Kategorija: Banja Luka

Ponovna uspostava naplate parkinga u Banjaluci donijela je nedoumice među građanima koji su ranije ostvarili pravo na određene pogodnosti. Među njima su i dobrovoljni davaoci krvi koji posjeduju besplatne godišnje parking-karte.

S obzirom na to da je novi režim naplate počeo da se primjenjuje 18. avgusta, pojedini građani pitali su da li njihove ranije izdate karte i dalje važe ili je zbog novih pravila potrebno ponovo podnositi zahtjev.

Iz Gradske uprave Banjaluka za BL portal potvrđeno je da korisnici koji već imaju važeću kartu nemaju razloga za brigu. Promjena režima naplate ne utiče na ranije ostvareno pravo, niti je potrebno ponavljati proceduru za tekuću godinu.

„Besplatne godišnje parking-karte dodijeljene dobrovoljnim davaocima krvi i dalje važe do kraja tekuće godine. Za korisnike koji već posjeduju važeće parking-karte nije potrebno ponovno podnositi zahtjev za tekuću godinu, odnosno postojeće pravo se nastavlja koristiti do isteka važenja karte“, naveli su iz Gradske uprave.

To znači da građani koji već imaju ovu pogodnost mogu nastaviti da koriste svoje parking-karte do isteka njihovog važenja, odnosno do kraja 2026. godine.

Pogodnost se odnosi na parkiranje u prvoj i drugoj zoni, a prema informacijama iz Gradske uprave, kriterijumi za ostvarivanje prava nisu mijenjani.

Besplatnu godišnju parking-kartu i dalje mogu dobiti dobrovoljni davaoci krvi koji ispunjavaju propisani broj davanja – muškarci sa najmanje 25 davanja i žene sa najmanje 15 davanja krvi.

„Pravo na besplatnu parking-kartu i dalje se odnosi na dobrovoljne davaoce krvi, odnosno muškarce sa 25 i više davanja krvi i žene sa 15 i više davanja krvi“, precizirali su iz Grada Banjaluka.

Dakle, za davaoce krvi koji su već dobili kartu nema ponovnog podnošenja zahtjeva, dodatne administracije niti ponovnog dokazivanja broja davanja tokom ove godine. Njihove postojeće karte ostaju na snazi, uprkos ponovnom početku naplate parkinga u gradu.

Predstojeći Kočićev zbor na Manjači već utiče na tržište privatnog smještaja u Banjaluci. Kako se približava jedan od najposjećenijih događaja u ovom dijelu Republike Srpske, cijene apartmana za posljednji vikend avgusta u pojedinim slučajevima veće su i do 50 odsto u odnosu na redovne termine.

Najizraženije poskupljenje bilježe apartmani u užem centru grada, gdje je izbor smještaja za period od 28. do 30. avgusta već znatno manji nego tokom uobičajenih vikenda.

Noćenje u gradskom jezgru, koje se inače može pronaći za oko 60 do 90 KM, ovih dana se na pojedinim platformama nudi po cijenama od 90, pa sve do 140 KM. To znači da gosti koji smještaj traže neposredno pred manifestaciju mogu platiti i do polovine više nego što bi za isti apartman izdvojili u redovnom terminu.

Posjetioci koji su pokušali da pronađu smještaj za predstojeći vikend kažu da je razlika u cijenama lako uočljiva.

„Čim počnete da gledate ponudu, jasno je da su cijene više nego inače. U nekim slučajevima poskupljenje je 30 odsto, ali ima apartmana kod kojih je razlika još veća. Razumijem da je potražnja povećana zbog Kočićevog zbora, ali ipak iznenadi kada vidite koliko cijena može da skoči za samo nekoliko dana“, kaže Zoran Božić, jedan od posjetilaca koji je tražio smještaj u Banjaluci.

Vlasnici apartmana, međutim, smatraju da je riječ o uobičajenom odnosu ponude i potražnje. Tokom velikih manifestacija broj ljudi koji traže noćenje značajno raste, zbog čega se mijenjaju i cijene na tržištu.

„Kada imamo događaj koji privuče veliki broj gostiju, sasvim je očekivano da dođe do promjene cijena. To nije specifično samo za Kočićev zbor, već je uobičajena praksa kada se povećava potražnja za smještajem. Od izdavanja apartmana živimo i normalno je da pratimo kretanja na tržištu“, kaže Darko Savić, vlasnik apartmana u centru Banjaluke.

On dodaje da viša cijena u centru grada ne znači da su sve mogućnosti za povoljniji smještaj iscrpljene.

„Ko želi da prođe jeftinije, može pogledati i apartmane koji nisu u strogom centru. U udaljenijim dijelovima grada još uvijek ima ponude, a cijene su u pravilu niže“, navodi Savić.

Veća potražnja za smještajem očekuje se upravo zbog tradicionalne manifestacije koja iz godine u godinu okuplja veliki broj posjetilaca iz Banjaluke, drugih gradova Republike Srpske, regiona i dijaspore.

Ovogodišnji Kočićev zbor biće održan od 28. do 30. avgusta, dok je centralni program zakazan za nedjelju, 30. avgusta, na zborištu na Manjači. Posjetioce tokom tri dana očekuju kulturni i umjetnički programi, izložbe, tradicionalna takmičenja, viteške igre i brojni drugi sadržaji posvećeni Petru Kočiću.

I dok manifestacija donosi dodatnu zaradu ugostiteljima, trgovcima i drugim privrednicima, njen uticaj već se osjeti i na tržištu privatnog smještaja. Za one koji su rezervaciju ostavili za posljednji trenutak, to znači manje izbora i osjetno veći trošak noćenja.

„Tražim garsonjeru ili manji stan do 400 KM, sa uračunatim režijama.“ Ovakav oglas već sedam dana stoji u grupama za izdavanje stanova u Banjaluci, ali bez ijedne konkretne ponude. Za djevojku koja uskoro dolazi u grad na Vrbasu zbog studija, potraga za smještajem pokazala se mnogo težom nego što je očekivala.

Prije nego što je objavila oglas, raspitivala se kod prijatelja koji već studiraju u Banjaluci, pregledala ponudu i kontaktirala stanodavce. Na kraju je pokušala i putem društvenih mreža, u grupama u kojima studenti svakodnevno traže i nude stanove.

„Oglas sam postavila prije sedam dana i niko mi se nije javio, čak ni u komentaru. Izgleda da za taj novac jednostavno nema garsonjere ili manjeg stana“, kaže ona za Srpskainfo.

Kako objašnjava, ono što trenutno može pronaći uglavnom je iznad njenog budžeta, dok su veći stanovi nepotrebni za jednu osobu. Voljela bi da studiranje započne samostalno, bez cimerke, ali joj zajednički smještaj zasad ostaje kao krajnja opcija.

„Stvarno sam mislila da će se naći neki mali stan ili prostor za 400 maraka. Naravno, računala sam da se režije plaćaju posebno. Zar je i to danas malo?“, pita se ona.

Problem je što početak nove akademske godine dodatno povećava potražnju za stanovima, pa se cijene u Banjaluci posebno osjete upravo među studentima. Najtraženija su naselja iz kojih se lako stiže do fakulteta, poput Borika, Centra, Nove Varoši i okolnih kvartova.

Primjera radi, za stan od 45 kvadrata u Boriku traži se oko 550 KM, bez režijskih troškova. Stan od 55 kvadrata u istom naselju može koštati oko 600 KM, takođe bez računa. U Novoj Varoši stan od 70 kvadrata, sa dvije spavaće sobe, izdaje se za 700 KM, dok se za trosoban stan od 54 kvadrata u Kočićevom Vijencu traži i do 900 KM.

Za studenta, međutim, kirija je samo jedna stavka u mjesečnom budžetu. Tu su još hrana, prevoz, literatura, telefon, higijena i brojni drugi troškovi svakodnevnog života.

Zbog toga se postavlja pitanje koliko je porodicama danas potrebno novca da bi svom djetetu omogućile studiranje u drugom gradu.

Jeftinije mogućnosti postoje, ali uglavnom podrazumijevaju dijeljenje stana. Soba u stanu koji dijele studenti može se pronaći za oko 280 KM, uz dodatno plaćanje režija. U naselju Mjesec može se naći i soba za 200 KM, sa uključenim troškovima.

Takav smještaj jeste povoljniji, ali podrazumijeva život sa drugim ljudima, manje privatnosti i često odustajanje od željene lokacije.

A upravo lokacija može predstavljati veliki problem studentima koji nemaju automobil.

„Tražio sam stan do 500 KM u Boriku, ali su mi nudili stanove u Lazarevu. Ne vozim, tako da bih morao dodatno plaćati autobusku kartu. Osim toga, fakultet je dalje i sve moraš usklađivati sa prevozom“, kaže jedan student za Srpskainfo.

Zbog svega toga potraga za stanom u Banjaluci za mnoge studente više nije pitanje pronalaska idealnog prostora. Cilj je pronaći smještaj koji mogu finansijski izdržati, a da pritom nisu predaleko od fakulteta i da im nakon plaćene kirije ostane dovoljno novca za osnovne životne troškove.

Za one sa ograničenim budžetom, čini se da je upravo to postalo najveći izazov.

Mještani banjalučkog naselja Ramići blokirali su magistrali put Banjaluka – Prijedor u znak protesta zbog neadekvatnog odlaganja animalnog otpada.

Brojni mještani su izašli da izraze svoje nezadovoljstvo, a neki su nosili transparente na kojima piše: “Godinama nas trujete, DOSTA ЈE”.

Prethodno protestno okupljanje stanovnika Ramića u vezi ovog problema održano je 29. jula 2026. godine.

Građani traže i krivičnu odgovornost svih u lancu koji su odgovorni za teško stanje regionalne deponije, jer je pitanje dana kada će doći do ekološke katastrofe.

Foto: atvbl.rs

U banjalučkom naselju Česma, udaljenom samo par kilometara od centra grada, klizište već nekoliko godina predstavlja opasnost po ljudske živote i prijeti da uništi kuće i imovinu koju su mještani decenijama stvarali. Klizište je već progutalo nekoliko kuća, a reakcije nadležnih gradskih vlasti još uvijek nema.

Mještani pitaju kada će i da li će uopšte njihov problem doći na dnevni red.

Tako je mještanin Mićo Drobac u objavi na Fejsbuku naveo da su stanovnici Česme 13. jula uputili posljednji apel Gradu i zatražili pomoć, ali da za to vrijeme niko iz Gradske uprave ni gradonačelnik, nije došao na lice mjesta da vidi šta se dešava, razgovara sa ljudima i kaže šta Grad planira da uradi.

– Gdje je nestao čovjek? Zar zaista nije moguće da nemate vremena za razgovor sa građanima koji imaju stvarni problem? Zar zaista nema novaca za hitno rješavanje klizišta? Zar vam je toliko važna lična promocija, ambicija, karijerizam? – upitao je Drobac.

Ponovo je apelovao na gradonačelnika i odbornike Gradske skupštine da dođu u Česmu.

– Ne tražimo privilegije, političke poene niti posebne uslove. Tražimo ono što bi svaki građanin morao imati – reakciju institucija kada su mu ugroženi imovina i sigurnost porodice – navodi Drobac.

Dok se, kaže, u gradu realizuju različiti projekti, mještani Česme se više od mjesec dana pitaju da li će neko iz Gradske uprave uopšte doći da čuje i vidi njihove probleme.

– Klizište ne čeka sjednicu, tender, komisiju niti politički dogovor. Ono se pomjera danas. Zato još jednom pozivamo gradonačelnika i Gradsku skupštinu da hitno izađu na teren i preuzmu odgovornost – istakao je Drobac.

Kaže da je neshvatljivo da se neko ogluši o ovakve probleme svojih sugrađana.

– Kako neko može mirno glasati za 18 miliona KM za “šminkanje” grada, dok se istovremeno građani Česme bore sa klizištima koja ugrožavaju njihove kuće, imovinu i sigurnost porodica? Ne govorim ovo kao politički protivnik bilo koga. Govorim kao građanin koji ne može da prihvati da se milioni izdvajaju za uljepšavanje grada, dok ljudi koji žive u istom tom gradu godinama mole za pomoć – zaključio je Drobac.

Foto: RTRS

Na radost mještana Kuljana, Ramića, Dragočaja, Prijakovaca i svih potkozarskih sela uspješno je završen projekat izgradnje dovodnog cjevovoda F700 na sistemu Tunjice 1 i 2, čime bi trebalo da bude riješeno pitanje vodosnabdijevanja ovog dijela Banjaluke.

Kako je istakao gradonačelnik Draško Stanivuković, riječ je o uspješno okončanom projektu vrijednom oko 10 miliona KM, kojim je omogućeno stabilno i uredno vodosnabdijevanje za 15.000 građana Banjaluke.

“Kada se neki problem riješi, on tada prestaje da bude problem i postaje svakodnevica. Tako i izazovi sa kojim su se suočavali mještani Dragočaja, Kuljana, Ramića, Prijakovaca, Mišinog Hana i svih potkozarskih sela sve do Piskavice postaju prošlost, jer je sistem Tunjice 1 i 2 konačno završen i pušten u rad. Radove smo počeli u maju, rok završetka bio je kraj septembra, ali smo, znajući s čim se suočava stanovništvo ovog dijela Banje Luke usmjerili sve naše snage kako bismo ovaj projekat i sve testne faze završili u rekordnom roku i u tome smo uspjeli”, poručio je Stanivuković, objavljeno je na sajtu Grada.

Novi sistem omogućava mnogo brži dotok vode

Kako je istakao, ovaj sistem omogućava brži dotok vode, i samim tim brže punjenje što će omogućiti uredno i stabilno vodosnabdijevanje za oko 5.000 domaćinstava i 15.000 građana, a, prema njegovim riječima, sistem je takav da će moći podržati i nova domaćinstva, ali i fabrike i druge objekte koji se u budućnosti budu gradili na ovom području.

“Priče da je voda namjerno zavrtana su špekulacije i svima nama ovo je zadavalo mnogo briga. Iza nas je mnogo neprospavanih noći, mnogo truda i zahvalan sam rukovodstvu Vodovoda i svim izvođačima koji su dali svoj maksimum da ovaj projekat završimo mnogo prije roka. Nezadovoljstvo građana ovih naselja bilo je potpuno razumljivo, jer je pitanje vode pitanje i pravo svakog građanina i ja sam im zahavalan na strpljenju koje su pokazali. Ono što želim da građani znaju je to da bez obzira što Fabrika vode može da proizvede i distribuira dovoljenu količinu, ovdje kroz cijev F400 odnosno bez ugradnje dovodnog cjevovoda F700 nije bilo moguće dopremiti dovoljnu količinu za sve ove mjesne zajednice, ali to sada postaje prošlost”,  rekao je Stanivuković.

Gradonačelnik je takođe naglasio da je aktuelna gradska administracija do sada izgradila preko 300 kilometara vodovodne mreže za šta je izdvojeno oko 50 miliona KM, te podsjetio da su isti izazovi sa vodosnabdijevanjem ranije postojali i u Bronzanom Majdanu, na platou Manjače, Rekavicama, Racunama, Donjim Kolima, gdje su, kako je rekao u proteklom periodu takođe završeni vodovodni sistemi koji danas funkcionišu nesmetano.

“Danas sam ponosan što tokom ovih vrelih dana nismo imali niti jedan poziv iz ovih mjesta, a još ponosniji što od sada pozive nećemo imati ni iz Dragočaja, Ramića, Mišinog Hana i potkozarskih sela do Piskavice”,  naglasio je on.

Zahvalio se svakom odborniku koji je digao za ruku za ovaj projekat, podsjetivši da je akutelna gradska administracija imala volju da se u ovaj projekat ide i mnogo ranije.

“Mi smo i ranije predlagali da se ide u ovaj projekat, ali bilo kako bilo najvažnije je da sada konačno sistem radi nesmetano i da ljudi imaju vodu. Ono što novi sistem omogući za pet sati nekada je bilo potrebno dva dana. Svim građanima ovog dijela grada želim da poručim da sve njihove muke i izazovi sa vodom konačno prestaju bez obzira na vremenske prilike. Pitanje vode više neće biti tema, a svakako mi na ovom nećemo stati i nastavljamo da rješavamo druge važne zahtjeve naših građana”, zaključio je gradonačelnik Banjaluke.

Direktor preduzeća “Vodovoda“ Radovan Majkić zahvalio je gradonačelniku Staanivukoviću i Skupštini Grada, istakavši da je ovo značajan dan za Banjaluku i sva potkozarska sela, te potvrdio da sistem Tunjice 1 i 2 nakon svih testiranja funkcioniše besprijekorno.

“Sistem je prošao sve testne faze i funkcioniše besprijekorno, a i sami građani potkozarskih sela će se uvjeriti da u narednom periodu neće imati izazove sa vodosnabdijevanjem. Posebnu zahavalnost dugujem gradonačelniku Stanivukoviću koji se borio za ovaj projekat”,  rekao je Majkić.

Problem datira još od 2014. godine

On je podsjetio da problem u ovom dijelu grada datira od 2014. godine kada je tokom izgradnje vodovodnog sistema Tunjice 1 i 2 postavljena dovodna cijev F400 koja je nedovoljnog promjera da obezbijedi dovoljan dotok vode u ova mjesta tokom ljetnih mjeseci kada je usljed vremenskih uslova i visokih temperatura sistem prenapregnut.

“Fabrika vode raspolaže dovoljnom količinom vode, ali kroz cijev F400 nije bilo moguće dovoljno brzo distribuirati potrebnu količinu vode. Ugradnja sistema F700 stabilizovaće kompletan sistem jer je manji pritisak i na samu Fabriku, a ja želim da građani znaju da je cilj Vodovoda da obezbijedi kontinuirano vodosnabdijevanje za cijelu Banju Luku i da na tome radimo”, rekao je Majkić, koji je dodao da će nakon sinhornizacije sistema biti smanjeni i gubici.

U Banjaluci je oboren rekord za najduži niz tropskih dana kada je temperatura prelazila 30 stepeni Celzijusovih, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Temperatura od 30 i više stepeni u Banjaluci se bilježi bez prekida od 25. jula godine, čak 18 dana je prelazila 35, a tokom tri dana i 40 stepeni.

Prethodni rekord iznosio je 26 uzastopnih dana, od 17. jula do 8. avgusta, 2022. godine, a u ljeto 2024. godine zabilježen je niz od 25 neprekidnih tropskih dana, od 26. jula do 19. avgusta.

Analiza maksimalne temperature od 30 i više stepeni Celzijusovih u Banjaluci za period od 1950. godine do danas pokazuje da su toplotni talasi u posljednjih dvadesetak godina sve intenzivniji i dugotrajniji.

Od 10 najdužih nizova tropskih dana, čak devet je zabilježeno nakon 2000. godine, dok je jedini niz iz ranijeg perioda, u trajanju od 17 dana, zabilježen 1952. godine.

Iako je Banjaluka ove godine postavila novi rekord za najduži niz tropskih dana, Bijeljina i Rudo i dalje imaju najduže nizove zabilježene na području Republike Srpske.

U 2024. godini u Bijeljini je registrovan niz od čak 45 dana, a u Rudom 44 dana.

U Bijeljini je od 26. jula do 8. septembra 2024. godine svakog dana zabilježena maksimalna temperatura od 30 i više stepeni Celzijusovih.

U Republici Srpskoj toplotni talas koji je počeo krajem jula održava se tokom cijelog avgusta, uz manje varijacije u temperaturi.

Radnici Centra za predškolsko vaspitanje i obrazovanje Banjaluka zatražili su novo povećanje plata za sve zaposlene za 10 odsto, a sem toga Sindikalna organizacija ove ustanove pred nadležne je stavila još dva zahtjeva.

Kako je saopšteno iz ovog Sindikata koji djeluje u okviru Sindikata obrazovanja, nauke i kulture Republike  Srpske, oni su započeli zvanične pregovore o povećanju plata za sve zaposlene u Centru sa poslodavcem, a sada traže i sastanak sa osnivačem, odnosno Gradom Banjaluka.

U saopštenju se navodi da su zahtjevi Sindikalne organizacije sljedeći:

1. Povećanje plate svih zaposlenih za 10 odsto;
2. Ujednačavanje plate i ostalih primanja sa ostalim korisnicima budžeta Grada Banjaluka, a na osnovu ranijih obećanja i dogovora sa gradonačelnikom i Skupštinom  Grada  Banjaluka, a koja nisu ispoštovana;
3. Rješavanje problema upisa djece u vrtić zaposlenih u Centru.

“Radnici, članovi Sindikata, u proteklom periodu su prošli kroz težak period sindikalne borbe i kroz štrajk su se borili za povećanje minimalnih ličnih dohodaka. Iako je njihova borba u tom trenutku okončana povećanjem plata, do danas troškovi života  i inflacije nisu stali, te su u nezahvalnom položaju u odnosu na sve ostale budžetske korisnike čiji se poslovi ne klasifikuju kao izuzetno odgovorni, što posao vaspitno-obrazovnog kadra svakako jeste”, dodaju iz Sindikata.

Oni dodaju da radnici Centra za predškolsko vaspitanje i obrazovanje Banjaluka, a posebno vaspitno-obrazovni kadar, vode višegodišnju borbu za plate kojima se može priuštiti pristojan život.

“Zbog uslova i položaja zaposlenih, Sindikalna organizacija preduzeće aktivnosti kojima će ostvariti prava za bolji položaj svakog člana Sindikata”, navodi se u saopštenju Sindikalne organizacije JU Centra za predškolsko vaspitanje i obrazovanje Banjaluka.

Vaspitači danima štrajkovali

Vrijedi podsjetiti da su radnici Centra za predškolsko vaspitanje i obrazovanje vodili tokom 2025. godine dugu borbu za povećanje plata, a tada su u više navrata stupali i u štrajk.

Dogovor o povećanju plata postignut je 21. oktobra 2025. godine i to nakon višesatnih pregovora, a tada je dogovoreno povećanje plata do kraja 2025. godine i isplata regresa.

“Postigli smo dogovor do kraja godine, da oktobarska, novembarska i decembarska plata bude povećana 16,6 odsto što je sredina i balans koji smo mogli da postignemo. Uspostavili smo dogovor o obustavi štrajka”, istakao je tada Draško Stanivuković, gradonačelnik Banjaluke.

Slađana Mišić, predsjednica Sindikalne organizacije Centra za predškolsko vaspitanje i obrazovanje Banjaluka, istakla je tada da je njihova borba bila intenzivna i iskrena.

Zaposleni u Centru za predškolsko obrazovanje i vaspitanje Banjaluka dobili su tada povećanje plata za 16,6 odsto za oktobar, novembar i decembar 2025. godine, te isplatu regresa.

U banjalučkoj mjesnoj zajednici Ramići aktivan je požar, a na terenu su vatrogasci, izjavio je komandant Vatrogasno-spasilačke brigade Miroslav Malinić.

– Naši ljudi pokušavaju prići, nepristupačan je teren – rekao je Malinić.

On je istakao da ovaj požar ne ugrožava ničiji život, niti imovinu.