Kategorija: Banja Luka

Iako su u krugu bivšeg preduzeća „Rudi Čajavec“ u Banjaluci, u kojem je smješten veliki broj prodavnica, već postavljene rampe i automati za naplatu parkinga, zvanična odluka o uvođenju naplate još nije donesena.

Iz Gradske uprave Banjaluka potvrđeno je za BL portal da su zaprimljene dvije inicijative za povjeravanje komunalnih poslova naplate parkiranja na ovoj lokaciji. Međutim, postupak trenutno ne može biti nastavljen jer inicijative nisu kompletne.

“S obzirom na to da inicijative nisu kompletne, odnosno da nedostaje dio potrebne dokumentacije, one nisu upućene u dalju proceduru. Nakon kompletiranja dokumentacije, predmet će biti upućen u dalju proceduru, a konačnu odluku donosi Skupština grada Banjaluk”, naveli su iz Odjeljenja za saobraćaj i puteve.

Dodaju i da, osim ove dvije inicijative, nisu zaprimljeni drugi zahtjevi za povjeravanje komunalnih poslova naplate parkiranja na području grada.

Podsjećamo, vlasnik većine objekata i parcela u krugu bivšeg „Čajaveca“ je kompanija Sloboprom. U proteklom periodu, najveći dio prostora koji je bio namijenjen parkingu je preuređen, ali radovi i dalje traju na dijelu pored hotela Jelena.

Na terenu su već postavljene rampe i automati za naplatu, zbog čega su brojni građani očekivali da će sistem uskoro biti pušten u funkciju.

U međuvremenu, brojni posjetioci radnji i lokala na ovom prostoru kažu da je mjesto za parking sve teže naći.

Vlasnik privatnog objekta u banjalučkom naselju Rosulje, u Ulici kralja Petra, u blizini pekare Manja, ogradio je trotoar stubovima, zauzeo javnu površinu i izgradio silaznu rampu preko trotoara koja na nekim mjestima ima visinsku razliku i do 10 centimetara, požalili su se BL portalu mještani ovog naselja. Prema njihovim riječima, na ovaj način napravljena je “opasna zamka” za pješake i djecu na biciklima.

B. Mićić koji ovdje živi i svakodnevno prolazi ovom ulicom, kaže da je zabrinut zbog sigurnosti djece i pješaka koji koriste taj trotoar. Radi se o frekventnoj ulici kojom se non-stop kreću djeca na biciklima, a visinska razlika na rampi nije ni na koji način označena niti ograđena, što je, tvrdi on, čini posebno opasnom.

“Ispred privatnog objekta, čovjek je trotoar ogradio stubovima za svoj parking i napravio silaznu rampu. Kada vozite bicikl trotoarom, nalijećete direktno na 10 centimetara visinske razlike asfalta, neoznačene na bilo koji način. Ovdje je, jednostavno, nemoguće ne zapeti. Doslovno je privatizovana velika javna površina ograđena sa svih strana stubovima, plus poprečna, velika rampa. Tamo će sigurno biti povreda”, objašnjava Mićić za BL portal.BL portal pokušao je nekoliko puta kontaktirati vlasnika ovog privatnog objekta, ali od njega nismo uspjeli da dobijemo odgovor. Pritužbe iz Rosulja poslali smo i Gradskoj upravi Banjaluka, iz koje su nam rekli da će inspekcija izaći na teren, ali nisu precizirali kada.

U Banjaluci je večeras otvoren “Street Food Fest”.

Festival će do 1. avgusta okupiti ljubitelje dobre hrane, muzike i druženja.

Tokom deset festivalskih dana, prostor iza Prirodno-matematičkog fakulteta, uz Park “Mladen Stojanović”, postaće centar najbolje Street Food ponude, bogatog muzičkog programa i brojnih sadržaja za sve generacije.

Festival će biti otvoren svakog dana od 18.00 do 01.00 čas, a ulaz je besplatan za sve posjetioce.

Radovi na izgradnji i rekonstrukciji mješovitog kolektora, tačnije – kanalizacionog sistema, počeli su danas u Gundulićevoj ulici u banjalučkom naselju Centar 1, a kako BL portal saznaje, trajaće dva mjeseca. Za to vrijeme, u ovom dijelu centra grada saobraćaće se samo jednom kolovoznom trakom.

Tako će vozači morati računati na usporen saobraćaj i otežano kretanje, a sve će regulisati privremena saobraćajna signalizacija. U nekim etapama rekonstrukcije, moguće je i potpuno zaustavljanje saobraćaja na kraće periode.

Vozačima koji svakodnevno prolaze ovim dijelom centra Banjaluke i žele izbjeći gužve, u naredna dva mjeseca, kao alternativni pravci, nameću se Ulica Kralja Alfonsa XIII, Ulica Veselina Masleše te Bulevar cara Dušana, koji omogućavaju obilazak Gundulićeve bez značajnih gubitaka u vremenu.

Pješaci i stanovnici koji žive ili rade u Gundulićevoj ulici moći će i dalje nesmetano pristupiti objektima, ali se savjetuje povećan oprez u zoni radova, posebno u jutarnjim i popodnevnim satima kada je frekvencija saobraćaja najveća.

Sve učesnike u saobraćaju radnici mole za oprez, ali i razumijevanje zbog otežanog saobraćaja za vrijeme izvođenja radova, a vozačima koji svakodnevno koriste ovaj dio centra Banjaluke preporučuje se da u naredna dva mjeseca razmotre alternativne pravce kako bi izbjegli gužve i kašnjenja.

Izgradnja Centra za razvoj kulturnih i kreativnih industrija (CCID) u Banjoj Luci zvanično je počela danas potpisivanjem ugovora o izvođenju radova i predstavljanjem idejnog rješenja budućeg Centra. Ovo predstavlja važan korak u realizaciji projekta „EU4Culture“, koji finansira Evropska unija, te je obilježen događajem u organizaciji UNESCO-a i Grada Banje Luke.

Ukupna vrijednost projekta EU4Culture, koji provodi UNESCO, iznosi više od 10,7 miliona evra, uključujući doprinos Evropske unije od 8,5 miliona evra i 295.000 evra koje je osigurao UNESCO.

“Za izgradnju Centra za razvoj kulturnih i kreativnih industrija EU je izdvojila više od 1,5 miliona evra. Kroz projekat EU4Culture, EU takođe ulaže 900.000 evra za podršku Muzeju savremene umjetnosti Republike Srpske”, kazao je šef Delegacije Evropske unije u BiH i specijalni predstavnik Evropske unije u BiH, ambasador Luiđi Soreka.

On je rekao da EU4Culture podržava inicijative u Sarajevu i Mostaru usmjerene na stvaranje novih prilika za umjetnike, kulturne radnike i mlade širom zemlje.

Gradonačelnik Draško Stanivuković istakao je da je cilj Grada decentralizacija kulturnih i društvenih sadržaja, kroz formiranje više centara u različitim dijelovima Banje Luke.

– Naša ideja je decentralizacija i stvaranje nekoliko centara širom grada – u Lazarevu, Starčevici, Laušu, ali i u samom centru Banje Luke, gdje će građani imati prostor za okupljanje, kreativnost, muziku i brojne druge aktivnosti. Ovo je prvi ovakav centar u Republici Srpskoj i BiH. Upravo ovdje će se razvijati i stvarati kulturne i kreativne industrije odnosno umjetnici će dobiti prve filmske i muzičke studije, koje će moći besplatno da koriste za razvoj svojih projekata i realizaciju kreativnih ideja- poručio je gradonačelnik.

Dodao da će na mjestu dosadašnjeg zapuštenog prostora pijace u naselju Lazarevo za manje od godinu i po dana biti izgrađen moderan Centar, površine 4.000 kvadratnih metara, vrijedan skoro pet miliona KM, uz minimalno finansijsko učešće Grada.

ujem UNESCO-u i Evropskoj uniji na podršci, sa kojima smo i do sada realizovali brojne značajne projekte za građane Banje Luke. I ovim projektom nam se otvara mogućnost da se razvijamo, jer kreativne industrije i te kako doprinose povećanju bruto domaćeg proizvoda, što potvrđuju primjeri više evropskih gradova – naglasio je gradonačelnik.

EU4Culture je odraz dugoročnog partnerstva Evropske unije i Bosne i Hercegovine, usmjeren na pružanje podrške projektima koji podstiču razvoj lokalnih potencijala i stvaraju prostor za razvoj ideja i talenata.

– UNESCOje izuzetno ponosan što učestvuje u ovom važnom projektu Evropske unije, jer vjerujemo da uspostavljanje Centra za razvoj kulturnih i kreativnih industrija neposredno doprinosi jačanju položaja Banje Luke kao UNESCO-ovog kreativnog grada muzike – izjavio je Siniša Šešum, šef Ureda UNESCO-a u Bosni i Hercegovini.

Može biti manje ili više ukusan, ali će svakako biti originalan. Zahvaljujući setifikaciji koju su pokrenuli neki od gradskih ugostitelja, ljubitelji banjalučkog ćevapa uskoro će moći lako da prepoznaju gdje se služi originalni specijalitet.

Sertifikat će, objašnjavaju roštiljdžije, dobiti samo roštiljnice koje pripremaju ćevape prema zaštićenoj recepturi, koriste isključivo juneće meso i ispune stroge uslove kontrole, a prve oznake „Garantovano tradicionalni specijalitet“ (GTS), biće dodijeljene do kraja ovog mjeseca.

Takođe, roštiljnice koje žele da nose oznaku originalnog banjalučkog ćevapa moraju biti članice Udruženja za očuvanje garantovane tradicije specijaliteta „Banjalučki ćevap“, pripremati ćevape isključivo prema zaštićenoj recepturi i proći kontrolu ovlašćenog sertifikacionog tijela.

Cilj svega toga je sačuvati tradicionalnu recepturu, spriječiti zloupotrebe naziva i kupcima garantovati da će dobiti autentičan proizvod.

Stroga pravila za originalni banjalučki ćevap

Slađana Šešić iz Udruženja za očuvanje garantovane tradicije specijaliteta „Banjalučki ćevap“ kaže da su udruženje osnovali banjalučki mesari i roštiljdžije sa ciljem da zaštite kvalitet, sastav i ugled ovog specijaliteta.

“Sada se ušlo u proces sertifikacije. Kada se dobije sertifikat od Agencije za bezbjednost hrane, što smo mi dobili pretprošle godine u oktobru, onda ‘Organska kontrola hrane’ iz Sarajeva, koja je jedna od ovlaštenih sertifikacionih kuća, pristupa kontroli roštiljnica koje proizvode garantovano tradicionalni specijalitet. Roštiljnice moraju biti članovi udruženja da bi mogle da apliciraju za sertifikaciju“, kaže Šešićeva za BL portal.

Samo juneće meso i tačno propisana receptura

Do sada su sertifikat dobile tri banjalučke roštiljnice – Obeliks, Biljana i A&D – koje proizvode ćevape prema recepturi odobrenoj od Agencije za bezbjednost hrane BiH. Sertifikaciji će se moći priključiti i ostali ugostitelji koji ispune propisane uslove.

“Po receptu mora biti tačno određena količina loja, junećeg mesa, aditiva i začina. Propisan je kompletan planac proizvodnje. Lepinja ima svoj sastav, ćevap svoj recept, a na kraju i ono što roštiljdžija servira mora odgovarati standardu“, objašnjava Šešićeva.

Posebno naglašava da je banjalučki ćevap proizvod napravljen isključivo od junećeg mesa.

„U njemu nema svinjetine niti ovčetine. Cilj je da zaštitimo banjalučki ćevap kao brendirano ime“, ističe ona.

Uz sertifikovane roštiljnice već rade i dvije sertifikovane mesnice – „Kod Dule“ i „Kod Laze“, koje će isporučivati meso proizvedeno prema propisanim standardima.

„Neće se moći kupiti meso pod nazivom ‘banjalučki ćevap’ ukoliko nije sertifikovano“, dodaje Šešićeva.

Naljepnica kao garancija za kupce

Sertifikovane roštiljnice i mesnice dobiće posebne naljepnice i jarbole koji će biti vidljivo istaknuti na objektima. To će kupcima biti potvrda da jedu originalni banjalučki ćevap, napravljen prema zaštićenoj recepturi.

U Gradskoj upravi ističu da zaštita banjalučkog ćevapa donosi korist ne samo proizvođačima već i turističkoj ponudi grada, jer doprinosi očuvanju autentičnog lokalnog proizvoda.

Mještani mjesne zajednice Dragočaj na putu za Gradinu već pet dana nemaju vodu, a iz banjalučkog “Vodovoda” objašnjavaju da se ovaj dio nalazi u višoj zoni vodosnabdijevanja, zbog čega vodu dobija samo kada je sistem u potpunosti napunjen.

Mještani na ivici strpljenja
Danijel Dojčinović, zamjenik predsjednika MZ Dragočaj, potvrdio je da ni u ponedjeljak nije bilo vode.

“Mještani su na ivici strpljenja zbog ovog problema. Vodu nemamo, ljudi su zaista ogorčeni. Poštovali smo sve apele, nismo neracionalno trošili vodu”, izjavio je on.

Prema riječima jedne mještanke Dragočaja, voda kada nestane ne dolazi po šest dana.

“Dio Dragočaja ima vodu, a dio ne. Ovo nije u redu. Ako se ovako nastavi, mi smo spremni na proteste”, rekla je ona.

Prema njenim riječima, više nema smisla zvati nadležne.

“Nadležni ako se jave prebacuju nas u drugu kancelariju, ili daju neki drugi broj i rješenja nema”, rekla je ona za “Nezavisne”.

Dodaje da je sramota da mještani nemaju vodu u 21. vijeku.

“Treba nam voda, bar negdje da možemo natočiti. Dovezu jednu cisternu i šta mi svi možemo od jedne cisterne”, zapitala se ona.

Kako dodaje, nemaju vodu od utorka.

“Nakon pet dana je došla kratko, ni sat vremena, i ponovo nestala”, objasnila je ona.

Više zone bez potrebnog pritiska
Kako su naveli iz “Vodovoda”, kada je na snazi plan kontrolisane isporuke, dio sistema ostaje prazan, pa količina vode koja se tokom noći akumulira nije dovoljna da obezbijedi pritisak potreban za dopremanje vode do viših zona.

“Put za Gradinu viša je zona snabdijevanja i samo u idealnim okolnostima, odnosno kada je sistem u kontinuitetu napunjen, ostvaruje se uslov da mještani dobiju vodu”, kazali su oni.

Dodaju da isti problem imaju i mještani Karalića i Piljagića, koji se nalaze na drugom kraku vodovodne mreže.

Voda stigla kratko, problemi ostali
Iz “Vodovoda” ističu da su njihove ekipe u nedjelju bile u Gradini, nakon čega je voda stigla.

Uprkos tome, pojedini mještani Dragočaja tvrde da i dalje nemaju uredno vodosnabdijevanje.

Dok se Republika Srpska sve češće predstavlja kao destinacija bogata prirodnim ljepotama, gostoprimstvom i sve većim brojem turista, iskustvo grupe mladića iz Ciriha pokazuje da utisci posjetilaca nisu uvijek onakvi kakvima bismo željeli da budu.

Njihov dolazak u Banjaluku bio je dio proslave momačke večeri jednog prijatelja. Za slavljenika su pripremili šaljiv kostim, jer ga društvo godinama iz milja zove „čoban“. Obukli su ga u košulju i prsluk od ovčje vune, uz laneni šorc – neobičnu, ali potpuno bezazlenu kombinaciju čiji je jedini cilj bio da nasmije prolaznike i dodatno začini slavlje.

Umjesto očekivanih osmijeha, tvrde da su tokom cijele večeri privlačili pažnju na način koji im nije bio prijatan.

* Kuda god smo prošli ljudi su nas odmjeravali, pokazivali prstom, komentarisali i gurkali jedni druge. Imali smo utisak da niko nije shvatio da je riječ o običnoj šali za momačko veče – ispričao je jedan od mladića za Srpskainfo.

Neprijatnosti su, kažu, počele kada su krenuli prema jednom noćnom klubu u centru grada. U blizini Hrama Hrista Spasitelja zaustavila ih je policijska patrola.

* Auto je bilo parkirano, dvojica policajaca su stajala pored vozila i zaustavljala prolaznike. Nakon što su provjerili dokumente pustili su nas da nastavimo dalje – kaže sagovornik.

Kada su stigli do kluba u kojem su bili prethodne večeri, uslijedilo je novo iznenađenje. Obezbjeđenje im, tvrde, nije dozvolilo ulazak zbog odjeće koju je nosio budući mladoženja.

* Objasnio sam da smo doputovali iz Švajcarske i da smo već bili u tom lokalu. Rekao sam i da smo došli da se provedemo i potrošimo novac, ali ništa nije pomoglo. Jednostavno su odlučili da nas ne puste – navodi on.

Nakon toga društvo je otišlo u drugi lokal, gdje su bez problema proveli dio večeri. Poslije izlaska sjeli su na klupe u parku kod Hrama Hrista Spasitelja kako bi se dogovorili kuda će dalje.

Međutim, ni tu se neprijatnosti nisu završile.

Dok su se kretali prema Narodnom pozorištu Republike Srpske, ponovo ih je zaustavila policija, ovoga puta patrola koja je, kako tvrde, došla pod rotacijom.

* Policajci su brzo izašli iz vozila i odmah zauzeli ozbiljan stav. Jedan je imao pancirni prsluk i značku istaknutu na prsima. Objasnio sam da je riječ o kostimu za momačko veče i pitao zbog čega nas ponovo kontrolišu. Rekli su da upadamo u oči – prepričava sagovornik.

Naglašava da policajci, prema njegovim riječima, nisu bili nepristojni, ali smatra da je upravo razlog zbog kojeg su zaustavljeni ostavio najlošiji utisak.

* Ako je dovoljan razlog za kontrolu to što neko nosi neobičnu odjeću, onda se čovjek zapita kakvu sliku ostavljamo pred ljudima koji prvi put dolaze u naš grad – kaže on.

Dodaje i da je samo mladoženja bio obučen u pomenuti kostim, dok su svi ostali bili odjeveni sasvim uobičajeno.

Turistički radnici i nadležne institucije često ističu rast broja dolazaka u Republiku Srpsku, ali podaci pokazuju da veliki broj stranih gostiju ovdje boravi veoma kratko. Većina posjetilaca iz inostranstva zadržava se svega jednu noć, dok najveći dio turističkog prometa i dalje ostvaruju domaći gosti i turisti iz zemalja regiona.

Upravo zbog toga, svako iskustvo koje posjetioci ponesu iz Srpske može biti važnije od same statistike. A priča o dva policijska legitimisanja i zabrani ulaska u noćni klub zbog neobičnog kostima teško da predstavlja reklamu kakvu bi jedna turistička destinacija željela.

Jedan podzemni kontejner mijenja čak pet klasičnih, ima znatno veći kapacitet, sprečava širenje neprijatnih mirisa i doprinosi ljepšem i urednijem izgledu grada.

Poručio je gradonačelnik Draško Stanivuković.

Ovih dana, novi podzemni kontejneri postavljeni su u: Ulici Majke Knežopoljke, Bulevaru vojvode Živojina Mišića, te u Ulici Ivana Franje Jukića.

-Ovo je samo nastavak ulaganja u modernizaciju komunalne infrastrukture. Pred nama je postavljanje preko 30 podzemnih i više od 200 novih nadzemnih kontejnera.

Nastavljamo i sa uvođenjem savremenih rješenja, pa će kontejneri nove generacije biti opremljeni senzorima koji će u realnom vremenu pratiti popunjenost, što će omogućiti efikasnije pražnjenje i bolju organizaciju odvoza otpada – istakao je gradonačelnik.

Pored toga, kako je naveo – nastavljamo i modernizaciju autobuskih stajališta širom Banje Luke.

-Za sve ove projekte izdvojićemo gotovo 1.000.000 KM, jer želimo da Banja Luka bude čistiji, uređeniji i moderniji grad za sve naše sugrađane – zakljičio je gradonačelnik.

Crveno-bijela traka kojom je opasasn, manji kamion i radnici danas su pristigli pred Centralno spomen obilježje borcima u centru Banjaluke.

Vrijeme je za nastavak radova, kažu radnici za BL portal.

Iako su na licu mjesta samo radnici Tektona, za ovaj posao zadužena je još jedna kompanija iz Banjaluke i Beograda. U pitanju je kompanija “Koto”.

“Koto” je na zvaničnom sajtu još prošle godine predstavio saradnju sa Gradom Banjaluka, ali i naveo šta rade na prostoru Centralnog spomen obilježja u Banjaluci.

“Konzervatorsko-restauratorski radovi na postojećim betonskim elementima – AB stubovima, obuhvataju sanaciju oštećenih dijelova AB elemenata primjenom reparaturnih maltera, kao i čišćenje i ujednačavanje površine betona u skladu sa okolnom površinom. Čišćenje i priprema površina izvodi se primjenom minimalno invazivnih mehaničkih postupaka, uključujući brušenje i četkanje. Nakon toga, sprovodi se retuš svih, tonski neusklađenih plombi, na način da se postepenim građenjem tona postigne vizuelno uklapanje, uz očuvanje autentičnosti materijala”, navodi kompanija “Koto” koja je inače zadužena i za igradnju spomenika knezu Lazaru.

“Danas se osigurava prostor spomenika gdje će se izvoditi radovi. Naime, od sutra počinju kozervatorsko-restauratorski radovi, tako da će se prelaz od ploča na stubovima sa kompletnim prostorom još bolje uklapati. Tako će se sanirati svi nedostaci koji su nastajali tokom izgradnje spomen obiljžja”, objašnjavaju za BL portal radnici kompanije “Tekton”.

S druge strane, krajem mjeseca juna, prema odluci Gradske uprave, posao vrijedan 939.258,45 KM sa PDV-om dodijeljen je grupi ponuđača „Tekton“ Banjaluka i „ABC Solutions“ Banjaluka, za dodatne radove na uređenju prostora Centralnog spomen obilježja.