000 pratilaca procjena se kreće od 500 do 2.500 evra, odnosno približno 980 do 4.890 KM. Riječ je o orijentacionim regionalnim cijenama za pregovore. Konačan honorar zavisi od angažovanja publike, teme profila, zahtjeva kampanje i prava koja oglašivač dobija za korištenje sadržaja. Za lokalnu firmu zato i manji profil može biti dobar izbor ako okuplja njene potencijalne kupce. Restoranu u Banjaluci može više značiti preporuka koju vide ljudi iz grada nego veliki broj pregleda publike koja u njega teško može doći.

Prema istoj regionalnoj procjeni, mikroinfluenseri sa 10.000 do 100.000 pratilaca za sponzorisani TikTok video mogu ugovarati od 80 do 400 evra, odnosno približno 156 do 782 KM. To je honorar koji plaća oglašivač. Odvojeno od toga postoje TikTokovi programi direktne monetizacije, sa posebnim uslovima za zemlje, naloge i sadržaj koji ispunjava kriterijume. Zbog toga se računice o tome koliko platforma plaća za milion pregleda na stranom tržištu ne mogu automatski predstavljati kao zarada kreatora u BiH. Ni cijena jedne saradnje ne govori koliko neko zaradi mjesečno. Primjera radi, četiri angažmana po 200 KM donose 800 KM prihoda prije troškova. To je ilustrativna računica čija održivost zavisi od toga ima li kreator takve saradnje svakog mjeseca. OnlyFans se oslanja na naplatu pristupa sadržaju i druge uplate korisnika. Kreatorima pripada 80 odsto uplata, dok platforma zadržava 20 odsto. Računski, 100 mjesečnih pretplata po 10 dolara donijelo bi 1.000 dolara naplate, od čega bi kreatoru pripalo 800 dolara nakon provizije platforme, prije ostalih troškova i obaveza. To pokazuje kako model funkcioniše, ali nije podatak o prosječnoj zaradi u BiH. Za Gorana i Miloša društvene mreže zasad predstavljaju dopunu budžetu. Da li će povremeni angažman postati posao od kojeg se živi zavisi prvenstveno od redovnosti prihoda, što podrazumijeva učestalost novih saradnji, povratak starih klijenata i stalno interesovanje publike za sadržaj, piše BL Portal.

Iako je dolazak električnog tramvaja u Banjaluku najavljivan još u martu, a septembar označen kao rok u kojem bi vozilo trebalo stići, sredinom oktobra i dalje nije poznato gdje se ono nalazi ni kada bi moglo doći u grad. Nema ni datuma početka najavljenih testnih vožnji, a na konkretna pitanja o lokaciji vozila i roku dolaska iz Gradske uprave odgovorili su samo da je procedura u toku. „Procedura u vezi sa dolaskom električnog tramvaja u Banjaluku je u toku“, naveli su iz Grada u nepune dvije rečenice odgovora, šest dana nakon što su pitanja poslana.

U odgovoru se dodaje da uvođenje električnih autobusa, uz planirani dolazak tramvaja, predstavlja korak ka modernizaciji javnog prevoza i ekološki prihvatljivijem saobraćaju. Ipak, nisu navedeni ni trenutna lokacija vozila, ni očekivani datum dolaska, niti kada bi građani mogli da ga isprobaju. Nakon posjete delegacije Grada Banjaluke fabrici „Ikarus“ u Budimpešti 23. marta, najavljen je dolazak testnih električnih autobusa i tramvaja. Gradonačelnik Draško Stanivuković je 22. aprila precizirao da bi prvi tramvaj trebalo da stigne tokom septembra.

Međutim, već 21. maja otvoreno je pitanje homologacije, odnosno provjere da li vozilo ispunjava uslove za saobraćaj u BiH. Stanivuković je tada kazao da Grad radi na ugovoru za testiranje, ali i da se o ovom pitanju razgovara s nadležnim ministarstvom. Stanivuković je 15. septembra izjavio da su vozila iz Kine krenula prema Hamburgu i da se njihov dolazak u Banjaluku očekuje za nekoliko sedmica. Najavljene su i testne vožnje, ali bez preciznog datuma. Sedam dana kasnije, prilikom predstavljanja električnih autobusa, ponovo je najavio tramvaj i kazao da bi Banjaluka trebalo da dobije četiri vozila za najfrekventnije gradske linije, piše BL Portal.

Stara banjalučka „Toplana“ već osam godina ne isporučuje grijanje, ali njeni dugovi i dalje opterećuju gradske finansije. Prema finansijskim izvještajima za 2025. godinu, preduzeće je iskazalo čak 92,96 miliona KM dugoročnih i kratkoročnih obaveza, dok Grad za 2027. planira 3,15 miliona KM za otplatu po garancijama datim „Toplani“. Dokumentaciju sa Banjalučke berze i gradsko Uputstvo za pripremu budžeta analizirao je BL portal. Brojke otkrivaju da firma koja od 2018. ne grije grad i dalje ima kredite, obveznice, kamate i višedecenijske obaveze.

Najveća pojedinačna stavka odnosi se upravo na Grad Banjaluku, jedinog vlasnika „Toplane“. Prema knjigama preduzeća, Gradu duguje 43,92 miliona KM: 33,40 miliona za ranije kredite koje je Grad garantovao, 10,49 miliona za pozajmljeni mazut i još oko 25.000 KM po finansijskoj pozajmici. Dug za mazut potiče iz perioda od 2003. do 2007. godine, a isti iznos pojavljuje se u dokumentima iz 2016. i 2025. godine. Drugi veliki povjerilac je Republika Srpska. „Toplana“ iskazuje obavezu od 24,02 miliona KM prema Vladi RS, što je u republičkoj reviziji navedeno i kao sporno potraživanje.

Preostalih približno 25 miliona KM čine druge finansijske i poslovne stavke: 10,58 miliona dugoročnih obaveza, 6,78 miliona kratkoročnih obaveza po obveznicama i 2,43 miliona dijela kredita i reprogramiranih obaveza koji dospijeva u roku do godinu dana. Još 4,29 miliona KM evidentirano je po osnovu kamata, od čega 2,57 miliona prema IRB-u i 1,72 miliona prema „Elektrokrajini“. Ostatak se odnosi na manje poslovne obaveze, plate, poreze i računovodstvena razgraničenja. Među njima je i oko 743.000 KM odgođenih prihoda od ranije primljenih donacija, što predstavlja računovodstvenu stavku, a ne klasičan neplaćeni dug. Dakle, nisu sve ove stavke dospjeli računi, niti je svih 93 miliona KM dug koji Grad mora platiti.

Grad je ranije garantovao za dio kredita „Toplane“. Kada ih preduzeće nije moglo vraćati, Grad je po garancijama izmirivao obaveze prema povjeriocima, a „Toplana“ je istovremeno evidentirala dug prema Gradu. Da to nije nov problem, govori izjava tadašnjeg gradonačelnika Igora Radojičića iz 2019. godine. Naveo je da Grad te godine izdvaja oko 4,2 miliona KM za dugove stare „Toplane“. Objasnio je i da bi stečaj mogao aktivirati velike ranije garantovane obaveze. Iako od 2018. godine grijanje Banjalučanima isporučuju „Eko toplane“, staro preduzeće nastavilo je da posluje, naplaćuje ranija potraživanja i ostvaruje prihode od zakupa imovine. Međutim, ti prihodi nisu dovoljni za pokrivanje njegovih troškova.

Tako je „Toplana“ tokom 2025. godine ostvarila svega 1,2 miliona KM prihoda, dok su rashodi dostigli 4,1 milion KM. Samo na kamate odnosilo se 2,54 miliona KM rashoda, a godina je završena gubitkom od 2,91 milion KM. Zbog problema sa otplatom ranijih dugova, Skupština grada je u junu 2026. odobrila garanciju za reprogram približno 9,3 miliona KM obaveza prema fondovima kojima upravlja IRB Republike Srpske. Dug bi trebalo otplaćivati narednih 20 godina, uz kamatu od pet odsto, a prva rata predviđena je za februar 2027. To znači da Grad garantuje za vraćanje tog novca i da, ukoliko „Toplana“ ne bude izmirivala obaveze, plaćanje može pasti na gradski budžet. Upravo u dokumentaciji za pripremu budžeta za 2027. godinu Grad je predvidio 3,15 miliona KM za otplatu po garancijama datim „Toplani“. Ipak, nije precizirano koliko se od tog iznosa odnosi na posljednji reprogram, a koliko na ostale garancije. Izvjesno je da finansijske obaveze stare „Toplane“ ostaju značajan teret i godinama nakon što je prestala da grije Banjaluku, piše BL Portal.