Kategorija: Banja Luka

Prvo odjeljenje u Osnovnoj školi “Borisav Stanković”, prihvatilo je našu ideju o uvođenju uniformi u školama.

Rekao je ovo gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković, uz poruku da je fotografija ovih učenika u uniformama najljepša fotografija dana.

“Neizmjerno sam zahvalan roditeljima na podršci ovoj ideji”, rekao je Stanivuković i dodao:

“Još jednom želim da pozovem nadležno ministarstvo i direktore škola da razgovaramo, jer je, sudeći po reakcijama ljudi, ali i brojnih prosvjetnih radnika koji nam se svakodnevno javljaju, jasno da je ovo nešto što je potrebno našem društvu i što roditelji žele za svoju djecu”.

Kako kaže posebno je zadovoljstvo što se još pet savjeta roditelja iz drugih škola javilo sa željom da ova ideja zaživi i među njihovom djecom.

“Zar ovo nije slika kakvu želimo da šaljemo iz Republike Srpske?”,  kazao je gradonačelnik Banjaluke.

Sa srednjom mjesečnom temperaturom od 26,3 stepena Celzijusova, avgust 2026. godine je bio najtopliji mjesec od početka mjerenja u Banjaluci.

Avgust 2026. godine bio je za četiri stepena topliji od prosjeka, za pola stepena topliji od prethodno najtoplijeg avgusta, zabilježenog 2024. godine, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Od deset najtoplijih avgusta, čak osam je zabilježeno u periodu nakon 2000. godine, što ukazuje na izražen trend porasta temperatura tokom ljetnih mjeseci, dodaje se u saopštenju.

Takođe, oboren je i rekord za srednju maksimalnu temperaturu koja je iznosila 36,2 stepena Celzijusova. Istovremeno, ovo je i najviša srednja maksimalna temperatura zabilježena u bilo kojem mjesecu od početka mjerenja.

U avgustu ove godine u Banjaluci je registrovano čak 30 tropskih dana (dana sa maksimalnom temperaturom od 30 i više stepeni). Samo je 25. avgusta maksimalna temperatura bila ispod 30 stepeni i iznosila je 25,5 stepeni Celzijusovih.

Avgust je ove godine imao isti broj tropskih dana kao i avgust 2024. godine. To su ujedno jedina dva mjeseca u kojima je zabilježeno 30 tropskih dana.

Posebno se izdvaja broj dana sa temperaturom od 35 i više stepeni. Tokom čak 19 dana maksimalna temperatura prelazila je 35 stepeni Celzijusovih. Ovo je najveći broj takvih dana u jednom mjesecu od početka mjerenja. Prethodni rekord zabilježen je u avgustu 2017. godine, kada je bilo 15 dana sa temperaturom od 35 i više stepeni.

Tokom četiri dana maksimalna temperatura prelazila je 40 stepeni Celzijusovih. Ovakva pojava u Banjaluci zabilježena je još samo dva puta – u julu 2007. i avgustu 2012. godine.

Iako je avgust ove godine bio izuzetno topao, apsolutni maksimum temperature za avgust nije oboren. Apsolutni avgustovski maksimum za Banjaluku iznosi 41,8 stepeni Celzijusovih, a zabilježen je 2017. godine. Ove godine najviša temperatura iznosila je 40,6 stepeni.

Zabilježeno je i pet tropskih noći, odnosno noći tokom kojih minimalna temperatura nije padala ispod 20 stepeni.

Avgust je bio i izuzetno sušan. Ukupna količina padavina iznosila je svega 12,2 mililitra.

Ljeto 2025. u Banjaluci

Sve ukupno, ljeto 2026. godine (jun, jul i avgust), sa srednjom temperaturom od 24,8 stepeni Celzijusovih, bilo je drugo najtoplije ljeto u Banjaluci od početka mjerenja. Toplije je bilo samo ljeto 2024. godine.

Sa srednjom temperaturom od 23,3 stepena, jun je bio za 2,2 stepena topliji od prosjeka. Јul je, sa srednjom temperaturom od 24 stepena Celzijusova, bio za 1,2 stepeni topliji od prosjeka, dok je avgust, sa srednjom temperaturom od čak 26,3 stepena, značajno doprinio tome da ljeto 2026. bude drugo najtoplije ljeto od početka mjerenja.

Svih deset najtoplijih ljeta zabilježeno je u periodu nakon 2000. godine, što ukazuje na izražen trend porasta ljetnih temperatura.

Ljeto 2026. godine bilo je ljeto sa najvećim brojem tropskih dana u Banjaluci – čak 71 dan. Prethodni maksimum zabilježen je tokom ljeta 2024. godine, kada je registrovano 70 tropskih dana.

Ljeto 2026. godine bilo je i ljeto sa najvećim brojem dana sa temperaturom od 35 stepeni Celzijusovih i više – čak 34 dana. Prethodni maksimum zabilježen je tokom ljeta 2024. godine, kada je registrovano 30 takvih dana.

Tokom ljeta 2026. godine noći i jutra su često bili svježi, ali je i dalje zabilježeno 13 tropskih noći. Više tropskih noći zabilježeno je samo tokom rekordno toplog ljeta 2024. godine, kada ih je bilo čak 30.

Ljeto 2026. godine bilo je sušno, a posebno se izdvaja avgust. Tokom juna i jula bilo je kiše i povremeno jačih pljuskova sa grmljavinom, ali je ukupna količina padavina i u tim mjesecima bila manja od prosjeka. Avgust je bio izuzetno sušan, uz kratkotrajne padavine koje su zabilježene samo tokom nekoliko dana.

Nevrijeme koje je ranije zahvatilo Potkozarje stiglo je i do Banjaluke i Laktaša, gdje su zabilježeni snažni udari vjetra i jaka kiša.

Prema snimku koji je stigao iz Slatine, kiša je u jednom trenutku bila toliko jaka, uz snažne udare vjetra, da je vožnja bila gotovo nemoguća zbog izrazito smanjene vidljivosti.

Nevrijeme u Slatini pic.twitter.com/VB2stE3SYK

— Nezavisne novine (@NezavisneBL) August 29, 2026

Nad Banjalukom se u kratkom periodu potpuno naoblačilo, a snažan vjetar zahvatio je šire područje grada.

Ipak, nevrijeme se nad Banjalukom nije dugo zadržalo. Nakon kratkog, ali intenzivnog udara, kiša je oslabila, a vremenske prilike su se već počele smirivati. Štaviše, u nekim dijelovima grada kiše nije ni bilo.

Nevrijeme se pomjera prema Kotor Varošu

Prema informacijama s terena, nevrijeme se pomjera prema Kotor Varošu, gdje su već zabilježeni snažni udari vjetra.

Podsjećamo, snažno nevrijeme ranije je pogodilo Potkozarje, posebno Knežicu kod Kozarske Dubice, gdje je padao led veličine jajeta. Prema riječima svjedoka, nevrijeme je pričinilo veliku štetu na usjevima, krovovima, pomoćnim objektima i automobilima.

Današnja prognoza Republičkog hidrometeorološkog zavoda predviđa promjenljivo oblačno vrijeme, uz pljuskove sa grmljavinom koji se šire od zapada prema istoku i jugoistoku. Lokalno su mogući i jači pljuskovi, uz jak vjetar tokom nevremena.

Policijska uprava Banja Luka uskoro bi mogla dobiti potpuno novo lice. Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske raspisalo je tender za obnovu objekta PU Banja Luka, a za radove na krovu, fasadi i stolariji spremno je do 351.000 KM sa PDV-om.

U tenderskoj dokumentaciji nije navedena tačna adresa objekta, već samo da je riječ o PU Banja Luka. Prema zvaničnim podacima MUP-a, sjedište ove policijske uprave nalazi se u Ulici Kralja Petra I Karađorđevića broj 5, u samom centru Banjaluke.

A planirani zahvat nije tek kozmetičko sređivanje zgrade. Predviđena je obnova fasade, zamjena velikog dijela stolarije i ozbiljni radovi na krovu, na kojem bi novi lim trebalo da pokrije gotovo 900 kvadratnih metara.

Da bi sve bilo urađeno, sa objekta će privremeno morati da se skidaju klima-uređaji, kamere i druga oprema, koja će nakon završetka radova biti vraćena na svoje mjesto.

Procijenjena vrijednost posla je 300.000 KM bez PDV-a, a MUP će izvođača birati prema najnižoj ponuđenoj cijeni. Predviđena je i elektronska aukcija, pa konačna cijena može biti niža od planirane.

Od firme koja želi posao traži se i iskustvo na većim građevinskim zahvatima, dok radovi nakon uvođenja izvođača u posao ne bi smjeli trajati duže od 120 dana.

Ponude se mogu dostaviti do 15. septembra. Tek nakon završetka postupka biće poznato ko će obnoviti objekat Policijske uprave Banja Luka i koliko će taj posao na kraju koštati.

Banjalučka Toplana traži ekološke dozvole za kotlovnice na biomasu na Starčevici i kod Kosmosa, ali pažnju posebno privlači ova druga lokacija.

Razlog je jednostavan. Kotlovnica kod Kosmosa trenutno se zvanično vodi sa snagom od šest megavata, dok se u novoj dokumentaciji navodi ukupno deset megavata.

To bi moglo značiti da se planira ugradnja još jednog kotla od četiri megavata.

Takva mogućnost nije nova. Ranija dokumentacija pokazuje da je na Kosmosu još prilikom izgradnje bila ostavljena infrastruktura za dodatni kotao, ali on do danas nije bio naveden kao dio aktivnog kapaciteta.

Šta bi proširenje značilo

Ukoliko se Kosmos zaista proširuje, riječ je o investiciji koja nije važna samo zbog grijanja.

Veći kapacitet znači i veću potrošnju drvne sječke, više dopreme kamionima, kao i pitanje vrijednosti investicije, načina finansiranja i rokova u kojima bi novi kotao mogao biti pušten u rad.

Zbog toga se BL portal obratio „Eko toplanama“, tražeći informacije o tome da li je ugradnja dodatnog kotla zaista planirana, koliko bi ta investicija koštala, koliko biomase godišnje troše kotlovnice na Kosmosu i Starčevici, koliko je kamiona potrebno za dopremu goriva, te šta pokazuju posljednja mjerenja emisija.

Odgovore ćemo objaviti čim ih dobijemo.

Građani mogu pogledati dokumentaciju

Javni uvid u dokumentaciju za obje kotlovnice traje od 21. avgusta do 21. septembra, a građani mogu dostaviti i svoje primjedbe nadležnim institucijama.

Postupak za Starčevicu odnosi se na kotlovnicu u Ulici Sime Miljuša, dok se kotlovnica Kosmos nalazi u Cetinjskoj ulici.

Ono što će tek odgovor „Eko toplana“ razjasniti jeste da li je pred Banjalukom samo obnova potrebnih dozvola za postojeća postrojenja ili se iza brojke od 10 megavata na Kosmosu krije i konkretno proširenje sistema grijanja.

Katedrala Sv. Bonaventure u Banjaluci, poznata i kao “Biskupova crkva”, jedan od simbola grada na Vrbasu, uskoro će biti u novom ruhu, jer je planirana njena obnova.

Kako je navedeno iz Banjalučke biskupije, nakon više decenija na fasadi katedrale i zvonika, kao i na otvorima i stolariji, vidljivi su tragovi dotrajalosti, zbog čega je potrebno pristupiti obnovi.

“U prvoj fazi obnove planirani su: obnova vanjske fasade katedrale, zamjena dotrajale stolarije, sanacija zvonika i konzervacija sačuvanog dijela temelja stare katedrale. U drugoj fazi planiraju se ugradnja vitraja i klimatizacija”, naveli su oni.

Zašto Banjalučka biskupija traži pomoć za obnovu?

Prema njihovim riječima, za razliku od prije rata, kada je na području Banjalučke biskupije živjelo više od 120.000 vjernika, danas ih je nešto više od 23.000, dok u Banjaluci živi nešto više od 1.000 u odnosu na prijeratnih 30.000 katolika. Upravo zbog toga, Banjalučka biskupija nije u mogućnosti sama da isfinansira radove, zbog čega su pozvali sve da doniraju sredstva za obnovu.

“Ovim putem pozivamo sve ljude dobre volje – pojedince, ustanove, poduzeća, zajednice i sve one koji su u mogućnosti – da svojim darom pomognu obnovu katedrale. Obnova katedrale nije samo pitanje obnove jednoga sakralnog objekta, što je pritom njezina prva i najvažnija svrha. Ona je istodobno i nastojanje da se budućim naraštajima ostavi trajno svjedočanstvo vjere i višestoljetne prisutnosti Katoličke crkve na ovim prostorima”, dodali su iz Banjalučke biskupije.

Svi koji žele svoju pomoć mogu predati rektoru katedrale ili u Ekonomatu Banjalučke biskupije, odnosno uplatiti na račun Banjalučke biskupije uz naznaku: “Za obnovu katedrale” na Banjalučka biskupija, Kralja Petra I 80, 78.000 Banjaluka, INTESA SANPAOLO BANKA DD, Filijala Banjaluka, KM račun: 1549995000247427, Devizni račun: IBAN: BA391549995000247427, SWIFT: UPBKBA22.

Iz Biskupije su zahvalili opštinama i županijama kao i Federalnom ministarstvu raseljenih osoba i izbjeglica na dosadašnjoj pomoći, međutim, kako dodaju, to nije dovoljno za završetak svih predviđenih radova u drugoj fazi.

Kako je nastala Katedrala Sv. Bonaventure u Banjaluci?

Inače, prva banjalučka katedrala građena je od 1885. do 1887. godine i posvećena je Svetom Bonaventuri, biskupu i crkvenom učitelju.

“Na izričit zahtjev tadašnjih austrougarskih vlasti crkva nije smjela biti dulja od 18 niti šira od devet metara. Zbog svojih skromnih dimenzija nikada nije u potpunosti odgovarala potrebama vjernika, ali je unatoč tomu služila svojoj svrsi sve do snažnog potresa koji je Banjaluku pogodio 27. listopada 1969. godine. U potresu je katedrala teško oštećena te ju je bilo potrebno srušiti”, navode oni.

Kako je izgrađena današnja katedrala?

Kako dodaju, nova katedrala podignuta je nekoliko godina poslije, a projekt je napravio zagrebački arhitekta Matasović.

“Njegova je temeljna zamisao bila povezana s dvostrukom simbolikom šatora. U Starom zavjetu Božja prisutnost među ljudima prikazivana je slikom ‘šatora Božjega’, dok je nakon razornog potresa velik broj ljudi bio prisiljen privremeno živjeti u šatorima. Ta je simbolika tako postala sastavni dio arhitektonskog rješenja nove katedrale”, objašnjavaju iz Biskupije.

Prva misa u novoj katedrali služena je na Božić 1973. godine.

“Godine 2001. izvršena je rekonstrukcija krova te je dovršeno unutarnje uređenje katedrale.

Posebno mjesto u novijoj povijesti katedrale zauzima pohod pape Ivana Pavla II, koji je 22. lipnja 2003. godine posjetio katedralu i spomen-kapelicu bl. Ivana Merza, prigodom proglašenja Ivana Merza blaženim. Tom je prigodom Sveti Otac darovao kip uskrsloga Krista, koji i danas stoji ispred katedrale”, dodaju oni.

Zaprašivanje odraslih formi komaraca sa zemlje na teritoriji grada Banjaluke biće obavljeno 1. i 2. septembra, u večernjim i ranim jutarnjim časovima.

Kako je navedeno u operativnom planu preduzeća “Eko-Bel”, sa kojim Grad Banjaluka ima zaključen ugovor za obavljanje ove usluge, tretman će biti izveden 1. septembra u večernjem terminu od 19.30 do 22.30 časova, te 2. septembra u ranom jutarnjem terminu od pet do 6.30 časova i u večernjem terminu od 19.30 do 22.30 časova.

“Prema operativnom planu, 1. septembra u večernjem terminu tretmanom će biti obuhvaćeni Lazarevo I i II, Kumsale, Drakulić, Srpski Milanovac, Rakovačke bare, Petrićevac, Nova Varoš, Rosulje, Paprikovac, Česma, Zeleni Vir, Vrbanja, Debeljaci, Ada, Medeno polje, Priječani, Mađir i Delibašino Selo. Tretman će biti izveden i na području Paprikovca oko Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske, u ulicama Ranka Šipke i Romanijskoj, kao i na lokalitetu Petrićevac, potok Podstranac”, naveli su iz “Eko-Bela”.

Kako navode, u srijedu, 2. septembra, u ranom jutarnjem terminu od pet do 6.30 časova, akcija će biti sprovedena na području Centra i dijela Kočićevog vijenca, Parka “Mladen Stojanović”, Kampusa, šetališta pored Vrbasa i tvrđave Kastel, te u naseljima Starčevica i Obilićevo.

“Istog dana, 2. septembra, u večernjem terminu od 19.30 do 22.30 časova, tretmanom će biti obuhvaćeni Derviši, Zalužani, Lauš, Borik, Novi Borik, zelene površine oko Tržnog centra „Delta“, Kuljani, Barlovci, Dragočaj, Ramići, Srpske Toplice, Šibovi i dio Kočićevog vijenca”, poručili su iz ovog preduzeća.

Takođe su upozorili pčelare da u navedenim terminima preduzmu sve potrebne mjere radi zaštite pčela. U slučaju nepovoljnih vremenskih uslova, građani će putem sredstava informisanja biti blagovremeno obaviješteni o naknadnom terminu akcije.

Arhitektonsko – građevinsko – geodetski fakultet Gradu još uvijek nije isporučio projekat za izgradnju Građevinske škole, kako bismo mogli da pokrenemo potrebne procedure. Očekujemo da će se to desiti uskoro i zahvalni smo AGGF-u, kao i svim njihovim partnerima koji su donatorski učestvovali u izradi projekta.

Kazala je ovo projekt menadžer Milada Šukalo, osvrćući se na temu izgradnje Građevinske škole u Banjaluci, saopšteno je na sajtu Grada.

-Mi intenzivno nastavljamo da radimo na tome da izgradnja škole počne što prije. Grad će, onda kada dobije potrebnu dokumentaciju, pristupiti izdavanju dozvola i sprovođenju svih drugih neophodnih procedura kako bi se stvorili uslovi za početak izgradnje. Mi smo i do sada pokazali najveći interes da se riješi ovaj problem. U proteklih nekoliko godina, kada je resorno ministarstvo odbijalo da poveća upisne kvote za ovu školu, Grad je obezbijedio dodatni prostor kako bi se nastava mogla nesmetano odvijati – poručila je ona.

Iskoristila je priliku i da istakne kako joj je drago jer se upravo Ministarstvo zainteresovalo za ovo pitanje, te da se nada da je ovo praksa koja će biti nastavljena i u budućnosti.

-Mi smo imali adekvatnu saradnju sa Ministarstvom, ali isto tako želim da istaknem da nam je drago što se Ministarstvo zainteresovalo za problem izgradnje objekta Građevinske škole. Nadam se da će u budućnosti podržati inicijative Grada i aktivno pristupiti rješavanju ovog problema. Pored toga, plan je da u narednom mjesecu, čim projekat dobijemo, bude organizovana i prezentacija istog, nakon čega očekujemo nastavak aktivnosti na njegovoj realizaciji i stvaranje uslova da izgradnja škole konačno počne – zaključila je projekt menadžer.

Podsjećamo, Grad je već ranije uložio sredstva za rušenje objekta stare škole, te je parcela spremna za izgranju potpuno nove škole.

Pored toga, saradnja između zaposlenih, roditelja i djece po ovom pitanju traje od početka, te predstavnici Grada slušaju njihove potrebe i zahtjeve.

Ovogodišnja kupališna sezona u vodenom parku “Akvana” završava u ponedjeljak, 31. avgusta, saopšteno je iz Javnog preduzeća “Akvana”.

Iz ovog preduzeća pozvali su sugrađane da iskoriste preostale dane ljeta i uživaju u sadržajima koje nudi vodeni park do kraja ovogodišnje sezone.

“Zahvaljujemo svim posjetiocima na povjerenju i posjeti tokom ovogodišnje kupališne sezone”, poručili su iz “Akvane”.

Na području Banjaluke jutros se osjetio zemljotres.

Kako navodi EMSC, zemljotres je bio jačine 2.4 stepena, a epicentar je bio osam kilometara sjeverozapadno od Banjaluke.

Zemljotresi jačine do 2,4 stepena Rihterove skale spadaju u kategoriju zemljotresa koje većina ljudi uopšte ne osjeti, osim eventualno pojedinaca na višim spratovima zgrada.

Registruju ih isključivo seizmološki instrumenti i oni ne izazivaju nikakvu štetu na objektima ili infrastrukturi.