VRBAS Media

Kategorija: Banja Luka

  • Za novi most još nema ni projektanta

    Za novi most još nema ni projektanta

    Grad Banjaluka ni krajem jula nije izabrao firmu koja će izraditi projektnu dokumentaciju za most u Docu, iako je početak radova najavljivan tokom ovog ljeta. Rok za dostavljanje ponuda sada je pomjeren na 3. avgust, gotovo pet mjeseci nakon što je tender raspisan. Posao je procijenjen na 256.410 KM bez PDV-a, a ponude će biti otvorene istog dana.

    Postupak je pokrenut 13. marta, a prvobitni rok za ponude bio je 28. april. Grad ga je prvo produžio do 5. maja, da bi nakon žalbenog postupka odredio novi datum, 3. avgust.

    Tender je zaustavljen poslije žalbe firme „Radis“ iz Istočnog Sarajeva, koja je osporila dio uslova postavljenih pred potencijalne projektante.

    Grad je, između ostalog, tražio rješenja nadležnog ministarstva za ispitivanje građevinskih materijala poput betona, asfalta i cementa. Žalilac je tvrdio da ti uslovi nisu opravdani jer se nabavka odnosi na izradu dokumentacije, a ne na laboratorijsko ispitivanje materijala.

    Kancelarija za razmatranje žalbi prihvatila je dio tih navoda i utvrdila da su pojedini zahtjevi ograničili konkurenciju. Sporni su bili i uslovi koji su se odnosili na licence angažovanih stručnjaka i samih firmi.

    Grad je potom morao ispraviti dokumentaciju i ponovo otvoriti rok za ponude.

    Od najavljenih radova nema ništa tokom ljeta

    Gradonačelnik Draško Stanivuković početkom marta je govorio da bi radovi mogli početi tokom ljeta, pod uslovom da budu riješeni imovinsko-pravni odnosi i obezbijeđena podrška Skupštine grada.

    Slična poruka stigla je i u maju iz gradskog Odjeljenja za saobraćaj i puteve. Tada je najavljeno da bi jedna faza projekta mogla početi tokom ove građevinske sezone.

    Kraj jula, međutim, most dočekuje bez izabranog projektanta.

    I nakon potpisivanja ugovora, odabrana firma imaće 90 dana da izradi dokumentaciju. Tek poslije toga slijede revizija projekta, pribavljanje potrebnih saglasnosti i građevinske dozvole, a zatim novi postupak za izbor izvođača radova.

    Zbog toga početak ozbiljnijih radova tokom ovog ljeta više nije realan.

    Prvi radovi počeli još 2020. godine

    Priča o mostu u Docu traje godinama.

    Ugovor za prvu fazu izgradnje potpisan je u novembru 2020. godine sa kompanijom „Integral inženjering“. Bio je vrijedan 7,44 miliona KM, a izvođaču je ostavljen rok od 540 dana.

    Na terenu su započeti temelji i šipovi, ali je projekat već naredne godine zaustavljen. Tada je saopšteno da će most morati sačekati „bolja vremena“, dok je dio novca preusmjeren na projekte vodosnabdijevanja.

    Grad se projektu kasnije vratio sa znatno širim planom.

    Nova dokumentacija treba da obuhvati dva odvojena drumska mosta preko Vrbasa, pješačko-biciklistički most, manji most preko Crkvene, kružnu raskrsnicu i pristupne saobraćajnice. Cilj je povezivanje Bulevara cara Dušana sa Mačvanskom ulicom i Istočnim tranzitom.

    Skupština grada podržala je i novo kreditno zaduženje od 5,3 miliona KM, prvenstveno za rješavanje imovinsko-pravnih odnosa i izradu dokumentacije.

    Najnovija ispravka tendera, zato, ne znači da izgradnja mosta počinje. Ona znači da Grad, skoro šest godina nakon prvih radova na obali Vrbasa, još traži firmu koja će pripremiti dokumentaciju bez koje se ne može doći ni do građevinske dozvole.

  • Veća potrošnja vode u potkozarskim selima, mještani tvrde da štede

    Veća potrošnja vode u potkozarskim selima, mještani tvrde da štede

    Preduzeće “Vodovod” uputilo je ponovo apel stanovnicima potkozarskih sela zbog povećane potrošnje vode, te je podsjetio sve korisnike da je i dalje na snazi vanredna situacija.

    Skok temperatura, povećana potrošnja

    “Ponovni skok temperatura doveo je do povećane potrošnje, koja ugrožava stabilnost vodosnabdijevanja. Stoga podsjećamo da su i dalje na snazi vanredna situacija na području koje se vodom snabdijeva sa sistema Tunjice i Odluka o racionalnom korištenju vode te apelujemo na potrošače da vodu koriste samo za lične potrebe i potrebe domaćinstva te za napajanje stoke”, kazali su iz banjalučkog Vodovoda.

    Apel stanovnicima

    Miroslav Ševo, zamjenik komandanta Gradskog štaba za vanredne situacije ponovo je apelovao na stanovnike potkozarskih sela da racionalno troše vodu i da budu solidarni.

    “I dalje molimo sve stanovnike da vodu koriste racionalno, prvenstveno za piće, higijenu i osnovne životne potrebe, kako bi se očuvalo stabilno snabdijevanje i izbjegle nove nestašice”, rekao je Ševo.

    Ponovo je pozvao poljoprivredne proizvođače da se za dopremu vode obrate stručnim saradnicima u svojim mjesnim zajednicama.

    Potrebna odgovornost

    “Voda za ove namjene doprema se besplatno posredstvom Civilne zaštite, kako se plastenici, usjevi i bašte ne bi navodnjavali vodom iz sistema javnog vodovoda. Trajno rješenje ovog problema biće obezbijeđeno završetkom novog cjevovoda koji je trenutno u izgradnji. Do tada je potrebna odgovornost svih nas”, rekao je on.

    Danijel Dojčinović, zamjenik predsjednika Savjeta mjesne zajednice Dragočaj, kazao je da u ovom banjalučkom naselju nema vode.

    Dragočaj nema vodu

    “Nemamo vodu od danas u 6.30. Svi poštujemo apel i svi štedimo vodu, nije mi jasno kako se potrošnja povećava”, rekao je on za “Nezavisne”.

    Podsjećamo da su aktivni radovi na izgradnji vodovodnog sistema “Tunjice 1 i 2”, čime će biti riješeno pitanje urednog vodosnabdijevanja za potkozarska sela, tačnije za oko 15.000 mještana.

    “Imali smo činjenicu da je promjer cijevi bio FI 400 i jednostavno, tokom proljeća, zime, a i dijela jeseni, imate vodu, ali ljeti, kada je velika potrošnja, dolazilo je do toga da čitave sedmice ili da tokom čak cijelog mjeseca sva potkozarska sela imaju problema sa vodosnabdijevanjem. To je bio problem za više od 10.000 do 15.000 građana, što je predstavljalo veliki problem, posebno kada treba da se bave poljoprivredom i da žive normalnim životom. Shvatili smo to kao jedan od prioriteta i kao Gradska uprava predložili smo ovaj projekat i on je dobio jednoglasnu podršku. Hvala svakom odborniku koji je to prepoznao kao prioritet”, rekao je Stanivuković ranije.

  • Zaključen milionski ugovor za odvoz otpada

    Zaključen milionski ugovor za odvoz otpada

    Grad Banjaluka zaključio je dvogodišnji okvirni sporazum vrijedan 1.751.828 KM bez PDV-a za uklanjanje miješanog komunalnog otpada van urbanog područja grada. Posao je dobila grupa ponuđača koju čine banjalučke firme Čistoća i Bosna Impex, a ukupna vrijednost sa PDV-om iznosi oko 2,05 miliona KM.

    Sporazum je zaključen 7. jula ove godine i važi do 7. jula 2028. Za građane u prigradskim i seoskim područjima ovo je važno jer se ugovor odnosi na odvoz otpada izvan urbanog dijela Banjaluke.Grad je za ovaj posao planirao 1,76 miliona KM bez PDV-a, dok je konačna cijena iznosila 1.751.828 KM. To je svega 8.172 KM manje od procijenjene vrijednosti.

    Na tender su stigle tri ponude, ali je samo jedna ispunila tražene uslove. Ugovor je zato dodijeljen grupi ponuđača Čistoća i Bosna Impex, čija je ponuda ujedno bila jedina prihvatljiva.

    Izbor je obavljen prema kriterijumu najniže cijene, uz korištenje elektronske aukcije. Na postupak nije bilo žalbi, a ugovoreni posao neće biti povjeravan podizvođačima.Čistoća je u većinskom vlasništvu banjalučkog biznismena Mladena Milanovića Kaje, preko preduzeća Tržnica, dok Grad Banjaluka posjeduje 30 odsto akcija ovog komunalnog preduzeća.

    Drugi član izabrane grupe, Bosna Impex, u vlasništvu je Milutina Jovića, koji je ujedno i direktor firme.

    Obje firme imaju sjedište u Banjaluci, a okvirni sporazum zaključen je sa njima kao grupom ponuđača, bez podjele nabavke na posebne lotove.Predmet sporazuma je uklanjanje i zbrinjavanje miješanog komunalnog otpada van urbanog područja, dok je kao mjesto izvršenja usluge navedena teritorija grada Banjaluka.

    U obavještenju o dodjeli ugovora nisu pojedinačno navedena naselja koja će biti obuhvaćena, raspored odvoza niti količine otpada koje bi tokom naredne dvije godine trebalo da budu prikupljene.

  • Rasulo se staklo na banjalučkom šetalištu: Šta se dogodilo na zgradi koja još nije ni “proradila”

    Rasulo se staklo na banjalučkom šetalištu: Šta se dogodilo na zgradi koja još nije ni “proradila”

    Novoizgrađeni stambeno-poslovni objekat u Gajevoj ulici u centru Banjaluke noćas je oštećen, a fasadno staklo popucalo je na više mjesta.

    Staklo se rasulo po šetalištu, a ubrzo su stigli i radnici koji pokušavaju da saniraju štetu.

    “Pukom srećom niko nije nastradao”, komentarišu radnici dok im nekolicina Banjalučana prilazi da priupitaju šta se desilo.

    “Visoke temperature, neko kaže i da su ptice polomile. Teško da se baš zaletjela na četiri stakla”, kazali su radnici.

    Međutim, prolaznici nisu sigurni u odgovor, pa nastavljaju s pitanjima, ali i “ulažu” žalbe.

    “Grad je postao pun huligana, jeste li sigurni da nije neko namjerno”,  pitaju znatiželjni Banjalučani, na šta ih radnici uvjeravaju da je centar Banjaluke prekriven kamerama, kao i da nema naznaka da se staklo rasulo u komade jer ga je neko namjerno razbio.

    Inače, izgradnja i završetak stambeno-poslovnog objekta u Gajevoj ulici traje više od dvije godine, Za to vrijeme, ovaj objekat u centru Banjaluke često je bio meta komentara zbog  svoje crne fasade. Riječ je o trospratnom objektu u kojem je prizemlje namijenjeno poslovnim sadržajima, dok su na spratovima planirane tri stambene jedinice, po jedna na svakom nivou. Ulaz u stambeni dio predviđen je iz dvorišta, dok je poslovni dio orijentisan prema Gajevoj ulici, piše BL Portal.

    Foto: BL Portal

  • Protest zbog regionalne deponije, mještani tri naselja trpe smrad i strahuju za zdravlje

    Protest zbog regionalne deponije, mještani tri naselja trpe smrad i strahuju za zdravlje

    Godinama upozoravaju na nesnosne mirise i strahuju za zdravlje, a kako rješenja nema, mještani Ramića, Šargovca i Dragočaja odlučili su da svoj glas podignu na protestu koji će biti održan u srijedu, 29. jula, u 14.30 časova u blizini regionalne deponije u Ramićima.

    Prema riječima Danijela Dojčinovića, zamjenika predsjednika MZ Dragočaj, riječ je o mirnim protestima građana koji strahuju za svoje zdravlje.

    “Najviše su ugroženi Šargovac i Ramići, te jedan dio Dragočaja”, rekao je on.

    Direktor deponije dolazi na protest

    Ratko Јokić, vršilac dužnosti direktora Regionalne deponije “Depot”, rekao je za “Nezavisne” da razumije zabrinutost građana pomenutih naselja.

    “Ja razumijem da oni ne mogu da trpe taj neprijatan miris, međutim regionalna deponija nije jedini potencijalni izvor neprijatnih mirisa na ovom području”, rekao je on, te dodao da oni odgovorno upravljaju otpadom, te sprovode mjere kako bi negativni uticaj sveli na najmanju moguću mjeru.

    “Obaviješten sam o mirnom okupljanju građana, pozvan sam i prisustvovaću”, rekao je on, te dodao da su vrata regionalne deponije uvijek otvorena za građane.

    “Mi imamo redovne monitoringe, kako godišnje, tako i kvartalno i svaki mjesec i sedmično, vazduha, vode i tla, a imamo i zapisnike. Instituti to vrše redovno i nema bojazni da će se neko otrovati. Izvještaji su dostupni svima”, objasnio je on, te dodao da je izmještanje deponije proces koji zahtijeva mnogo vremena, ali da bi se za ovih šest godina, od kada je najavljeno, mogla već izmjestiti.

    Izmještanje deponije najavljeno prije šest godina

    “Gradonačelnik je najavio izmještanje trenutne lokacije regionalne deponije još 2020. godine u svojoj predizbornoj kampanji, dakle prije šest godina”, rekao je on, te dodao da do sada nije urađen nijedan potez.

    “Ovo je jedan od najkompleksnijih infrastrukturnih projekata koji treba da se uradi u Banjaluci. To nije jednostavan potez, on zahtijeva da se uradi preko 15 velikih koraka, od odrađivanja lokacije glavne i sporedne, studije izvodljivosti, studije uticaja na životnu sredinu, građevinske dozvole, ekološke dozvole i još mnogo toga ima da se uradi prije nego što se kaže da će se izmještati”, objasnio je Јokić.

    Grad tvrdi da radi na projektu izmještanja

    Iz Gradske uprave Banjaluka za “Nezavisne novine” navode da su upoznati sa ovim pitanjem, te ističu da rade na projektu izmještanja regionalne deponije iz Ramića.

    “Kao što je i ranije naglasio gradonačelnik Draško Stanivuković, Grad radi na projektu izmještanja deponije iz Ramića. Spremni smo da učestvujemo u rješavanju ovog pitanja, ali je važno naglasiti da je riječ o regionalnoj deponiji, koja se tiče više lokalnih zajednica”, naveli su iz Gradske uprave.

    Dodaju da su i ranije bili otvoreni za pronalaženje rješenja.

    “Podsjećamo da se, kada su održavani protesti i vođeni sudski postupci u vezi sa ovim pitanjem, druge lokalne zajednice nisu odazvale, dok je gradska administracija od početka tražila rješenje. Grad ostaje otvoren za razgovore kako bi ovo pitanje bilo riješeno u što skorijem periodu”, poručili su iz Gradske uprave.

    Foto: Velibor Tripić/Nezavisne

  • Dodijeljeni prvi GTS sertifikati za banjalučki ćevap

    Dodijeljeni prvi GTS sertifikati za banjalučki ćevap

    Dodijelili smo prve GTS sertifikate ćevabdžinicama „AD“, „Biljana“ i „Obeliks“, te mesnicama „Kod Dule“ i „Kod Laze“, jer su ispunili uslove za sticanje GTS oznake – koja potvrđuje garantovano tradicionalan specijalitet – naš banjalučki ćevap.

    Poručila je ovlašteni potpisnik u Odjeljenju za privredu i lokalni ekonomski razvoj Aleksandra Simić.

    Kako je navela, ova aktivnost je u okviru promocije banjalučkog ćevapa i njegove zaštite, te nastavak pružanja podrške od strane Grada Banja Luka i gradonačelnika Udruženju tradicionalno garantovani specijalitet „Banjalučki ćevapi“, koji su glavni nosilac sertifikacije banjalučkog ćevapa.

    -Grad je prepoznao značaj zaštite naše banjalučke delicije i 2024. godine pokrenuo inicijativu i pružio finansijsku i stručnu podršku da se proces zašite banjalučkog ćevapa uspješno provede. Nastavljamo dalje. Cilj nam je da svi koji pripremaju banjalučki ćevap prođu kroz proces sertifikacije te da ponuda banjalučkog ćevapa bude jedinstvena i zaštićena GTS otnakom – naglasila je Simić, navedeno je na sajtu Gradske uprave.

     

     

     

  • Banjalučka policija tokom vikenda sankcionisala 205 vozača

    Banjalučka policija tokom vikenda sankcionisala 205 vozača

    Banjalučka policija je tokom proteklog vikenda alkotestirala 6.059 učesnika u saobraćaju od čega je 205 vozača sankcionisano.

    “Od ukupnog broja sankcionisanih vozača, 3 vozača su sankcionisana zbog utvrđene količine alkohola u organizmu od 0,01 do 0,30 g/kg, 131 vozač je sankcionisan zbog utvrđene količine alkohola u organizmu od 0,31 do 0,80 g/kg, a 60 vozača zbog utvrđene količine alkohola u organizmu od 0,81 do 1,50 g/kg. U službenim prostorijama do istrežnjenja zadržano je 11 vozača, koji su lišeni slobode zbog utvrđene količine alkohola u organizmu preko 1,5 g/kg, od čega je kod jednog vozača utvrđena količina alkohola preko 2,00 g/kg, dok je jedan vozač odbio da se podvrgne ispitivanju na prisustvo alkohola u organizmu. Evidentirano je ukupno 40 ostalih prekršaja”, navode iz PU Banjaluka.

    Uhapšen je i jedan vozač kod kojeg je testiranjem utvrđeno prisustvo droge “AMP” te pronađena i oduzeta određena količine materije nalik kokainu.

    Jedan od vozača odbio je da testira na prisustvo droge nakon čega je uhapšen.

    Iz policije apeluju na sve učesnike u saobraćaju da poštuju saobraćajna pravila i propise i da ne upravljaju vozilom pod dejstvom alkohola, opojnih droga i psihoaktivnih supstanci jer je takva vožnja opasna, te da odgovornim ponašanjem zaštite sebe i druge učesnike u saobraćaju.

  • Tuča i pucnjava kod Banjaluke

    Tuča i pucnjava kod Banjaluke

    Trojica Banjalučana uhapšeni su nakon fizičkog obračuna u Prijakovcima, u kojem su dvojica njih, i to Z.B. i D.J. zadobili povrede, dok se N.K. tereti da je tokom tuče pomenutog dvojca ukrao novac od D.J.

    Kako je saopšteno iz Policijske uprave Banjaluka, nakon obračuna, D.J. je ispalio više hitaca iz pištolja u vazduh.

    Hapšenja nakon fizičkog obračuna

    Policija je u subotu, 25. jula uhapsila Z.B., zbog sumnje da je počinio krivično djelo tjelesna povreda i  N.K. zbog sumnje da je počinilo krivično djelo krađa.

    “Izvršena je i kriminalistička obrada lica D.J. iz Banjaluke zbog sumnje da je počinio krivična djela tjelesna povreda i izazivanje opšte opasnosti”, navode iz PU Banjaluka.

    Tokom tuče ukraden novac

    Naime, kako pojašnjavaju, nadležnoj policijskoj stanici je u petak, 24. jula oko 22 časa prijavljeno da su u mjestu Prijakovci, muškarci Z.B. i N.K. fizički napali D.J., nanijevši mu tjelesne povrede, otuđivši mu tom prilikom određeni iznos novca.

    “Preduzimanjem zakonom propisanih mjera i radnji i na osnovu prikupljenih saznanja, policijski službenici su utvrdili da je navedenog dana došlo do fizičkog obračuna između lica Z.B. i D.J., a tom prilikom su jedno drugom nanijeli tjelesne povrede, dok je lice N.K. iskoristilo nepažnju lica D.J. te iz novčanika otuđilo novac u određenom iznosu”, saopšteno je iz PU Banjaluka, te dodaju da je nakon fizičkog obračuna, D.J. iz pištolja ispalilo više hitaca u vazduh.

    “Policijski službenici su izvršili uviđaj na licu mjesta, a o svemu navedenom je obaviješten dežurni tužilac Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka. Nakon kompletiranja i dokumentovanja predmeta protiv navedenih lica će biti podneseni izvještaji o počinjenim krivičnim djelima”, dodaju iz PU Banjaluka.

     

     

     

  • Grad podijelio 300.000 KM za manifestacije

    Grad podijelio 300.000 KM za manifestacije

    Grad Banjaluka rasporedio je 300.000 KM iz gradskog budžeta za sufinansiranje 17 turističkih manifestacija, a samo pet događaja dobilo je ukupno 195.000 KM, odnosno 65 odsto raspoloživog novca.

    Najveći iznos, 50.000 KM, odobren je Moto klubu „Stršljen“ za Moto fest. Kulturno-umjetničko društvo „Piskavica“ dobilo je 45.000 KM za „Kozara etno“, dok je preduzeću „Odgovor kontakt“ za Vikend fest pripalo 40.000 KM.

    Gradski tamburaški orkestar dobio je 30.000 KM za festival „TrotoArt“, a isti iznos odobren je preduzeću „Stars&More“ za Banja Luka Fest. Za festival „Ljetnje noći“, koji organizuje „Euphoria“, izdvojeno je 20.000 KM.

    Sedam događaja dobilo po 10.000 KM

    Po 10.000 KM odobreno je za trku sa preprekama „4Falcons“, 14. Vespa susret, Riverside Fest, Jun fest, Fresh Wave festival, Festival domaćih proizvoda i usluga i „Summer Stage Banja Luka“.

    Za „Kasperijadu 2026“ izdvojeno je 8.000 KM, dok je manifestacija „B-HARD Ultra Race and Brevet“ dobila 3.000 KM. Najmanji iznosi, po 2.000 KM, pripali su manifestacijama „4Kros Dajak“ i „Color Fun Run“.

    Ukupno 190.000 KM, odnosno više od 63 odsto cjelokupnog iznosa, odobreno je za devet manifestacija koje se održavaju u cijelosti ili djelimično na Kastelu.

    Dio događaja već bio završen

    Odluka o raspodjeli potpisana je 22. juna, iako je nekoliko podržanih manifestacija do tada već bilo održano.

    Moto fest završen je krajem maja, „Kasperijada“ je održana 16. maja, „Color Fun Run“ 23. maja, dok je „TrotoArt“ završen dan prije potpisivanja odluke.

    Iz objavljene odluke nije vidljivo kada su sa organizatorima zaključeni ugovori niti da li se novac isplaćuje prije manifestacije ili naknadno, nakon dostavljanja računa i izvještaja.

    Organizatori su dužni da opravdaju potrošnju gradskog novca, dok u slučaju nenamjenskog trošenja ili neodržavanja prijavljenog programa sredstva moraju vratiti Gradu.

    Iako su objavljeni dobitnici i iznosi, nisu navedeni pojedinačni bodovi ni obrazloženja zbog kojih je jedna manifestacija dobila 50.000, a druga 2.000 KM.

  • Sve više saobraćajki u gradu

    Sve više saobraćajki u gradu

    Broj saobraćajnih nezgoda na putevima Banjaluke se ne smanjuje. Nadležne institucije djeluju, u toku su različite akcije, a da li ima rezultata?

    S obzirom da je povećan broj nezgoda, građani najvećeg grada Republike Srpske ne mogu biti zadovoljni bezbjednosnim uslovima u saobraćaju. Na snazi su različite kampanje, pojačane su kazne, ali to očigledno ne utiče na nesavjesne vozače.

    Neprilagođena brzina i dalje je jeda od ključnih razloga saobraćajnih nezgoda kako u Banjaluci tako i u Srpskoj.

    „Stanje bezbjednosti saobraćaja ne možemo reći da je zadovoljavajuće, ukoliko samo pogledamo ove zabrinjavajuće brojke. Posebno složena situacija je u ljetnjem periodu kada naši građani se upute na duga putovanja ili na more ili planine ili neka od izletišta, a tada na njih utiče i umor i iscrpenost, zbog čega dolazi do saobraćajnih nezgoda“, kazao je Milenko Jaćimović, stručnjak za bezbjednost saobraćaja.

    Jaćimović je naglasio da su umor i pospanost samo jedni od uzročnika saobraćajnih nezgoda, tu su i alergeni koje koriste građani s obzirom da je sezona alergija te mnoge terapije posjeduju upozorenje da se u periodu korišćenja istih ne bi smjelo upravljati motornim vozilom.

    „Riječ je o mnogo kako objektivnih tako i tehničkih anomalija koje mogu uticati na saobraćajnu nezgodu. Kada gledamo grad Banjaluku, ono što je prisutno, jeste da je putna infrastruktura u jako katastrofalnom stanju. Mnogobrojna ulegnuća, rupe, nenivelisani šahtovi, gdje građani gube kontrolu nad vozilo, često u tim situacijama prelaze u suprotnu traku i dođe do saobraćajne nezgode“, kazao je Jaćimović.

    On je naglasio da Odjeljenje za saobraćaj i puteve Gradske uprave u protekle tri godine ne ispunjava svoje obaveze, gdje zbog neodržavanja putne, mreže, koja je uslov iz Zakona o bezbjednosti saobraćaja, Zakona o putevima Republike Srpske gdje dolazi do krivične odgovornosti načelnika odjeljenja jer ne održava adekvatno putnu mrežu i putna mreža u Banjaluci nije bezbjedna za saobraćaj.

    „Na potezu Saračice imamo jedan dug putni pravac, ravan koji uzrokuje razvijanje velikih brzina, takođe tu je i više uzastopnih krivina, a na njima značajno utiče centrifugalna sila koja utiče na prevrtanje vozila ili čelnog sudara. Agencija za bezbjednost saobraćaja, naša je preporuka, da izađe na teren izvrši analizu, geometriju puta, projektnu dokumentaciju i ako ima određenih anomalija, naloži upravljaču puta da tu crnu tačku saobraćaja koriguje i dovede do veće bezbijednosti“, rekao je Jaćimović.

    Pored neprilagođene brzine i loše infrastrukture tu je i nebriga o vozilima. Prosječna starost vozila u Srpskoj je 14, 5 do 15 godina, a riječ je o znatno starijim vozilima.

    „Iako bi oni i dalje bili u saobraćaju, vlasnici ih moraju češće odvesti kod majstora, a posebno ukoliko primjete da postoje neke anomalije, problemi i kvarovi. Mi nažalost nemamo tu saobraćajnu kulturu jer idemo tek kad imamo problem“, kazao je Jaćimović.

    On je posebno naglasio da vozači koji koriste plin na svaki 3-5 mjeseci provjere stanje svojih vozila, posebno u ljetnom periodu kada je broj nezgoda i poginulih u porastu.

    Takođe, Jaćimović savjetuje da se na duža putovanja ide u jutarnjim časovima ili prilikom umaranja, obavezno zaustavi auto, odmori i nastavi s putovanjem, piše ATV.